00:17, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 17. svibnja 2017.

Objavljeno: 17.05.2017 u 12:35
Pregledano 139 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 17. svibnja 2017.

ZAGREB, 17. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Preminuo Zvonko Špišić


ZAGREB - Skladatelj, šansonijer, kantautor, tekstopisac, aranžer i slikar Zvonko Špišić preminuo je u Zagrebu u 81. godini, objavilo je Hrvatsko društvo skladatelja.

Zvonko Špišić rođen je u Zagrebu 26. veljače 1937. godine.

Glazbom se profesionalno bavio od g. 1958. Bio je samouk i objavio je više od 370 skladbi, a za svoj je rad primio pedesetak domaćih i inozemnih nagrada i priznanja.

U glazbenom opusu najpoznatije su mu skladbe koje se vežu uz Zagreb poput "Zagrebečke španciracije", "Grič u suncu, Grič u seni", "Trešnjevačka balada", "Zagrebačko ljeto", "Zagreb i ja", "Zakaj volim Zagreb", "Od Selske do vječnosti", "Tango argentino", "Trešnjevački plac", "Stari dečki" i "Pisme gosponu J. Prevertu v Pariz".

Među poznatijim Špišićevim skladbama su i "Barbara", "Kockar" "Milioner", "Zvona moga grada", "Bicikl" i "Suza za zagorske brege", a pisao je i pjesme za djecu poput "Abecede" i "Što se u vrtiću radi".

Bio je član Hrvatskoga društva skladatelja u kojemu je od 1979. do 1980. bio potpredsjednik, od 1980. do 1984. predsjednik, a od 1984. do 1988. tajnik.

U dva mandata, ukupno sedam godina, bio je predsjednik Zajednice umjetnika Hrvatske, 1980., 1981. i 1987. bio je direktor Zagrebačkog festivala zabavne glazbe. Od 1972. do 1976. bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a od 1982. do 1986. odbornik u Skupštini grada Zagreba.

Kao likovni umjetnik priredio je brojne samostalne i skupne izložbe.

Uz brojne festivalske nagrade primio je i Vjesnikovu nagradu Josip Štolcer Slavenski (1984.) te diskografsku nagradu Porin za životno djelo (2008.).

Vrijeme i mjesto ispraćaja HDS će objaviti naknadno.



Plenković: Zvonko Špišić bio je ikona zlatnoga doba hrvatske zabavne glazbe


ZAGREB - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uputio je izraze sućuti obitelji Zvonka Špišića te naglasio kako je Špišić bio ikona zlatnoga doba hrvatske zabavne glazbe i jedan od najvažnijih zagrebačkih šansonijera.

"Sa žaljenjem sam primio vijest o odlasku vašeg oca i djeda, dragog nam i poznatoga glasa, skladatelja i tekstopisca. Bio je ikona zlatnoga doba hrvatske zabavne glazbe i jedan od najvažnijih zagrebačkih šansonijera. Iz njegovih se tekstova i nota moglo iščitati čitavo jedno vrijeme, povijest gradova i kvartova. Na poseban način je osjećao i hrvatski sjever i jug i stoga nije neobično da je osvajao brojne nagrade. Njegovo stvaralaštvo upečatljivo je i prepoznatljivo i zato će svestranog autora Zvonka Špišića pamtiti različite generacije", napisao je Plenković u brzojavu sućuti obitelji Špišić te im u ime Vlade i osobno uputio izraze iskrene sućuti i poštovanja.



FEKP: Portret Europe iz vizure ponajboljih svjetskih i domaćih kratkopričaša


ZAGREB - Jedan od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi, Festival europske kratke priče (FEKP), u šesnaestom izdanju od 28. svibnja do 2. lipnja okupiti u Zagrebu i Rijeci neke od najvećih predstavnika svjetske i domaće kratkopričaške književne scene, ove godine okupljenih oko teme portreta suvremene Europe kao mjesta susreta i suživota različitosti.

Tema 16. FEKP-a pod nazivom "Luka Europa" posvećena je "onome što je Europa oduvijek bila: luka – prostor susreta i razmjene, točka polaska i povratka, mjesto doskoka, žarište različitosti".

"Ta je tema odabrana dijelom kao poveznica s ovogodišnjim partnerskim gradom Rijekom, ali i zato što smatramo da kratka priča odlično odražava ono što nas zanima o Europi", kazao je najavljujući festivalski program i goste u srijedu u zagrebačkom klubu Booksi umjetnički direktor Roman Simić.

"Kratke su priče često kontradiktorne, nekad se tuku, nekad jedna drugu nadograđuju i, ako prihvatimo da je priča osnovna jedinica za razmjenu ljudskog iskustva, mi iz tih priča različitih autora, koji govore različitim jezicima i imaju različita iskustva, pokušavamo složiti Europu", rekao je Simić.

Pritom nas ne zanima samo Europa "fetivih" Europljana, napomenuo je: "Nas zanima sve ono što gradi Europu danas, pa bismo mogli reći da je osnovna smjernica ovogodišnjeg FEKP-a susret, odlazak i dolazak".

O svojim Europama, njihovoj sadašnjosti i budućnosti pred zagrebačkom i riječkom publikom, kako je najavio, govorit će ponajbolji europski i svjetski pisci, jedni gledajući je očima putnika, drugi useljenika, neki azilanata a neki domaćina.



Zvijezde svjetske književnosti

Festival nikad dosad nije imao toliko ujednačeno i jako izdanje i nikad toliko sjajnih autorica na festivalu, rekao je Simić. I ove godine FEKP u Hrvatsku dovodi dobitnike najznačajnijih svjetskih književnih nagrada – od nagrade Man Booker, preko nagrade Planeta i Independent, pa sve do ostalih uglednih priznanja za književnost na engleskom, poljskom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku.

Festival otvara u nedjelju 28. svibnja u foajeu Gradskog dramskog kazališta Gavelle razgovor s australsko-britanskim književnikom DBC Pierreom, dobitnikom Bookerove nagrade, i jednom od najcjenjenijih škotskih i britanskih suvremenih autorica Janice Galloway, dobitnicom niza prestižnih nagrada i priznanja.

Kao neke od vrhunaca programa Simić je najavio i gostovanje iračko-finskog pisca i redatelja Hassana Blasima; FEKP će posjetiti i Rosa Montero, jedna od najcjenjenijih suvremenih španjolskih autorica, te jedan od najprevođenijih suvremenih argentinskih autora Guillermo Martínez, dobitnik najvažnijih književnih nagrada za djela na španjolskom jeziku - nagradu Planeta, nagradu Gabriel Garcia Marquez - po čijem je bestseleru Alex de la Iglesia snimio holivudski film "Oxford Murders".

Koordinatorica festivala Vedrana Bibić istaknula je da je ove godine naglasak na afričko-europskim književnim dodirima i utjecaju iskustava života na tim kontinentima na pričanje priča i spisateljske odabire.

Najavila je nigerijsku autoricu koja živi u Belgiji Chiku Unigwe, talijansku autoricu somalijskog podrijetla Igiabu Scego, te angolskog knjževnika s brazilsom adresom Ondjakija.

Sjajan line-up od ukupno dvanaest inozemnih gostiju zaokružuju najznačajniji suvremeni portugalski pisac José Luís Peixoto; Lucy Caldwell (Irska), Bronka Nowicka (Poljska), te Eider Rodriguez (Baskija/Španjolska).



Perjanice domaće kratkopričaške scene

Želeći kontekstualizirati suvremenu hrvatsku književnost i pronaći njezino mjesto na svjetskoj karti kratke priče, jedna od osnovnih ideja festivala od samog je početka spajanje stranih pisaca s domaćim književnicima, od mladih autora, preko onih etabliranih, istaknuo je Simić.

Festivalu će se, tako, pridružiti i šesnaest ponajboljih domaćih autora – Asja Bakić, Senko Karuza, Zoran Ferić, Tea Tulić, Miroslav Mićanović, Suzana Matić, Natalija Miletić, Marko Gregur, Sven Popović, Andrija Škare, Željka Horvat Čeč, Ivana Rogar, Valent Pavlić, Nora Verde, Nikola Leskovar i Sara Renar.

Glavni večernji program Festivala odvijat će se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD, dok će se popratni sadržaji odvijati u klubu Booksi, Kaptol Boutique Cinema, Talijanskom institutu za kulturu, Multimedijalnoj dvorani Filozofskog fakulteta, te Udruzi Mikolai Kopernik.

I ove godine nastavlja se suradnja s knjižnicama u Samoboru i Velikoj Gorici, gdje će u popodnevnim programima sudjelovati domaće autorice i autori, propitujući veze između glazbe, poezije, filma i proze.

Dio festivalskih zbivanja tradicionalno se odvija u partnerskom gradu. Ove godine, po četvrti put, to je Rijeka, gdje pisce program vodi 31. i 1. lipnja u  brod hotel Botel Marina i Caffe bar Tor.

Partnerstvom s Gradom Rijekom festival se od ove godine, tijekom tri iduće godine, pridružuje projektu "Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.", pa će tako Rijeka biti luka koja će u sljedeće četiri godine ugošćivati FEKP-ove umjetnike i projekte.

U sklopu festivala bit će proglašen dobitnik Natječaja za najbolju kratku priču, koji je ove godine raspisan na slobodnu temu vezanu uz propitivanje granica na različitim razinama – fizičkim, emotivnim, iskustvenim, spolnim, rodnim, generacijskim, klasnim, ali i književnim. O pobjedniku među 232 priče pristigle do 9. svibnja u ponoć odlučivat će peteročlani žiri koji čine književni kritičar Stjepan Balent kao predsjedavajući, te kao članovi Andrija Škare, Korana Serdarević, Sven Popović i Vladimir Arsenić.

Natječaj se provodi u suradnji s Centrom za kreativno pisanje, Rezidencijom za pisce i prevoditelje u Ventspilsu (Latvija) i udrugom Kurs. Pristigle priče ulaze u konkurenciju za tri nagrade - dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu, Latvija (prva nagrada); dvotjedni boravak u splitskoj rezidenciji za pisce udruge Kurs (druga nagrada), te pohađanje ljetne škole pisanja CeKaPe-a (treća nagrada).

Dobitničke će priče biti proglašene na večernjem čitanju u sklopu FEKP-a u utorak 30. svibnja a čitanje pobjedničke priče uveličat će završnu večer festivala u klubu Booksi 2. lipnja.



Do danas u deset hrvatskih gradova više od 170 pisaca iz 20 zemalja

Festival europske kratke priče pokrenut je 2002. i jedan je od prvih festivala u Europi posvećenih toj književnoj formi, s naglaskom na suradnju s domaćim nakladnicima, stipendiranju i usavršavanju mladih prevoditelja, te sistematskom radu na tome da se preko kontakata proizašlih iz festivalskih druženja Europi predstave suvremeni hrvatski pisci.

Festival je do danas ugostio više od 170 pisaca iz 20 europskih i zemalja svijeta, koji su se osim u Zagrebu, predstavili u još devet hrvatskih gradova. U sklopu festivala objavljeno je i predstavljeno 15 antologija europske kratke priče, uz bar još toliko knjiga festivalskih gostiju.

Festival je organizator i sedam prevoditeljskih radionica iz suvremenih europskih književnosti, čije pobjednike, u suradnji s međunarodnim partnerima, nagrađuje studijskim boravcima u Poljskoj, Italiji, Irskoj, Švedskoj i Španjolskoj.

Festival organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ove ga godine podupiru Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, Grad Rijeka, platforma Literature Across Frontiers, Talijanski institut za kulturu, a ove godine i španjolsko Ministarstvo kulture i Veleposlanstvo u RH, te brojni drugi pokrovitelji.



Predstavljen program 64. pulskoga filmskog festivala


ZAGREB - Na 64. izdanju Pulskoga filmskog festivala, koji se održava od 15. do 22. srpnja, jednome od programski najbogatijih u povijesti hrvatske kinematografije, bit će prikazano 16 hrvatskih filmova i 11 koprodukcija, najavljeno je u srijedu na konferenciji za medije u Medijateci Francuskoga instituta u Zagrebu.
 

Ove je godine prijavljen iznimno velik broj hrvatskih filmova, rekao je umjetnički ravnatelj Festivala Zlatko Vidačković.

Riječ je o jednom od programski najbogatijih festivalskih izdanja u povijesti hrvatske kinematografije, istaknuo je dodavši kako će biti prikazano 16 hrvatskih filmova i 11 koprodukcija, od čega su 13 hrvatskih filmova i 6 koprodukcija u konkurenciji za Zlatne arene.

U Areni će hrvatske premijere imati filmovi "Agape" Branka Schmidta, "Mrtve ribe" Kristijana Milića, "Kratki izlet" Igora Bezinovića, "Fuck off I love you" Anđela Jurkasa, "Dom" Darija Pleića i "Raspuštenice" Stanislava Tomića, rekao je Vidačković dodavši da će pulske premijere imati  filmovi "Zbog tebe" Anđela Jurkasa, "Goran" Nevija Marasovića i "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić.

Naglasio je i kako će u konkurenciji biti prikazani i filmovi "ZG 80" Igora Šeregija, "Ustav Republike Hrvatske" Rajka Grlića, "Uzbuna na Zelenom vrhu" Čejen Černić i "Anka" Dejana Aćimovića.

O nagradama će odlučivati žiri kojemu je na čelu Zrinko Ogresta, napomenuo je Vidačković.

Ravnateljica Festivala Gordana Restović podsjetila je kako je riječ o iznimno važnom Festivalu koji ugošćuje sve veći broj redatelja i producenata te predstavlja najbolje iz hrvatske kinematografije.

Ove godine, kako je rekla, ljubiteljima filma predstavljamo najveći broj naslova iz hrvatskoga programa.

Po riječima ravnateljice Restović cilj je Festivala okupljanje profesionalaca iz filmske industrije, njihovo druženje i razmjena iskustava kroz stručne programe i suradnju s različitim institucijama.

Ove je godine zemlja partner Festivala Češka.



Predstavljena sabrana djela hrvatskoga književnika Veselka Koromana


ZAGREB - Sabrana djela hrvatskoga književnika Veselka Koromana objavljena u četiri sveska predstavljena su u srijedu u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

O Koromanovim djelima govorili su akademici Dubravko Jelčić i Tonko Maroević, a tribinu je vodila Lada Žigo Španić. Dijelove iz Koromanovih djela interpretirala je dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Akademik Tonko Maroević je ocijenio kako Koroman zna dodirnuti nedodirljivo.

Na predstavljanju je rečeno kako je u sabranim djelima riječ o četiri opsežne knjige hrvatskog književnika koje objedinjuju njegovo cjelokupno djelo i kompletnu bio-bibliografiju te popis sve literature o djelu uglednog književnika.

Jedna od osnovnih vrijednosti ovih sabranih djela, rečeno je na predstavljanju, jest to osim što tako rijetko imamo priliku dobiti sabrana djela nekog našeg autora, pa još za njegova života, i to da ih je autor sam priredio, pedantnošću i odgovornošću kakvu je u nas pokazivao još samo Dragutin Tadijanović.

 To znači da je kroz sve tekstove još jednom sam prošao, sam ih doveo do završne verzije i takve ih predaje budućim čitateljima i kritičarima, koji nakon ovoga nemaju i ne bi trebali imati nikakve dvojbe ili nedoumice vezano za moguće ranije verzije ili pak pogreške i omaške iz prethodnih izdanja, rečeno je.

  Prva knjiga sadrži sve autorove sačuvane pjesme objavljene do 1. siječnja 2015. Ukupno ih je 476. Od toga 120 ih je ušlo u 73 antologije, 12 u čitanke, a 318 prevedeno na druge jezike (albanski, bugarski, engleski, esperanto, francuski, galicijski, madžarski, makedonski, njemački, poljski, rumunjski, slovenski, španjolski, talijanski, turski).

 Drugu knjigu čine roman Mihovil, tri putopisa i ostale proze. U knjizi je došlo do manjih sažimanja i mjestimične prestilizacije. Svaka od tih proza sada ima lik završne inačice. Ispod njihovih naslova navedena je godina kad su prvi put objavljene u zasebnim knjigama. Kao dodatak, na zadnjem mjestu je dramski tekst proznog izraza Punoljetnost.

 Pogled iz zrcala, prva zbirka u trećoj knjizi sabranih djela, ima sve izvorno njoj pripadajuće tekstove. Iz druge (Potraga za cjelinom) na odgovarajuća mjesta premješteni su putopisi i razgovori, a u nju je uvršten novi tekst: predgovor antologiji hrvatskog pjesništva Bosne i Hercegovine. Trećoj zbirci (Razgovori o književnosti i ostalom) pridodani su istovrsni tekstovi objavljeni u drugim knjigama. Kao i u ostalim svescima ovih sabranih djela, i u ovom su napravljeni jezični ispravci uočenih pogrešaka, a uz njih i prepravci, radi ujednačenosti, gdje god je zatrebalo.

 Kao i u ostala tri sveska sabranih djela, i uvrštene knjige u četvrtom imaju kronološki redoslijed. Iz prve od njih (Plaćene riječi) premješteni su na njima pripadajuća mjesta – pisma, razgovori i putopisi. U drugoj (Moja pisma suvremenicima), uz sve izvorne, još su dva dodana teksta. Treća knjiga (Pred tajnom postojećeg) ostala je bez jednog igrokaza, šesnaest razmatranja, jednog eseja i tri razgovora. Sabranim djelima pridodana je cjelovita bio-bibliografija.

Urednik sabranih djela je Željko Ivanković, a objavile su ih izdavačke kuće Art Rabic Sarajevo i Synospis Sarajevo/Zagreb.

 Veselko Koroman (Radišići kod Ljubuškog, 7. travnja 1934.) je hrvatski književnik i povjesničar književnosti iz BiH. Piše pjesme, romane, pripovjetke, eseje, putopisi, književnu kritiku i sastavlja antologije. Uređivao je časopis Život od 1969. do 1972., a od 1995. do 1998. mostarski tromjesečnik za kulturu, književnost i društvene teme Osvit, časopis Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Koroman je potpisnik Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971. godine.

Dopisni je član HAZU. Članom je Društva hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Udruženja književnika BiH, hrvatskog i bosanskohercegovačkog PEN-centra. Na jubilarnoj 25. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva ča-kaj-što u Selcima na otoku Braču okrunjen je maslinovim vijencem 7. kolovoza 2015.

 

Festival Ljubljana predstavio u Zagrebu svoje 65. izdanje


ZAGREB - Festival Ljubljana, najstariji, i po riječima direktora Darka Brleka najvažniji i najutjecajniji umjetnički festival u Sloveniji i široj regiji, predstavio je u srijedu u Zagrebu program svog 65. izdanja.

Festival, koji traje gotovo tri mjeseca, 27. lipnja otvara "Carmina Burana" Carla Orffa u režiji Carlusa Padrissa i pod ravnanjem Josepa Vicenta, a koju će izvesti Luca Espinosa, Amparo Navarro, Jordi Domènech i Antoni Marsol uz Zbor Slovenske filharmonije, Zbor glazbene škole Vinka Vodopivca iz Ajdovščine, Komorni zbor Ave i Orkestar Slovenske filharmonije.

Prvi put će u Sloveniji biti postavljene monumentalne glazbene drame "Siegfried" i "Sumrak bogova" njemačkoga opernog revolucionara Richarda Wagnera u izvedbi Marijinskog teatra iz Sankt Peterburga i pod ravnanjem Valerija Gergijeva.

Na programu je i komorna opera "Svadba" čiju glazbu i libreto potpisuje srpska skladateljica koja živi u Kanadi Ana Sokolović, a izvodi je šest ženskih glasova a cappella.

Zagrebačko kazalište Komedija tijekom srpnja imat će tri nastupa s operetom "Kneginja Čardaša" sa Sandrom Bagarić i Đanijem Stipaničevim u glavnim ulogama.

Sandra Bagarić i Đani Stipaničev izrazili su zadovoljstvo što će nastupiti s tom predstavom u Ljubljani, a ravnatelj kazališta Komedija Krešimir Batinić istaknuo je da obnovljena ljubljanska Opera i balet nude izvanredne tehničke mogućnosti za izvedbu.

Mjuzikl "Vesna" Mateja Bora, autora glazbe Matjaža Vlašiča, režisera Vojka Anzeljca, libretista Janeza Usenika, koreografa Mihe Krušiča i producenta Gorazda Slaka, igrat će prvog dana Festivala, 7. lipnja u Križankama, a 18. lipnja na programu je mjuzikl "Mamma Mia!" u kojemu nastupa više od 40 izvođača.

U kolovozu će vrhunce iz mjuzikla s londonskog West Enda i njujorškog Broadwaya izvesti sopranistica Gina Beck, mezzosopranistica Rebecca Trehearn i tenori Damian Humbley i Adrian der Gregorian, a u srpnju je na programu i Večer romske glazbe violinista Robyja Lakatosa.

Drama "Brezmadežna / Immaculata" (Bezgrešna) po romanu "Marijin testament" Colma Tóibína posvećena je lani iznenadno preminulomu režiseru Tomažu Panduru.

Prošle godine Ljubljana Festival imao je više od 45 tisuća posjetitelja koji su pogledali 125 umjetničkih događaja, koje je ostvarilo oko 2700 umjetnika i umjetnica iz više od 30 država, rečeno je na konferenciji za novinare.



"Dnevnik fejkbuk idiota" u subotu na Sceni Gorica


ZAGREB - Gradsko kazalište - Scena Gorica kao svoju najnoviju produkciju najavljuje predstavu "Dnevnik fejkbuk idiota", izazovnu komičnu dramu o suživotu čovjeka i društvenih mreža, u režiji Anđela Jurkasa, čija će premijera biti u subotu 27. svibnja.

Kako se ističe u najavi, "Dnevnik fejkbuk idiota" je kazališni prvijenac redatelja, dramaturga i scenarista Anđela Jurkasa nastao kao prilagodba njegove knjige "Dnevnik Facebook idiota", objavljene g. 2015. te downloadane u e-book formatu preko 37 tisuća puta.

Priča je to o čovjeku koji dugi niz godina odbija koristiti društvene mreže jer naprosto ne vjeruje u njihovu potrebu niti korist, sve dok jednog dana napokon ne popusti nagovaranju brata i okoline te se upusti u otkrivanje Facebooka i ostalih društvenih mreža.

"Od trena logiranja njegov se život stubokom mijenja te kroz neko razdoblje gubi dodir sa stvarnošću, počinje mu se miješati online i offline život, više ne razlikuje što je stvarno, a što nije, što je fikcija ili laž, a što se zaista dogodilo. Priča gubljenja vlastitog identiteta vodi neočekivanom dvostrukom kraju s kopernikanskim obratom", stoji u najavi.

Provokativnu i kontroverznu komičnu dramu o suživotu čovjeka i društvenih mreža, njegovom nesnalaženju i gubljenju vlastitog identiteta uslijed otuđenosti "nosi" glumac Asim Ugljen.

Scenografiju osmišljava Mirna Savić, glazbu oblikuje Krankšvester/Ohnokono/Jurkas, a svjetlo Damir Sirotić.



IZ SVIJETA - MOZAIK


Blještavilo, glamur i visoka sigurnost na otvorenju 70. festivala u Cannesu


CANNES - Večeras se u Cannesu otvara 70. izdanje najpoznatijega svjetskog filmskog festivala uz iznimne mjere sigurnosti zbog niza terorističkih napada u Europi prošle i ove godine.

Policajci sa strojnicama patroliraju zračnom lukom, željezničkom postajom i ulicama oko mjesta na kojima se odvija festival koji svake godine u grad na francuskoj rivijeri privuče tisuće turista.

Postavljeno je 550 novih nadzornih kamera, betonske žardinjere s cvijećem smještene su na strateška mjesta da bi se ograničio promet oko festivalskih pozornica, što je reakcija na terorističke napade kamionima prošle godine u Nici i ove godine u Berlinu.

U 11 dana festivala bit će prikazano 49 filmova iz 29 zemalja. U službenoj konkurenciji za Zlatnu palmu ih je 19.

Predsjednik ovogodišnjeg žirija je španjolski redatelj Pedro Almodovar.

Festival se otvara večeras projekcijom filma "Les Fantomes d'Ismael" (Ismaelovi duhovi) francuskog redatelja Arnaulda Desplechina, u kojem glumi nekoliko istaknutih francuskih glumačkih zvijezda poput Marion Cotillard, Louisa Garrela i Mathieua Amalrica.

Ove se godine na canneskom crvenom tepihu očekuju Nicole Kidman, Jake Gyllenhaal, Tilda Swinton, Joaquin Phoenix, Robert Pattinson i Colin Farrell koji je predstaviti filmove u kojima nastupaju.

Hrvatsku će predstavljati kratkometražni film "Trešnje" redateljice Dubravke Turić, koji će se prikazati u programu "15 dana autora" (Quinzaine des réalisateurs), dok će Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) predstaviti hrvatsku kinematografiju na Filmskom sajmu (Marché du film) na kojemu sudjeluje 10. put.



Kultna serija "Roseanne" ponovno na ekranima 2018.

 
LOS ANGELES - Američka televizijska i radio mreža ABC potvrdila je da će nakon dvadeset godina ponovno snimati osam novih epizoda kultne američke serije "Roseanne", prvobitno prikazivane između 1988. i 1997.

Sitcom bi na tv-ekrane trebao stići 2018., izvijestio je ABC, predstavljajući program za sezonu 2017./2018.

U nastavku serije glumit će velik broj članova njezine originalne postave. Uz Roseanne Barr (Roseanne), u seriji će glumiti John Goodman (Dan), Sara Gilbert (Darlene), Laurie Metcalf (Jackie), Michael Fishman (D.J.) i Lecy Goranson (Becky).

Među njima ne će biti Johnnyja Galeckog, koji je igrao ulogu Davida, zbog obveza u CBS-ovu sitcomu "Teoriji velikog praska" u kojemu utjelovljuje dr. Leonarda Hofstadtera.

Serija je dobila brojne nagrade, no sredinom devedesetih izgubila je na popularnosti. Unatoč tomu, posljednja 221. epizoda, emitirana 1997. privukla je gotovo 17 milijuna gledatelja.

"Radosti i poteškoće s kojima se susreće obitelj Conner i danas su aktualne i duhovite, kao što su bile prije dvadesetak godina. Mislim da nitko ne može prikazati modernu američku obitelj kao Roseanne", kazala je predsjednica ABC Entertainmenta, Channing Dungey.

 

Jimmy Kimmel i 2018. u ulozi voditelja Oscara


LOS ANGELES - Organizatori dodjele Oscara u utorak su izvijestili da će svečanost i 2018. voditi "kasnonoćni domaćin" popularnoga američkog talk-showa Jimmy Kimmel, nakon što je iznimno umješno riješio jednu od najvećih blamaža koja se dogodila na dodjeli te prestižne nagrade.

Kimmel je prvi put bio domaćin dodjele prošle godine, a za produkcijski dio posla bili su zaduženi Michael De Luca i Jennifer Todd, koji će istu zadaću imati i 2018.

Voditelj popularnog kasnonoćnog talk-showa "Jimmy Kimmel Live!" koji se emitira na ABC-ju, u intervjuu za tu tv-kuću priznao je da uloga voditelja svečanosti dodjele Oscara "predstavlja vrhunac njegove karijere" te da je "zahvalan Cheryl, Dawn i Akademiji što su ga ponovno pozvali da vodi show s dvoje najdražih suradnika, Mikeom De Lucom i Jennifer Todd".

"Ako mislite da smo zeznuli kraj dodjele ove godine, pričekajte da vidite što smo planirali za 90. obljetnicu svečanosti", rekao je uz smijeh Kimmel za ABC.

"Jimmy, Mike i Jennifer uistinu su savršen tim za Oscare. Mike i Jennifer producirali su prekrasan šou koji je vizualno bio zadivljujući, a Jimmy je, od početnog monologa do samoga kraja koji nitko nije mogao zamisliti, dokazao da je jedan od najboljih voditelja u povijesti Oscara", rekla je predsjednica Akademije filmske umjetnosti i znanosti Cheryl Boone Isaacs.

Ovogodišnju je dodjelu obilježio veliki gaf – pogrešno proglašen pobjednik u kategoriji najboljeg filma. Naime, Warren Beaty je slučajno pogrešno pročitao da je dobitnik u kategoriji najboljeg filma "La La Land", no prestižnu je nagradu osvojio "Moonlight".

Pogreška je uočena tek pošto su se producenti "La La Landa" već popeli na pozornicu i počeli zahvaljivati na nagradi. Upravo oni su uočili pogrešku koja je ubrzo ispravljena.

Kimmel se u nepredviđenoj i nimalo ugodnoj situaciji odlično snašao nasmijavši pritom prisutne goste i gledatelje pred tv-ekranima.

 
 
Kultna serija "Roseanne" ponovno na ekranima 2018.


LOS ANGELES - Američka televizijska i radio mreža ABC potvrdila je da će nakon dvadeset godina ponovno snimati osam novih epizoda kultne američke serije "Roseanne", prvobitno prikazivane između 1988. i 1997.

Sitcom bi na tv-ekrane trebao stići 2018., izvijestio je ABC, predstavljajući program za sezonu 2017./2018.

U nastavku serije glumit će velik broj članova njezine originalne postave. Uz Roseanne Barr (Roseanne), u seriji će glumiti John Goodman (Dan), Sara Gilbert (Darlene), Laurie Metcalf (Jackie), Michael Fishman (D.J.) i Lecy Goranson (Becky).

Među njima neće biti Johnnyja Galeckog, koji je igrao ulogu Davida, zbog obveza u CBS-ovu sitcomu "Teoriji velikog praska" u kojemu utjelovljuje dr. Leonarda Hofstadtera.

Serija je dobila brojne nagrade, no sredinom devedesetih izgubila je na popularnosti. Unatoč tomu, posljednja 221. epizoda, emitirana 1997. privukla je gotovo 17 milijuna gledatelja.

"Radosti i poteškoće s kojima se susreće obitelj Conner i danas su aktualne i duhovite, kao što su bile prije dvadesetak godina. Mislim da nitko ne može prikazati modernu američku obitelj kao Roseanne", kazala je predsjednica ABC Entertainmenta, Channing Dungey.

 

Par različitih dijamantnih naušnica prodan za rekordnih 57,4 milijuna dolara


ŽENEVA - Par različitih dijamantnih naušnica prodan je u srijedu navečer odvojeno na dražbi u Ženevi za rekordnih 57,4 milijuna dolara, izvijestila je aukcijska kuća Sotheby's.

Naušnice su istog oblika, a dijamanti su jednako izbrušeni, no jedan je kamen ružičaste boje i nazvan je "Artemis Pink", a drugi je plavi "Apollo Blue".

Sotheby's se pohvalio da je riječ o rekordnoj svoti novca dobivenoj na dražbi za par naušnica.

Svaka je naušnica prodana kao poseban lot, jer su dijamanti ranije krasili jedan prsten.

Po podatcima Američkoga instituta za gemologiju (GIA), plavi kamen "Apollo Blue" najveći je dijamant u svojoj kategoriji ikad ponuđen na aukciji i ima 14,54 karata, a "Artemis Pink" ima 16,00 karata i po ocjeni GIA-e spada u skupinu kemijski najčišćih dijamanta.

Obje su naušnice prodane istom kupcu putem telefonskog poziva.

Plavi kamen prodan je za 42,097 milijuna dolara, a "Artemis Pink" za 15,33 milijuna dolara.

 



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus