00:23, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 17. rujna 2017.

Objavljeno: 17.09.2017 u 12:14
Pregledano 98 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 17. rujna 2017.

ZAGREB, 17. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U Tehničkom muzeju radionica "Pišem, brišem"


ZAGREB - Nakon ljetne stanke, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u subotu 23, rujna, počinje novi ciklus radionica za djecu, a prva među njima je radionica pod nazivom "Pišem, brišem" na kojoj će se najmlađi posjetitelji muzeja moći upoznati s poviješću i razvojem tehnika pisanja.

Mali sudionici imat će priliku okušati se u pisanju perom i na starim pisaćim mašinama te u tiskanju teksta tiskarskim slovima. Djecu će u subotu od 10 do 11,30 sati kroz radionicu provesti glumica Aleksandra Naumov.

Program je namijenjen djeci od 6 do 10 godina, broj sudionika je ograničen, a za radionicu je potrebno obavezno prijaviti se putem telefona 01/4881-643 ili na e-mail kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr. Na radionicama je obavezna prisutnost odrasle osobe u pratnji djeteta.

Iz Tehničkog muzeja izvijestili su i kako su pripremili zanimljivo natjecanje i da pobjednika očekuje nagrada.

"Znate li da su se knjige u Europi sve do sredine 15. stoljeća umnožavale prepisivanjem rukom? U starom vijeku taj su mukotrpan posao odrađivali posebno osposobljeni robovi, a u srednjem vijeku redovnici. Što mislite koliko im je vremena bilo potrebno da prepišu jednu knjigu? I to, pazite, bez električne energije i noćne rasvjete. Osim što je za prijepis knjiga bilo potrebno puno vremena, rukom ispisane knjige su bile jako skupe i dostupne samo najbogatijima. Većina stanovništva bila je nepismena. Izum tiskarskog stroja to je zauvijek promijenio", stoji u pozivu Tehničkog muzeja.

U jesenskom ciklusu radionica "Veliki izumi za male ljude", poznati glumci i djeca istražit će stalni postav muzeja i zabaviti se kroz dramske igre i radionice, neke od najpopularnijih tijekom ljetnog ciklusa bit će ponovljene, a posjetitelje čekaju i nove zanimljive teme te brojna iznenađenja.

Autorice projekta su Anica Tomić i Kosjenka Laszlo Klemar. Autorica radionica "Dan i noć", "Padobranac" i "Zupčanici" je Katarina Ivanišin Kardum.

Projekt je realiziran u suradnji s Gradskim dramskim kazalištem Gavella.

 

Umrla glumica Biserka Alibegović


ZAGREB - Hrvatska dramska glumica Biserka Alibegović umrla je u Zagrebu u 85. godini.

Rođena je 8. prosinca 1932. u Prizrenu. Studirala je glumu na Akademiji za pozorišnu umjetnost u Beogradu i apsolvirala 1956. Od 1957. do 1963. je članica drame Narodnog kazališta u Zadru, a od 1964. do 1965. Narodnog pozorišta u Tuzli. Poslije djeluje u u Zagrebu kao slobodni dramski umjetnik, nastupajući u predstavama kazališta Komedija i Teatra &td.

Važnija su joj scenska ostvarenja Izabela (M. Benetović, Hvarkinja), Julija (W. Shakespeare, Romeo i Julija), Perce (G. Weisenborn, Balada o Eulenspiegelu), Kolombina (M. Krleža, Maskerata), Rosaura (C. Goldoni, Lukava udovica) u Zadru, dok se u Tuzli istaknula kao Ursula (Goldoni, Ribarske svađe) i Karolina (D. Gervais, Karolina Riječka). Ostvarila je više uloga u radio-dramama i na televiziji.

U televizijskoj seriji "Gruntovčani" glumila je Francu Pišpekovu, u "Prosjacima i sinovima" Poprdu, u "Kuda idu divlje svinje" Venovu suprugu, a glumila je i u serijama "Dosije", "Nepokoreni grad", "Jelenko", "Velo misto", "Mejaši" te "Sumorna jesen".

Glumila je u filmovima "Noć poslije smrti", "Povratak", "Mećava", "Pucanj", "Deps", "Nokturno", "Živjeti od ljubavi", "Liberty", "Ponedjeljak ili utorak" i "Maskerata".



Tehnološki inovativna slovenska predstava o užasima rata viđena kroz oči djevojčice na 50. PIF-u


ZAGREB - Program jubilarnog 50. Međunarodnog festivala kazališta lutaka - PIF, koji se održava u Zagrebu od 16. do 22. rujna, ugostit će u ponedjeljak 18. rujna najnoviju predstavu Lutkovnog gledališča Ljubljana iz Slovenije "Negdje drugdje", tehnološki naprednu i inovativnu predstavu o ratu i izbjeglištvu viđenu očima jedne djevojčice.

Kako se ističe u najavi, predstavu je režirao Tin Grabnar, a riječ je o duboko dirljivoj priči koja progovara o besmislu i okrutnosti rata, bolnoj i osjetljivoj temi koja upravo zbog toga često ostaje neispričana.

Priča je to o djevojčici koja se našla u srcu rata. Prijeteći zrakoplovi lete iznad grada, ulice su prazne, a na policama u trgovini nema više hrane. Škola je zatvorena. Kako se njena okolina postupno mijenja i postaje nepodnošljiva, djevojčica sanja o odlasku na selo, gdje bi mogla imati bolji život, daleko od ratnih užasa.

"Kako užasi rata izgledaju kroz dječje oči? Samo kroz tu perspektivu možemo u potpunosti razumjeti besmisao ratnog nasilja i ranjivost svakog pojedinca", stoji u najavi.

Predstava je posebna i po tome što nastaje u kombiniranoj tehnologiji stop-motion animacije s kredom, uz dinamičnu projekciju generiranu pokretom glumice.

Riječ je o pionirskom sredstvu izražavanja pri čemu glumica, koja je istovremeno i lutkarica, sama stvara okolinu kroz koju djevojčica korača. Svojim kistovima i bojama prikazuje brdovit krajolik, visoke nebodere i jezive vojnike koji se sve više približavaju gradu.

"Video projekcije uvlače gledatelja u srce uzbudljive priče o užasima rata, koji se - srećom - događaju negdje drugdje. A možda i ne?", poručuju iz LGL-a.

Autori predstave su Zala Dobovšek, Nina Šorak, Tin Grabnar i Asja Kahrimanović Babnik. Stop animaciju su osmislili Matija Medved i Lea Vučko, za glazbu je odgovoran Mitja Vrhovnik Smrekar, video projekcije Boštjan Čadež, a animaciju Kolja Saksida. Lutkaricu-djevojčicu utjelovljuju u alternacijama Asja Kahrimanović Babnik i Ajda Toman.

Predstava je namijenjena djeci od sedam godina starosti na više, a u programu je 50. PIF-a u ponedjeljak 18. rujna u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM).

Jubilarni PIF ugostit će više od 200 izvođača iz osam zemalja svijeta i prikazati 15 izabranih lutkarskih predstava u službenom dijelu programa. Festival je u subotu 16. rujna na Sceni Travno otvorilo središnje akademsko državno lutkarsko kazalište iz Moskve Sergej Obrazcov izvedbom predstave "Djevojčica iz Lenjingrada".



Belgijski Collectif Mensuel zatvorio 15. Festival svjetskog kazališta

 
ZAGREB - Petnaesto izdanje Festivala svjetskog kazališta (FSK) zatvorila je u subotu u Muzičkoj akademiji Zagreb predstava "Blockbuster" belgijske kazališne skupine Collectif Mensuel, oštra kritika suvremenog kapitalističkog društva nastala spajanjem filma i scenske izvedbe.

Riječ je o multimedijalnom kolažu unaprijed montiranih isječaka iz prepoznatljivih visokobudžetnih američkih produkcija u novu filmsku cjelinu, za koju zvučnu kulisu umjetnici proizvode uživo na sceni.

Prije početka izvedbe, zagrebačku publiku, koja je dupkom napunila gledalište Dvorane Blagoje Bersa Muzičke akademije, umjetnici su zamolili za tri priloga: po deset sekundi apsolutne tišine, snažnog aplauza i prosvjednog skandiranja. Snimke su kasnije korištene tijekom izvedbe.

Produkcija se može promatrati na nekoliko razina – njezin je središnji dio filmska projekcija za koju su umjetnici prikupili 1400 kadrova iz više od 150 hollywoodskih blockbuster filmskih spektakala, montiranih u potpuno novom redoslijedu koji stvara nova značenja.

Istodobno, glumci uživo na sceni sinkroniziraju priču koja slijedi neku vrstu političkog trilera. Na pozornici ispunjenoj namještajem, svjetiljkama i instrumentima nalazi se petero glumaca – glazbenika i dizajnera zvuka.

Treća razina je ingeniozno uklopljena sinkronizacija koju oni proizvode uživo; kombinacija glazbe, šumova, buke, topota koraka, zveckanja čaša, škripanja automobilskih guma, realizirana minucioznom preciznošću i zamahom. Rezultat je ironična umjetnička kritika američkog imperijalizma i neobuzdana neoliberalizma.

Film počinje poznatom MGM-ovom špicom s lavom, čiji je krik vrlo vjerno proizveden na pozornici režanjem u kantu. U njemu se pojavljuje niz svima poznatih glumaca, s time da su glavni protagonisti, koji povezuju isječke u jednu cjelinu, glumci Julia Roberts, Sean Penn, Michael Douglas, Brad Pitt i Sylvester Stallone, i to u različitim fazama svoje filmske karijere.

Priča nudi negativnu viziju svijeta kojim upravlja bogata manjina koja kontrolira sav kapital, a koja kombinacijom sprege i ucjene političkih elita zakone prilagođava vlastitim interesima. Nije riječ o nekoj određenoj državi - to već sutra može biti bilo koja država zapadnog svijeta koja se vodi politikom neoliberalnog kapitalizma. Tako se na kraju priča lukavim obratom transponira i na Zagreb.

U uvodnom dijelu, Collectif Mensuel poručuje kako je film nadahnut istinitom pričom koja će se možda jednom dogoditi, a sve završava nekom vrstom antikapitalističkog manifesta potlačenih koji odbijaju nastaviti bez otpora žrtvovati svoje živote na oltaru interesa elita.

Collectif Mensuel bavi se kazalištem smisla, s uvjerenjem da je poziv te umjetničke discipline u kazalište prevesti teme svojstvene našemu vremenu, te propitivati društvenu odgovornost javnoga govora, a posebice u tome funkciju kazališta. Produkciju s kojom su se predstavili u Zagrebu hrvatska je publika ispratila s oduševljenim ovacijama.

"Blockbuster" je četvrta i posljednja predstava ovogodišnjeg, obljetničkog 15. izdanja Festivala svjetskog kazališta. Festival je u nedjelju 10. rujna u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Zagreb otvorila predstava "Što ako su otišle u Moskvu?" brazilske kazališne i filmske redateljice Christiane Jatahy, u produkciji kazališne skupine Cia Vertice de Teatro iz Rio de Janeira.

U sedam festivalskih dana, hrvatska je publika također pogledala lutkarsku predstavu "Ramona" slavnog gruzijskog redatelja, kipara i lutkara Reze Gabriadzea, koja je također gostovala na pozornici Muzičke akademije, te predstavu "Sestre Macaluso" talijanske kazališne i filmske redateljice Emme Dante u izvedbi teatra Sud Costa Occidentale iz Palerma..



Dodjelom nagrada završen 22. Splitski filmski festival


SPLIT - Španjolski film Andresa Goteira "Dhogs" osvojio je Grand Prix u konkurenciji dugometražnoga filma 22. Splitskoga filmskog festivala, dok je Grand Prix za kratkometražni film dobio Michael Miroshnik iz Izraela za film "Dust and delights", a dodjelom i ostalih nagrada u subotu navečer u izložbenom prostoru Multimedijalnoga kulturnog centra u Splitu taj je festival i zatvoren.

Posebno priznanje u konkurenciji dugometražnog filma dobili su Jun Geng (Hong Kong) za film "Oslobađajuće i ugodno/Free and Easy" i Igor Bezinović (Hrvatska) za film "Kratki izlet/Short excursion", a u konkurenciji kratkometražnoga filma posebno priznanje dobili su Irena Jukić Pranjić iz Hrvatske za "Gamer girl", Stefanie Kolk iz Nizozemske za "Clan", te Max Porter & Ru Kuwahata iz Francuske za "Negative space". Nagrada "Ivan Martinac", koja je ustanovljena ove godine, pripala je Igoru Bezinoviću iz Hrvatske za film "Kratki izlet" kojemu je to bila i druga nagrada koju je dobio na ovom festivalu

Žiri Konkurencije dugometražnog filma činili su francuska redateljica i producentica Caroline Chomienne, hrvatski redatelj Hrvoje Hribar, te britanski umjetnik i redatelj Matthew Noel-Tod, a žiri kratkometražnog filma filmski kritičar iz Austrije Duško Dimitrovski, nizozemska umjetnica i producentica Merel Mirage, te dramatičar Ivan Vidić iz Hrvatske.

Splitski filmski festival trajao je osam dana, tema mu je bila okrutna i virtualna stvarnost, a na njemu su sudjelovali etablirani redatelji, debitanti i novootkriveni talenti. Publika je od 9. do 16. rujna, osim radionica i predavanja u osam festivalskih segmenata, mogla uživati u filmovima u Konkurenciji dugometražnoga i Konkurenciji kratkometražnoga filma, Forumu, Next dooru, Frame extendedu, Hrvatskom filmu, Hommageu i Novim medijima.

Prikazani su među ostalim filmovi Kazema Mollaiea "Kupal", Sanala Kumar Sasidharana "Sexy durga", Virgila Widricha "Noć od 1000 sati/Die nacht der 1000 stunden", Moa Hyun-shina "Crkva nacionalne slave/Kukkwanggyohoeh", Juna Genga "Slobodno i lako/Qing song jia yu kuai" i Michela Lipkesa "Čudno, ali istinito/Extrano pero verdadero".

Na programu je bio i film Rahula Jaina "Strojevi/Machines", Zayne Akyol "Gulistan-zemlja ruža/Gulistan-land of roses", Guida Hendrixa "Stranger in paradise", Pabla Escota "Uništavaš svoje carstvo/Ruinas tu reino", Tommasa Cotroneia "Blood and the moon", Toma Lassa "Ružan i slijep/Blind & hasslich", Nagayamu Tadashija "Putovanje kornjače/Tohatsu no tabi", Haritza Zubillaga "Stakleni lijes/El atud de cristal", Dericka Cabridoa "Purgatoryo", "Mrtve ribe" Kristijana Milića, "Fuck off I love you" Anđela Jurkasa .

Svoje su filmove publici predstavili i Sara Kern "Sretno orlo!", Viktor Zahtila "After party", Mate Ugrin "U međuvremenu", Tonči Bakotin "M. Ocean", Igor Dropuljić "Behemont", Goran Škofić "Na plaži", a newyorkški umjetnik G.H. Hovagimyan je predstavio svoju kompleksnu instalaciju AT/VR skulpturu  i još je kao dio posebnog programa održao predavanje pod nazivom "Augmented reality – kako ja to radim''.

Filmski segment Hommage bio je posvećen njemačkom redatelju eksperimentalnih filmova, koji je preminuo u siječnju, Werneru Nekesu. U sjećanja na njega prikazo se njegov dugometražni film "Dan slikara", a u spomen na Toma Gotovca kratki videozapis "Usputne priče - Božji prst" Željka Radivoja.



Vinkovci: Prvi dio Državne smotre hrvatskog izvornog folklora


VINKOVCI - U sklopu 52. Vinkovačkih jeseni koje se do 17. rujna održavaju pod geslom "Ex Slavonia" (iz Slavonije) održan je u subotu prvi dio Državne smotre hrvatskog izvornog folklora.
 

Riječ je o jednoj od najposjećenijih priredbi Vinkovačkih jeseni na kojoj se predstavljaju najbolja folklorna društva iz Hrvatske i država u kojima žive Hrvati, a njeguju hrvatski izvorni folklor.

Predstavilo se 14 folklornih skupina koje su na pozornici na Trgu bana Josipa Šokčevića prikazali plesove i običaje krajeva iz kojih dolaze.

Drugi dio smotre održat će se u nedjelju uoči svečanosti zatvaranja 52. Vinkovačkih jeseni.

 

Na Sceni Zvonimir Rogoz varažinskoga HNK praizvedena drama "Nema života na Marsu"


VARAŽDIN - Varaždinska publika imala je u subotu priliku pogledati prvu predstavu u novoj sezoni koju je pripremilo Hrvatsko narodno kazalište i to na Sceni Zvonimir Rogoz, koja ove sezone slavi svoju 40. obljetnicu, a praizvedena je komorna ljubavna drama "Nema života na Marsu".

Predstava je rađena prema tekstu Une Vizek, a u središtu priče dvoje je ranosrednjovječnih kolega, stabilnih i čvrstih, odgovornih i pametnih, obiteljskih ljudi kojima je malo dosadno i lagano već stare, istaknula je Vizek.

"Oni već dugo, dugo sjede tako zajedno u uredu, ona malo naprijed, on malo iza nje. I kako već to biva kad imate deset godina radnoga staža, stalno vam je dosadno, a kad vam je dosadno svašta vam pada napamet. U glavi se čuda događaju, dok su vani samo spisi, klamerica i pokoja pčela. Kao da postojite u dva paralelna svijeta“, objasnila je autorica.

A u tom paralelnom svijetu Ona postaje Onana, a On postaje Onan i ono što ne smiju ili ne uspijevaju postići u realnom svijetu, odnosno vidljivom vanjskom životu, razvijaju u paralelnom potencijalnom erotski nabijenom unutrašnjem životu kojega igraju dvije zasebne osobe, njihove deset godina mlađe varijante.

"Pitanje koje se cijelo vrijeme provlači je tko će prevladati, unutarnji, mlađi, ili vanjski, stariji. Tekst nema klasičnu dramsku strukturu, već je pisan u vremenskim blokovima koji obuhvaćaju godinu dana njihova života, ali također se daje naslutiti kako se sve to moglo dogoditi i u jednom izmaštanom trenutku“, naglasila je redateljica Marina Pejnović.

Scenografkinja je Liberta Mišan, kostimografkinja Žarka Krpan, skladatelj Vid Novak Kralj, a u predstavi glume Barbara Rocco – Ona, Jan Kerekeš – Onan, Katarina Strahinić – Onana i Robert Plemić – On.

"Nije ništa čudno da ljudi komuniciraju mislima, telepatski. Tako je bilo u neka davna, davna vremena, a onda su ljudi počeli gestikulirati, proizvoditi zvukove i tako se rodio govor i mi mislimo da smo zbog toga govora najinteligentniji na ovom planetu. A kad je u pitanju tekst Une Vizek, mislim da ona zapravo opisuje ono što se njoj dogodilo, o čemu nije mogla ili željela pričati, pa je to pretočila u tekst“, rekao je Plemić.

Nakon praizvedbe predstave "Nema života na Marsu", publika će u HNK Varaždin imati priliku pogledati još jednu novu predstavu - 30. rujna, a riječ je o drami Maxa Frischa  "Palikuće" u režiji Ivice Kunčevića.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Noćas dodjela američkih televizijskih nagrada Emmy

LOS ANGELES - Samo još nekoliko sati dijele nas u nedjelju od velike godišnje svečane dodjele nagrada Emmy, najuglednijih nagrada američke televizije.

U odsustvu kultne serije HBO-a "Igra prijestolja", koja je prošle godine osvojila rekordnih 12 kipića, ove godine su u kategoriji najbolje dramske serije, najvažnije kategorije, sve karte otvorene.

Novi naslovi poput znanstveno-fantastičnog "Westworlda" (HBO), "Sluškinjine priče" (Hulu) ili pak "Stranger Things" mogli bi nadmašiti veteranske serije poput političkog trilera "Kuća od karata" (Netflix) ili "Nazovi Saula" (AMC).

U utrci za najbolju dramsku seriju još su i povijesna saga "Kruna" (Netflix) i obiteljska epopeja "This Is Us".

Glasuje 21.000 televizijskih profesionalaca, članova Američke televizijske akademije.

Elizabeth Moss najizglednija je dobitnica Emmyja za najbolju dramsku glumicu ulogom silovane zatočenice fundamentalističke kršćanske sekte ("Sluškinjina priča").

Među glumcima na specijaliziranoj stranici za predviđanja vodi Sterling K. Brown ("This Is Us").

Što se tiče humorističnih serija čini se da su i ovaj put favoriti "Potpredsjednica" i glumica koja je tumači Julie Louis-Dreyfus.

Svečana dodjela Emmyja u Los Angelesu, gdje bi holivudske zvijezde poput Reese Witherspoon i Nicole Kidman ("Big Little Lies") trebale zajamčiti dozu glamura na crvenom tepihu, bit će prva otkad je Donald Trump zasjeo u Bijelu kuću.

Animator i humorist Stephen Colbert vodit će ceremoniju. Naviknut na tirade protiv Trumpa, mogao bi i ovom prilikom izgovoriti nekoliko na račun republikanskog predsjednika.

"Emmyji slave televiziju a samo je jedna televizijska zvijezda ove godine - Donald Trump", već je izjavio za Los Angeles Times.

Kao znak političke sklonosti televizijskog svijeta, kultna satirička emisija NBC-a "Saturday Night Live" dobila je 22 nominacije, najviše ove godine zajedno s "Westworldom", nakon godinu dana nemilosrdnog ismijavanja šefa države.

Dodjelu 69. nagrada Emmy prenosit će izravno tv postaja CBS iz Microsoft Theatera u Los Angelesu od 2 sata noću po hrvatskom vremenu.

 

Jamie Lee Curtis glumit će u novoj verziji "Noći vještica"


LOS ANGELES – Glumica Jamie Lee Curtis ponovno će igrati ulogu glavne protagonistice u novoj verziji "Noći vještica" koja će se snimati 2018. godine, objavio je u petak Universal Pictures, gotovo 40 godina nakon što je ta glumica debitirala na filmskom platnu u istoimenom hororu i time stekla slavu kao hollywoodska "kraljica vrisaka".

Pedesetosmogodišnja glumica će ponovno igrati ulogu Laurie Strode, dadilje koja se suočava sa serijskim ubojicom Michaelom Myersom u hororu "Noć vještica" Johna Carpentera iz 1978. godine. U novoj verziji filma Strode će imati "završni obračun" s Myersom, objavio je Universal.

Carpenter će biti izvršni producent i savjetnik na novom filmu.

"Noć vještica" je postala jedna od najpoznatijih hollywoodskih horor franšiza. Nakon prvog filma snimljeno je još devet nastavaka, a posljednji je bio onaj Roba Zombieja iz 2009., nazvan "Noć vještica II.".

Curtis se u toj filmskoj seriji posljednji put pojavila 2002., u nastavku "Noć vještica: Uskrsnuće", u kojem je njezin lik ubijen.

Universal je otkrio da će se novi nastavak temeljiti na orginalnom filmu iz 1978. te ignorirati događaje iz filma iz 2002. godine.

 

Mentalni poremećaji, loša prehrana i pušenje čine svijet bolesnim


LONDON – Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji uzrokuju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija.

Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama.

"Smrt je moćan motivator, i za pojedince i za države, za suočavanje s bolestima koje nas ubijaju u velikom broju. No puno smo manje motivirani suočiti se s problemima koji dovode do bolesti", naglasio je Christoper Murray, direktor Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja (IMHE) sa Sveučilišta Washington, koje je napravilo ovu studiju.

Murray ističe kako se "trojstvo nevolja" – pretilost, sukobi i duševne bolesti, javljaju kao "tvrdoglave i uporne barijere aktivnom i energičnom načinu života".

Studija IMHE-a, u kojoj je sudjelovalo više od 2500 istraživača u 130 država diljem svijeta, pokazala je da je 2016. loša prehrana bila povezana s gotovo jednim od pet smrtnih slučajeva diljem svijeta, dok je pušenje ubilo oko 7,1 milijuna ljudi.

Prehrana kojoj nedostaju cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi i sjemenke, riblja ulja i koja ima visoku razinu soli spada u najčešće faktore rizika jer dovodi do pretilosti, visokog krvnog tlaka, visoke razine šećera i kolesterola.

Studija je pokazala da je diljem svijeta narasao broj ubijenih oružjem, poginulih u sukobima i terorizmu, a da kronične bolesti poput onih kardiovaskularnih ili dijabetesa uzrokuju 72 posto bolesti svjetskog stanovništva.

Srčane bolesti su vodeći uzrok prerane smrti u većini regija, a 2016. su odnijele 9,48 milijuna života.

Pojedince i društva teško pogađaju i mentalne bolesti, pa se pokazalo da je 2016. živjelo oko 1,1 milijardu ljudi s psihološkim, psihijatrijskim poremećajima ili ovisnostima.

Ozbiljni depresivni poremećaji spadaju u top deset uzroka slabog zdravlja u velikoj većini država diljem svijeta, osim u četiri kod kojih to nije slučaj.

Istraživanje GBD financirala je zaklada Billa i Melinde Gates, te daje podatke za oko 330 bolesti, uzroka smrti i ozljeda u 195 država i teritorija.



Milijun eura skriveno u zidu kod šefa talijanske bande


RIM - Policajci u Bariju, na jugu Italije, objavili su da su pronašli gotovo milijun eura u sitnim novčanicama prilikom premetačine kod mjesnog šefa bande osumnjičenog za nekoliko zločina i krijumčarenje droge.

Novčanice su se nalazile u vakumiranim plastičnim vrećicama i skrivene iza dvostrukog zida pod prozorom, ukupno 936.000 eura, istaknula je policija u priopćenju.

Policija nije pronašla trag zakonitog podrijetla svom tom novcu, vjerojatno dobivenom krijumčarenjem droge unutar kriminalne organizacije.

U prethodnoj premetačini u svibnju, policajci su već pronašli kod tog sumnjivca oko 60.000 eura u novčanicama, također brižno skrivenima u tajnim dvostrukim pregradama u zidovima.

Po mjesnim medijima, muškarac nije bio kod kuće u trenutku premetačina i još ga se traži, dok je otvorena istraga protiv vlasnika stana.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus