00:59, 23. Listopad 2017

kultura...

Kultura 17. lipnja 2017.

Objavljeno: 17.06.2017 u 01:56
Pregledano 126 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 17. lipnja 2017.

ZAGREB, 17. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Likovni i multimedijalni umjetnici najslabije zaštićeni

SPLIT - Likovni i multimedijalni umjetnici najslabije su legislativno zaštićeni od svih hrvatskih umjetnika, nemaju tržište umjetnina, a mnogi od njih žive na rubu siromaštva, istaknuto je na sastanku koordinacije strukovnih udruženja vizualnih umjetnika Hrvatske, održanom u subotu u Splitu u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU).

 Razgovaralo se o mogućnostima i načinima uvođenja olakšanih uvjeta za prodaju umjetničkih djela živućih umjetnika pomoću poreznih i zakonskih te o izradi novog Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

 U Hrvatskoj su prava umjetnika sve manja, dok su drugi umjetnici većinom zaštićeni, a prava su im uređenija, rekao je Vice Tomasović iz HULU.

 
Ministarstvo priprema strategiju kulturnog razvoja i novi Zakon o pravima samostalnih umjetnika

 Predstavnici koordinacije strukovnih udruženja vizualnih umjetnika Hrvatske raspravljali su i o problematici statusa samostalnih umjetnika u Hrvatskoj i poticanju tržišta umjetnina, rekao je naglasivši  kako Ministarstvo kulture priprema strategiju kulturnog razvoja i novi Zakon o pravima samostalnih umjetnika, poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva koji bi trebao biti donesen 2018. godine.

 U izradu prijedloga zakona trebali bi biti uključeni i likovni i multimedijalni umjetnici, no do tada će se još jednom kao koordinacija sastati u Zagrebu, najavio je. Želeći potaknuti tržište umjetnina i olakšati život umjetnika, kao i urediti njihova prava, koordinacija strukovnih udruga zahtijevat će određene porezne olakšice.

 "Treba razmotriti minimalni cenzus koji se želi uvesti u Zakon o samostalnim umjetnicima, a kojim se zadržava pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Preporučit ćemo da se ukine obvezna fiskalizacija tako da umjetnicima bude olakšana trgovina umjetnina jer je većina umjetnika zbog raznih legislativnih problematika prisiljena 'operirati' u sivoj zoni. Bavili smo se i pitanjem kriterija koje umjetnici moraju zadovoljiti da bi postali članovi Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Prije je postojala lista bodovanih prostora i galerija koji su relevantni, no taj popis više ne postoji jer u starom zakonu nije bio propisan", kazao je Tomasović, istaknuvši da su se sada usuglasili oko kriterija.

 Prema kriterijima za priznate žirirane izlagačke prostore u Hrvatskoj prvo treba biti izrađen program galerije, odnosno izložbenog prostora za nadolazeću godinu, honoriranje autora, stručni voditelj, umjetnički savjet, izložbeni prostor redovito otvoren za javnost, prostor tehnički opremljen za likovno-izlagačku djelatnost, dokumentiranje izložbi i projekata, najmanje dvije godine kontinuiranog djelovanja, muzeji i muzejsko-galerijske ustanove trebaju godišnje prirediti najmanje četiri izložbe ili projekta, dok samostalne galerije i galerije u sklopu ustanova trebaju godišnje prirediti najmanje šest izložbi ili projekata.

 Umjetnici drže da bi se trebao osnovati fond za poticanje kulturnog stvaralaštva iz kojega bi se mogli isplaćivati autorski honorari i preko kojeg bi se mogli osigurati troškovi produkcije radova za izložbu.

  Zaključili su kako budući zakon treba obuhvatiti i one umjetnike koji nemaju status samostalnih umjetnika, te da je potrebno napraviti paket stimulacija za razvoj umjetničkog tržišta.

  Uz sve to će zahtijevati jaču međuresornu suradnju jer smatraju da taj problem ne može riješiti samo Ministarstvo kulture nego treba biti u suradnji s ministarstvima Financija, Uprave, Turizma i Gospodarstva.

 "U hrvatskom društvu se vrlo često samostalne umjetnike doživljava kao nekakav teret proračuna i kao osobe kojima se uplaćuje socijalno osiguranje, govori se da oni to ne zaslužuju. Želio bih reći da u gotovo svim europskim zemljama postoje slični zakoni i da se svugdje na taj način potpomaže kultura i taj sektor. Ministarstvo kulture priprema novi zakon, a smisao ove koordinacije je bio da se svi skupa pripremimo i iznesemo zajedničko stajalište", kazao je Josip Zanki iz Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) iz Zagreba dodavši da su problemi udruga različiti.

 Uz splitski HULU kao domaćina na sastanku je sudjelovao ULUPUH, HDLU Dubrovnik, HDLU Zadar, predstavnici Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Ministarstva kulture i Grada Splita.


Ljeto u MSU: Riječki Jonathan predstavlja novi album


ZAGREB - Nova sezona Ljeta u MSU nastavlja se u subotu, 17. lipnja koncertom riječke grupe Jonathan koja će na krovu Muzeja suvremene umjetnosti predstaviti svoj novi album "To Love".

Članovi benda okupili su se 2011., nakon što su svirali u nizu riječkih rock grupa. Kako ističu na svojim stranicama, ne definira ih samo jedan glazbeni stil, no kritičari ih uspoređuju s bendovima kao što su Franz Ferdinand, Interpol, Placebo, Strokes i Editors, kojima su bili predgrupa na zagrebačkom koncertu.

Ime grupe označava ideju jedinstva -   Jonathan kao osoba koja ima karakteristike i hirove svih članova grupe.

Na hrvatskoj glazbenoj sceni službeno se pojavljuju  2013. singlom "Maggie", a iduću godinu objavljuju i svoj debitantski album  "Bliss" kojim se afirmiraju i nastupaju diljem Hrvatske i regije.

Poznati su po koncertnim nastupima, a za onaj u MSU najavljuju da će svoj novi album izvesti u cijelosti. "Uzbuđeni smo što će promocija našeg albuma 'To Love' biti baš na krovu MSU-a. Jedan od razloga je sigurno to što se album i lokacija nekako prirodno komplementiraju", poručili su.

U slučaju kiše koncerti će se održati na platou MSU-a, kod tobogana.

Manifestacija Ljeto u MSU već četiri godine kombinira glazbu, suvremenu umjetnost i film, a od ovog izdanja donosi i umjetničke performanse.

Jedan od njih predstavit će se i neposredno prije koncerta Jonathana - interaktivni projekt "In Situ – Invert" mladih dizajnerica Dore Đurkesac i Karle Paliske, koji je rezultat nadogradnje njihovog dugogodišnjeg umjetničko-istraživačkog projekta "In Situ".

Polazeći  iz socioloških, kognitivnih i fizikalnih perspektiva, umjetnice u tom projektu zanimaju odnosi između postojećih koncepata prostora, ali i njihovih potencijala i ograničenja u opisivanju novih dinamika njegove proizvodnje.

Stoga su pozvale umjetnike da kreiraju radove inspirirane javnim prostorom u kvartu MSU-a ili se odnose na njega. Nastali umjetnički radovi bit će izloženi u web formi koju je moguće posjetiti na lokaciji muzeja.

"Tom virtualnom izložbom istovremeno se nadograđuje i izvrće postojeći izložbeni prostor Muzeja - dok je s jedne strane stvoren dodatni sloj umjetničkog sadržaja, s druge je istovremeno konceptualiziran kao svojevrsni alter ego umjetnika i izložbenog prostora", ističe se u najavi MSU-a.

U cijenu ulaznice za Ljeto u MSU uključen je i posjet velikoj retrospektivnoj izložbi Brace Dimitrijevića, koja na dva kata Muzeja donosi sve najvažnije faze stvaralaštva jednog od pionira konceptualne umjetnosti u svijetu od šezdesetih do danas, od Slučajnih prolaznika do najnovijeg slikarskog ambijenta Lascaux 3000, napravljenog za tu prigodu.

Osim te retrospektive u MSU galeriji održava se izložba fotografija "N'č se ne premakne" o Pankrtima, koji su koncertom prošli vikend otvorili Ljeto u MSU.  Izložba traje do 2. srpnja.

Osim koncerta, performansa i izložbe, posjetitelji će na dan koncerta u dva termina u dvorani Gorgona MSU-a moći pogledati i film iz ciklusa "Best of Metropolis" - švedsku humornu dramu "Raj na zemlji"

Film se opisuje kao "topla priča o žiteljima malog sela na sjeveru Švedske" i svemu onome što se s njima dogodilo nakon što je  im je preminuo  voditelj glazbenog zbora, svjetski poznati dirigent, ostavivši za sobom i zbor, i ljubav svog života, lijepu sopranisticu Lenu, koja očekuje njegovo dijete.

Iduće subote na krovu MSU-a nastupit će osječki  reper Kandžija koji dolazi u pratnji "Golih žena", a srpanjski dio programa otvorit će koncert crnogorskog glazbenika Ramba Amadeusa.

Tjedan dana toga, 8. srpnja, održat će se  koncert zagrebačkog "Detoura", a  koncertnu sezonu MSU-a  zatvorit će 15. srpnja grupa "Vatra".

 

DHF: Festival počeo dodjelom nagrade za životno djelo Pavlu Štalteru


ZAGREB - Dodjelom Zlatnog Oktavijana, nagrade za životno djelo Hrvatskog društva filmskih kritičara, Pavlu Štalteru, hrvatskom animatoru, redatelju, scenografu, scenaristu animiranih filmova i ilustratoru u petak navečer u zagrebačkom kinu Tuškanac otvoreno je 26. izdanje Dana hrvatskog filma (DHF).

 "Za ovaj svoj dugi put, od daleke 1957. godine u animiranom filmu dugujem zahvalu ekipi i autorima Zagreb filma na kolegijalnoj suradnji i nesebičnoj potpori", rekao je istaknuti 88-godišnji  laureat, treći predstavnik Zagrebačke škole crtanog filma koji je dobio Oktavijana za životno djelo.

"Premda je kao strpljiv, pedantan, predan i maštovit scenograf te glavni crtač nesebično oplemenjivao filmove drugih autora Zagrebačke škole koja je pretežno bila usmjerena na gegovski poentirane društvene metafore, Štalter je suštinski naginjao likovnosti kao najvažnijoj vrijednosti animiranoga filma", istaknuto je u obrazloženju.

 Kao scenarist i redatelj Pavao Štalter je debitirao 1964. u filmu "Peti", a jedan od njegovih najcjenjenijih filmova je "Maska crvene smrti" iz 1969., koju je surežirao s Brankom Ranitovićem, a koja je prikazana na otvorenju Dana hrvatskog filma.

 Otvorivši festival Jelena Pavičić Vukičević, je rekla kako će ljubitelji sedme umjetnosti na Danima imati priliku uživati u ponajboljim uratcima hrvatske filmske umjetnosti i svemu onome što su hrvatski filmski umjetnici producirali u proteklih godinu dana.

 Ljiljana Perišić, ravnateljica Centar za kulturu Trešnjevka, glavnog nositelja organizacije ovogodišnjih Dana, izrazila je zadovoljstvo što se kultura izmjestila iz  strogog centra Zagreba i zatvorenih postora,  s obzirom da će se festivalske projekcije, uz kino Tuškanac, održavati u Parku Stara Trešnjevka te na Ljetnoj pozornici Tuškanac.

 Dani hrvatskog filma u svom natjecateljskom programu do 20. lipnja donose 68 filmova u kategorijama animiranog, igranog, dokumentarnog, eksperimentalnog i namjenskog filma.

 U večeri otvorenja prikazani su filmovi "Ježeva kuća" Eve Cvijanović, "Posljednj izazov" Božidara Trkulje, "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka, "Zvir" Miroslava Sikavice i "Zvat ću te" Rina Barbira.

 Prije filmova iz konkurencije svakoga će se dana prikazati po jedan restaurirani klasik iz DHF-ovog programa Retro: Obnovljena baština.
Ulaz je besplatan, a zbog praćenja broja posjetitelja postoje ulaznice koje će se preuzimati na blagajni kina Tuškanac. Za projekcije na Ljetnoj pozornici i za posebna događanja nije potrebno preuzeti ulaznicu.

 U slučaju nevremena tijekom poslijepodneva program otvaranja u 21.30 premješta se u dvoranu kina Tuškanac.

 Uz nagrade žirija festivala, filmovi se natječu za nagrade Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara te nagrada Vladimir Vuković za rad u protekloj godini ili najboljeg mladog kritičara.

 Nagradu Jelena Rajković dobit će autori mlađi od 30 godina, a dodijelit će se i Zlatna uljanica  Glasa Koncila te Nagrada za etiku i ljudska prava.

 Ukupno će se na festivalu prikazati više od stotinu filmova, osim u glavnom natjecateljskom programu i u popratnom programu, koji donosi i predavanja, tribina, izložbe, radionice te hommage glumici i umjetnici Jagodi Kaloper.

 
IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Klima: Francuska deblokirala sredstva za strane znanstvenike

 
PARIS -
Dva tjedna nakon poziva predsjednika Emmanuela Macrona stranim znanstvenicima da u borbi protiv klimatskih promjena dođu raditi u Francusku, vlada je deblokirala 30 milijuna eura za "ugošćavanje 50-ak stranih znanstvenika na razdoblje od pet godina".

"Frederique Vidal, ministar visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija, i Louis Schweitzer, glavni povjerenik za ulaganja, odlučili su pokrenuti Prioritetni istraživački program o borbi protiv klimatskih promjena", priopćilo je ministarstvo.

Po njegovim riječima, za spomenuti program je izdvojeno dodatnih 30 milijuna eura pa će se za 50-ak stranih znanstvenika i istraživača u pet godina sveukupno izdvojiti 60 milijuna eura.

Nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz Pariškog sporazuma o klimi, Macron je 1.  lipnja pozvao američke znanstvenike i poduzetnike da na području klimatskih promjena dođu raditi u Francusku.

Njegov poziv "Učinimo naš planet ponovo velikim" naišao je na entuzijastičnu dobrodošlicu na društvenim mrežama. Njegov tweet je podijeljen 240.000 puta. Predsjednički ured je potom otvorio i internetsku stranicu.

Francuska želi privući strane znanstvenike, napose američke, koji se bave klimatskm promjenama te općenito geoznanostima i tranzicijskim energetskim tehnologijama.



Poništeno suđenje Billu Cosbyju za seksulno zlostavljanje, planira se ponovno suđenje


NORRISTOWN –
Sudac iz Pennyslvanije u subotu je poništio suđenje Billu Cosybju zbog seksualnog zlostavljanja nakon što je porota izjavila da ne može postići pravorijek, no tužitelji ističu kako će se ponovno suditi tom američkom komičaru i glumcu kojeg očekuje još niz civilnih tužbi.

Oko 60 žena optužilo je Cosbyja da ih je seksualno zlostavljao, što je dokrajčilo njegovu karijeru najpoznatiju po popularnoj televizijskoj seriji "The Cosby Show" iz osamdesetih godina. Ovaj slučaj bio je jedini koji je završio na kaznenom sudu, najviše zbog toga što su ostale optužbe bile prestare za suđenje.

Porotnici su 53 sata raspravljali o Cosbyjevoj krivnji, pa su sucu Stevenu O'Neillu poručili da ne mogu postići jednoglasnu odluku. Cosbyja se u tom slučaju optuživalo za tri agresivna napada na sveučilišnu administratoricu Andreu Constand u njegovom domu u Philadelphiji, 2004.

Subotnja odluka pobjeda je za tog komičara kojemu je prijetila kazna od deset godina u zatvoru.

 On tvrdi da je su svi spomenuti seksualni odnosi bili s pristankom, a još ga čeka oko četiri civilnih tužbi od strane 10 žena.


Pustolov ponovio skok na Nijagari i poginuo


NEW YORK -
Pustolov Kirk Jones, koji je 2003. preživio nezaštićeni spust Nijagarinim slapovima, poginuo je prilikom pokušaja da ponovi svoj podvig, ovaj puta u lopti za napuhavanje, javlja u subotu AFP.

Tijelo 54-godišnjeg Jonesa pronađeno je 19 kilometara nizvodno u rijeci nekoliko tjedana nakon što je u podnožju slapova pronađena prazna lopta, navodi agencija pozivajući se na lokalni Syracusa Post-Standard.

Kako tvrde mjesne vlasti, Jones je pokušao izvesti skok niz vodopad od 51 metra visine na granici Kanade i SAD-e. Lopta je pronađena kako se prazna vrti u podnožju slapova.

Jones je 20. listopada 2003. nezakonito skočio u Nijagarine slapove bez ikakve zaštitne opreme, a na sebi je imao samo nešto odjeće. Tada je uhićen i morao je platiti visoku novčanu kaznu, a Kanada mu je doživotno zabranila ulazak na svoj teritorij. Tada je pretrpio tek manje posjekotine i modrice i obećao da to više nikada ne će ponoviti.

Policija države New York je priopćila da je njegovo tijelo pronađeno 2. lipnja u rijeci Nijagari, u blizini sela Youngstown, na ušću jezera Ontario. Također je potvrdila da se radi o istom čovjeku koji je prije 14 godina preživio skok s Nijagarinih slapova.

 
Umro John G. Avildsen, redatelj Rockyja i Karate Kida


LOS ANGELES - Američki redatelj John G. Avildsen, dobitnik Oscara za režiju prvog Rockyja, umro je u 81. godini, objavili su američki mediji.

Redatelj je umro od raka prostate u bolnici Cedars-Sinai u Los Angelesu, rekao je njegov sin Anthony.

Avildsen je 1977. osvojio Oscara za režiju niskobudžetnog filma Rocky, s mladim Sylvesterom Stalloneom u ulozi siromašnog boksača.

"Mislim da je Rocky ljudima dao nadu, a nikad nema boljeg osjećaja od toga", kazao je tada Avildsen.

Još jedan njegov film od kojeg se nije mnogo očekivalo, Karate Kid, ostvario je sjajan uspjeh i potaknuo snimanje još dvaju nastavaka.

"Siguran sam da ćeš uskoro režirati u raju. Hvala ti, Sly", napisao je Stallone na svom Instagramu.

Ralph Macchio, zvijezda Karate kida, napisao je da je Avildsen bio ruka vodilja koja mu je promijenila život.



Smrti Carrie Fisher pridonijele apneja u snu i droga


LOS ANGELES - Apneja u snu i upotreba droge bili su među čimbenicima koji su pridonijeli smrti slavne glumice Carrie Fisher, pišu američki mediji pozivajući se na nalaze mrtvozornika.

Osim apneje, stanja u kojem osoba povremeno prestaje disati u snu, i dugogodišnje upotrebe droga, mrtvozornik navodi i da je glumica iz Ratova zvijezda bolovala i od aterosklerotične bolesti srca.

Točan uzrok smrti nije utvrđen, ali sve ovo pridonijelo je tome.

"Moja majka borila se s ovisnosti i mentalnom bolesti cijeli život. Na kraju je od toga i umrla", kazala je njezina kći Billie Lourd za časopis People.

Carrie Fisher, slavna Princeza Leia iz Ratova zvijezda, bolovala je od bipolarnog poremećaja. Umrla je 27. prosinca u 60. godini, nekoliko dana nakon što je pretrpjela srčani udar na letu iz Londona u Los Angeles.


Simmons želi patentirati "kozu"

ZAGREB - Osnivač i basist grupe Kiss Gene Simmons namjerava patentirati znak kažiprsta i malog prsta koji se naziva koza, a pojavljuje se na rock koncertima, piše Hollywood Reporter.

Simmons se javio američkom uredu za patente i žigove tvrdeći da je prvi koji je koristio tu gestu i to tijekom turneje grupe Kiss 1974. godine.

No Hollywood Reporter tvrdi da Simmons nije bio prvi koji je koristio "kozu" odnosno da je John Lennon taj znak pokazao na omotu singla The Beatlesa "Yellow Submarine/Eleonor Rigby" iz 1966. godine.

"Kozu" se može naći i na omotu albuma grupe Coven iz 1969. godine, upozorava Washington Post.

Pred stručnjacima je utvrditi vuče li "koza" zaista podrijetlo od Simmonsa.


Guinnessov rekord u istovremenom pranju suđa ostvarilo 412 Alžirki

ALŽIR - Alžirke, njih 412, upisale su Alžir u Guinnessovu knjigu rekorda kada su u petak navečer osvojile svjetski rekord najvećeg broja osoba koje istovremeno peru suđe, javlja AFP.

U nazočnosti službene sutkinje Guinnessove knjige, 412 mladih žena, niti jedan muškarac nije želio sudjelovati, prale su istovremeno dva tanjura, nakon humanitarnog obroka kojeg je u glavnom gradu ponudio proizvođač deterdženata za pranje suđe alžirske podružnice velike njemačke tvrtke deterdženata i kozmetike.

"Službeno, vi ste izvanredne", rekla je sutkinja Hoda Kašab, koja je stigla iz Dubaia i službeno objavila novi rekord nakon što je pomno izbrojala sudionice i provjerila čistoću tanjura.

Prethodni rekord je zabilježen 15. studenoga 2016. kada je 300 osoba simultano pralo suđe na Filipinima.

Novi rekord je zabilježen tijekom večeri solidarnosti tijekom koje je u domovima za mlade i umirovljeničkim domovima podijeljeno oko 1000 obroka prigodom večere na kraju mjeseca ramazana.


Umro profesor Christian Cabrol, pionir presađivanja srca u Europi

PARIS - Christian Cabrol, francuski profesor i poznati kirurg, umro je u petak u Parizu u 91. godini, a ostat će zapamćen kao prvi kirurg koji je izveo operaciju presađivanja srca u Europi.

Kirurg je umro u pariškoj bolnici Pitie-Salpetriere u kojoj je 27. travnja 1968. presadio srce, četiri mjeseca nakon prve takve operacije koju je uspješno izveo južnoafrički profesor Christian Barnard u Cape Townu.

Cabrolov pacijent je živio samo 53 sata, ali je to bio početak sjajne karijere francuskog kirurga.

Godine 1982. izvodi prvu transplantaciju srca i pluća u Francuskoj, a 1986. prvi put ugrađuje umjetno srce Jarvik 7 koje služi kao zamjena do presađivanja.

"Bio je velik humanist i blizak pacijentima", rekao je njegov kolega i bivši asistent Iradj Gandjabakhch.

Profesor je umro nakon duge bolesti, doznaje se iz njegova okružja.

"Tužna sam, znala sam da je bolestan i očekivala sam ovo", rekla je francuska glumica Mireille Darc, bivša pacijentkinja profesora Cabrola.

Istodobno s liječničkim poslom Cabrol je gradio političku karijeru na desnici. U parišku skupštinu je prvi put ušao 1989., a zatim ponovo 1995. i 2001.

Od 1994. do 1999. je bio europski zastupnik, a od 1995. do 2001. je bio pomoćnik pariškog gradonačelnika Jeana Tiberija.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus