06:29, 23. Travanj 2018

kultura...

Kultura, 16. travnja 2018.

Objavljeno: 15.04.2018 u 22:42
Pregledano 41 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 16. travnja 2018.

ZAGREB, 16. travnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljene knjige M. Tomasovića "Pabirci" i V. Tomasa "Strenna Dalmata (1847.)"

 
ZAGREB - Knjige Mirka Tomasovića "Pabirci", koju je uredio Valter Tomas i "Strenna Dalmata (1847.)" Valtera Tomasa predstavljene su u ponedjeljak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Profesor Filozofskoga fakulteta u Zadru Josip Lisac istaknuo je kako su u "Pabircima" kronološki uvršetni Tomasovićevi tekstovi što ih je objavljivao od  1968. u splitskom časopisu "Vidiku" do zadnjega teksta objavljena 2017. u Matičinu "Vijencu".

Zanimljivost knjige je u tome, smatra Lisac, što u dijelu spomenarskih tekstova prof. Tomaosvić bilježi kako kao mladi profesor u maloj sredini prati književno-kulturne događaje u Zagrebu i drugim velikim hrvatskim gradovima.

Ocijenio je kako Tomasović nije bio regionalno ili gradski opterećen te dodao kako je knjiga presjek njegova četrdestogodišnjega rada.

Prevoditeljica Iva Grgić Maroević naglasila je kako je struktura Tomasovićevih eseja građena na eruditskom uvodu, potom prikazu sadržaja, prigovoru, a onda afirmativnom zaključku.

Akademik Tonko Maroević smatra kako Tomasova knjiga "Strenna Dalmata (1847.)"  obogaćuje razumijevanje kulture u Dalmaciji.

Knjiga je metodična, sustavna a problematika iscrpno obrađena, rekao je Maroević dodavši kako su u pretpreporodno doba intelektualci s istočne strane Jadrana na talijanskom jeziku preko "ilirske" lirike i epike pokazivali dodatnu vrijednost naše književnosti.

Napomenuo je kako Tomasova knjiga "Strenna Dalmata (1847.)"  obrađuje časopis Strenna Dalmata sa stajališta njezine programske orijentacije u odnosu na preporodno razdoblje, u kojem ovaj novogodišnji almanah izlazi.

Dodao je kako se autor posebno osvrće na suradnike almanaha ali i na narav i značenje njihovih prinosa u danom povijesnom trenutku.

Istaknuo je kako Tomas na svim jezičnim razinama nastoji komparativno-kontrastivnom analizom ustanoviti koliko je Nikola Tommaseo svojim talijanskim prijevodom iz četrdesetih godina XIX. stoljeća uspijevao "ilirsku" pučku epiku približiti talijanskom čitatelju te kako je i u kojoj mjeri u almanahu to učinio Ivan Franceschi.

"Strenna Dalmata" je bio dodatak zadarskom tjedniku na talijanskom jeziku "La Dalmazia" koji je izlazio od 1. svibnja 1845. do 30. prosinca 1847. Obje knjige objavilo je Zadarsko sveučilište.

Hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog akademik Mirko Tomasović rođen je u Splitu 1938., a preminuo u Zagrebu 2017. Tomasović je bio najistaknutiji hrvatski marulolog.

Talijanist Valter Tomas rođen je 1952. u Zadru. Profesor je na zadarskom Filozofskom fakultetu. Temeljitije se bavio književnošću u dalmatinskoj periodici na talijanskom jeziku u 19. i 20. stoljeću.



Kampanja "SVE u jedan glas"- potpora nastupu zborova u Teatru &TD


ZAGREB - Osam zborova iz bližega i daljega susjedstva okupit će se 21. travnja u Teatru &TD, a kako bi omogućile njihov dolazak domaćice iz iz Le Zbora organizirale su kampanju potpore "SVE u jedan glas / One Voice Festival“" kako bi gosti doista mogli stići i boraviti u Zagrebu, a kampanja će biti otvorena do 22. travnja.

U Zagrebu će tako nastupiti - Praksa iz Pule, ZborXop i Domaćigosti iz Zagreba, Horkestar iz Beograda, 29. Novembar iz Beča, Zborke i Kombinat iz Ljubljane, a after party rezerviran je za Zbeletronke, priopćili su u ponedjeljak organizatori - Le Zbor i uduga "Domino".

Kako je navedeno, "zborovi su raznoliki - veliki i mali, ženski i mješoviti, ali sve ih spaja ljubav prema pjevanju i žar otpora prema tragikomediji u kojoj živimo".

Kampanja "SVE u jedan glas / One Voice Festival" pokrenuta je na platformi Indiegogo kako bi se prikupio novac koji nedostaje i osigurao se dolazak u Zagreb i smještaj u Zagrebu svim gostima i gošćama, a kampanja se može podržati do 22. travnja.  

Uz nastupe zborova, bit će priređena i izložba u čast proslave 13. rođendana Le Zbora, projekcija filma o aktivističkim zborovima bivše Jugoslavije, te razni drugi popratni sadržaji poput radionice pisanja subverzivnih tekstova pjesama i mnogi drugi!

U priopćenju su organizatori objasnili i zašto su pokrenuli kampanju, a kao prvi dio razloga istaknuli su da, "ako nešto vrijedi učiniti, vrijedi to učiniti subverzivno! Hrvatski jezik jednostavno nije na strani žena te ih pretvara u umanjenice ili isključuje, između ostalog tako da se za miješane skupine uvijek se koristi zamjenica u muškom rodu (svi), čak i ako je skupina većinski ženska. Odlučile smo, barem na jedan dan, da ćemo biti SVE, bez obzira na to što imamo i mješovitih zborova".

Drugi dio razloga pak, navedeno je, "manje se igra gramatikom, a više se usprotivljuje tretmanu žena u društvu. Kao aktivistkinje, u vrijeme kada se prodaju priče da je strašnija tzv. rodna ideologija od nasilja nad ženama, kada se o ratifikaciji Istanbulske konvencije razglaba, a o silovanjima i ubojstvima žena šuti, kada se te iste žene upućuje da svoje nasilnike ne prijavljuju te da im još po mogućnosti rode i dijete jer ipak se radi na demografskoj obnovi, odlučile smo naslovom poručiti da žene nisu i nikada neće biti drugotne - gramatički, društveno, politički ili na bilo koji drugi način".

"Poručujemo da nam je dosta! Muški dijelovi naših zborova pjevaju s nama u jedan glas jer je rodna ravnopravnost pitanje općega dobra cijeloga društva", istaknuto je.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Cipar prva linija obrane od invazije morskog pauna

 
NIKOZIJA - Opremljeni harpunima i vodootpornim bilježnicama, Louis, Carlos i Antonis rone duboko u kristalno bistre vode zaljeva Konos na Cipru i love opasne predatore - morske paunove.

Nakon što je naselila dio Atlantika na istočnoj obali SAD-a i Kariba, ta riba sada prijeti i invazijom u Sredozemlje.

Morski biolozi iz istraživačkog centra za okoliš Enalia Physis nakon dva zarona vraćaju se s dvadesetak smeđe-bijelih prugastih primjeraka.

Naoružana otrovnim bodljama, ta egzotična riba, miljenica vlasnika akvarija, nema prirodnih neprijatelja u Sredozemlju.

Njezin dom su grebeni, ubod joj je bolan, ali ne i koban, a izvorno potječe iz Indijskog oceana.

No ekspanzija morskog pauna u Sredozemlju toliko brine znanstvenike, ribare i ronioce da su započeli kampanju smanjenja njegova broja.  

"Proširio se svugdje", otkriva jedan od ronioca. "Na cijelom otoku, gotovo svugdje gdje zaronite, vidite mase morskih paunova".

Situacija je ista u Libanonu gdje Alain Najem, voditelj ronilačkog kluba sjeverno od Bejruta, upozorava da ih svaki puta kada zaroni vidi sve više.

Riba je viđena i uz obale Grčke, Turske i Tunisa.

"Eksponencijalni rast" morskog pauna u Sredozemlju posljedica je proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura mora, tvrdi Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije s britanskog sveučilišta u Plymouthu.

Hladnije vode zapadnog Sredozemlja, kaže, zasad su pošteđene najezde.

U istočnom Sredozemlju "zato traje invazija", tvrdi Demetris Kletou, direktor Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru.


Prva linija obrane

Dvojica znanstvenika zajedno s Enaliom i nekoliko drugih partnera koji uključuju Sveučilište na Cipru i Odjel za ribarstvo i istraživanje mora predvode pilot projekt imena "Relionmed" koji financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti.

Njihov je cilj pretvoriti Cipar u "prvu liniju obrane" od najezde morskog pauna.

Invazivne vrste su, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među pet najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti diljem svijeta, upozorava Međunarodni savez za zaštitu prirode.

Takav gubitak remeti ekosustave i ljudske aktivnosti ovisne o njima.

Morski paun od osamdesetih godina uzrokuje "znatnu štetu" na američkoj i karipskoj obali, kaže morski biolog Carlos Jimenez, koordinator istraživanja u Enaliji.

Tvrtka za istraživanje okoliša VertigoLab procjenjuje da je najezda te ribe u Francuskim Antilima, nizu sedam manjih otoka na Karibima, koštala više od "10 milijuna eura godišnje".

Lokalne ribe laki su plijen sposobnog predatora. Morski paun je u dvije godine u zapadnom Atlantiku smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto, pokazuje istraživanje iz 2012. koje je financiralo kanadsko Vijeće za prirodne znanosti i istraživanja.

Istodobno se smanjio ulov određenih vrsta riba, uključujući škarpine.  


Proždrljivost

Zbog toga se Sredozemljem, razmjerno malom moru, ali velikom biseru bioraznolikosti s oko 17 tisuća vrsta, širi strah od morskih paunova.

"Zabrinuti smo jer su toliko proždrljivi", ističe Jimenez dok secira morskog pauna u svom uredu u Nikoziji.

"Stvaraju dodatni pritisak na ekosustave koji su već poremećeni pretjeranom eksploatacijom pomorskih resursa, zagađenjem i turizmom", dodaje.

Ciparski su ribari zabrinuti i jer su mnogi od njih bili žrtve morskog pauna. Osim snažne boli, njegovi ubodi mogu izazvati alergijske reakcije.

Theo Koutsavakis koji vodi ronilački klub i živi uz more cijeli svoj život tvrdi kako morski paun, omiljen među roniocima, rijetko napada ljude.

No zabrinut je zbog utjecaja na morski život u Cipru koji je "već ograničen" ribarstvom i turizmom.

Koutsavakis je veliki pobornik europskog projekta Relionmed kojim se želi raširiti svijest o širenju te vrste.

Inspirirana sličnim projektima u Sjedinjenim Državama, skupina želi organizirati i događaje, uključujući natjecanje u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjivanje populacije morskih paunova i pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.

Kad bi kuhari naučili pripremati tu ribu, a da se pritom ne nabodu na njegove brojne bodlje restorani bi mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle biti iskorištene u izradi nakita.

"Znamo da je u ovom trenutku gotovo nemoguće zaustaviti invaziju", zaključuje biolog Louis Hadjiannou.

"Cilj projekta nije istrebljenje, nego kontrola".



Protiv zijevanja se bolje ne boriti


ZAGREB - Ima dana kad ne možete prestati otvarati usta - ne da biste razgovarali ili rekli nešto pametno, nego zbog zijevanja.

U nekim prilikama zijevanje može biti neugodno. Možete izgledati nezainteresirano ili kao da se nasmrt dosađujete.

Bez obzira na to, protiv zijevanja se bolje ne boriti.

Zijevanje aktivira autonomni živčani sustav i uzrokuje porast broja srčanih otkucaja.

Ako ste umorni, zijev ili dva dopremaju vašem mozgu ponešto svježeg zraka.

"Može se pretpostaviti da se organizam zijevanjem bori protiv umora, čak i ako njegov učinak ne traje dugo", kaže proefsor Ingo Fitze iz sveučilišne bolnice Charite u Berlinu.

Ali zašto zijevamo nije posve jasno. "Nije baš bilo nekih velikih istraživanja o tome", kaže Fietze.

A što ako ne želite zijevati? U situacijama kad bi to moglo biti neprikladno, možete ga tiho suspregnuti. Za organizam neće biti nikakvih negativnih posljedica.



Smeđe medvjedice shvatile da ih majčinstvo štiti od lovaca


ZAGREB - Smeđe medvjedice naučile su štititi se od lovaca time što dulje brinu za svoju mladunčad i tako se prilagodile zakonu koji zabranjuje lov na 'medvjeđe obitelji'.

Skupina međunarodnih znanstvenika provela je 22 godine proučavajući podatke o reproduktivnoj strategiji i preživljavanju skandinavskih smeđih medvjeda. Rezultate su objavili u časopisu Nature Communications.

"Čovjek je postao evolucijski čimbenik u životu medvjeda", kaže profesor Jon Swenson s norveškog biološkog fakulteta NMBU.

U Švedskoj je sezona lova na medvjede duga, čak za to i ne treba neka posebna lovačka dozvola i svake ih se godine ustrijeli tristotinjak.

Medvjedice s mladima, međutim, zaštićene su zakonom.

"Medvjedica bez mladih ima četiri puta više izgleda biti ubijena nego ona s jednim mladuncem", rekao je Swenson, jedan od autora studije.

Znanstvenici su shvatili da su neke medvjedice prilagodile svoj majčinski pristup kako bi unaprijedile i svoje izgleda da prežive lov, odnosno koriste se medvjeđim ekvivalentom ljuskog štita.

Naime, u posljednjih 20 godina medvjedice su produljile brigu za mladunčad s prosječnih godinu i pol na dvije i pol godine.

"Sve dok ženka oko sebe ima mlade, sigurna je. Pristisak lova rezultirao je promjenom u duljini brige za potomstvo i ono je s 1,5 godine naraslo na 2,5 godine", kaže se u studiji.

Između 2005. i 2015. godine broj medvjedica koje su mladunčad zadržale oko sebe dodatnu godinu porastao je sa sedam na 36 posto.

"Ovo je prva studija koja uvjerljivo sugerira promjenu u frekvenciji majčinske strategije potaknutu lovom", rekao je Swenson.

Medvjedi nisu jedina vrsta koju je ljudsko ponašanje prisililo na evolucijsku promjenu, kaže vodeća autorica studije Joanie van de Walle told AFP.

"Imamo dokumentirano evolucijsko skraćivanje rogova američkih muflona u kanadskoj Alberti. To se dogodilo jer su trofejnim lovcima najdraža meta bili oni s najduljim rogovima. Oni s kraćim im nisu toliko interesantni pa imaju i više izgleda preživjeti", rekla je.



Britanska kraljica jako voli drveće


CANNES - Novi dokumentarac o britanskoj kraljici Elizabeti II. otkriva da ona jako voli drveće.

Kraljica (91) je posadila stotine stabala tijekom svojih putovanja planetom i s njima je jako duboko povezana, rekla je redateljica Jane Treays.

"Cijeli je život sadila drveće, kao i njezini pretci", rekla je.

Dokumentarac je premijerno prikazan na globalnom televizijskom i digitalnom tržištu MIPTV u Cannesu.

"Bilo je jako lijepo i dirljivo vidjeti kako se odnosi prema njima i koliko joj ona znače. Posebno voli neke londonske platane (u Buckinghamskoj palači) koja je posadila kraljica Viktorija", njezina praprabaka, rekla je.

Kraljičina tajna strast otkrivena je kada je prirodoslovca Sir Davida Attenborougha povela u "opušten i zabavan" obilazak vrtova palače, što je Treays snimila. Te trenutke opisuje kao "najčarobnije poslijepodne u svojoj karijeri".

Film pod nazivom "Kraljičin zeleni planet", koji će biti prikazan na ITV-u u Britaniji 16. travnja, govori o njezinim nastojanjima da utemelji globalnu mrežu zaštićenih šuma, "The Queen's Commonwealth Canopy".

Ljubav prema drveću očito vlada u kraljevskoj obitelji. Njezin sin princ Charles priznao je da razgovara s biljkama i drvećem kako bi ih potaknuo da rastu.

Treays je kazala da je kraljici pomogla kemija između nje i Attenborougha, koji su iste dobi i rođeni s tri tjedna razlike, da se otvori.

"Bio je lijep i vruć ljetni dan... Smijali su se i bili opušteni. Poznaju se dugo i zbog toga vidimo prilično iznenađujuće stvari", rekla je.

Kraljica je, među ostalim, tako otkrila da svoju golemu kolekciju rijetkih vrsta biljaka duguje ljudima koji nisu znali što da joj poklone.



Umro talijanski redatelj Vittorio Taviani

 
ZAGREB - Slavni talijanski redatelj Vittorio Taviani umro je u dobi od 88 godina nakon duge bolesti, objavio je BBC pozivajući se na njegovu kćer koja je rekla da će on biti kremiran na privatnoj ceremoniji.

Vittorio i njegov brat Paolo Taviani postali su cijenjena filmska imena 60-tih godina prošlog stoljeća u Italiji a zadnji su film objavili prošle godine.

Na međunarodnoj sceni njihov je film "Padre Padrone" dobio Zlatnu palmu u Cannesu 1977., a dokudrama "Cezar mora umrijeti" osvojila je Zlatnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu 2012.

Braća Taviani snimili su zajedno više od 20 filmova. Surađivali su više od pola stoljeća, a njihovo je partnerstvo bilo toliko blisko da ih je glumac Marcello Mastroianni zvao "Paolovittorio".
 


Conchita Wurst objavila da je zaražena HIV-om


BEČ - Pobjednica Eurosonga Conchita Wurst zaražena je HIV-om, objavila je ona sama na Instagramu u nedjelju, rekavši da je prisiljena izaći u javnost s tom viješću zbog prijetnji bivšeg dečka.

"HIV pozitivna sam puno godina", napisala je Wurst. "To je zapravo nevažno za javnost, ali bivši dečko prijeti mi da će objaviti tu vijest a ja nikada ne ću dati nekome pravo da me plaši ili utječe na moj život zbog toga".

Kaže da se liječi otkad je saznala dijagnozu i da je već godinama količina virusa ispod razine koja se može mjeriti te stoga nije zarazna.

"Nadam se da ću i druge ohrabriti i da će ovo biti još jedan korak protiv osuđivanja ljudi koji su se zbog svog ponašanja ili ponašanja drugih zarazili HIV-om", napisala je Wurst, koja je rođena kao Tom Neuwirth.

Wurst je pobijedila na Eurosongu 2014.

 

Bon Jovi, Moody Blues i Nina Simone ušli u Kuću slavnih rock and rolla

 
CLEVELAND - Bon Jovi, Moody Blues, Dire Straits, The Cars, Nina Simone i Sister Rosetta Tharpe primljeni su u Kuću slavnih rock and rolla, čime su ušli u povijest glazbe.

Richie Sambora, prvotni gitarist skupine Bon Jovi, pridružio se ponovo bendu i u Public Auditoriumu u Clevelandu svirao u subotu hitove poput "You Give Love a Bad Name" i "It's My Life".

Moody Blues su izveli hit "Your Wildest Dreams", dok su pop izvođači novog vala The Cars svirali "Just What I Needed".

Legenda soula Nina Simone i zvijezda gospela Sister Rosetta Tharpe, koje su bile inspiracija mnogim rokerima, ušle su postumno u Kuću slavnih.

Britanski rokeri Dire Straits također su ušli u Kuću slavnih u "generaciji 2018.".

Izvođači koji su ostvarili velik utjecaj na razvoj i očuvanje rock and rolla stječu pravo biti izabrani i ući u taj ugledan klub 25 godina nakon objave prve snimke. O ulasku u Kuću slavnih odlučuje odbor od 900 članova.

Kuća slavnih sa sjedištem u Clevelandu, najpoznatiji je muzej rock and rolla posvećen najutjecajnijim glazbenicima, producentima i umjetnicima rock and rolla.






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus