19:16, 23. Svibanj 2018

kultura...

Kultura 16. svibnja 2018.

Objavljeno: 16.05.2018 u 01:53
Pregledano 35 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 16. svibnja 2018.

ZAGREB, 16. svibnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

Otvorena izložba "Slike po Ivanu (Đovaniju)" arhitekta Nenada Fabijanića

ZAGREB - Izložba "Slike po Ivanu (Đovaniju)" i istoimena publikacija arhitekta Nenada Fabijanića, otvorena i predstavljena u utorak navečer u Oris Kući arhitekture autorov su kreativni dijalog s njegovim profesorom, suradnikom i prijateljem istaknutim hrvatskim arhitektom Ivanom Vitićem, rečeno je na predstavljanju.

Nenad Fabijanić jedan je od najznačajnijih hrvatskih arhitekata, urbanista i teoretičara dizajna, a ova izložba i publikacija umjetnički su hommage nekim radovima iz Vitićeva opusa.

Arhitekt Maroje Mrduljaš napomenuo je da je izložba nastala na temelju publikacije, što se rijetko događaj jer je obrnuta situacija gotovo standardna. Izložba se, istaknuo je, bavi Fabijanićevim reinterpretacijama nekih od kanonskih Vitićevih djela i objasnio kako profesor Fabijanić ta Vitićeva djela nadograđuje - konceptualno, prijedlozima i konkretnim intervencijama u zatečeno stanje i onda ih preoblikuje u neki novi intelektulani ili fizički konstrukt.

Prodekanica za za međunarodnu suradnju i umjetnost na Arhitektonskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Mia Roth Čerina podsjetila je kako je, na pitanje kakva je situacija na Arhitektonskom fakultetu koje joj je postavaljeno prije nekoliko godina, odgovorila kako karizmatici pomalo odlaze u mirovinu. Pod karizmaticima, objasnila je, misli na sve one profesore koji su svojim snažnim osobnostima - karakternim i autorskim na neki način pesonificirali i utjelovljivali taj fakultet. Roth Čerina istaknula je kako je Nenad Fabijanić jedna od takvih karizmatičnih osobnosti.


Fabijanić u dijalogu

Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević napomenula je kako bi, da piše tekst o Fabijanićevoj izložbi i publikaciji, njegov naslov bio - Fabijanić u dijalogu. Pri tomu, istaknula je, to nije običan dijalog već onaj izuzetne osobnosti s istim takvim osobnostima, među kojima su uz Vitića, Ivan Šebalj, Milko Šparemblek, Josip Vaništa i Neven Šegvić.

Jer, istaknula je, Nenad Fabijanić spada među vrlo rijetke ličnosti koje imaju snažan identitet i djelo, a sposobne su i željne baviti se drugima. Taj Fabijanićev instinkt za dijalogom nešto je što se, podsjetila je Knežević, može pratiti od sredine 80-tih godina prošloga stoljeća do danas variran u različitim medijima, izrazima i najrazličitijim povodima.

Dijalog je to vođen s ogromnom radošću, bez ikakvih kompleksa i želje za natjecanjem već je to jednostavno intimni dijalog koji se realizira prvenstveno arhitektonskim sredstvima, ali se Fabijanić okušava i kao redatelj malih video filmova i kao izvrstan urednik publikacija, što nije tipično za arhitekte, te kao izvrstan dizajner koji se, vjeruje Knežević, "može natjecati s najboljim dizajnerom i pobijediti ga".

"Završit ću s jednom tezom koja bi se trebala provjeriti - što su svi ti ljudi koji su interesirali Fabijanića", rekla je Knežević koja smatra da su ti ljudi zapravo subverzivni. Odnosno, to su ljudi koji potkapaju postojeće, traže nove puteve, otvaraju nove puteve, a to je ono što mi se čini da interesira Fabijanića, zaključila je Knežević.


Fabijanić kreativno reagira na četiri odabrana Vitićeva projekta

Nenad Fabijanić odabrao je četiri projekta Ivana Vitića i na izložbi kroz četiri "slike" predstavio kako na te projekte kreativno reagira kao arhitekt i vizualni umjetnik. Tako prva slika donosi detaljnu analizu i prikaz projekta Hotela Jadran u Šibeniku, druga prikaz i analizu čuvenoga projekta stambenog objekta u Laginjinoj ulici u Zagrebu, a na nju se nadovezuje i treća slika – autorska adaptacija stana na 7. katu Vitićeva nebodera u Laginjinoj 9 koju potpisuje Nenad Fabijanić. Četvrta i posljednja slika bavi se tzv. Kockicom, Zgradom društveno - političkih organizacija u Zagrebu i jednim od najmonumentalnijih primjera hrvatskoga visokog modernizma. Fabijanić daje prijedlog adaptacije i prenamjene danas zapuštene i devastirane zgrade u novo sjedište Vlade Republike Hrvatske te kroz analizu prostornih mogućnosti zgrade, kao i mogućnosti njezine metamorfoze, stupa u autorski i kreativni dijalog s Ivanom Vitićem.

Fabijanić je rekao kako je na projektu publikacije i izložbe radilo stotinjak ljudi i on je po tome velik projekt. Napomenuo je kako je o tom projektu pokušao nešto napisati, ali i posvjedočio kako "pisanje ide vrlo teško" te da poznaje samo nekoliko arhitekata koji izvrsno pišu.

Istaknuo je kako je u knjizi napisao i da je "tekst u knjizi nastao u vrijeme Perzeida u noćima neispunjenih želja" i dodao kako je ova knjiga puna neispunjenih želja.

Izložba, priređena o stotoj obljetnici rođenja Ivana Vitića, bit će otvorena do 5. lipnja.


Na festivalu vRIsak predstavljen roman Aleša Štegera "Oprost"

RIJEKA - Roman slovenskog pisca Aleša Štegera „Oprost“, o borbi dvoje glavnih junaka protiv hobotnice koja premrežuje sve slojeve društva u Mariboru tijekom 2012. godine, kad je ovaj grad bio Europska prijestolnica kulture, predstavljen je u utorak u antikvarijatu Ex libris u Rijeci, u sklopu književnog festivala vRIsak.

Kako je rekao Šteger u razgovoru sa Seidom Serdarevićem, glavnim urednikom izdavačke kuće Fraktura, koja je objavila roman u Hrvatskoj, roman se može čitati „s ključem“ ili samo kao književno djelo. U Sloveniji se najčešće čitao „s ključem“, rekao je Šteger, navodeći „hvala Bogu da oni koji su se svakako trebali prepoznati u romanu ne čitaju“.

„Govorili su mi da će me tužiti, da neću dobro proći, ali se na kraju nije dogodilo ništa“, rekao je, dodajući da bi možda trebao biti razočaran, ali nije.

U romanu se govori o dolasku dvoje ljudi u Maribor, tijekom godine EPK, Adama Belyja, bivšeg dramaturga mariborskog kazališta i vođe scijentologa te Rose Portero, njegove pomoćnice, radijske novinarke. Oni se predstavljaju kao novinari istraživači iz Austrije, a u biti nastoje razotkriti veliku hobotnicu koja vlada Mariborom i svijetom izvan njega.

Šteger je naveo da je Bely uvjeren da čini dobro u borbi protiv zla, služeći se pri tom također zlom, držeći to neizbježnim. No, time se stvaraju uvjeti da se zlo stalno ponavlja, rekao je autor.

Roman se dotiče mariborskog gradonačelnika, drugih visokopozicioniranih osobe kao i bankrotirane mariborske biskupije.
Šteger je rekao da je redatelj Ivica Buljan namjeravao postaviti ovaj roman na sceni mariborskog kazališta, ali da mu to nije bilo omogućeno, zaključivši da nije postignuta katarza putem književnosti.

Serdarević je upitao Štegera kako se činjenica da će Slovenija biti počasni gost književnog sajma u Frankfurtu 2022. godine reflektira na tamošnju književnu scenu, a slovenski književnik je ocijenio da će to biti emancipatorska gesta putem koje će priliku za promociju dobiti oni koji je inače nemaju. Šteger je naveo da je mnogo radio na tome da se ostvari ova suradnja te da se sad distancira, kako bi ostavio prostor drugima.

Šteger je, odgovarajući na pitanje o tome kako se osjeća kao novi član Njemačke akademije za jezik i pjesništvo, rekao da nije znao niti da je nominiran pa je bio vrlo iznenađen članstvom. U ovim krajevima kad postaneš akademik obično znači da si star i na kraju puta, a Njemačka je puna akademija raznih područja, koje su često vrlo proaktivne, angažirane i u političkom smislu, rekao je.

Aleš Šteger najpoznatiji je kao pjesnik, s objavljenih šest pjesničkih zbirki. Autor je i zbirki eseja, putopisa, djeluje kao prevoditelj i jezikoslovac. Dobitnik je niza slovenskih i međunarodnih nagrada i priznanja

 

Predstavljanje knjige Silve Kalčić u splitskoj Galeriji umjetnina

SPLIT - U splitskoj Galeriji umjetnina u utorak navečer je predstavljena knjiga Silve Kalčić "Svijet prema labirintu - Eseji o visokoj moderni i postmodernizmu 1970- ih i 1980- ih".

Ravnatelj Galerije umjetnina Branko Franceschi tom je prilikom kazao kako su predstavljanje knjige organizirali godinu dana, da se radi o obimnom djelu koje ima više od 500 stranica i 21 poglavlje, kao i da je na naslovnici knjige stambena zgrada iz Splita 3. Knjiga se bavi vrlo značajnim trenutkom, nastavio je, kada je epoha modernosti prestala i nastupio postmodernizam kao razdoblje u kojem i danas živimo, pa se postavlja pitanje što se promijenilo, a odgovor na to može se pronaći u knjizi Silve Kalčić.

Autorica Silva Kalčić je rekla kako se knjiga bavi 70-im i 80-im godina prošlog stoljeća u vizualnim umjetnostima što obuhvaća sve od arhitekture, dizajna, tradicionalnih likovnih, pa i u umjetnosti novih medija do opće popularne kulture toga razdoblja s referencama u tranzicijskom i posttranzicijskom društvu u Hrvatskoj. Rekla je da naziv knjige označava jedno predtranzicijsko stanje, neke vrste promjene ne samo svjetonazora i stila već i uopće društveno političke tranzicije.

"Knjiga je pisana ne samo na stručan i znanstveni način već je i popularno štivo sa mnogo humornih i primjera iz svakodnevnog života. Smatram da će zbog toga imati široku publiku. Knjiga je izdana prije godinu dana i promovirana u Zagrebu, te Osijeku, a sada i u Splitu", kazala je Kalčić.

Znanstvena suradnica u Institutu za povijest umjetnosti u Splitu Ana Šverko je govoreći o knjizi izjavila da je struktuirana poput labirinta u kojem interdisciplinarnost i transdisciplinarnost, karakteristične za razdoblje ranih osamdesetih, pomažu da se bolje shvati duh vremena, da se u njoj isprepleće duh arhitekture, urbanizma, umjetnosti, mode, teorije i prakse. Nastavila je da će onome tko uistinu želi osjetiti duh sedamdesetih i osamdesetih širina Silvinih obrazovanja, izvrsna selekcija radova i ideja koje prezentira kroz knjigu, dati puno pouzdanije vodiče kroz suštinu razdoblja.

Sociologinji Diani Magdić knjiga Silvane Kalčić posebno je interesantna jer bi, kako je rekla, mogla postati udžbenički materijal i to baš zato što smo danas izloženi puno većoj količini informacija, ali ne strukturiranih i onda bilo kakav referentni okvir može dosta pomoći u učenju i u načinu na koji pristupamo tom "moru" informacija.

"U ovakvom formatu knjige vrlo zgodno je staviti upravo takvu mrežu podataka i na ovakav je način izložiti za nekog tko tek treba učiti taj period. Pri tome ne mislim samo na studentsku generaciju nego na puno širu generaciju koja je cijeli taj period preskočila u svojem učenju, u medijskoj interpretaciji. Jedini način na koji taj period prepoznajemo kao šire društvo je kroz njegovu pop kulturu", zaključila je Magdić.

Knjiga osim obrazovnog i stručnog ima i znanstveni sadržaj,u njoj se među ostalim nalaze dijelovi autoričinih prijašnjih istraživanja, tekstova i doktorske disertacije, svojim sadržajem doprinosi popularizaciji znanosti, a tekst je jedinstveni pregled, inovativna sinteza, te nastavak postojećih teorija suvremene umjetnosti, arhitekture i dizajna.

Povjesničarka umjetnosti Silva Kalčić radi na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu gdje predaje teorijske kolegije. Uz to se bavi suvremenom umjetnošću, dizajnom i arhitekturom, a još je i teoretičarka, kustosica i predavačica.

 

Muzej Sinjske alke jedan od dobitnika nagrade EU za kulturnu baštinu

ZAGREB - Muzej Sinjske alke proglašen je u utorak jednim od dobitnika ovogodišnje nagrade Europske unije za kulturnu baštinu Europa Nostra, među njih 29 iz 17 zemalja nagrađenih za velika postignuća u konzervaciji, istraživanju, predanom radu te obrazovanju, osposobljavanju i podizanju razine osviještenosti.

Muzej Sinjske alke posvećen je godišnjem viteškom turniru koji se održava svakoga kolovoza u gradu Sinju, koji je 2010. godine upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a otvoren je na njezinu 300. obljetnicu 2015. godine.

Pruža detaljne informacije o raznim elementima natjecanja, pravilima i povijesti te kroz interaktivni i multimedijski izložbeni prostor predstavlja odoru, opremu i oružje koje se koristi u Alki, kao i digitalnu arhivu, uključujući videozapise natjecanja i povorke iz prethodnih godina.

Ocjenjivački sud nagrade je istaknuo kako taj projekt "proširuje jednodnevni događaj u održivi model podizanja svijesti i obrazovanja za cijelu godinu, što je značajno za lokalnu zajednicu, ekskluzivne nositelje ove tradicije".

Posebno je izdvojio njegov edukativni aspekt, ustvrdivši kako je "muzej postao žarište aktivnosti i ima za cilj zadržati nematerijalnu tradiciju živom kroz specifične obrazovne programe, unaprijeđene složenom izložbom muzeja".

Nagrade su u utorak proglasile Europska komisija i Europa nostra, a u ovogodišnjim se nagradama, kao poseban doprinos 2018. godini - Europskoj godini kulturne baštine, posebice naglašava dodana vrijednost EU-a odabranih postignuća u području baštine.

Dobitnicima će biti odano priznanje na svečanoj dodjeli nagrada 22. lipnja u Berlinu, tijekom prvog europskog sastanka na vrhu o kulturnoj baštini, najavljeno je iz udruženja Europa Nostra.

Sedam dobitnika velike nagrade (od kojih će svaki primiti 10 000 eura) i dobitnik nagrade javnosti bit će proglašeni tijekom svečane dodjele, na kojoj će biti i predsjednik Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeier u svojstvu pokrovitelja Europske godine kulturne baštine u Njemačkoj.

"Kulturna baština u svim svojim različitim oblicima jedna je od najvećih dragocjenosti Europe. Njome se grade mostovi među ljudima i zajednicama te između prošlosti i budućnosti. U središtu je našeg identiteta kao Europljana i ima ključnu ulogu u poticanju društvenog i gospodarskog razvoja", izjavio je prigodom proglašenja nagrada Tibor Navracsics, europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Čestitavši dobitnicima ustvrdio je kako su zahvaljujući njihovoj nadarenosti i posvećenosti brojna blaga europske kulturne baštine zaštićena i revitalizirana.

Plácido Domingo, operni pjevač i predsjednik Europe Nostre, također je čestitao laureatima, napomenuvši kako su "iznimne vještine, kreativnost, predanost i velikodušnost tolikog broja profesionalaca u području baštine, dobrovoljaca i pomagača iz cijele Europe" na njih ostavili dubok dojam.

Neovisni stručni žiriji pregledali su više od 160 prijava koje su podnijeli pojedinci i organizacije iz 31 zemlje iz cijele Europe, a dobitnici će predstaviti svoja postignuća u području baštine na Izložbi izvrsnosti 21. lipnja na Forumu Allianz.

Nagradu Europske unije za kulturnu baštinu / nagradu Europa Nostra pokrenula je Europska komisija 2002. s ciljem slavljenja i promicanja najboljih postupaka očuvanja baštine, istraživanja, upravljanja, volontiranja, obrazovanja i komunikacije. U proteklih 16 godina, organizacije i pojedinci iz 39 zemalja podnijeli su ukupno 2883 prijava, a odabrana su 485 projekta iz 34 zemlje.

Europa Nostra je paneuropsko udruženje organizacija civilnog društva koje djeluju na području baštine u više od 40 europskih zemalja, a podupire je i široka mreža javnih institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca.


Film "Poezija i revolucija" o prosvjedima 1971. u MM centru

ZAGREB - Program "Kratke slike" zagrebačkog MM centra u četvrtak, 17. svibnja, prikazuje dokumentarni film "Poezija i revolucija"o studentskim prosvjedima 1971. godine, a Branko Ivanda, koji ga je kao mladi redatelj snimio sa Zoranom Tadićem, nakon projekcije će govoriti o kontekstu u kojemu je nastao, kao i o tome mogu li se konačno susresti film, poezija i revolucija.

Materijali su dugo bili bunkerirani, s obzirom da je revolucija završila uhićenjem studentskih vođa te cenzuriranjem i arhiviranjem svih postojećih snimki o prosvjedima.

Producent filma je bio Kruno Heidler i njegov Filmski autorski studio, koji je generirao neke od najznačajnijih domaćih filmova s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih, a sve ono što su tada snimili budući klasici hrvatske kinematografije završilo je na policiji i ostalo zaboravljeno punih trideset godina.

Početkom novoga tisućljeća milenija nije iskopan iz arhiva i u produkciji Factuma pretvoren u film znakovita naziva.

Kako ističu iz MM-a, naša se prošlost ipak uvijek i iznova vraća, unatoč pokušajima da je se promijeni, zaboravi, izgubi, pa je i Ivanda konačno dobio priliku da, s dijelom originalnih materijala ispriča priču o jedinstvenoj pobuni mladih, kojoj su on i Tadić svjedočili, a koja je bila "jedan od oni trenutaka kada se čini kako povijest oštro mijenja svoj smjer dolazeći korak bliže idealu boljega i drugačijega svijeta".

Program "Kratke slike" je posvećen inovativnim filmskim strujanjima, prateći tokove suvremene produkcije, ali i klasičnih ostvarenja koja su ostavila neizbrisiv trag na različite svjetske kinematografije. Specijaliziran je za kratki, umjetnički, eksperimentalni, animirani film te uz filmske projekcije, jednaku važnost pridaje filmskoj teoriji te razgovorima s autorima i filmskim stručnjacima.

Strukturiran je kroz četiri cjeline - Izvan fokusa, Runda kratkog (posvećena hrvatskom filmu), Proširena slika i Iz Kratke baze 25 FPS-a, a održava se svakog četvrtka, uz besplatan ulaz.


Predstavljena knjiga pjesama Borbena Vladovića "Žiroskop"

ZAGREB - Knjiga pjesama hrvatskoga pjesnika Borbena Vladovića "Žiroskop" predstavljena je u utorak na Tribini Društva hrvatskih književnika (DHK).

Urednik Božidar Petrač ocijenio je kako je Vladovićev opus iznimno važan u korpusu hrvatske poezije te istaknuo kako se uklapa u okvir onih pjesnika koji se oslanjaju na tradiciju hrvatskoga pjesništva.

Smatra da je zbirka "Žiroskop" nova jedinica u Vladovićevu opusu te napominje kako je riječ o samosvojnoj pojavi koja u pjesmama vidi nešto opipljivo.

U ovoj zbirci pjesme nisu samo ono opipljivo nego postaju njegovim pjevanjem i živi stvor, rekao je Petrač dodavši kako se "Žiroskop" naslanja na tradiciju zadarskoga futurističkog pjesnika Jozu Matešića.

Po riječima književnika Ivana Rogića Nehajeva Vladovićevi stihovi iz ove zbirke strukturno se kreću u četiri ciklusa s po 13 pjesama.

Pjesme su mu, tvrdi Rogić, neka vrsta fraktalne igre što bi trebalo značiti to da se veće cjeline u manji otkrivaju.

"Žiroskop" je sprava, zvrk koji se okreće oko svoje osi, napomenuo je Rogić dodavši kako i sam naslov otkriva kako se pjesnik vrti u svojoj postojanosti.

Književni povjesničar Cvjetko Milanja ocijenio je kako se Vladovićeve pjesme svojevrsni signalistički smjerovi, koji pokazuju zanimanje za prostor.

Pjesme iz zbirke "Žiroskop", koju je objavio zagrebački nakladnik Alfa, interpretirao je sam autor.

Borben Vladović rođen je 1943. u Splitu. Pjesnik je, romansijer, novelist i dramski pisac. Bio je urednik-dramaturg na Hrvatskom radiju gdje je uz redovito radiofonsko djelovanje uredio i četiri sveska zbornika Portret umjetnika u drami. Uredio je tematski broj Književne revije – Hrvatska radiodrama. Od 2002.– 2010. godine bio je glavni urednik Male knjižnice DHK. Od 2008.– 2011. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika.
Pojedine pjesme prevedene su mu na petnaestak stranih jezika te uvrštene u više hrvatskih i inozemnih antologija. Dobitnik je, uz ino i nagrada "Antun Branko Šimić" te nagrade "Tin Ujević".


Izložbe Hrvatskog dizajnerskog društva gostuju u Varaždinu

ZAGREB - U sklopu festivala varaždinskog MOP Špancirfesta ovaj tjedan gostuju dvije izložbe iz produkcije Hrvatskog dizajnerskog društva - kao dio predprograma u utorak se u Galerijskom centru Varaždin otvara izložba dizajnera vizualnih komunikacija Borisa Ljubičića "Jedina množine - simbol, znak, logo, brend", a 19. svibnja u varaždinskom HNK otvara se i izložba "Politika emocija - dizajn indie videoigara".

S oko 250 radova Ljubičićeva izložba donosi pregled njegova rada u području dizajna zaštitnih znakova i logotipa najrazličitijih institucija, tvrtki, manifestacija i proizvoda od 1970. godine do danas, među kojima su i one za VIII. Mediteranske igre u Splitu 1979., Svjetsko prvenstvo u atletici u Splitu 1990., brend YASSA, Labud, Muzički bijenale Zagreb, HRT, Zagrebački velesajam, Hrvatsku turističku zajednicu te brojne druge.

Po riječima kustosa te izložbe, Marka Goluba, Ljubičić upravo znak i logo vidi kao savršene dizajnerske artefakte, najkonciznije vizualne iskaze određene ideje koja povezuje i spaja sva značenja i vrijednosti iza onoga za što ili koga su dizajnirani, a većinu njegove produkcije u ovom području odlikuje bogatstvo značenja i potreba autora da realiziranim radom ponekad kaže iznimno puno o temi kojom se bavi te pritom ne zanemari estetsku komponentu dizajna.

Izložba je već bila postavljena u Zagrebu, Splitu i Puli, a neposredno prije samog otvorenja, pripremljeno je predavanje autora u Multimedijalnoj dvorani Palače Herzer na temu “Dizajn koji trebamo”.


Prva HDD-ova izložba posvećena dizajnu videoigara

"Politika emocija – Dizajn indie videoigara" prva je izložba u produkciji Hrvatskog dizajnerskog društva isključivo posvećena game designu, a fokusirana je na međunarodne autore i studije koji djeluju iz nezavisne pozicije te na recentnije primjere videoigara koje dekonstruiraju etablirane žanrove, autorefleksivno propituju konvencije korisničkog iskustva i interakcije u igrama i kritički adresiraju društvene teme

Autor koncepcije te izložbe Srđan Laterza napominje kako neke od najzanimljivijih i najuspješnijih novijih indie igara imaju dvije glavne poveznice: inovativni game design, dosad neviđen oblik interakcije unutar igre, te fokus na društveno-političke teme.

"Cilj je izložbe istaknuti njihovu inventivnost i napore, kao i ukazati na u domaćoj sredini često zanemarivanu činjenicu da je dizajn videoigara danas jedno od najkreativnijih područja dizajna interakcija, ustvrdio je u najavi izložbe.

Izložba "Jednina množine - simbol, znak, logo, brend" ostaje otvorena do 20. svibnja, a "Politika emocija: Dizajn videoigara" do 19. svibnja.

 

VIJESTI IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

 

Umro američki novinar Tom Wolfe, pionir "novog novinarstva"


WASHINGTON - Tom Wolfe, pionir "novog novinarstva" koji je znao prikazati raspoloženje i kulturu Amerike u svojim knjigama među kojima se ističu "Vatromet taštine", "Prava stvar" i "Električni Kool-Aid LSD test", umro je u dobi od 88 godina, objavio je u utorak njegov agent.

Wolfe, koji je volio smišljati nove fraze kao što je "radikalni šik" za pretenciozne liberale i "ja desetljeće" za prepuštanje užicima 1970-ih, umro je u ponedjeljak od infekcije u bolnici u New Yorku, rekao je njegov agent Lynn Nesbit.

Wolfe se u svojim djelima, kako fikciji tako i nefikciji, bavio širokim rasponom tema, od umjetnosti i Wall Streeta do hippie kulture 1960-ih, te pitanjima kao što su klasa, moć, rasa, korupcija i seks. No on sam bio je kicoš, poznat po bijelim odijelima i bijelom šeširu kojima je volio privlačiti pozornost.

"Mislim da svaki trenutak života ljudskog bića, osim ako ne gladuje ili mu na neki drugi način izravno ne prijeti smrt, kontrolira briga za status", rekao je u jednom intervjuu za The Wall Street Journal.

Rođen 1930., odrastao je u Richmondu u Virginiji kao sin agronoma i majke sklone umjetnosti. Novinarsku karijeru započeo je u Springfieldu u Massachusettsu, a kasnije je pisao za Washington Post, New Herald-Tribune i časopis New York. Živio je u New Yorku sa suprugom Sheilom s kojom je imao dvoje djece.

Bio je pionir "novog novinarstva", ležernog stila pisanja s puno dijaloga i pojedinosti koji je dopuštao novinarima slobodu pripovijedanja i razvijanja likova kao kod pisanja fikcije.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo ocijenio je u utorak da je Wolf svojim radom "definirao jednu eru života u New Yorku".


Nizozemski muzej objavio dvije skrivene stranice dnevnika Anne Frank

AMSTERDAM - Nizozemski muzej objavio je u utorak dvije stranice iz dnevnika Anne Frank, dosad skrivene u sloju ljepljivog smeđeg papira.

Muzej Anne Frank je objavio da je zajedno s nekoliko povijesnih instituta reproducirao stranice nakon višegodišnje studije, tako što ih je izložio jakom svjetlu i potom snimio u visokoj rezoluciji.

Židovska djevojčica očito ih je skrila bojeći se da ih ne pročitaju drugi ljudi s kojima se skrivala, jer sadrže brojne šale na njihov račun, kao i njezina razmišljanja o spolnom odgoju, rekao je Ronald Leopold, direktor muzeja Anne Frank u Amsterdamu.

Djevojčica i njezina obitelj skrivali su se u Drugom svjetskom ratu od nacista u tajnom skrovištu doma u Amsterdamu, ali su 1944. otkriveni.

Anna Frank umrla je u 15. godini u logoru Bergen-Belsen 1945.

Dnevnik joj je objavljen dvije godine kasnije i ubrzo postao čitan diljem svijeta. Dosad je preveden na više od 60 jezika.


Britanski znanstvenici na tragu lijeku za običnu prehladu

LONDON - Britanski znanstvenici vjeruju da su na tragu načinu koji bi mogli primijenili u borbi protiv obične prehlade, pri čemu se ne bi fokusirali na uništenje virusa koji ima stotinu verzija, već na liječenje tkiva domaćina, piše BBC.

Infekcija ili zaraza nekim virusom podrazumijeva štetan prodor i multiplikaciju nekoga biološkog agensa (mikroorganizma) u tijelu domaćina, čija je posljedica bolest tkiva domaćina.

Domaćini se protiv infekcije bore koristeći svoj imunosni sustav. Sisavci na zaraze reagiraju urođenim odgovorima, a često je riječ o upalama i adaptivnim imunosnim odgovorima. Pošto inficira organizam domaćina, uzročnik infekcije njime se koristi da bi se razvijao i razmnožavao na domaćinovu štetu.

Britanski znanstvenici s londonskoga Imperial Collegea u laboratorijskim su testiranjima blokirali ključan protein (enzim) u tjelesnim stanicama koje virusi obično 'otimaju' kako bi se replicirali i širili.

Intenzivno rade na razvoju lijeka koji bi se inhalirao kako bi se izgledi za pojavu nuspojava smanjili na minimum. Njihove laboratorijske studije pokazale su da bi lijek pacijentu trebalo dati što ranije kako bi se zaustavilo djelovanje bilo kojeg virusa, a klinička ispitivanja na ljudima mogla bi započeti za dvije godine.

Tvrde da je u laboratoriju lijek djelovao samo nekoliko minuta nakon primjene na stanicama ljudskih pluća, pri čemu se ciljao protein NMT (N-miristiltransferaza), piše časopis Nature Chemistry.

Svim sojevima virusa prehlade ovaj je enzim potreban da bi se mogli replicirati.

"Naša je zamisao dati lijek pacijentu čim osjeti simptome prehlade kako bi se onemogućilo umnožavanje virusa i njegovo širenje", kaže znanstvenik, prof. Ed Tate. "Čak i kad bi prehlada uzela maha, simptomi bi joj bili puno blaži", ističe.

"Ovakav bi lijek puno pomogao osobama koje boluju od astme i kojima je obična prehlada vrlo ozbiljna bolest", kaže dr. Tate.

Pojašnjava da je ciljanje domaćina umjesto infekcije "prilično radikalan potez" no čini se razumnim jer je 'napad' na virus prilično zamršen.

Virusi obične prehlade nisu samo raznovrsni i brojni, nego se i brzo uzmnožavaju, što znači da vrlo brzo razvijaju otpornost na bilo kakve lijekove.

Laboratorijska ispitivanja lijeka pokazala su da novi medikament uspijeva blokirati više sojeva virusa, ne nanoseći pritom štetu ljudskim stanicama. Potrebno je provesti dodatne studije kako bi se zajamčilo da lijek neće nanijeti dodatnu štetu organizmu.

"Premda je studija u potpunosti provedena 'in vitro', pri čemu se koristio model infekcije rinovirusom, ona obećava, kada je posrijedi potencijalni razvoj lijeka kojim ćemo se boriti protiv posljedica ovoga virusa kod pacijenata", smatra dr. Peter Barlow iz Britanske udruge za imunologiju.

Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer je ne prati povišena temperatura, a klinički je karakteriziraju hunjavica i kihanje, začepljen nos te osjećaj suhoće ždrijela. Obična prehlada je najčešća bolest čovjeka uopće.

Prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je u male djece osobito važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Prehladu ljeti mogu uzrokovati i enterovirusi. Inkubacija je vrlo kratka, iznosi samo jedan do tri dana.

Javlja se tijekom cijele godine no češća je zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima kod kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tijekom čovjekova života.

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimati ni antipiretike, lijekove za snižavanje tjelesne temperature. Preporučuje se uzimanje veće količine tekućine i izbjegavanje većih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.


Europa glavni kandidat za izvanzemaljski život

BALTIMORE - Jupiterov mjesec Europa glavni je kandidat u potrazi za izvanzemaljskim životom, objavili su znanstvenici pošto su detaljno proučili dva desetljeća stare podatke svemirske letjelice Galileo.

Ta letjelica Američke svemirske agencije (NASA) bila je prva koja je 1995. godine ušla u orbitu divovskoga plinovitog planeta. No očitanja koja je Galileo tada poslao dugo su zbunjivala znanstvenike.

Sada su uvjereni da je Galileo ondje proletio kroz vodeni stup, odnosno svojevrsni gejzir koji se probio kroz Europinu zaleđenu površinu. Ispod toga ledenog pokrova nalazi se ocean, dvostruko veći od svih Zemljinih oceana zajedno.

U tom trenutku letjelica je bila 200 kilometara iznad Europe.

"Znamo otprije da Europa ima mnogo elemenata potrebnih za život, barem za onakav život kakav mi poznajemo. Ima vode. Ima energije. Ima ugljika. Mogućnost postojanja života jedno je od velikih pitanja koja želimo istražiti", rekla je znanstvenica Elizabeth Turtle iz laboratorija primijenjene fizike na sveučilištu Johns Hopkins.

"Činjenica da smo otkrili vodeni oblik stvarno je uzbudljiva. To znači da postoje načini da se materijal iz oceana, koji je vjerojatno najpogodniji dio Europe za život jer je topliji i od radijacije je zaštićen ledenom korom, probije kroz ledenu kapu. A to znači da ćemo moći doći do uzoraka", rekla je Turtle.

NASA će za koju godinu imati priliku za to. Agencija 2022. namjerava lansirati letjelicu Europa Clipper s ciljem istraživanja Jupiterove orbite. Niskim preletima nastojat će doći do uzoraka iz 'gejzira' i tako znanstvenicima omogućiti potragu za eventualnim mikrobnim oblicima života u Europinom oceanu.

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus