09:47, 17. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 16. srpnja 2017.

Objavljeno: 16.07.2017 u 11:06
Pregledano 110 puta

Autor: icom, Hina
Kultura, 16. srpnja 2017.

ZAGREB, 16. srpnja 2017. (icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Otvoren 18. Salon fotografije Vinkovci 2017.


VINKOVCI - U organizaciji Fotokluba Vinkovci u Galeriji fotografije Meraja u nedjelju je svečano otvoren 18. Salon fotografije Vinkovci 2017., za koji je selektor Darije Petković od 82 prijavljenih odabrao fotografije 15 autora.

 Predsjednik Fotokluba Vinkovci Gordan Panić u pozdravnoj riječi zahvalio je svim autorima koji su poslali svoje fotografije na ovogodišnji Salon fotografije, a potom je samu izložbu predstavio član vinkovačkog Fotokluba Dražen Bota, rekavši kako se za sve izložene fotografije može riječi kako je zasigurno riječ o uratcima koji su uspjeli dokazati se i postići veći efekt kod selektora.

 "Fotoklub Vinkovci nastavlja tradiciju lijepog, pristojnog ponašanja prema fotografiji koja seže od pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je započela tradicija izlaganja fotografija u Vinkovcima", kazao je Bota i podsjetio kako vinkovački Salon fotografije ima status nacionalne natječajne izložbe te ga kao takvog treba i promatrati.

 Govorio je i vinkovački pročelnik za kulturu Mario Banožić, a potom je Salon otvorenim proglasio vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić, koji je dodijelio i nagrade Salona. Prva nagrada pripala je Edni Jurcan za seriju fotografija "Tata i ja – objektivizacija jednog sjećanja", Domagoj Burilović nagrađen je Drugom nagradom za seriju fotografija "Post factum", a Miroslav Barać Trećom nagradom za seriju fotografija "Vremeplov grada Osijeka".

 Pohvala za seriju fotografija pripala je Jerku Gudac ("Rijeka - sjećamo se") i Željku Krčadincu ("Pogledi s prozora").

 Salon fotografije Vinkovci nacionalna je natječajna izložba fotografija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije. Salon je pokrenut 2000. i od tada do danas neprekidno okuplja hrvatske autore. Selektori Salona su značajna imena hrvatske fotografije, a ove godine selektor je bio Darije Petković.

 Izložba Salona fotografije Vinkovci 2017. ostaje otvorena tijekom srpnja i kolovoza.



Pula: Svečano otvoren 64. pulski filmski festival

 
PULA - Svečanim programom, tradicionalnim vatrometom te projekcijom filma "Lavina" Stanislava Tomića u subotu navečer je u pulskoj Areni otvoren Nacionalni program ovogodišnjeg 64. pulskog filmskog festivala, jedno od programski najbogatijih festivalskih izdanja u povijesti Hrvatske.

Izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je da je pulski filmski festival važan kao središnji nacionalni filmski festival za kontinuiranu promociju hrvatskoga filma, što se potvrđuje uvijek iz početka. Istaknula je kako je festival mjesto okupljanja hrvatskih filmskih djelatnika i umjetnika, odnosno mjesto gdje publika ima priliku vidjeti brojne premijere hrvatskih filmova.

"Ovogodišnja konkurencija  - 12 hrvatskih dugometražnih filmova, pet manjinskih koprodukcija i najava devet novih dugometražnih filmova za slijedeću godinu pokazuje vitalitet i vrijednost hrvatske filmske produkcije", istaknula je ministrica Obuljen Koržinek dodavši kako je Hrvatska u posljednje vrijeme ostvarila iznimne uspjehe, kako na domaćim, tako i na međunarodnim festivalima, i to u prvom redu zbog ustrajnog rada i kreativnosti filmskih djelatnika.

Osigurati nastavak uspješnih trendova

Ministrica kulture smatra da u narednom razdoblju treba osigurati nastavak uspješnih trendova kroz konzistentnu politiku, kako onu kulturnu, tako i medijsku.

"U svemu najvažniju ulogu imaju veliki festivali poput Pule, ali i naša nacionalna industrija te Hrvatski audiovizualni centar koji je postao najvažnija platforma za razvoj sedme umjetnosti u Hrvatskoj", istaknula je Obuljen Koržinek i dodala kako je program poticaja koji je uveden 2011. doveo u Hrvatsku neke od najvažnijih svjetskih produkcija, uz iznimne gospodarske učinke. Najavila je da će se mandatu ove Vlade nastaviti razvijati taj sustav u suradnji s ministarstvima financija i turizma kako bi bio još konkurentniji i bolji.

Umjetnički ravnatelj Festivala Zlatko Vidačković ustvrdio je kako 64. Pula predstavlja dosad najveći hrvatski program s petnaest dugometražnih igranih filmova u dosadašnjoj povijesti pulskoga filmskog festivala. Izrazio je zadovoljstvo što u hrvatskom programu ima ukupno 25 filmova, od toga deset manjinskih koprodukcija i 15 hrvatskih filmova.

"Polovica filmova nastala je u nezavisnoj produkciji, a polovica putem javnih poziva Hrvatskog audiovizualnog centra. Bez te bi sinergije hrvatska kinematografija bila bi kvantitativno i kvalitativno skromnija", uvjeren je Vidačković.

"Trudili smo se da ove godine učinimo festival bogatijim i sadržajnijim i vjerujem da smo u tome donekle i uspjeli. Pred nama je novi pulski filmski festival jer svaki je na svoj način neponovljiv organizacijskom i programskom profinjenošću", istaknula je direktorica Pula film festivala Gordana Restović dodavši kako festival iz godine u godinu postaje sve veći praznik nacionalne kulture.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Uskoro premijera novog filma Luca Bessona


LOS ANGELES - S proračunom od 180 milijuna dolara, dvoje relativno novih glumaca i opskurnim stripom iz 70-tih godina kao izvorom nadahnuća, Luc Besson riskira s najnovijim filmom "Valerian i grad tisuću planeta" koji se u SAD-u počinje prikazivati 21. srpnja.

Taj je znanstvenofantastični film najskuplji ikada i projekt kojim je francuski redatelj bio opsjednut otkad je kao dječak čitao strip "Valerian i Laureline".

"To je bila moja jedina mogućnost bijega kako bih bio slobodan, maštao, sanjao. Jako se dobro sjećam", kaže on.

Redatelj "Velikog plavetnila" (1988.) i "Petog elementa" (1997.) želi od "Valeriana" napraviti sagu te mu je nužno da film bude uspješan kako bi opravdao nastavak. Besson je poznat i po klasicima poput "Nikite" i "Leona: Profesionalca".

Glume Dane DeHaan (31) i Cara Delevingne (24) u glavnim ulogama ali se pojavljuju i Rihanna, Ethan Hawke i Clive Owen u pratećim.

Valerian i Laureline su specijalni vladini agenti zaduženi za održavanje reda u cijelom svemiru. Valerian ima u planu romantičnu vezu sa svojom partnericom Laureline, međutim ona će ga odbiti zbog njegove prošlosti sa ženama. Pod direktivom Zapovjednika, Valerian i Laureline su poslani na misiju u međugalaktički grad Alpha, metropolu koja je sastavljena od tisuću planeta.

Film se u Hrvatskoj pretpremijerno prikazuje 26. srpnja, a početak redovnog prikazivanja je 27. srpnja.



Obilježava se 200. obljetnica smrti Jane Austen, ikone engleske književnosti

 
LONDON - Dvije stotine godina nakon njezine smrti, Engleska odaje počast spisateljici Jane Austen, ikoni koja oduševljava daleko izvan svojih granica, šetnjama stopama Jane Austen u rodnom Hampshireu, izložbama, novčanicom s njezinim likom.

Kad je umrla 18. srpnja 1817., u 41. godini, tek je počela biti priznata. Danas je jedna od omiljenih spisateljica Britanaca, njezinih je šest romana prodano u milijunima primjeraka a njezine priče koje seciraju život seoskog sitnog plemstva na prijelazu u 19. stoljeće inspiriraju stotine književnih, filmskih i televizijskih adaptacija.

Virginia Woolf kao i Vladimir Nabokov hvalili su njezinu "genijalnost".

"Ponos i predrasude" predmet su posebnog kulta i više su puta ekranizirani. Moderan lik Bridget Jones izravno je inspiriran Lizzie Bennet, junakinjom Jane Austen koja se više voli udati iz ljubavi nego interesa.

Kathryn Sutherland, profesorica književnosti na Oxfordskom sveučilištu, ističe kako je Austen nadmašila viziju idealizirane Engleske s lijepim kućama i zelenom prirodom, ona je "pisac koji govori o etici, društvenoj odgovornosti" u klasnom društvu s pozadinom napoleonskih ratova i osvajanja mora.

Jane Austen baca svjetlo i na ljudske odnose i položaj žena kojima je jedina budućnost bila brak. "Imala je izoštrenu svijest očajne situacije žena, njihove ekonomske ovisnosti o muškarcima i zbog toga je bila jako frustrirana", kaže Kathryn Sutherland koja u njoj vidi "feministicu".

Jane Austen, kći pastora, živjela je gotovo u siromaštvu čitav svoj život. Pokušava objavljivati kako bi zaradila za život. Rukopis "Razuma i osjećaja" napokon je prihvaćen 1811. nakon nekoliko uzaludnih pokušaja. Nažalost, umire kad su uspjeh i novac konačno tu.

Grobnica Jane Austen u katedrali u Winchesteru kao i razne kuće u kojima je živjela, od Chawtona, sjevernije, do Batha u Somersetu, privlače tisuće hodočasnika koji idu tragom njezinih likova ili naznaka koje bi im pomogle da razumiju spisateljičinu osobnost.

 

Umrla Maryam Mirzakhani, prva žena koja je dobila najprestižniju matematičku nagradu


ZAGREB - Maryam Mirzakhani, prva žena koja je dobila najprestižniju svjetsku matematičku nagradu - Fields Medal for Mathematics, umrla je u SAD-u u dobi od 40 godina, javio je je u subotu BBC.

Ta 40-ogodišnja Iranka, profesorica na Stanfordu, umrla je od raka dojke koji se proširio na kosti.

Pod nadimkom "Nobelova nagrada za matematiku", Fileds Medal dodjeljuje se svake četiri godine, a prima ga dvoje do četvero matematičara ispod 40 godina.

Nagradu je Mirzakhani dobila 2014. za rad na kompleksnoj geometriji i dinamičkim sustavima.

Rođena 1977., ona je već kao tinejdžerica dobila dvije zlatne medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi.

Doktorirala je na Harvardu 2004., a kasnije radila na Princetonu te na Standfordu.

Njezinim primanjem matematičkog Nobela prije tri godine završilo je dugo razdoblje u kojemu se žene nikako nisu uspijevale izboriti da uđu među dobitnike te nagrade, koja je utemeljena 1936.

Mirzakhani je ujedno i prva osoba iz Irana koja je dobila nagradu.



Gomile turista prijete kulturnom opstanku gradova poput Dubrovnika -BBC


ZAGREB – Mediteranski gradovi poput Dubrovnika koji su nadživjeli razna carstva i svoje gradske jezgre stoljećima održali gotovo netaknutima danas stenju pod teretom turističkog vala stavljajući mjesne vlasti na muke kako očuvati njihove kulture, piše u nedjelju BBC.

Antički gradovi na Mediteranu i Jadranu na prvoj su crti turističkog vala koji na njihove kamene ulice jeftinim letovima i divovskim kruzerima dovodi vojske turista.

Dobar primjer za to je Dubrovnik, savršeno očuvana povijesna minijatura isklesana iz kamena boje meda na moru plavom kao na razglednici, piše BBC.

Unutar zidina njegova Starog grada živi oko 1500 ljudi, nasljednika kulturnog bogatstva koje je obilježio velik broj naroda i skupina, od Rimljana i Ostrogota do Mlečana i Habsburgovaca.

U vrijeme turističke 'špice' u grad svagdan stižu tri moderna kruzera, svaki od njih veličine stambene zgrade, te dovode pet ili šest puta veći broj ljudi od ukupnog broja domaćeg stanovništva.

Gosti s kruzera pridružuju se gomilama turista koji borave u mjesnim hotelima i sobama iznajmljenim preko interneta, u ulicama u kojima je gotovo svaka kamena kuća uređena za najam.

Rezultat je nalik Disneylandu – čini se da se u gradu ne može sresti nikoga osim turista ili prodavača sladoleda, turističkih vodiča, konobara, recepcionera i uličnih svirača.



Izazov gradskim vlastima: graditi održiv turizam


"Kad sam prvi put stigao ovdje, pomaknuo bih se kad bi vidio da se ljudi fotografiraju. Sad ih ima toliko da ako bi to nastavio, nikad nikamo ne bih stigao", rekao je za BBC Mark Thomas, urednik portala Dubrovnik Times.

Dubrovnik ima i svoju posebnost jer njegova drevna privlačnost pojačana je modernim fenomenom TV serije. Stoljećima nepromijenjen grad postao je jedna od lokacija na kojoj se snima megapopularna serija HBO-a "Igre prijestolja", zbog čega u grad stižu i tisuće obožavatelja.

Jedan od prodavača suvenira, koji je priznao da nikad nije gledao tu seriju, BBC-ju je otkrio da je na internetu potražio nekoliko rečenica iz tog TV uratka kako bi lakše privukao kupce.

Dubrovnik nije jedini grad koji se bori kako bi održao ravnotežu između zarade od turizma i opreza da velik broj posjetitelja ne uništi ljepotu koju je njegov adut.

Primjerice, maleni talijanski otok Capri  mogao bi "eksplodirati" pod navalom 15 tisuća posjetitelja koji svagdan stižu s kopna kako bi obišli njegove nekoć idilične ulice i trgove.



Nova gospodarstva, novi emiteri turista


Jedan stanovnik Caprija istaknuo je za britanske novine The Daily Telegraph kako "litra i pol ne stane u bocu od litre".

Od masovnog turizma pate i Firenca, Barcelona i grčki otoci poput Santorinija, no prvo mjesto koje je postalo svjesno tog problema bila je Venecija. Njezina populacija pada od 50-ih godina, protjerana hordama posjetitelja s kruzera. Turizam je ipak dobra stvar,  a u razvijenu svijetu svi sudjeluju u toj djelatnosti. Turizam potiče trgovinu i kulturnu razmjenu, simbol je sve većeg blagostanja, ali i generator budućeg bogatstva.

Dio "problema" današnje masovnosti turizma je taj što su se tradicionalnim ishodišnim državama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država pridružile i novonastale srednje klase iz država poput Rusije, Kine i Indije.  

Ako se tome pridoda pitanje sigurnosti zbog koje mnogi turisti biraju Europu umjesto država poput Tunisa, Turske i Egipta koje su pogođene terorizmom, čini se da broj posjetitelja neće ubrzo pasti.

Zbog toga je na lokalnim vladama u mjestima poput Dubrovnika, Caprija i Venecije da pronađu načine smanjivanja tih sve većih pritisaka. Ideje o uvođenju brojača ljudi na antičkim trgovima i semafora za pješake na napučenim ulicama zasad se čine pretjeranima, ali ne počne li broj turista padati, ti bi prijedlozi mogli zaživjeti, zaključuje BBC.



Poziv u Turskoj mobitelom, no prije rodbine - poruka predsjednika

 
ISTANBUL - Ljudi koji su tijekom noći sa subote na nedjelju htjeli čuti svoje bližnje putem turskih mobilnih operatera nemalo su se iznenadili kada se, s druge strane linije, neposredno prije spajanja, začuo glas turskog predsjednika.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan umiješao se tako u rodbinsku interkonekciju uputivši poruku kojom je htio skrenuti pažnju na godišnjicu neuspjela puča u Turskoj, koji je pokušala izvesti turska vojska i nakon kojeg su uslijedile masovne čistke u vojsci i državnim službama.

"Kao vaš predsjednik, čestitam vam 15. srpnja kao Dan demokracije i nacionalnog jedinstva. Neka se Bog smiluje našim mučenicima, a našim veteranima želim zdravlje i dobro", navodi se u poruci turskog predsjednika.     

Čelnik državne agencije za komunikacije Omer Fatih Sayan potvrdio je da je poruka državno sponzorirana.

"Svi naši ljudi tijekom poziva mogu čuti poruku predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana povodom Dana demokracije i nacionalnog jedinstva", poručio je čelnik na društvenim mrežama, što je popratio i  spomenutim audio klipom u trajanju od 16 sekundi.

Klip se automatski emitirao kada se tijekom noći pokušalo telefonirati mobitelom. Prema tv postaji CNN Turska njegovo emitiranje na mobitelskim mrežama počelo je neposredno iza ponoći, no ne navodi se jesu li i korisnici fiksne mreže također doživjeli predsjedničko iznenađenje.

Na društvenim mrežama mnogu su korisnici izrazili šokiranost, postavljajući video na kojem se vidi kako pokušavaju nazvati rodbinu a onda im se prvo porukom obraća predsjednik glavom.

U nedjelju ujutro Erdoganova poruka korisnicima mobilnih mreža više se nije mogla čuti.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus