03:49, 16. Studeni 2018

kultura...

Kultura, 16. siječnja 2017.

Objavljeno: 15.01.2018 u 23:37
Pregledano 228 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 16. siječnja 2017.

ZAGREB, 16. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Premijerna projekcija filma "Gazda: Početak" Darija Juričana

    
ZAGREB - Dugometražni dokumentarni film "Gazda: Početak" Darija Juričana, svojevrsni 'predfilm' redateljevom prethodnom uratku "Gazda" za koji je, nakon mjeseci nezainteresiranosti većine kina i televizijskih postaja, interes porastao nakon policijske akcije u Agrokoru, premijerno će se u utorak prikazati u zagrebačkom kinu Europa.

Nakon što je "Gazda", za koji autori kažu da nije bio film o Ivici Todoriću i Agrokoru već o hrvatskim simbolima i mehanizmima funkcioniranja države, novi film se bavi početkom tranzicijskih procesa u Hrvatskoj, nastankom Hrvatske demokratske zajednice, medijskim krajolikom, velikim aferama te, kako navode, razlozima i posljedicama od države podržanog i toleriranog kriminala u tranziciji i pretvorbi.

Istraživačku ekipu predvodili su Zvonimir Tivon i Mašenjka Bačić. Bačić uz Sašu Paparellu supotpisuje istoimenu knjigu, koja će biti predstavljena u okviru premijere.

Kako je Juričan najavio, novi film govori o privatizaciji i tranziciji 1990-ih godina, konkretno o Globus grupi Miroslava Kutle, za koju kaže da je "priča o Agrokoru prije Agrokora".

Autori kažu kako je za potrebe filma, tijekom godinu dana intenzivnog istraživanja, pročitano deset tisuća stranica sudskih spisa i intervjuirano stotinjak sugovornika širom Hrvatske.

Narativni temelj filma je priča o Miroslavu Kutli. Njega, kaže Juričan, ponajbolje otkriva rečenica njegovog odvjetnika Željka Olujića kojom 1995. u Kutlino ime traži ispriku Novog lista 1995., o tome kako je Kutli kao uglednom poduzetniku i ponajboljem hrvatskom domoljubu nanesena neizbrisiva šteta.

Film propituje i hrvatsko pravosuđe te postupke Đure Sesse, sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda, a devedesetih predsjednika Općinskog suda u Zagrebu. Sessa je znao za ilegalne posjete Kutli u zatvoru 2000. godine i nije ih spriječio, tvrdi Juričan i kaže da to potvrđuju dokumenti, arhivi i iskazi.

U studenom je redatelj i u otvorenom pismu predsjednici Republike Hrvatske tu tvrdnju ponovio, a Sessa odbacio.

Zadnje poglavlje filma obuhvaća osobe koje su poveznice tadašnjeg vremena s današnjicom, među ostalima Vladimira Šeksa, za kojeg Juričan tvrdi da je sve znao i bio upućen u poslove Agrokora i Ivice Todorića.

Scenarist filma je Zvonimir Tivon, montažerka Sandra Mitić, a glavni snimatelj Marko Patak.

Film su sufinancirali Blank-filmski inkubator, Hrvatski audiovizualni centar i crowdfunding kampanja, a producent je Hrvatski centar za istraživačko novinarstvo i slobodu medija.

Splitska premijera filma, uz gostovanje autorske ekipe, najavljena je za 20. siječnja u kinoteci Zlatna vrata.



Najavljena premijera komedije "Čovik, zvir i kripost"

 
SPLIT - Drama Hrvatskoga narodnog kazališta Split premijerno će u petak, 19. siječnja izvesti komediju Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost" u lokalizaciji Vanče Kljakovića te u režiji Nenni Delmestre, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.

Intendant Goran Golovko naglasio je da su vrlo svjesno ušli u rad na predstavi, koja je igrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu, znajući koje naslijeđe u svijesti publike ona nosi. Dodao je da misli kako imaju dovoljno hrabru autorsku ekipu, te kvalitetne glumice i glumce mlađe generacije koji ne samo da zaslužuju šansu okušati se u jednoj takvoj strukturi nego i posjeduju sve glumačke kvalitete kojima mogu napraviti predstavu "Čovik, zvir i kripost", a da bude relevantna našem vremenu.

"Mnogi su zaslužni za uprizorenje ove predstave. Polažemo velike nade u premijeru koja će se odigrati u petak i naravno u dug i zdrav život predstave na našoj pozornici, ali i izvan nje", poručio je Golovko.

Ravnatelj drame Trpimir Jurkić rekao je da drama budi sjećanja jer je odigrana prije više od 40 godina na Splitskom ljetu i 1982. godine u kazalištu, istaknuvši da je Vanča Kljaković ostavio neizbrisiv trag u splitskom kazalištu, dok je redateljica Nenni Delmestre priznala kako ju je počela "hvatati trema koju do sada nije imala" te je istaknula da ju je ponovno oduševilo ono što je Kljaković napravio jer, kako je rekla, nije samo pogodio jezik.

Napomenuvši kako u ovoj predstavi "čistoća jezika" ne postoji, "postoji živi jezik, jezik koji je jako inspirativan jer mi na njemu možemo izraziti ono što jesmo", Delmestre je istaknula da predstava govori o ljubavnom trokutu. "To je klasična priča o tome kako varalica biva prevaren", kazala je Delmestre.

Goran Marković, koji u komediji glumi profesora Prošpera koji je u ljubavnoj vezi s gospođom Oradom čije dijete poučava, rekao je kako je glumcu najljepše kada dobije igrati ovako slojevitu ulogu. "Igrajući ovaj komad dosta sam razmišljao o licemjerstvu kao jednoj ljudskoj mani, a ne kao o nečem negativnom. Mislim da svatko tko upire prstom u drugog i govori da je licemjeran laže. Trebamo prihvatiti to licemjerstvo kao dio života isto kao i sve ostale ljudske mane jer samo tako možemo biti bolji. Igram ludog čovjeka u nekom trenutku koji pobjesni", istaknuo je Marković.

U glavnim ulogama nastupaju Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Andrea Mladinić i Pere Eranović, a ostale uloge tumače Vicko Bilandžić, Zorana Kačić Čatipović, Donat Zeko, Mia Čotić, Đana Kuzmanić, Andrijana Vicković i Stipe Radoja. U autorskom timu su uz redateljicu Nenni Delmestre još i scenografkinja i asistentica režije Lina Vengoechea, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, skladatelj Nenad Šiškov, te oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Osim u petak predstava će biti prikazana još 20., 22., 24., 26. i 31. siječnja.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

"Alternativne činjenice" najgori izraz u 2017. po izboru njemačkih jezikoslovaca

DARMSTADT - Izraz "alternativne činjenice", koju je nakon jedne od prvih konferencija za novinare Donalda Trumpa upotrijebila njegova savjetnica Kellyane Conway, odgovarajući na pitanje zbog čega je predsjednikov glasnogovornik lagao, izabrana je "najgorim izrazom godine" u Njemačkoj.

Šestočlani žiri isprva je imao popis sa 684 riječi, no on je smanjen na njih devedesetak, rekla je glasnogovornica žirija Nina Janich, profesorica lingvistike na Institutu tehnologije u Darmstadtu.

"Riječ je o nerazumljivom izrazu kojim se socijalno prihvatljive lažne tvrdnje nastoje progurati kao legitimna sredstva javne rasprave", stoji u objašnjenju žirija.

Među 20 riječi i izraza koji su ušli u uži izbor našao se i izraz "alternativne činjenice" koji je odnio apsolutnu 'pobjedu'.

U Njemačkoj se od 1991. tradicionalno bira "riječ godine", koja je obilježila javnu komunikaciju te godine, kao i "najgora riječ" godine.



DiCaprio u Tarantinovu novom filmu


LOS ANGELES - Oskarovac Leonardo DiCaprio glumit će u novome filmu Quentina Tarantina čiju pozadinu čine događaji povezani s ubojstvima članova vođe komune "Family" Charlesa Mansona, no ne će glumiti nedavno preminulog zločinca, piše Deadline.

DiCapriova nova uloga  u Tarantinovom filmu prva je nakon osvajanja Oscara za najboljega glavnog glumca u filmu "The Revenant". Ranije su slavni redatelj i poznati glumac surađivali 2012. na filmu "Django Unchained".

DiCaprio će u novome filmu glumiti jednoga ostarjelog glumca, dok će njegova kolegica iz filma "Vuk s Wall Streeta" Margot Robbie glumiti ubijenu glumicu Sharon Tate, tada trudnu suprugu redatelja Romana Polanskog.

Trenutačno se vode pregovori o tomu hoće li se DiCapriju u filmu pridružiti i Tom Cruise, a prethodni pregovori s Bradom Pittom navodno nisu bili uspješni. Po pisanju Varietyja Tarantino je i slavnome Alu Pacinu ponudio ulogu u filmu koju je sam redatelj pisao specijalno za glumca. Potvrđeno je da će jedan od producenata biti David Heyman, producent filmova o Harryju Potteru.

Riječ je o devetome Tarantinovu filmu. Snimanje će započeti u ljeto 2018. godine u Los Angelesu, a film bi premijerno trebao biti prikazan na pedesetu godišnjicu ubojstva Sharon Tate i njezinih četvero prijatelja. Ubojstvo se dogodilo 9. kolovoza 1969. godine.



Oko 60 posto Britanaca svakodnevno pije alkohol da bi se lakše nosili sa stresom


LONDON - Gotovo 60 posto odraslih Britanaca svakodnevno konzumira alkohol da bi se što lakše nosili sa svakodnevnim stresom, podaci su neovisne humanitarne udruge Drinkaware angažiranoj na smanjenju zloupotrebe alkohola u Velikoj Britaniji.

Nedavim istraživanjem Drinkawarea pratili su se svakodnevni obrasci ispijanja alkoholnih pića Britanaca u dobi između 18 i 75 godina. Anketom provedenom u ožujku i travnju prošle godine obuhvaćeno je više od 6000 odraslih osoba u razdoblju od nekoliko tjedana.

Šezdeset posto ispitanika priznalo je da pije da bi se suočilo sa svakodnevnim stresom.

Ravnateljica Drinkawarea Elaine Hindal objasnila je zbog čega puno ljudi poseže za alkoholom baš u siječnju. "Siječanj je mjesec u kojemu kod mnogih Britanaca u prvi plan dolazi bojazan od financijske situacije i eventualnih dugova", rekla je.

"Nekima se može činiti da ih piće ili dva nakon napornoga radnog dana opušta, no dugoročno se osjećaj može pretvoriti u depresiju i tjeskobu, što će pridonijeti još težem suočavanju sa svakodnevnim problemima", smatra Hindal. "Alkohol može biti lažni prijatelj u nastojanju da se izborite sa stresom."

Gotovo polovina ispitanika najčešće pije poslije stresnoga radnog dana, a više od trećine svrati u kafić na putu do kuće. Četrdeset posto žena i trećina muškaraca priznaje da konzumira više od preporučene količine.

Šezdeset posto ispitanih za stres okrivljuje posao, polovinu muče financijski problemi, a 36 posto njih obiteljske brige.

"Razmislite o svojoj večernjoj rutini. Ukoliko ste sami ispred televizora s pićem u ruci, razmislite o hobiju u kojemu ćete uživati zajedno s članovima obitelji ili prijateljima. Možete se baviti i nekim sportom", preporučuje Hindal.

Liječnici upozoravaju da alkohol narušava miran san, utječe na povećanje tjelesne težine i povećava rizik od razvoja raka te bolesti jetre i srca.

Što više pijete, to se vaš organizam više navikava na alkohol. Zato bar nekoliko dana u tjednu napravite stanku, jer će u suprotnom organizam raziviti potpunu toleranciju na alkohol, preporučuju u Drinkawareu.



Canberra poziva znanstvenike svijeta na spas Velikoga koraljnog grebena


SYDNEY - Australske su vlasti uputile otvoreni poziv znanstvenicima cijelog svijeta da pomognu toj zemlji u spašavanju Velikoga koraljnog grebena u čije bi se očuvanje u idućem desetljeću trebalo uložiti oko 1,6 milijarda američkih dolara.

"Ovo je otvoreni poziv najvećim znanstvenim umovima današnjice da se angažiraju na razvoju inovativnih rješenja koja bi omogućila zaštitu koralja i potaknula obnovu oštećenog grebenja", rekao je ministar okoliša Josh Fydenberg.

Podsjetio je da je greben  struktura u obliku grebena u moru stara 25 milijuna godina te da je riječ o najvećem koraljnom grebenu na svijetu, kao i najvećoj živoj cjelini na svijetu koja se prostire na oko 344.400 četvornih kilometara, da je veći od Italije i da se proteže obale na oko 2030 km u području Qeenslanda.

"Problem je velik i treba ozbiljno razmisliti o njegovu rješenju. Ono može stići iz bilo kojeg dijela zemlje", kazao je Fydenberg.

Jedan je od najvećih bioraznolikih ekosustava na planetu i stanište milijunima morskih životinjskih i biljnih vrsta.  Zbog toga je 1981. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a neki ga svrstavaju i na popis sedam svjetskih čuda prirode.

Znanstvenici već dugo upozoravaju političare na potrebu hitnog pronalaska odgovora na klimatske promjene kako bi se spriječilo daljnje razorno izbjeljivanje grebena. To se događa od 1998. (1998., 2002., 2016. i 2017.), ali se dosad razmak među njima vremenski razlikovao, no u zadnje je dvije godine on najmanji dosad.

Aboridžini su ondje stoljećima lovili ribu i druge životinje bez ikakvih posljedica, no suvremeni način života i djelovanje ljudi postupno ga, ali sigurno uništavaju.

Nestanak algi tijekom zadnjih nekoliko godina rezultirao je stradanjem čak dvije trećine Velikoga koraljnog grebena, a proces "izbjeljivanja" bez presedana, koji znači prestanak simbioze algi i koralja te ostanak samo bijelih kostura koralja, zahvatio je oko tisuću i pol kilometara grebena. To pokazuju i nove zračne snimke koje su proučavali znanstvenici.

Frydenberg je kazao da se rješenja mogu fokusirati na bilo koji tip smanjenja izloženosti koralja fizičkim stresorima, kao i na njihovu obnovu. U prijedlozima treba povesti računa o Aboridžinima i ostalim korisnicima, smatra ministrica zaštite okoliša Queenslanda Leeanne Enoch.

Službena Canberra prošle je godine za ušicu igle izbjegla da Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu stavi Veliki koraljni greben na popis ugrožene prirodne baštine. Australija je do 1.  prosinca Odboru za svjetsku baštinu trebala predati plan za spas i očuvanje toga podmorskog blaga "Reef 2050".

"Kad smo ušli u vladu ustanovili smo da je UNESCO stavio Veliki koraljni greben na popis prirodne baštine koju treba pratiti. Otad neumorno radimo i donijeli smo plan zaštite koji uključuje velika ulaganja u poboljšanje kvalitete vode, suradnju s poljoprivrednicima i rješavanje pošasti koja proždire koralje - invazivnu bodljikavu purpurnu morsku zvijezdu, tzv. "krunu od trnja", kazao je Frydenberg.

No planom o očuvanju grebena nisu obuhvaćene mjere suzbijanja učinka klimatskih promjena, premda se upravo klimatske promjene navode kao najveća prijetnja njegovu opstanku.



Sukob u Ukrajini pridonio širenju HIV-a u zemlji


OXFORD - Sukobi u Ukrajini, koji su ondje izbili 2014. pridonijeli su širenju HIV-a diljem zemlje kada su se milijuni zaraženih bili prisiljeni preseliti u druge dijelove zemlje bježeći pred nasiljem, pokazala je studija engleskih znanstvenika.

Područja zahvaćena sukobom, poput Donjecka i Luhanska, dvaju velikih gradova u istočnoj Ukrajini glavni su 'izvoznici' ovog virusa u ostale dijelove zemlje poput Kijeva i Odesse, stoji u izvješću.

Ukrajina je otprije među europskim zemljama s najviše zaraženih HIV-om, a riječ je o oko 220.000 inficiranih u zemlji s 45 milijuna stanovnika.

Međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta Oxford i udruge Public Health England analizirali su obrazac širenja virusa te pronašli korelaciju između prisilnog preseljenja 1,7 milijuna stanovnika i širenja HIV-a.

"Rat je izmijenio brojne stvari u Ukrajini, a jedna od njih je epidemija HIV-a", rekla je jedna od glavnih autorica studije Tetyana Vasylyeva s oxfordskog sveučilišta.

"Dok smo provodili analizu zamijetili smo da se širenje virusa s istoka na ostatak zemlje povećalo nakon rata", rekla je, dodavši da je epidemija HIV-a u Ukrajini devedesetih godina bila posljedica prljavih igala, a da se najnovije zaraze šire spolnim putem.

Polovina zaraženih osoba koje žive u Ukrajini nije svjesna toga da su nositelji virusa, a oko 40 posto novodijagnosticiranih za zarazu dozna tek u završnih fazama bolesti, upozorila je.

Gotovo 37 milijuna ljudi u svijetu nositelji su virusa humane imunodeficijencije (HIV) koji uzrokuje AIDS.

Po podacima UNAIDS-a, od prvih prijavljenih slučajeva prije više od 35 godina, od bolesti povezanih s AIDS-om do danas je umrlo više od 35 milijuna ljudi. UN-ova organizacija u planu ima pod kontrolu staviti ovu bolest do 2030.

Na industrijskom istoku zemlje pod velikim utjecajem Rusije pobuna je počela 2014., a krvoproliće je nastavljeno unatoč posredovanju Njemačke, Francuske, Rusije i Ukrajine. U sukobu je dosad ubijeno više od 10.000 ljudi.

Rusija od početka negira optužbe Ukrajine i NATO-a da pobunjenicima pomaže oružjem i ljudima.

Engleska studija ustanovila je još jednu negativnu pojavu: alarmantno visoku otpornost, kada je posrijedi primjena preventivnih mjera u sprečavanju širenja virusa u odnosu na ostale zemlje Europe, upozorio je jedan od autora studije, virolog Gkikas Magiorkinis.

"Trend je zabrinjavajuć i na njega bi trebalo upozoriti političare, jer će u skoroj budućnosti biti vrlo teško primijenjivati profilaksu u Ukrajini", rekao je Magiorkinis za Reuters, dodajući da Ukrajina mora povećati utjecaj na sprečavanje daljnjeg prijenosa HIV-a te potražiti međunarodnu pomoć u sprečavanju nove tragedije u javnome zdravstvu.



U New Yorku uskoro obvezni stolovi za previjanje djece i u muškim toaletima


NEW YORK - Njujorški gradonačelnik Bill de Blasio donio je odluku o obveznom postavljanju stolova za previjanje djece u svim javnim toaletima, uključujući i muške, u predstojećih pola godine.

Nedavno ponovno izabrani demokratski gradonačelnik New Yorka De Blasio je rekao da će stolovi za previjanje biti postavljeni u svim javnim toaletima u gradu u idućih šest mjeseci, ocijenivši da će novi zakon zajamčiti svim roditeljima male djece pristup odgovarajućoj opremi, bez obzira na to je li riječ o ženskom ili muškom toaletu.

"Vrlo često su očevi isključeni iz ovakvih poslova, a to treba izmijeniti", rekao je De Blasio, priznavši da je, dok je njegovo dvoje djece bilo sasvim malo, o mijenjanju pelena izvan kuće brigu vodila njegova supruga Chirlane.

Najzaslužniji za donošenje zakona je član Gradskog vijeća New Yorka Rafael Espinal, koji nije otac, no kad je svojedobno tijekom odlaska u toalet u jednome prodajnom centru u Queensu vidio muškarca kako pognut nad umivaonikom mijenja pelene svojeg djeteta, bio je neugodno iznenađen, a prizor ga je potaknuo na razmišljanje.

"Bilo je strašno vidjeti oca kako mijenja pelene djetetu iznad javnog umivaonika na kojem su prethodno ruke, nakon korištenja toaleta, oprale stotine ljudi", kazao je svojedobno Espinal.

Zakonom usvojenim početkom prosinca određeno je da se tijekom izgradnje ili obnove javnih objekata u ženske, ali i muške toalete obvezno ugradi stol za previjanje djece. Starije zgrade koje trenutno nemaju stolove za previjanje djece morat će ih ugraditi prilikom iduće renovacije.

Zakonska odredba uključuje kina, kazališta, restorane i kafiće. Čak će i toaleti u noćnim klubovima biti obvezni ugraditi stolove za presvlačenje djece.

Treba podsjetiti da je glumac Ashton Kutcher 2015., frustriran činjenicom da nije u mogućnosti djetetu promijeniti pelene u higijenskim uvjetima, pokrenuo peticiju, nastojeći potaknuti tvrtke da ugrade stolove za previjanje.

U listopadu 2016. bivši predsjednik Barack Obama ukazao je na problem javnih zahoda kad je potpisao Zakon o dostupnosti toaletima u svim situacijama, u skladu s kojim se od svih prostora u vladinu posjedu traži da imaju mjesto za presvlačenje djece u ženskim i muškim zahodima.

Espinal se nada da će, nakon stupanja novog zakona na snagu i ostali američki gradovi slijediti primjer New Yorka, čime će se obitelji potaknuti na preraspodjelu roditeljskih obveza.



Festival Organ Vida: Izložba u mariborskoj Umjetničkoj galeriji


MARIBOR - U suradnji s Organom Vida te pod kustostvom upraviteljice tog međunarodnog festivala fotografije, Marine Paulenka, 19. siječnja u Umjetničkoj galeriji Maribor se otvara izložba "Budnost, borba, ponos: kroz njezine oči", s autentičnim pričama trinaest umjetnica različitih kulturnih izričaja, potaknutih željom da otvore nove mogućnosti razumijevanja i spoznaja.

"Pažljivo odabrani radovi odražavaju, propituju i problematiziraju različite kulturne izričaje i pitanja poput konstrukcije identiteta, obitelji i doma, seksualnosti i rodno-spolnih uloga, predstavljanje žena, politiku ženskog pogleda, radničkih i društvenih prava žena", ističe se u najavi izložbe.

Umjetnice progovaraju kroz različite teme, od ženske perspektive u zapadnom svijetu preko stvarnih priča iz života žena i majki iz Palestine, Irana i Saudijske Arabije do trans i queer zajednice Južnoafričke republike, "raskrinkavajući događaje i govore o težnji za jednakošću za koju se i dalje moramo boriti".

Izlažu Ahlam Shibli, Amak Mahmoodian, April Gertler, Hannah Starkey, Laia Abril, Lua Ribeira, Nina Berman, Nina Mangalanayagam, Nydia Blas, Sandra Vitaljić, Tasneem Alsultan, Tomoko Sawada, Zanele Muholi.

"Njihova iskustva i istraživanja postavljaju pitanja koja otvaraju drugačije načine promišljanja i osjećanja o postojećim izazovima i problemima današnjeg suvremenog društva u kojem svjedočimo turbulentnoj društveno-političkoj situaciji, gdje se odavno izborena prava žena nanovo moraju zadobivati, a žensko je pitanje aktualnije no ikada", dodaje se.

Primjerice, Hannah Starkey kroz žensku perspektivu istražuje fizičke i psihičke povezanosti individue i njezine svakodnevne urbane okoline s voajerskim nametanjem, April Gertler kroz kolekciju pronađenih fotografija, kolaža i crteža istražuje jukstapozicije i apstrakcije raznih feminističkih perspektiva.

Lua Ribeira naizgled razrješava ideje ženstvenosti i seksualnosti rekreirajući scene izvedbi, rituala i samoekspresije jamajkanskih plesačica, dok istraživački rad Laie Abril kroz mitove i zablude pokazuje kako je mjesečnica jedan od najignoriranijih problema ljudskih prava na svijetu, koji zahvaća edukaciju, ekonomiju, okoliš i javno zdravstvo.

Amak Mahmoodian, sakupljajući portrete i otiske prstiju propituje stvarni identitet iranske žene, a pričama o identitetu i jednakosti bavi se i Tomoko Sawada koja se kroz 300 portreta transformirala u ono što bi ona mogla ili ne bi mogla biti: brojne azijatske nacionalnosti.

Tasnem Alsultan govori o diskonekciji religije i lokalnih običaja i otkriva sudbine žena iz Saudijske Arabije koje upisuje u svoj dnevnik, Ahlam Shibli se bavi pitanjem doma i limitiranim načinima značenja reprezentacije onih kojih nema, palestinskih boraca i civiai koji izvršavaju napade, dok Nina Mangalanayagam u svojoj video instalaciji "We call Her Pulle" želi pokazati kako je teško nekome drugome shvatiti nečiju traumu nakon proživljenog rata.

Zanele Muholi izlaže seriju portreta crne queer i trans vizualne povijesti Južne Afrike, hrvatska autorica Sandra Vitaljić govori o viktimizaciji žena i ženskog tijela, Nina Berman u novoj knjizi "Biografija gospođe Wish" otkriva 25 godina staru priču žene kroz njezin turbulentan mučenički život, a Nydia Blas sagledava načine na koje društvo zanemaruje, ograničava i vrednuje pojedince izvan postojećih definiranih granica.  

Nakon Maribora, gdje će biti otvorena do 11. ožujka, izložba će tijekom godine biti postavljena u Grazu, Berlinu i Bratislavi, te u rujnu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, u okviru festivala Organ Vida čije će ovogodišnje, deseto izdanje tematski biti posvećeno ženama.

Dizajn izložbe napravile su Nina Bačun i Roberta Bratović (OAZA).



Umrla Dolores O'Riordan, pjevačica Cranberriesa

 
LONDON - Pjevačica irske rock skupine The Cranberries Dolores O'Riordan iznenada je umrla u ponedjeljak u Londonu u 46. godini, objavila je njezina agencija za odnose s javnošću.

O'Riordan je bila u Londonu zbog snimanja, izvijestila je njezina PR agencija Lindsey Holmes Publicity u priopćenju.

The Cranberries su najpopularniji bili tijekom 1990.-ih skladbama poput "Zombi", "Just My Imagination" i "Animal Instinct" kada je skupina prodala više od 40 milijuna nosača zvuka u svijetu. Album "No Need to Argue" je također zabilježio veliki uspjeh.

Godine 2003. su dogovorili stanku i svaki član je otišao na svoju stranu. O'Riordan je u razgovoru 2012. rekla da je u tom trenutku imala petogodišnjeg sina i dvogodišnju kćer te da im je bila potrebna promjena.

Ponovo su se okupili 2009. i tri godine kasnije izdali album "Roses".

Njihov posljednji album "Something Else" je objavljen prošle godine.



S prijateljima dijelimo više genetskih sličnosti nego sa strancima

 
WASHINGTON - Istraživanje skupine znanstvenika s triju sveučilišta, Stanford, Duke i Wisconsin provedeno na 5500 američkih adolescenata pokazalo je da su prijatelji koje izaberemo genetski sličniji od stranaca, što znači da stvaran test snažnog prijateljstva vjerojatno leži u genetici.

Nakon provedenih genetskih usporedbi između dvoje prijatelja znanstvenici su otkrili niz genetskih sličnosti, puno više nego među parovima koji se nisu međusobno poznavali.

Ustanovili su i da prijatelji dijele prosječno dvije trećine genetskih sličnosti kao bračni parovi, a razlog tomu može biti privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajednička obilježja, poput izgleda, stupnja obrazovanja, podrijetla ili iskustava. Ovaj proces znanstvenici nazivaju društvenom homofilijom.

Njihovo drugo objašnjenje je da ljudi sklapaju prijateljstva unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla. Tu pojavu nazivaju društvenim strukturiranjem.

Društena homofilija i društveno strukturiranje međusobno se nužno ne isključuju.

Glavni autor studije, profesor sa Stanforda Benjamin Domingue smatra da zapravo nesvjesno biramo one koji su nam slični pod utjecajem spomenutih struktura i društava.



U Lesotu otkriven peti najveći dijamant na svijetu


JOHANNESBURG - Britanska rudarska tvrtka Gem Diamonds u ponedjeljak je izvijestila da je u Lesotu nedavno pronađen dijamant od 910 karata, kojega smatraju jednim od pet najvećih dijamanata dosad otkrivenih na našem planetu.

Dijamant je iskopan u rudniku Letseng, a vrijednost bi mu mogla dosegnuti oko 33 milijuna eura, izjavio je analitičar Ben Davis iz investicijske tvrtke Liberium Capital.

"Otkad je Gem Diamonds 2006. stekao prava na rudnik Letseng tvrtka je pronašla nekoliko najvećih i najzanimljivijih dijamanata na svijetu", rekao je upravitelj tvrtke Clifford Elphick.

Po njegovim riječima, radi se o dijamantu iznimne čistoće i dosad najvećem iskopanom dijamantu u rudniku u Lesotu, jednoj od najsiromašnijih afričkih zemalja.

Najvećim dijamantom na svijetu smatra se Cullinan koji ima 3.106 karata, a pronađen je 1905. godine u Južnoafričkoj Republici.

U nebrušenom je obliku predan britanskome kralju Edwardu VII., sinu kraljice Viktorije i naknadno razlomljen na devet velikih brušenih dijamanata i mnogo manjih.

Najveći brušeni dijamant nazvan je Velika zvijezda Afrike (Cullinan I). Ima 530.4 karata, a umetnut je u godnji dio engleskoga kraljevskog žezla. Drugi po veličini komad (Cullinan II) umetnut je u englesku kraljevsku krunu.



Nezakoniti sin nizozemskog princa Carlosa želi biti član kraljevske obitelji

 
DEN HAAG - Nizozemska kraljevska obitelj mogla bi se uskoro proširiti: nezakoniti sin princa Carlosa, bratića nizozemskog kralja Willema-Alexandera, želi nositi ime i naslov svog oca, koji se u ponedjeljak usprotivio tome na najvišem upravnom sudu u zemlji.

Hugo Klynstra, sin princa Carlosa od Burbon-Parme rođen izvan braka, podnio je u ožujku 2015., uoči osamnaestog rođendana, službeni zahtjev za promjenu prezimena i statusa.

Želi postati "Njegovo kraljevsko Veličanstvo princ Carlos Hugo Roderik Sybren od Burbon-Parme" i upisati se u nizozemsko plemstvo, piše u ponedjeljak dnevnik De Telegraaf.

Nekoliko mjeseci poslije, nizozemski ministar sigurnosti i pravosuđa odobrio je prvom praunuku princeze Juliane i princa Bernharda da nosi očevo ime i naslov.

No princ Carlos se usprotivio odluci i žalio prvostupanjskom sudu koji je žalbu ocijenio neutemeljenom, nakon čega se žalio visokom upravnom sudu, rekao je glasnogovornik suda Gert-Jan Klapwijk.

"Visoki upravni sud je danas (ponedjeljak) održao raspravu o tom predmetu iza zatvorenih vrata", rekao je za AFP.

Hugo Klynstra je rođen 1997. u vezi princa Carlosa i Brigitte Klynstre, prijateljice iz mladosti koja je od njega bila starija desetak godina.

Princ Carlos, koji ne poriče da je Hugov otac, ali ga ne priznaje za člana obitelji, rekao je u kratkom priopćenju da je "Brigitte sama odlučila biti majka" i da on tu odluku poštuje "u cijelosti".

Princ Carlos koji se 2010. vjenčao s novinarkom Annemarie Gualtherie van Weezel, otac je troje izvanbračne djece: Luise, Cedilie i Carlosa, kojemu je kralj Willem-Alexander kum, piše De Volkskrant.

Visoki upravni sud će svoju odluku obznaniti za šest tjedana, ali bi se "taj rok mogao i produljiti, bude li trebalo", dodao je Klapwijk.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus