23:01, 20. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 16. prosinca 2017.

Objavljeno: 16.12.2017 u 02:25
Pregledano 217 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 16. prosinca 2017.

ZAGREB 16. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Nagrada ULUPUH-a za životno djelo industrijskom dizajneru Davoru Grünwaldu

 
ZAGREB - U povodu 67. godišnjice od osnutka ULUPUH-a, u ponedjeljak, 18. prosinca dodijelit će se ULUPUH-ove nagrade za 2017., a Nagradu za životno djelo dobio je industrijski dizajner iz Zagreba Davor Grünwald ( 1943.) priopćeno je u subotu iz ULUPUH-a.

 Nagradu za najbolji izložbeni projekt dobila je Međunarodna izložba grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Zgraf 12, s temom „Društvene reprize“.

 Nagrada za najbolji izdavački projekt dodjeljuje se knjizi „ULUPUH-ova modna povijest – Umjetnost odijevanja“, autorice Ane Lendvaj, urednika Doroteje Jendrić i Davora Klarića te oblikovatelja knjige Bachrach&Krištofića.

 Nagradu za najboljeg mladog umjetnika dobio je arhitekt Ivan Capan (Zagreb, 1983.).

 ULUPUH-ove nagrada u 2017. godini dodijelit će u ponedjeljak, 18 prosinca, na svečanosti u Staroj gradskoj vijećnici predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić.

 Pored dodjele nagrada uručiti će se ULUPUH-ovo priznanje za poseban doprinos ugledu udruge Dori Pezić Mijatović (1937.), renomiranoj keramičarki, članici ULUPUH-a od 1967. godine koja redovito izlaže samostalno te na brojnim grupnim izložbama i međunarodnim izložbama keramike. Pezić Mijatović  imala je dvije velike retrospektivne izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu a njeni radovi nalaze se u fundusima mnogih muzeja i galerija. Jedna je od osnivačica međunarodnog simpozija keramike u Našicama.

 Pohvala će se uručiti autorskom timu novog ULUPUH-ovog projekta 'Kreativci' (Jelena Blagović, Tatjana Grgurina Vučetić, Lucija Gudlin, Jadranka Hlupić i Petra Krpan, Alen Novoselec, Sanja Rocco, Kruna Tarle, Maša Štrbac). Riječ je o ciklusu online natječaja za djecu i mlade koji se veže uz ULUPUH-ove programe, kojima se uspostavlja uspješna komunikacija ULUPUH-a s mladim generacijama, te ih se potiče da se okušaju u umjetničkom oblikovanju i dizajnu.

 Predsjednica ULUPUH-a dr. Ivana Bakal uručit će pohvale i priznanja te proglasiti počasne članove ULUPUH-a.

 

Bogat program na Dan Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja 18. prosinca


ZAGREB - U povodu Dana Hrvatskog prirodoslovnog muzeja za ponedjeljak, 18 prosinca, priređen je bogat program radionica, vodstava i prezentacija, a ulaz u palaču Amadeo, gdje je smješten, bit će besplatan, najavljeno je u subotu iz Muzeja.

 Muzej će iznimno biti otvoren u ponedjeljak od 11 do 20 sati, a od 11 do 13 sati posjetitelji će moći sudjelovati u radionici 'CSI-HPM - zločin u kokošinjcu', otkrivajući uzbudljiv svijet molekularne biologije. "Korištenjem prave laboratorijske opreme rješavamo zločin u kokošinjcu korištenjem metode DNA barkodiranja", ističu iz Muzeja.

 U 18 sati bit će predstavljen projekt Novi Hrvatski prirodoslovni muzej: veći stalni postav, suvenirnica, novi laboratoriji i bolja oprema, što je samo  dio sveobuhvatne obnove Muzeja kojemu je cilj osnažiti kapacitete te pridonijeti razvoju turističke, gospodarske, znanstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti.

 
Hrvatski prirodoslovni muzej po veličini zbirki najveći hrvatski muzej

  Hrvatski prirodoslovni muzej, smješten u palači Amadeo u Demetrovoj ulici 1 na zagrebačkom Gornjem gradu, po veličini zbirki najveći je hrvatski muzej, a nastao je 18. prosinca 1986. godine ujedinjenjem triju muzejskih insitutucija: Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja, Mineraloško-petrografskog muzeja i Geološko-paleontološkog muzeja.

 Muzej prikuplja, čuva, izučava i prezentira razne prirodnine kao svjedočanstva ili dokumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske.

 U muzejskim se zbirkama nalazi oko 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata.

 Začeci današnjih bogatih prirodoslovnih zbirki Muzeja potječu iz Prvostolne akademije u Zagrebu te razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je u Opatičkoj ulici 1846. godine utemeljen Narodni muzej.

 S vremenom su se skromne zbirke povećavale, a poseban zamah u prikupljanju prirodnina (minerala, ruda, fosila, biljaka i životinja) nastavljen je djelovanjem istaknutih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih prirodoslovaca, profesora Zagrebačkoga sveučilišta i prvih muzealaca Spiridiona Brusine, Gjure Pilara i Dragutina Gorjanovića-Krambergera.

 

 Od 1992. Muzej izdaje znanstveni časopis Natura Croatica

 Muzej posjeduje i bogatu knjižnicu koja je utemeljena 1868. godine. unutar Prirodopisnog odjela tadašnjega Narodnog muzeja. Najstarija i najvrednija građa pohranjena u knjižnici potječe iz 17. i 18. stoljeća.

 Od 1992. godine Hrvatski prirodoslovni muzej izdaje časopis Natura Croatica koji objavljuje znanstvene i stručne radove vezane uz prirodoslovna istraživanja i prirodoslovne muzejske zbirke iz područja biologije i geologije te omogućuje bogatu razmjenu stručne literature, a indeksiran je u mnogim svjetskim bazama.

 Od 2000. godine u atriju Muzeja, tijekom ljeta odvija se program Klupske kazališno-glazbeno-filmske scene AMADEO.
 


"Kralj Rikard III." u Gavelli, svevremenska alegorija ljudske želje za vlašću


ZAGREB - Novi naslov zagrebačkog Gradskog dramskog kazališta Gavelle, u petak premijerno postavljena povijesna drama "Kralj Rikard III." Williama Shakespearea, filmski je ispričan politički triler koji u suvremenom čitanju redatelja Aleksandra Popovskog kroz lik kanonskog zločinca beskompromisno razotkriva svevremensko licemjerje inherentne ljudske želje za vlašću i vladanjem.

Komprimirajući najopsežnije djelo Shakespeareova opusa na kraće epizode, iz kompleksnog predloška koji obuhvaća ne samo krvavi put do krune vojvode od Gloucestera, kralja Rikarda III., posljednjeg engleskog suverena iz kuće York, već kroz brojne reference i odnose među likovima zadire duboko u prošlost borbi za prijestolje poznatijih kao 'Ratovi dviju ruža', Popovski je napravio posve suvremenu, fabularno destiliranu predstavu, fokusiranu na čovjeka kao pokretača društvenih i političkih zbivanja, time i jedinog odgovornog za posljedično stanje čitavoga društva.

Predstava se igra u novome prijevodu Andyja Jelčića, koji je također u cijelosti suvremen, a koji nije izgubio bogatu poetičnost Shakespeareove rečenice.

Rikard je, barem u Shakespeareovoj drami, tiranin i ubojica, beskompromisni manipulator vođen infantilnim porivima proizašlim iz fizičkog osjećaja nedostatnosti – jer on je djelomični invalid, nakaza, kako se sam sebi obraća. U temelje tog lika autor je upisao nebrojene mijene, koje skreću i usmjeravaju tijek dramske strukture čitave priče.

Igra ga Ozren Grabarić, uvjerljivom glumačkom kreacijom čovjeka koji je istodobno nevjerojatno lucidan u monološkim promišljanjima o sebi, i zlobno mahnit u interakcijama s drugima.

Njegov je Rikard kompleksan ljudski proizvod: on je prijetvoran kad treba biti prijetvoran, blag kad treba biti blag, surov kad treba biti surov, strastven kad treba biti strastven. Rikardova tiranska osobnost proizlazi iz djetinje želje za prihvaćanjem – tako je i Grabarićev Rikard gotovo dječje blag i mio u svojim manipulacijama; on je nikada do kraja odrastao polučovjek.

Ta glumačka igra s ulogom, koja grotesknu šepajuću nakazu sasušene ruke i čudno izobličenih usta suvereno transponira na pozornicu tijekom gotovo trosatne predstave, oduševila je premijernu publiku Gavelle, koja je Grabarića te čitav autorski i glumački tim ispratila ovacijama.

Iako se "Rikard III." temelji na povijesnom predlošku o makijavelističkom usponu na vlast i dvogodišnjoj vladavini toga kralja, posljednjega iz kraljevske kuće Plantagenet, nakon čega se na prijestolje uspinje kuća Tudor, sama Shakespeareova drama u mnogočemu se odmiče od stvarne povijesti, a i sam Rikard prikazan je daleko krvoločnije nego je u stvarnosti bio.

Da bi se gledalo i razumjelo sve odnose i implikacije odnosa između šezdesetak likova uključenih u radnju izvornoga "Kralja Rikarda III.", odnosno, da se ne bi posve izgubilo u njima, publika mora ipak donekle poznavati englesku povijest.

No, najnovija Gavellina produkcija nije engleska povijesna drama, već je pažljivim rezanjem, komprimiranjem i izoliranjem njenih ključnih elemenata napravljena posve nova, moderna predstava koja se kroz epizode ubojstava, bratoubojstva i krvoprolića, sublimacije žena, manipulacije ljudima i informacijama s ciljem izvrtanja stvarnih činjenica i događaja, u osnovi bavi tragedijom ljudskoga stanja danas.

Povijesna pozadina gledatelju je ponuđena u obliku teksta projiciranog na prozirni zastor ispred pozornice, koji služi kao poveznica između prizora, dajući predstavi filmsku dimenziju.

Broj likova sveden je na petnaestak: uz Grabarića, u predstavi još igraju Andrej Dojkić (Vojvoda od Clarencea, Rikardov brat), Sven Šestak (Lord Hastings), Martina Čvek (Lady Ana), Dijana Vidušin (Kraljica Elizabeta), Sven Medvešek (Lord Rivers), Živko Anočić (Vojvoda od Buckinghama), Bojana Gregorić Vejzović (Kraljica Margareta), a glumački ansambl čine i Ivan Grčić, Đorđe Kukuljica, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Filip Šovagović, Nikola Baće, te Anica Kovačević.

Oni igraju uloge Shakespeareova izvornika i istodobno predstavljaju metafore današnjega čovjeka, prijetvornoga sluge, čovjeka željnog moći, uzusima društva okovane žene, razočarane majke. Iznad svih njih uzdiže se sakati lik monstruma koji je znao iskoristiti sve njihove slabosti, u jednoj općoj metafori današnjih ciničnih vladajućih elita, ogrezlih u licemjerje moći, moći koja ne da nije ostala bez ljudskog lica, nego ga, kako dokazuje Shakespeareov "Rikard III.", nikada nije ni imala.

Kraj je fantazmagoričan: progonjen utvarama ubijenih, ubojica je zauvijek proklet, želja za moći ga je prerasla i nadjačala, on više i nije ljudsko biće – postao je i sam utvara koju treba ritualno izgnati iz sadašnjosti.

Dan pripada nama, kažu kod Shakespearea oni koji ostaju nakon Rikardove pogibije u odlučujućoj bitci 'Ratova dviju ruža' na Bosworthskom polju. Prokleti pas je mrtav. Ujedinit ćemo bijelu i crvenu ružu; neka se nebo smiluje tom poštenom zajedništvu.

"Konja! Konja! Kraljevstvo za konja!" slavna je rečenica i posljednja koju izusti čudovišna metafora ljudske prevrtljivosti kojoj je Shakespeare dao lik kralja Rikarda, rečenica kojom Gavellina predstava i počinje i završava, a kojom Popovski postavlja jasnu dijagnozu ključnog problema suvremenosti, probijajući okvire povijesne drame u strastvenoj kazališnoj alegoriji neuralgičnih točaka ljudskosti koje se ne prestaju perpetuirati.

 

Premijera predstave „Pjerin“ održana u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića


DUBROVNIK - Premijera predstave „Pjerin“ Marina Držića u režiji Ozrena Prohića održana je u petak navečer u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića kao treći ovosezonski premijerni naslov te teatarske kuće kojim se zaokružuje ovogodišnje obilježavanje 450 godina smrti dubrovačkog komediografa.

Predstavu, koja je rađena prema tekstu sačuvanom na svega deset stranica nepotpunih situacija i misli, redatelj Ozren Prohić opisao je kao melodramu s Držićevim kritičkim promišljanjem koje je i danas aktualno.

Redatelj Prohić izjavio je kako je premijera bila sjajna te izazvala upravo ono što treba: oduševljenje i pitanje.

"U novoj scenskoj rekonstrukciji 'Pjerina' uspjeli smo napraviti predstavu koja će u cjelini ostati zapamćena. Kao što je Držić takav pisac, ona je i danas provokativna i zanimljiva", rekao je Prohić.
Glumac u predstavi Romano Nikolić izjavio je poslije premijere kako je predstava iznimno aktualna, a da je rad na njoj bio borben.

"Morali smo dva principa suvremenog teatarskog svijeta prikazati na jednoj sceni, a pod vodstvom redatelja Prohića to je bilo zahtjevno, ali ako je teško - onda je i vrijedno", istaknuo je Nikolić.
U predstavi „Pjerin“ glumački ansambl čine Zdeslav Čotić, Nina Hladilo, Edi Jertec, Nika Lasić, Boris Matić, Romano Nikolić, Hrvoje Sebastijan, Mirej Stanić, Srđana Šimunović, Glorija Šoletić, Branimir Vidić i Izmira Brautović, dok su u autorskom timu, uz redatelja Ozrena Prohića, dramaturg Ivan Penović te Dubravka Lošić (scenografija), Irena Sušac (kostimografija), Paola Dražić-Zekić (glazba) i Zrinka Lukčec-Kiko (scenski pokret).
Reprizne izvedbe zakazane su za 16., odnosno 22. i 23. prosinca 2017. godine.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Winnie the Pooh slavi 90. rođendan u londonskom muzeju V&A


LONDON - "Winnie the Pooh: istraživanje klasika" ime je nove izložbe u londonskom Victoria and Albert (V&A) muzeju posvećene jednom od najdražih dječjih likova, medvjediću Winnieju.

S više od 230 izložaka, orginialnih rukopisa i interaktivnih elemenata, izložba vodi posjetitelje na put u magični svijet dječaka Christophera Robina, glavnog lika serije knjiga i autorovog sina.

Cilj je izložbe, koja će biti otvorena do travnja 2018., baciti novo svjetlo na petogodišnju umjetničku suradnju između Christopherovog oca A.A. Milnea (1882-1956.) koji je stvorio priče o "Winnie-the-Poohu" i ilustratora E.H. Sheparda (1879-1976.).

"Postoji malo kreativnih odnosa koji su uspjeli do te mjere zabljesnuti bezbrojne generacije čitatelja, poput ovog odnosa dječjeg pisca i ilustratora", kaže V&A o Milneu i Shepardu.

Među najvrednijim dijelovima izložbe su Milneov originalni rukopis priče "House at Pooh Corner", brojni Shepardovi crteži u olovci te plišane igračke Pooha i ostalih.

Ističe se i rukom oslikan keramički servis za čaj darovan princezi Elizabeti, današnjoj britanskoj kraljici, 1928.



Lazanje Colgate ili votka Trump: u muzeju u Los Angelesu izloženi poslovni promašaji


LOS ANGELES - Lazanje Colgate, votka Trump ili Cola s kavom, sve su to izlošci koje obuhvaća putujuća izložba nezaboravnih promašaja koja će do veljače gostovati u Los Angelesu.

U Muzeju arhitekture i dizajna u tom američkom gradu posjetitelji će moći do 4. veljače razgledati stotinjak nezaboravnik fijaska: od automobila DeLorean, učinjenog besmrtnim u filmu "Povratak u budućnost", do električne maske za podmlađivanje koju je promovirala zvijezda Dinastije Linda Evans.

Među njima su i lazanje Colgate tvrtke za oralnu higijenu koja je 80-tih godina lansirala paletu zamrznutih prehrambenih proizvoda.

Mnoge tvrtke rado bi da se zaborave njihovi ponižavajući neuspjesi pa je Colgate odbio ustupiti primjerak lazanja muzeju, koji je stoga morao izložiti repliku, pojasnio je Samuel West, psiholog i direktor švedskog muzeja u kojem je izložba inicijalno postavljena.

Američki predsjednik Donald Trump ima čast dobiti čitav jedan dio izložbe. Osim votke Trump tu je i knjiga posvećena njegovom sveučilištu koje je funkcioniralo nekoliko godina početkom 2000. prije nego je raspušteno kao i društvena igra "Vratio sam se, otpušten si".

On je izgradio imidž na činjenici da je poslovni čovjek okrunjen uspjehom, ali ako se gledaju njegove inicijative, mnoge su bile neuspjeh, ocijenio je West.

U toj galeriji promašaja ipak se provlači poruka: svi imaju pravo na grešku.

"Kako bi se uspjelo u tehničkom napretku, na tom je putu potrebno puno razočaranja... To treba prihvatiti", kaže West.

Dodaje da smo svi mi društvo opsjednuto uspjehom te da je važno da se ljudi suočavaju s novim iskustvima i istražuju.

Izložba bi nakon Los Angelesa trebala posjetiti i neke druge američke gradove.

West nema sponzora - nijedna tvrtka ne želi biti povezana s izložbom promašaja, ali na tjednoj bazi prima darove - nedavno je dobio vrećicu s pommes fritom s okusom cappuccina.

West je postavio i sandučić u koji posjetitelji mogu ubaciti svoje osobne promašaje.

Jedan od njih napisao je: šest puta sam pao na vozačkom. Drugi se žale na ljubavni život. A ima i onih koji kažu: glasao sam za Trumpa.



Tko sanja veganski Božić treba malo "prošvrljati" po sajmovima u Njemačkoj


MÜNCHEN - Slučajni posjetitelji božićnog sajma Tollwood u Muenchenu imaju sto pitanja oko izloženih proizvoda ali oni upućeniji znaju da je takvih - veganskih sajmova - u čitavoj Njemačkoj ukupno petnaest i da predstavljaju novi trend.

Na njima se nude veganski i vegatarijanski specijaliteti a zaposlenici strpljivo neupućene uvode u tajne pripreme takve hrane.

To je treći put da se veganski sajam održava u Muenchenu, a trend je prisutan i na drugim sajmovima u Njemačkoj.

Takvih sajmova ima svake godine sve više, rekla je Wiebke Unger, glasnogovornica ProVege, vegetarijanskog saveza u Njemačkoj.

Pojasnila je da u toj zemlji ove godine ima 15 veganskih sajmova, a prošle ih je godine bilo 10.

"Sajmovi vrlo brzo reagiraju na novine," kazao je Albert Ritter, predsjednik njemačke udruge organizatora sajmova.

Tako je i s veganskom i organskom hranom. "Većina božićnih sajmova sada ima barem jedan veganski ili vegetarijanski štand", naglasio je.

Wuerzburg ima cijeli alternativni sajam koji nudi veganske i ekološke proizvode, ali ne samo hranu. Tu su i proizvodi od prirodnih materijala, od kondoma od prirodne gume do ručnih torbica od recikliranih materijala ili paste za zube od bambusa.



BMW najavio gradnju probne staze za autonomne automobile u Češkoj


BERLIN - Njemački proizvođač luksuznih automobila BMW najavio je u petak da će uložiti više od 100 milijuna eura u gradnju probne staze za autonomne i električne automobile u Češkoj u sklopu širenja poslovanja u segmentu alternativnih tehnologija vožnje.

BMW-ov prvi projekt testiranja vozila u istočnoj Europi kreirat će u Češkoj nekoliko stotina radnih mjesta, pri čemu njemačkoj kompaniji na ruku idu niži troškovi proizvodnje nego u matičnoj Njemačkoj.

Projekt bi trebao krenuti u realizaciju početkom idućeg desetljeća, objavili su iz njemačke tvrtke, potvrđujući pisanje čeških medija.

BMW-ovi pogoni u blizini sjedišta u Muenchenu, te u Francuskoj i Švedskoj nisu više dovoljni za sve opsežnija testiranja autonomnih automobila, tumače u BMW-u.

Grupa namjerava uvrstiti u ponudu visoko automatizirani model iNEXT 2021. godine i udružili su snage s Intelom, Mobileyeom, Delphima, Continentalom i Fiat Chryslerom na razvoju tržišta autonomnih vozila.

Planiraju također do 2025. godine povećati ponudu električnih i hibridnih automobila na 25 modela, od čega će polovina kao pogonsko sredstvo koristiti isključivo električnu struju.

"Na pragu smo doba automatizirane vožnje", kazao je čelnik BMW-ova odjela za upravljanje nekretninama Herbert Grebenc u bilješkama za govor koji bi trebao održati na konferenciji za novinstvo u Pragu.

"To znači velika ulaganja u našu budućnost", dodaje Grebenc.

Napominje da će BMW na zemljištu površine 500 hektara u Sokolovu u blizini granice s Njemačkom između ostalog testirati kočione i sustave podrške pri vožnji.



"Međuzvjezdana cigara" ne emitira umjetne signale


PARIS - Stjenoviti misteriozni objekt u obliku cigare otkriven u svemiru u listopadu ne emitira umjetne signale, prvi su rezultati proučavanja znanstvenika koji su u potrazi za inteligentnim izvanzemaljskim životom.

Objekt Umuamua iz drugog sunčevog sustava, čije ime na havajskom znači glasnik, primijećen je 19. listopada uz pomoć teleskopa Pan-STARRS1 koji s Havaja lovi objekte koji prolaze blizu Zemlje.

Otad su se duhovi uznemirili. Može li taj objekt biti proizvod izvanzemaljske civilizacije?

U studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature 21. studenoga ekipa znanstvenika ocijenila je da se radi o asteroidu, dugačkom 400 metara i širokom samo 40 metara.

Takva neobična forma dosad nije primijećena među asteroidima i kometima koji su se formirali u našem Sunčevom sustavu, rekli su  znanstvenici te zaključili da se radi o asteroidu iz međuzvjezdanog prostora.

Po astronomima, taj objekt neobičnog oblika putovao je sam kroz Mliječni put stotinjak milijuna godina prije nego je došao u naš Sunčev sustav.

Program Breakthrough Listen posvećen istraživanju izvanzemaljske tehnologije u svemiru usmjerio je u srijedu moćni radioteleskop  Green Bank u Zapadnoj Virdžiniji prema Umuamuu.

"Dosad nisu utvrđeni umjetni signali koji bi dolazili s tog objekta.. ali nadzor i analiza podataka se nastavljaju", objavio je u priopćenju Breakthrough Listen.

"Ne uočavamo ništa što bi se na kontinuirani način emitiralo s Umuamue", rekao je Andrew Siemion, dužnosnik laboratorija Breakthrough Listen na Sveučilištu Berkeley.

Znanstvenici naglašavaju da će nastaviti s opservacijom tog neobičnog objekta.

"Najvjerojatnije je da je Umuamua asteroid lansiran sa svoje zvijezde domaćina u vrijeme nekog kaotičnog događaja prije više milijardi godina, te da se sasvim slučajno našao u našem sunčevom Sustavu. Ali druge hipoteze su toliko uzbudljive da vrijedi i dalje pomno ga  istraživati", dodao je Siemion.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus