00:14, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 15. studenoga 2017.

Objavljeno: 15.11.2017 u 12:47
Pregledano 76 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 15. studenoga 2017.

ZAGREB 15. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ministarstvo kulture: Optužbe Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" neutemeljene


ZAGREB - Za programe Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" Ministarstvo kulture u posljednje je četiri godine izdvojilo 544.900 kuna, a samo u g. 2017. 160.000 kuna, priopćilo je u srijedu ministarstvo, ocjenivši neutemeljenom optužbu Zaklade da svojim odlukama stavlja u diskriminirajući položaj djecu s teškoćama čitanja i disleksijom.

"Slijedom niza izjava i prigovora koje je iznijela Zaklada 'Čujem, vjerujem, vidim', a vezanih uz njihove neistinite navode prema kojima Ministarstvo kulture 'svojim odlukama stavlja u diskriminirajući položaj djecu s teškoćama čitanja i disleksijom', napominjemo kako je Ministarstvo kulture prepoznalo vrijedan napor Zaklade da se osigura građa lagana za čitanje djeci i mladima s poteškoćama, što se očituje kroz do sada odobrena sredstva", stoji u priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama ministarstva.

Upravitelj Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" Mirko Hrkač u srijedu je na konferencji za medije pozvao na preispitivanje odluke Povjerenstva za otkup dječjih knjiga Ministarstva kulture o neotkupljivanju knjiga namijenjenih djeci s teškoćama u čitanju i disleksijom u nakladi te zaklade, ustvrdivši da je nekompetentno jer nitko od članova nije stručan za to područje, te je istaknuo da se takvom odlukom tu djecu stavilo u diskriminirajući položaj.

U priopćenju stoji kako je ministarstvo za programe Zaklade "Čujem, vjerujem, vidim" u posljednje četiri godine, za knjige, slikovnice i audio izdanja izdvojilo 544.900 kuna. Putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi RH u 2017. godini, za program potpore izdavanja knjiga ministarstvo je Zakladi dodijelilo sredstva u iznosu od 160.000 kuna.

"To svjedoči kako je optužba da Ministarstvo kulture svojim odlukama stavlja u diskriminirajući položaj djecu s teškoćama čitanja i disleksijom neosnovana i neutemeljena", ističe ministarstvo u pripćenju.

Tvrdnje predstavnika Zaklade da Ministarstvo kulture i Stručno povjerenstvo za dječju knjigu ne uvažavaju mišljenja Vijeća za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Komisije za knjižnične usluge osoba s invaliditetom i posebnim potrebama, ministarstvo je također ocijenilo neutemeljenima.

O razlozima neotkupa knjiga Ministarstvo kulture već se očitovalo odgovorom na prigovor te obrazloženjem Stručnog povjerenstva za dječju knjigu koje je vrednovalo prijave za otkup knjiga, napominje nadalje ministarstvo, ističući kako u tome obrazoženju stoji da se radi "o vrlo teškom i zahtjevnom zadatku koji obuhvaća cijeli niz aktivnosti, od jezične prilagodbe pri kojoj, kako i sami navode treba 'jezično prilagoditi, a ne promijeniti stil pisanja književnika ili sadržaja priče', do izrade kvalitetnih ilustracija, stručno utemeljenog predgovora, konzistentnog i pouzdanog tumača nepoznatih riječi, lekture svih tekstova i drugoga što je sastavni dio svake vrijedne knjige pa tako i knjige za djecu i mladež".

"Nažalost, Zaklada za ovaj zahtjevan posao nije imala stručan urednički tim, a konačni proizvod/knjige koje su objavljene - nisu zadovoljile standarde kvalitete postavljene prilikom odluka o otkupu", pojašnjava ministarstvo.

Članovi Stručnog povjerenstva za dječju knjigu svoje su postupanje obrazložili na sastanku koji je s upraviteljem Zaklade Mirkom Hrkačem 10. studenoga održala pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, gdje su i dali uputu za daljnje poboljšanje književnih izdanja namijenjenih dječjoj knjizi.

"Upravitelj Zaklade Hrkač na sastanku je iznio i niz neprimjerenih optužbi te je nakon odbijanja iznesenih argumenata najavio konferenciju za medije kao oblik pritiska prema članovima povjerenstva koji su sudjelovali u procesu odlučivanja", ističe se u priopćenju.

Ministarstvo kulture smatra kako svojim odlukama pozitivno utječe na razvoj kulture čitanja, što se, kako tvrde, očituje raznim projektima za razvoj publike u kulturi, ponovno pokrenutim programom "Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi", te Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.

Zato Ministarstvo kulture ističe kako su neutemeljene optužbe Zaklade  o ugroženosti prava djece s teškoćama čitanja i disleksijom na jednakost i pristup literaturi.



Predstavljena tri toma rukopisa sefardske književnice Laure Papo-Bohorete

 
ZAGREB - Tri toma rukopisa poznate sefardske književnice, spisateljice, prevoditeljice, feministkinje i čuvarice sefardske tradicije u Bosni i Hercegovini (BiH) Laure Papo-Bohorete, predstavljeni su u srijedu u Državnom arhivu u Zagrebu gdje je istaknuto kako je njihovo objavljivanje važan prinos valorizaciji kulture Židova Sefarda u BiH i šire.

Laura Papo-Bohoreta (1891.-1942.) bitno je pridonijela istraživanju prošlosti sefardskih žena u BiH, te boljemu poznavanju i važnosti sefardske baštine, Kako je istaknuto, to se očituje i u tomu što je pisala na judeo-španjolskome jeziku koji se govorio u Bosni, a u vrijeme njezina života tome jeziku, poznatu i pod nazivom ladino, posvećivalo se sve manje pozornosti.

Historijski arhiv Sarajeva i Filozofski fakultet u Sarajevu su 2015., 2016. i 2017. objavili tri toma publikacije "Laura Papo Bohoreta rukopisi", a povod njihovu objavljivanju bilo je obilježavanje 450. godišnjice dolaska Sefarda na Balkan.

Knjige su priredili Sejdalija Gušić, Edina Spahić i Cecilia Prenc Kopušar, a tvore ih preslici digitaliziranih rukopisa Bohorete, arhivskoga gradiva koje čuva Historijski arhiv Sarajevo.

U prvoj knjizi objavljena su dramska djela o običajima Ožos mios (1931.) i slike o običajima Avia de ser, La pasiensia vale mučo (1934.) i Tiempos pasados (1939.). U drugoj knjizi objavljena je trilogija socijalnih drama Esterka (1930.), Hemandat (1934.) i Shuerga ni de baro buena (1932./1933.). U trećemu tomu objavljeni su razni eseji, poeme i kratke priče kojima se zaokružuje objavljivanje rukopisnog opusa Laure Papo-Bohorete.

 
Bohoreta je živjela stotinu godina ispred svoga vremena, ali nije preživjela II. svjetski rat

Laura Papo-Bohoreta živjela je stotinu godinu ispred svoga vremena, istaknula je dr. Jagoda Večerina Tomaić, viša predavačica na Katedri za judaistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta. Podsjetila je kako je to bilo vrlo turbuentno vrijeme kada je austro-ugarska vladavina donijela modernizaciju, što je za posljedicu imalo i gubitak tradicionalnih vrijednosti, a bosanski Sefardi osjećali su te zapadne utjecaje kao nešto vrjednije od njihove tradicije.

Večerina Tomaić dodala je da su u Bosnu tada došli i brojni Židovi Aškenazi, često vrlo obrazovani, za razliku od Sefarda koji su stoljećima živjeli u izoliranoj osmanskoj sredini pa zato pokušavaju imitirati zapad, zaboravljaju svoj jezik i izbjegavaju ga govoriti.

Tu pak, rekla je, 'nastupa' Bohoreta koja pokušava zadržati sve pozitivne strane sefardske tradicije, pa tako od 1924. piše isključivo na ladinu i nastoji otrgnuti od zaborava jezik, kulturu i običaje.

Književnica i njezini sinovi bili su, na žalost, među tisućama Židova u BiH koji nisu preživjeli Drugi svjetski rat, na njegovu početku u BiH živjelo je oko 14 tisuća Židova, od toga 11 tisuća Sefarda, a rat ih je preživjelo jedva nešto više od tisuću.


Djela Sefarda još nisu dovoljno poznata na ovim prostorima

Djela sefardske književnice približila je i vrsna poznavateljica sefardske kulture dr. Cecilia Prenc Kopušar, koja trenutačno predaje na Sveučilištu u Trstu. Rođena je u Beogradu, diplomirala je na Univerzitetu "La Sapienza" u Rimu, a doktorirala na Univerzitetu "La Plata" u Argentini. Glavne teme njezina istraživanja su interkulturalni aspekti u kazalištu i književnosti, te sefardistika. Predavala je i na Univerzitetu La Plata, a u projektu publiciranja rukopisa Laure Papo Bohorete dala je izniman prinos svojim znanstvenim tekstovima koji prate svaki od tri toma publikacije.

Prenc Kopušar smatra kako je objavljivanje rukopisa vrlo važan korak ne samo za Lauru Papo-Bohoretu, već uopće za Sefarde i poznavanje njihove književnosti, ali i ukazuje na to da se počne razmišljati komu sefardska književnost stvarno pripada.

Jer, objasnila je, istina je da je to sefardska književnost, pisana je na jeziku koju mogu čitati Španjolci, ali je ipak sredina u kojoj je ona nastala Sarajevo, hrvatska obala ili Beograd. To otvara puno pitanja pa je, istaknula je Prenc Kopušar, prvi korak da se prevedu njihova djela, a onda ih se uključi u širi kontekst književnosti na ovim prostorima.     

Osvrnula se i na riječi predstojnika Katedre za judaistiku na zagrebačkom Filozofskome fakultetu,  dr. Kotela Da-Dona, glavni rabina židovske vjerske zajednice "Bet  Israel" u Hrvatskoj, koji je ukazao na to da se Sefarde uvriježeno i najčešće smatra ortodoksnima, a Aškenaze nositeljima velike kulture.

To naravno nije točno, ocijenila je Prenc Kopušar i spomenula Eliasa Canettija čije djelo, ustvrdila je, demantira takvu podjelu.



Objavljen dvobroj 3-4 časopisa "Zadarska smotra"


ZAGREB - Dvobroj časopis za kulturu, znanost i umjetnost "Zadarska smotra" broj 3-4 objavio je Ogranak Matice hrvatske u Zadru.

U dvobroju 3-4 "Zadarske smotre" (445 str.) podijeljenoj na osam poglavlja tekstovi su razvrstani u rubrike: obljetnice; poezija; studije, rasprave, eseji; prijevodi; proza; in memoriam te osvrti i prikazi i kronika.

U obljetničkoj rubrici objavljeni su tekstovi posvećeni hrvatskom književniku Marinu Držiću (1508.-1567.), jezikoslovcu i izumitelju Faustu Vrančiću (1551.-1617.), književniku Peri Budaku (1917.-2008.), te istaknutim političkim predstavnicma iz Hrvatskog proljeća Većeslavu Holjevcu (1917.-1970.) i Ivanu Šiblu (1917.-1989.).

U poetskom dijelu časopisa pjesme objavljuju Robert Bacelja, Drago Štambuk, Stanislava Nikolić Aras i Anton Šuljić.

U studijama, raspravama i esejima glavni i odgovorni časopisa Josip Lisac piše o dijalektološkim proučavanjima i leksikografskoj obradbi hrvatskih govora u 20. stoljeću, Anto Križić objavljuje raspravu o Diodorosu Kronosu i umnoj stvarnosti, Božena Pandža Mandurić o feminističkim osvrtima  u "Jane Eyre", Stanka Gjurić piše o ravnoteži, Josip Celić o zadarskom distriktu za francuske uprave u dalmaciji, Joško Radica o vremenu za vjerodostojne povjesničare, Ivan Pederin o jadranskoj uzajamnosti u očima recentne talijanske znanosti, a Pero Mioč o "Tamnoj strani mjeseca".

U prijevodnoj rubrici objavljeni su tekstovi Pabla Serra u prijevodu Željke Lovrenčić i Henryka Bardijewskog u prijevodu Pere Mioča.

Proze objavljuju akademkinja Dubravka Oraić-Tolić, Dunja Kalinić i Lovre Rončević.

Tekstovi sjećanja posvećeni su preminulim uglednicima: Radoslavu Dodigu, Šimi Batoviću, Dariju Fou, Ivi Brešanu, Tulliju De Maurou, Darku Gašparoviću, Joji Ricovu, Pavlu Despotu, Dušanu Karpatskom, Predragu Matvjeviću, Miri Belamariću, Juri Šonji, Juri Maržiću, Anti Toniju Valčiću, Evgeniju Evtušenku, Relji Bašiću, Vojislavu Sekelju, Mirku Tomasoviću, Roku Dobri i Petku Vojniću Purčaru.

U osvrtima i prikazima stručnjaci pišu o knjigama fra Petra Kneževića, Davora Balića, Jure Kaštelana, Aleksandra Stipčevića, Vitale Andriaši, Jurice Čenara, Josipa Lisca, Ivana Bucića, Maximiljane Barančić Karuc, Ruđera Boškovića, Ive Fadića i Šime Perovića, Mile Vidovića, Šime Tome Peričića, Lade Vukić, Frane Herende, Vinka Hajnca, Jakše Fiamenga, Stijepe Mijovića Kočana, Tomislava Marijana Bilosnića, Ante Skazlića, Miljenka Galića, Gorana Gatalice, zborniku radova o fra Jeronimu Šetk i zborniku radova "Podplješivički graničari" te o izložbi Mojmira Mihatova.

U kronici je objavljen pregled kulturnih događaja i prikaz jezikoslovno-pjesničkog skupa "Domaća rič".



ZFF - Drljević: Film o veteranima terapeutski djelovao i na mene


ZAGREB - Bosansko-hercegovački redatelj Alen Drljević predstavio je na Zagrebačkom filmskom festivalu svoj igrani prvijenac, film "Muškarci ne plaču" o veteranima zaraćenih vojski koji dugo nakon rata pokušavaju zaliječiti stare rane, a snimanje kojega je, kako je rekao za Hinu, i na njega djelovalo terapeutski, s obzirom da je i sam sudjelovao u ratu.

Film prikazuje skupinu veterana triju vojski s područja bivše Jugoslavije na grupnoj terapijskoj radionici u izoliranom planinskom hotelu, na kojoj bi trebali pronaći zajednički jezik, suočiti se s nasilnom prošlošću i premostili duboko usađenu međusobnu mržnju i netrpeljivost.

Drljević opisuje kako je došlo do snimanja filma, koji je u početku trebao biti dokumentarni. "Otišao sam na jednu od radionica kao sudionik, jer sam i ja bio u ratu, u Armiji BiH, ali i da istražim temu za dokumentarni film", rekao je.

"Iako je ratna prošlost bila već daleko iza mene, kada sam se našao licem u lice s tim ljudima, shvatio sam koliko neriješenih pitanja nosim u sebi. Mi smo prije pucali jedni na druge, no na radionici se vrlo brzo od atmosfere nepovjerenja, razvio jako zanimljiv odnos razumijevanja", objasnio je. "Brzo sam zaboravio zbog čega sam došao i sve je to imalo katarzično djelovanje na mene", dodao je.

Drljević kaže kako je nakon nekog vremena temu odlučio obraditi kao igrani film, s obzirom da se veterani teško otvaraju pred kamerama, a osobito pred bivšim neprijateljima.


Igrani film s dokumentarnim elementima

"Ipak, trudili smo zadržati dokumentarne elemente, neki od likova pisani su dijelom i po ratnim biografijama glumaca koji se pojavljuju u filmu, a nakon projekcije u Chicagu jedna je gledateljica rekla da je tek na kraju, po špici, shvatila da je to igrani, a ne dokumentarni film", rekao je.

U filmu, s vlastitim iskustvom u temeljima, glume Leon Lučev i Emir Hadžihafizbegović te Izudin Bajrović, Ermin Bravo, Ivo Gregurević, Sebastian Cavazza, Boris Ler, a sudjeluju i naturščici, stvarni ratni veterani.

Unatoč strahu hoće li film biti dobro prihvaćen izvan regije, prostora bivše Jugoslavije, pokazalo se da ga vrlo dobro razumije i publika međunarodnih festivala.

"Već na premijeri u Karlovim Varima reakcija je bila izvanredna, nakon projekcije u kinu koje prima 1500 gledatelja krenule su desetominutne ovacije. Bilo je jako emotivno i shvatili smo da film komunicira s inozemnom publikom koja u stvari ne zna puno o ovdašnjim dešavanjima",  prisjetio se Drljević.

Kaže kako filmom nisu željeli dati određenu poruku, ne misli da mu je to svrha, no pokazalo se da je, s obzirom na današnja događanja u svijetu, riječ o univerzalnoj temi koja je mnogima bliska.

"Nismo imali nikakvu želju davati velike istine, već otvoriti neka pitanja. To je film koji govori o razumijevanju i volio bih da ga vidi što više ljudi", istaknuo je.

Drago mu je što je na Sarajevo Film Festivalu film dobio nagradu mlade publike, a osim na festivalima prikazuje se na projekcijama organiziranima u cijeloj regiji za veterane.

"Zasad je takva projekcija organizirana u Bosni i to je nešto sasvim drugačije od festivala. Pozovemo ljude koji su bili u različitim vojskama i imamo super reakcije, ljudi ulaze u razgovor i nadovezuju se na film sa svojim iskustvima, što ponovno ima i terapeutski efekt", napomenuo je.


Ratni veterani su ranjiva i nehomogena populacija

Drljević kaže kako ratni veterani nisu homogena populacija, često se u medijima čita o pojedinim istupima nekih veterana, no smatra da je to samo mali dio njih.

"U ratu je sudjelovalo puno ljudi, a veterani su zapravo ogromna i ranjiva populacija, koja većinom pati od trauma koje su doživjeli u ratu i upravo se zbog toga njima lako manipulira", ustvrdio je.

"Veterani su političarima veliki teret i koriste ih kad im trebaju za političke ciljeve, no važnije je posvetiti im malo pažnje, mnogi od njih trebaju pomoć, medicinsku i socijalnu", dodao je.

Zadovoljan je reakcijom premijerne zagrebačke publike na njegov dugometražni prvijenac. "Bilo je puno emocija i iskrenih reakcija te dugog pljeska", napomenuo je, najavivši kako film nakon Zagreba odlazi na festivalsku turneju diljem svijeta.



Program sjećanja na žrtve Vukovara, Škabrnje i Saborskog u subotu u Gavelli te osječkom i splitskom HNK


ZAGREB - U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenoga, zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella u subotu će u sklopu akcije "Gavella Vama…" odigrati tri predstave u spomen na žrtve Vukovara, Škabrnje i Saborskog, dok će publika Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu moći pogledati predstavu "Priče iz Vukovara", a u Osijeku je na programu drama "260 dana".

Publika zagrebačkoga kazališta Gavelle u 17 sati može pogledati predstavu "Tesla Anonimus" autora koncepta Filipa Šovagovića; u 19,30 sati igrat će predstava "Srce veće od ruku" po motivima drame Elvisa Bošnjaka, u režiji Tamare Damjanović, a u 21 sat Boris Svrtan odigrat će monodramu "Moj slučaj", za koju je ulaz besplatan.

U spomen na obljetnicu pada Vukovara, na Sceni 55 Hrvatskog narodnog kazališta Split u petak i subotu, 17. i 18. studenoga mladi glumac Pere Eranović izvest će monodramu "Priče iz Vukovara" nastalu po zapisima Siniše Glavaševića, a ulaznice za obje izvedbe je besplatan.

Predstava "Priče iz Vukovara" premijerno je izvedena u studenog 2015. godine u produkciji HNK Split i Umjetničke akademije Split kao Eranovićev završni ispit na studiju glume.

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku i Oružane snage RH obilježit će Dan sjećanja na Vukovar izvedbom nagrađivane drame Marijana Gubine "260 dana" u režiji Dražena Ferenčine. Drama govori o teškoj sudbini desetogodišnjaka koji je s obitelji prošao srpske koncentracijske logore, a temelji se na Gubininu istoimenom autobiografskom romanu.

Predstava će biti izvedena u Domu HV-a, a ulaznice su besplatne.



Izvedba "Orašara" u Istarskom narodnom kazalištu


PULA - Predstava "Orašar na ledu" prema glazbi jednog od najpopularnijih i najviše izvođenih djela ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog izvedena je u utorak navečer u pulskom Istarskom narodnom kazalištu čime je pozornica kazališta postala savršena "ledena kulisa" ovoj poznatoj predstavi koja je prvi put izvedena 19. prosinca 1892. godine dok je u povodu 125. obljetnice gostovala u  Puli.    

 Renomiran i raskošan Saint Petersburg State balet osnovao je čuveni koreograf Konstantin Boyarski 1967. godine, broji 20 plesača koji nose časnu titulu magistra sportova Rusije, a s nastupima na ledu počinju 1995. godine. Od tada do danas ne prestaju fascinirati svojim nastupima na opernim i kazališnim pozornicama diljem svijeta od Europe, SAD-a, Kanade pa čak i do Koreje. Na svojem početku, izvode najpoznatije balete kao što su "Uspavana ljepotica", "Labuđe jezero", "Orašar", "Pepeljuga" i "Romeo i Julija" diljem Rusije.

  Božićna priča o djevojčici Klari i drvenom Orašaru publici je uvijek bila draga, stoga ne čudi veliki interes za ovu predstavu. Interes publike za ovo uprizorenje na ledu bio je iznimno velik, tako da je predstava rasprodana u svega par dana od kada je objavljena vijest o održavanju toga spektakla. "Orašar" je inače, diljem svijeta, uprizoren u najraznijim oblicima, od stripa, plesnih uprizorenja i filmskih ostvarenja.



Gliptoteka HAZU: Otvorena izložba recentnih radova akademika Borisa Bućana


ZAGREB - Izložba "Sretni ljudi" akademika Borisa Bućana, otvorena u utorak navečer u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), javnosti približava recentni umjetnikov opus - 72 slike velika formata nastale od travnja ove godine.

Poput ostalih umjetnikovih izložaba, koje se redovito priređuju u Gliptoteci HAZU, i ova posljednja u nizu, otvorena je nekonvencionalno. Jer, kako to kaže autor, slike sve govore, a u taj "govor slika" ponovno su se došli uvjeriti brojni posjetitelji.

Zašto "Sretni ljudi" i jesmo li mi sretni ili nesretni?

Kako je umjetnik rekao Hini, slike je stavio pod zajednički nazivnik "Sretni ljudi" i htio je da ju ljudi vide i sami odgovore na pitanje - jesmo li mi sretni ili smo baš malo nesretni.  Pri tomu, dodao je, ne želi izostaviti upitnik, bez obzira na to što su, naravno, naši ideali da budemo na onoj strani gdje je sreća.

"Ali, ono što 'dečki' koji upravljaju rade s nama, nisam baš siguran da možemo biti sretni", smatra Bućan.  Istaknuo je kako je svo vrijeme rada na recentnim djelima imao na umu podatak koji je nedavno spomenula i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović da je "250 tisuća ljudi 'nestalo' iz Hrvatske".

"Mi pak ne znamo ni jednu rečenicu nekoga 'tipa' o razlozima zašto je otišao iz Hrvatske", rekao je i postavio pitanje - je li razlog samo 'lova'.  Smatra kako bi ipak trebalo nekoga pitati zašto odlazi iz Hrvatske .


Apstrakcija je ponovno 'u modi', umjetnička djela u bunkerima

Akademik Bućan spomenuo je kako su među izloženim radovima i oni kojima odgovara na apstrakciju koja je, kako je rekao "ponovno u modi". Dodao je kako su tako na jednoj od slika "i lampioni s groblja koji djeluju jako apstraktno, ali ako pogledate vidjet ćete da je to lampion". Time sam, objasnio je "želio reći da baš ne trebamo prizivati te umjetničke' leševe', već tražiti novi umjetnički izraz".

S druge strane, rekao je, "izložena je i slika na kojoj je jedna lutka iz Avenue Malla koja 'stoji' na Maljevičevom 'Bijelom kvadratu', a ja sam samo usporedio cijenu - Maljevičeva slika vrijedi 40 milijuna eura, bluza je pet eura, haljina 12 eura, a žena 50 eura".

Rekao je kako taj rad sadržajno korespondira s djelom japanske umjetnice, rođene u Njemačkoj, koja je nedavno dobila jednu veliku nagradu, a bavi se fenomenom koji se dogodio umjetnosti, a to je da je ona 'bunkerirana'. Za to pak više nisu dovoljni ni muzeji već bunkeri, primjerice u Ženevi i Beču, a kako je rekao Bućan "dečki samo premještaju iz jednoga u drugi bunker, a umjetnost više uopće nije važna".      


Izložbu je postavio Žorž Draušnik, a bit će otvorena do 10. prosinca.

Boris Bućan rođen je 1947. u Zagrebu. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani 1967., a studij slikarstva nastavio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1972. godine.

Akademik Bućan je do sada imao više od sedamdeset samostalnih izložaba te više od 160 kolektivnih izložaba od kojih su najpoznatije - Venecijanski bijenale 1984. na kojemu je predstavljao bivšu SFRJ, Bijenale u Sao Paolu 1989., te Trijenale u Milanu 1992. Izuzetno je cijenjen u zemlji i u inozemstvu zbog svog osebujnog pristupa u oblikovanju plakata. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu, a posljednjih godina okreće se sve više slikarstvu.

Od brojnih priznanja koje je primio najistaknutije su nagrada Zagrebačkoga salona (1970. i 1983.), nagrada Zgraf-a (1984.), Brončana plakata, Varšava (1974.), Zlatna plakata, Trijenale kazališnoga plakata, Novi Sad (1974.), 1. nagrada na 7. međunarodnom bijenalu kazališnoga plakata za plakat predstave Anđeo na mom ramenu Gradskoga dramskog kazališta Gavella, Rsezòw u Poljskoj (1999.).

Veliki uspjeh Bućan je ostvario kada je njegov plakat za balet "Žar ptica" Igora Stravinskog uvršten u postav izložbe "The power of posters" održane u Victoria & Albert Museum u Londonu 1998. na kojoj  je prikazano 250 najboljih radova nastalih od 1870. do 1998. a njegov plakat bio je na naslovnici kataloga izložbe.

 

10. obljetnica Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji - tri izložbe


OPATIJA – U povodu 10. obljetnice osnutka Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji u utorak su u tom muzeju svečano otvorene tri izložbe -  “Česi - gosti i pokretači jadranskog turizma”, “Razglednice kao opatijski turistički kronograf” i “Plakati izložbi Hrvatskog muzeja turizma 2007.-2017.)“.

Autorice izložbe “Česi - gosti i pokretači jadranskog turizma” su Mirjana Kos i Sanja Acalija,  izložbe “Razglednice kao opatijski turistički kronograf” Mirjana Kos i Jan-Bern Urban, a autori izložbe  “Plakati izložbi Hrvatskog muzeja turizma (2007.-2017.)“ su zaposlenici muzeja.

Češki turisti dolaze u Hrvatsku već u 19. stoljeću

Turisti iz Češke su hrvatske krajeve počeli posjećivati već u 19. stoljeću, a Crikvenica, Baška, Kaštela, Kupari i Opatija bila su i ostala njihova popularna odredišta. Kako je najavljeno uoči otvaranja izložbe, ona donosi zanimljive crtice iz bogate prošlosti posjeta čeških turista Hrvatskoj.

Na drugoj izložbi predstavljena je zbirka opatijskih razglednica od kraja 19. stoljeća, s autentičnim motivima iz prošlosti i opatijskih znamenitosti.

Izbor plakata Hrvatskog muzeja turizma svjedoči, pak, o izlagačkoj djelatnost muzeja u prošlih 10 godina, a predstavljeni su plakati povijesno-dokumentarnih, likovnih, fotografskih i drugih izložbi.

Realizaciju projekta i tiskanje kataloga izložaba sufinancirali su Ministarstvo kulture i Grad Opatija.

Prvi Hrvatski muzej turizma osnovan je u Opatiji 2007., sa sjedištem u Vili Angiolini, najstarijoj opatijskoj vili. Muzej djeluje na još dvije lokacije, u tzv. Švicarskoj kući u blizini Ville Angioline te u Umjetničkom paviljonu Jurja Šporera, gdje se priređuju razne izložbe. Stalni postav muzeja nosi naziv „Opatija – zlatni počeci hrvatskog turizma“.

 Muzej posjeduje zbirke fotografija, razglednica, hotelske opreme i inventara, plakata, reklama, karata, planova i druge građe.




IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Johnny Depp u lipnju 2018. s Holivudskim Vampirima nastupa na Hellfestu


LONDON - Američki glumac Johnny Depp u lipnju 2018. s rock grupom Hollywood Vampires nastupa na Hellfestu u francuskom Clissonu.

Hellfest, poznat i kao Hellfest Summer Open Air, francuski je rock festival s naglaskom na teškoj metal glazbi koji se održava jednom godišnje u francuskom Clissonu i jedan je od najposjećenijih u zemlji.

Supergrupu Hollywood Vampires 2015. je osnovao američki rock glazbenik Alice Cooper zajedno s Deppom i gitaristom Aerosmitha Joeom Perryjem.  

Ime benda The Hollywood Vampires potječe od zloglasne ekipe 'cugera' koju je Cooper sedamdesetih osnovao s Johnom Lennonom, Harryjem Nilssonom, Keithom Moonom i Ringom Starrom u "Rainbow Bar and Grillu" u Los Angelesu.

Depp je više puta nastupao s Cooperom otkad su se upoznali na setu filma "Sjene tame" (Dark Shadows) redatelja Tima Burtona. Depp je u filmu glumio vampira, a Cooper samoga sebe.

Američki glumac u grupi svira gitaru, a prvi ju je put zajedno s Cooperom svirao na njegovu nastupu 2012. u Orpheumu u Los Angelesu.

Depp je pjevao i prateće vokale na Aerosmithovom 15. studijskom albumu "Music From Another Dimension" i otud potječe veza s Joeom Perryjem.



Blake Shelton po izboru People Magazinea najseksepilniji muškarac na svijetu

   
LOS ANGELES - Laskavu titulu najseksepilnijeg muškarca na svijetu ove je godine po izboru časopisa People Magazine ponio američki glumac, tekstopisac, country pjevač i glazbeni producent Blake Shelton.

"Čitav sam život bio ružan, ali ako mogu biti seksi samo godinu dana - rado prihvaćam titulu", izjavio je u utorak četrdesetjednogodišnji pjevač.

Rodom iz Oklahome, Shelton je deset godina bio uspješan country pjevač, a 2011. mu se pružila prilika da kao sudac i mentor talentiranim pjevačima sudjeluje u NBC-jevu reality showu "The Voice".

Za People je kazao kako jedva čeka da počne zadirkivati svojega kolegu iz Voicea, frontmana grupe "Maroon 5", Adama Levinea osvojenom titulom. Levine ju je ponio 2013.

"Ne kanim se prema ovoj tituli odnositi skromno pout Hugha Jackmana i njemu sličnih. Ljudi će me zamrziti koliko ću se hvastati", kazao je smijući se Shelton.

Pjevač je bio u braku s country pjevačicom Mirandom Lambert, a posljednje dvije godine u ljubavnoj je vezi s pop pjevačicom Gwen Stefani.

Za časopis je otkrio kako ga je upravo Gwen potaknula da prihvati titulu najseksepilnijeg muškarca na svijetu.

Prije njega su titulu s ponosom nosili Dwayne Johnson, Brad Pitt, George Clooney, Johnny Depp, Harrison Ford, Ryan Reynolds i David Beckham.

 

Fizički pokazatelji koji upućuju na to da ste pod pritiskom


LONDON - U Britaniji vlada epidemija stresa, tvrdi nutricionistica Charlotte Watts, upućujući na sedam fizičkih pokazatelja da je osoba pod pritiskom.

Watts kaže da tijelo koje je pod pritiskom brže apsorbira hranjive tvari, što znači da organizam funkcionira brže, ali manje učinkovito.

Simptomi koji se javljaju najčešće se povezuju s nedostatkom vitamina i minerala, što uzrokuje krvarenje desni i bijele mrlje na noktima.

Nutricionistica kaže da svaki simptom ukazuje na nedostatak određenog vitamina ili minerala: ispucale usne - vitamin B6, bruksizam ili škrgutanje zubima - vitamin B5, bijele mrlje na noktima - cink, zatvor ili dijareja - magnezij, tvrdi prištići na rukama i bedrima - vitamin E, česte infekcije grla i prsnog koša - vitamin A.

Napravljene su brojne studije koje dokazuju da stres utječe i na promjenu težine.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu pokazalo je da su žene koje su prošle neki stresan događaj sklonije pretilosti od onih koje žive mirnim načinom života.

I dok većina znanstvenika tvrdi da stres ima samo negativnu stranu, grupa znanstvenika sa sveučilišta Northwestern u Illinoisu tvrdi da manja količina stresa može biti od koristi za stanično zdravlje.

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Cell Reports upućuje na to da kortizol, često nazvan "hormonom stresa", može zaštititi stanice koje stare te smanjiti rizik od razvoja degenerativnih bolesti poput Alzeimerove i Huntingonove bolesti.



Mutacija koja ublažava znakove starenja Amišima produljuje život


INDIANAPOLIS - Mutacija koja ublažava znakove starenja otkrivena kod Amiša produljuje stanovnicima te izolirane zajednice život za desetak godina, pokazalo je novo američko istraživanje.

Ustanovljeno je da osobe s jednom nefunkcionalnom kopijom gena SERPINE1 žive prosječno deset godina dulje od ostalih članova amiških zajednica.

Znanstvenici su studiju proveli među Amišima koji žive u Indijani i izbjegavaju 'zamke' modernoga društva, među kojima su električna energija, automobili i lijekovi.

Poznato je da su Amiši iznimno zdravi i za mnoge je to više od zagonetke. Alergije kod djece gotovo ne postoje. U višegodišnjem is­pitivanju amiške djece znanstvenici su naišli na samo tri slučaja autizma. U njihovim su selima vrlo rijetke bo­lesti suvremene civiliza­cije, poput srčanih bolesti, raka i dijabe­tesa.

"Općenito gledajući, Amiši ne koriste prednosti moderne medicine, pa je činjenica da prosječno žive oko 85 godina, vrlo zanimljiva", REKAO je kardiolog, dr. Douglas Vaughan, koji je rezultate istraživanja objavio u časopisu Science Advances.

Među 177 testiranih Amiša, kod 43 je pronađena spomenuta mutacija.

Starenje je za znanstvenika jedan od najvećih bioloških izazova pa je otkriće mutacije koja ima ovako snažan učinak na ljudski životni vijek vrlo zanimljivo i neobično.

"Izniman je izazov otkrivati genetske predispozicije za produljenje životnoga vijeka", kaže dr. Vaughan.

Starenje prati niz negativnih simptoma, a ova mutacija rješava mnoge među njima: od zaštite od razvoja dijabetesa do održavanja krvnih žila elastičnima.

"Otkrili smo nešto što, čini se, utječe na razinu molekula, hormona, elastičnost tkiva te u konačnici na produljenje životnog vijeka kod Amiša", zaključuje Vaughan.

Mutacija rezultira duljim telomerima, sitnim djelićima DNK koji utječu na dugovječnost i zdravlje. Izgledaju poput zaštitnih kapica na kraju kromosoma te određuju koliko će brzo stanice ostarjeti, u kojoj smo mjeri skloni moždanom udaru ili razvoju raka, kardiovaskularnim bolestima, pretilosti, vaskularnoj demenciji, dijabetesi i osteoporozi.

Što su telomeri, kraći je životni vijek.

Življenje Amiša u zatvorenim zajednicama omogućuje očuvanje mutacije SERPINE 1, kaže dr. Vaughan te dodaje da je otkriće iznimno dobra platforma za budući rad na njezinu proučavanju.

"Proučavanje ovakvih jedinstvenih zajednica moglo bi nam dati više informacija o duljini životnog vijeka od velikih genetskih studija", smatra Vaughan.



Amerikanci odobrili prve digitalne tablete koje vas prate 'iznutra'


WASHINGTON - Američki regulatori odobrili su upotrebu prve digitalne tablete s ugrađenim senzorom uz čiju će se pomoć pratiti uzima li pacijent lijek na ispravan način. Na taj su način napravili velik korak naprijed kada je posrijedi usklađenje zdravstvene skrbi i tehnologije.

Riječ je o lijekovina za shizofreniju, bipolarni poremećaj i depresiju tvrtke "Otsuka Pharmaceutical Co Ltd", koji sadrže sitan uređaj za praćenje, senzor što ga je proizvela tvrtka "Proteus Digital Health".

Ovim će se sustavom liječnicima omogućiti da na objektivan način procijene uzima li pacijent lijekove po propisanom rasporedu, što otvara nove mogućnosti za monitoring u medicini, koji bi se mogao primijeniti i u ostalim terapeutskim područjima.

Po informacijama FDA (Food and Drugs Administration) tableta omogućuje praćenje unosa u organizam lijekova za mentalne bolesti izdanih na recept.

Sustav funkcionira na sljedeći način: u tableti se nalazi sićušni probavljivi senzor koji se aktivira pošto dođe u kontakt sa želučanom kiselinom u pacijentovu želucu te emitira signal prema nosivom Proteus flasteru (aparatiću) zalijepljenom na koži trbuha.

Flaster pohranjuje podatke o aktivaciji tablete, koji uključuju vrijeme uzimanja, ali i drugu dijagnostiku, poput ugla pod kojim se nalazi tijelo te uzoraka pacijentovih aktivnosti. Svi se podaci senzorom šalju na aplikaciju pacijentova mobilnog telefona, o odande idu njegovu liječniku, medicinskoj sestri ili osobi koja o pacijentu vodi brigu.

Senzor je veličine zrnca soli i nema baterije ni antene, a aktiviraju ga želučani sokovi. Potom se zatvara strujni krug s omotačem od bakra i magnezija s dviju njegovih strana te se aktivira električni signal.

Znanstvenici vjeruju da bi digitalna tableta u budućnosti mogla biti primjenjiva i u liječenju dijabetesa te kardiovaskularnih bolesti.

"FDA podupire razvoj novih tehnologija kada su posrijedi lijekovi na recept te kani surađivati s tvrtkama kako bi shvatila na koji način moderne tehnologije koriste pacijentima i liječnicima koji propisuju lijekove", kaže Mitchell Mathis iz FDA-ova Centra za procjenu lijekova i njihovo istraživanje.

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u zemljama u razvoju 50 posto pacijenata s kroničnim bolestima ne uzima redovito propisanu terapiju, a prema američkim statistikama, procjenjuje se da neredovito uzimanje lijekova SAD godišnje stoji između 100 i 300 milijarda dolara kada su posrijedi troškovi liječenja. Oni bi se mogli izbjeći kad bi se pacijenti pridržavali terapija koje su im propisali liječnici.

Nakon informacije o tomu da je američka FDA odobrila lijek, dionice Otsuke u ponedjeljak navečer porasle su za 2,5 posto.



Papa dobio lamborghinija, ali ga ne kani pretvoriti u papamobil


RIM - Papa Franjo u srijedu je na dar dobio Lamborghini Huracan, ali je Vatikan priopćio da superbrzi talijanski auto nema budućnost kao papamobil.

Huracan može juriti preko 300 kilometara na sat, a u Italiji mu je početna cijena 185.000 eura.

Papa će ga dati na dražbu, a prihod namijeniti katoličkim udrugama koje rade na povratku kršćana u Irak, pomažu žrtvama seksualne trgovine i potrebitima u Africi.

Franji je neobičan dar u srijedu uručila uprava Lamborghinija, koji je u vlasništvu njemačkog Volkswagena.



Dolce i Gabanna 'odjenuli' i talijansku tjesteninu


MILANO - Odavno modni dizajneri ne izrađuju samo "modne krpice"... pa tako Armani oprema hotele, Ralph Lauren kuće bogataša, Donatella Versace odijeva fancy kućne ljubimce, a Dolce i Gabanna odlučili su dizajnirati ambalažu za tjesteninu tvrtke "Pastificio Di Martino".

Tvrtka iz Gragnana, koja tjesteninu proizvodi još od 1912. željela je izmijeniti stari dizajn ambalaže svojih proizvoda pa je sklopila partnerstvo s Dolce i Gabannom, pišu talijanski mediji.

Dakle, odlučite li se za kupnju kutije u retro stilu u koju stanu četiri plastična omota tijesta Paste di Martino s printom što ga je osmislio slavni modni dvojac dobit ćete i pregaču za kuhanje, no za to ćete morati izdvojiti 95 eura.

Za kuhanje sa stilom ili za one koji ne znaju na što potrošiti višak novca, Dolce i Gabanna nude ambalažu s motivima inspiriranim tijestom, maslinama, bosiljkom...

Kutije se nude u ograničenoj ediciji od 5000 komada i idealan su poklon na nadolazeće blagdane.

Motiv tijesta i mediteranskog bilja D&G su prenijeli i na male kućanske aparate, poput hladnjaka i mikrovalnih pećnica talijanskoga branda SMEG, no pronaći ćete ih i na njihovim odjevnim predmetima, modnim dodacima i torbama.

Hladnjak stoji oko 34.000 eura.

Osim što vlastitu kuhinju možete pretvoriti u malo umjetničko djelo, u blagdansko se vrijeme možete i odjenuti u skladu s njom.

 





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus