20:17, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 15. srpnja 2017.

Objavljeno: 14.07.2017 u 23:28
Pregledano 127 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 15. srpnja 2017.

ZAGREB, 15. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

RIJEKA - Istaknuti riječki umjetnik Vjekoslav Vojo Radoičić, slikar, grafičar, ilustrator, scenograf i kipar čija djela odlikuje radost igre, originalnost i nekonvencionalnost, umro je u Rijeci u 87. godini života.

 Vjekoslav Vojo Radoičić rođen je 1930.  u slavonskoj Požegi. Redovni je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke i Zagreba te udruženja umjetnika VBO iz Beča.

 Živio je i radio u Rijeci, Beču i Begovom Razdolju, a prijateljevao je i surađivao s velikim austrijskim arhitektom i slikarom F. Hundertwasserom. Izlagao je u zemlji i inozemstvu na brojnim grupnim izložbama te na oko 200 samostalnih izložbi u Rijeci, Zagrebu, Firenci, Londonu, Bernu, Bruxellesu, Muenchenu, Bonnu, Den Haagu, Tokiu, Melbournu, New Yorku...

 U bogatom umjetničkom opusu ostvario je brojne kazališne scenografije (Raimundtheater, Beč, Dubrovnik, Zagreb, Split, Osijek...) , radio je za televiziju, na brojnim  knjigama, tekstovima za djecu i mlade.

 Vjekoslav Vojo Radoičić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među ostalima i državne nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, a odlikovan je i Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos u kulturi.

 Nominiran je 2002. za prestižnu svjetsku nagradu J.Ch. Andersen (Mali Nobel) za dječju ilustraciju.

 Dobitnik je nagrade Grada Rijeke za posebnost slikarske poetike i ugradbu suvremene hrvatske likovne umjetnosti u svjetski likovni korpus, a dobitnik je i Nagrade Grigor Vitez za najbolje likovno ostvarenje u knjigama za djecu za 2005. Bio je nominiran za prestižnu svjetsku nagradu Astrid Lindgren za dječju književnost.

 

Sve je spremno za početak 64. pulskog filmskog festivala


PULA - Sve je spremno za početak ovogodišnjeg 64. pulskog filmskog festivala kao programski najbogatijeg hrvatskog festivalskog izdanja do sada, koji će u subotu navečer uobičajenim vatrometom biti otvoren u pulskoj Areni, izjavila je ravnateljica festivala Gordana Restović.

 Restović je na konferenciji za novinare istaknula kako je ovogodišnji pulski festival obogaćen novim oblicima i znatno većim brojem filmova, novim programima i mjestima, ali i drugim sadržajima koji će Pulu ovih dana pretvoriti u najznačajnije hrvatsko filmsko središte.   

 Hrvatski natjecateljski program čini dvanaest filmova, a u Areni će hrvatske premijere imati filmovi "Agape" Branka Schmidta, "Mrtve ribe" Kristijana Milića, "Kratki izlet" Igora Bezinovića, "Fuck off I love you" Anđela Jurkasa, "Lavina" Stanislava Tomića koji i otvara Festival nakon vatrometa, dok su pulske premijere filmovi "Zbog tebe" Anđela Jurkasa, "Goran" Nevija Marasovića, "Siguran let" Alda Tardozzija i "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić.

 "64. Pula predstavit će dosad najveći hrvatski program, od čega se polovica prikazuje premijerno. Zanimljivo je da je polovica filmova nastala u neovisnoj produkciji, a polovica putem javnih poziva Hrvatskog audiovizualnog centra", rekao je umjetnički ravnatelj pulskog filmskog festivala Zlatko Vidačković.

  Napomenuo je kako se na ovogodišnjem festivalu prikazuje dosad najbogatije izdanje programa Kratka Pula s tri nove natjecateljske kategorije - dramske serije, dokumentarni serijali i foršpani dugometražnih igranih filmova. Osim toga, naveo je Vidačković, postoje i tri nove nenatjecateljske kategorije, i to kratki i srednjometražni dokumentarni filmovi, animirani te eksperimentalni filmovi.

 "Program Kratka Pula proširen je tako na hrvatske filmove svih rodova i vrsta, čime pulski festival predstavlja najbolje od cjelokupne hrvatske audiovizualne produkcije", poručio je.



Ministarstvo kulture objavilo javni poziv za financiranje program javnih potreba u kulturi za 2018.


ZAGREB - Ministarstvo kulture objavilo je u subotu Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2018. godinu, koji će se financirati iz Državnog proračuna, a prijaviti se mogu aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.  Rok za podnošenje prijava je od 15. srpnja do 15. rujna 2017. godine.

Potpore se mogu dobiti za redovitu djelatnost strukovnih udruga u kulturi, dramskoj i plesnoj umjetnosti te izvedbenim umjetnostima, glazbi i glazbeno-scenskoj umjetnosti,  kulturno-umjetničkom amaterizmu (glazbenom i folklornom),  vizualnim umjetnostima,  inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama, knjižničnoj djelatnosti i izdavanju knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija itd.

Također pravo na potporu moguće se je ostvariti u arhivskoj i muzejsko-galerijskoj djelatnosti, zaštiti i očuvanju arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara, digitalizaciji u arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj djelatnosti, međunarodnoj kulturnoj suradnji te izgradnji, održavanju i opremanju ustanova kulture.

Prijave se podnose internetski na odgovarajućim obrascima koji se, kao i detaljne informacije, nalaze na internet stranicama Ministarstva kulture. Prijavnice predlagatelji trebaju dostaviti potpisane u tiskanome obliku s obrazloženjem zahtjeva i svim prilozima na adresu Ministarstva kulture.  

Zbog posebne dinamike planiranja međunarodne suradnje prijedlozi programa prijavljuju se u dva roka: od 15. srpnja do 15. rujna 2017. godine i od 1. veljače do 15. ožujka 2018. godine. Prijave koje se ne dostave u navedenim rokovima, iznimno će biti razmatrane samo ako je priložen dokaz o nemogućnosti prijave u jednom od naznačenih rokova.
 

Dubrovačke ljetne igre: Labuđe jezero postavljeno u parku Gradac

DUBROVNIK - Nakon desetogodišnje stanke Balet Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu vratio se na Dubrovačke ljetne igre, pa je tako u parku Gradac u petak navečer izvedena uspješnica ''Labuđe jezero'' Petra I. Čajkovskog, u koreografiji slavnoga Vladimira Malakhova.

Kako su istaknuli iz Igara, Labuđe jezero, najpopularnije djelo svjetskih baletnih repertoara u posljednjih 130 godina od nastanka, postalo je sinonim za baletno kazalište.

Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je 1895. u petrogradskom Marijinskom kazalištu, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svom repertoaru nema tu zanimljivu priču o princu koji svojom ljubavlju, poslije puno izazova, uspijeva spasiti začaranu princezu i njezino jato labuđih prijateljica iz kandža zloga čarobnjaka Rotbarta.

Taj balet je ujedno i jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste, dok je uloga krhke Odette i zle Odilije ostala najvišim dometom umjetničkog stvaranja svake klasične balerine.

Vladimir Malakhov nastupio je kao plesač u 24 inačice Labuđega jezera u različitim koreografijama i različitim kazalištima, a njegovo prvo uprizorenje ovoga slavnog djela, priređeno je upravo za zagrebački baletni ansambl. Mnogi kritičari nazivaju ga plesačem stoljeća, zahvaljujući njegovu liričnom plesnom stilu i savršenoj tehnici.

Baletnu je naobrazbu Malakhov stekao na znamenitoj moskovskoj baletnoj Akademiji Boljšoj teatra, a prvakom je bio u nekoliko prestižnih svjetskih baletnih kazališta, kakva su Balet bečke Državne opere ili American Ballet Theatre te državni baleti u Beču i Berlinu. Dobitnik je mnogih prestižnih međunarodnih plesačkih i koreografskih nagrada.

Osim večernje izvedbe, publika će ''Labuđe jezero'' moći vidjeti i 15. i 16. srpnja s početkom u 21,30 sati.



Otvoreno 63. Splitsko ljeto: premijerno izvedena opera "Seviljski brijač" Giaochina Rossinija


SPLIT - Kazališni festival 63. Splitsko ljeto svečano je otvoren u petak navečer na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) Split premijernom izvedbom opere "Seviljski brijač" Gioachina Rossinija pod ravnanjem Ive Lipanovića i u režiji Krešimira Dolenčića, a njegova pokroviteljica predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako se ta kulturna manifestacija treba i snažnije međunarodno pozicionirati.

Otvarajući Festival predsjednica Grabar Kitarović istaknula je kako su glazbene i umjetničke mogućnosti Dalmacije i Splita upisane u antologiju nacionalne umjetnosti.

Tijekom 32 festivalska dana na 63 Splitskom ljetu predviđeno je na 13 mjesta ukupno 45 izvedbi opernih,, dramskih, baletnih i koncertnih naslova, te večeri poezije, likovnih izložbi i predstavljanja knjiga. Osim toga, šest izvedaba predstava ovogodišnjega splitskog ljeta gostovat će u Vrlici, Imotskom, Zagvozdu, Makarskoj, Dućama, Zadru i Šibeniku.

Opere "Seviljski brijač" Gioachina Rossinija izveo je ansambl Opere HNK Split u suradnji s HNK Zagreb. Naslovnu ulogu brijača Figara tumačio je bariton Ljubomir Puškarić, Rosina je bila mezzosopranistica Diana Haller, Almaviva tenor Mark Milhofer, Bartolo bariton Ozren Bilušić, dok je ulogu Basilija tumačio nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš. Uloge Fiorella i Berte povjerene su Mati Akrapu i Antoniji Teskeri, a Zapovjednika straže tumačio je Joško Tranfić.

Autorski tim pored dirigenta Lipanovića i redatelja Dolenčića čine scenografkinja Dinka Jeričević, kostimografkinja Ana Savić Gecan, zborovoditeljica Ana Šabašov, Mateja Pučko Petković zadužena je za scenski pokret, a Srđan Barbarić je Oblikovatelj svjetla.

Svečanosti otvaranja 63. Splitskog ljeta i premijeri opere "Seviljski brijač" nazočili su, između ostalih, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice Predrag Stipanović te nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić.
 


Na Ultra Europe Festivalu nekoliko tisuća partijanera


SPLIT - Na Ultra Europe Festivalu na splitskom Poljudu u petak se, po procjeni policije, okupilo nekoliko tisuća partijanera, a dobra se zabava očekuje sve do ranih jutarnjih sati.

Festival je počeo u četvrtak, a njegov splitski dio trajat će tri dana. Nastupit će Adam Beyer, AfroJack, Armin Van Buuren, Axvell a Ingrosso, Carlcox, David Guetta, Dubfire, Hardwell, Joseph Capriati, Marco Carola, Martin Garrix, Nic Fanciulli, Sasha John Digweed,  DJ Snake, Steve Angello, Tiesto, Steve Aoki, te mnogi drugi.

Event manager Ultra Europe Festivala Marin Grubišić u petak navečer novinarima je izjavio da po danu očekuju do 40 tisuća posjetitelja. Najmasovniji dolasci dosad zabilježeni su u 21 sat i u jedan sat iza ponoći.

"Danas imamo široku plejadu DJ-eva. Tu su trenutno najjači izvođači koji se nalaze u Top 10 DJ Mag, tako da će svaki dan festival zatvoriti druga velika zvijezda. Program se odvija usporedno na četiri mjesta oko stadiona", rekao je Grubišić.

Naveo je i da je osiguranje ove godine podignuto na višu razinu nego lani. "Osiguranje nam je podijeljeno na odsjeke s voditeljima koji odgovaraju sigurnosnom stožeru koji video kamerama pokriva cijeli stadion. Ako se netko udalji izvan stadiona imamo prvi sigurnosni prsten i prvu blokadu prometnice. U kilometru imamo još osam dodatnih sigurnosnih točki na kojima se promet potpuno zatvara, a pogotovo u slučaju bilo kakve prijetnje", rekao je Grubišić.

No, dodao je i da nemaju nikakvih spoznaja o bilo kakvoj ugrozi za posjetitelje. "Ono što smo mi ispunili ove godine je svjetska razina osiguranja", izjavio je.

Na nekoliko punktova, odnosno glavnih prometnica oko stadiona parkirani su veliki kamioni s pijeskom. Svi posjetitelji prolaze kroz nekoliko osiguranja, pretražuje ih se, kao i sadržaj njihovih torbi, a svi oni koji imaju ruksake bili su prisiljeni kupiti prozirne u koje su potom morali staviti svoje stvari.



Otvorena izložba fotografija "Croatian Rivers Tour"


ZAGREB - Izložba fotografija "Croatian Rivers Tour" autora Damjana Kolareka, Gorana Šafareka i Tomislava Šolića otvorena je u petak navečer u galeriji PIKTO u Branimir centru kao završna aktivnost ovogodišnje akcije za očuvanje hrvatskih rijeka koju provodi Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature).   
Četrdesetak izloženih fotografija prikazuju ovogodišnju akciju "Veslajmo za naše rijeke", koju je proveo WWF unutar svoje višegodišnje kampanje "Naše rijeke, naše blago!". WWF i partnerske hrvatske udruge i veslački klubovi te gradovi Varaždin, Karlovac, Delnice i Slunj u lipnju su organizirali spust po šest hrvatskih rijeka te obilazak rijeke Krupe na kojoj je zabranjeno veslanje s ciljem osvještavanja javnosti da su prirodne rijeke blago koje ne smijemo uništiti.

Više od 200 kajakaša proveli su tjedan dana veslajući Savom, Dravom, Kupom, Zrmanjom, Koranom i Mrežnicom, te prošetali prekrasnim kanjonom izuzetno ugrožene Krupe koja je dio Parka prirode Velebit. Pokrenuta je i peticija za njezin spas, kojom se tu iznimnu rijeku želi očuvati u sadašnjem prirodnom stanju. Peticijom se od Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zadarske županije traži donošenje odluka kojom će se kanjon Krupe očuvati i dugoročno zaštiti od svih oblika korištenja u energetske svrhe. Peticija je do 22. srpnja aktivna na change.org te je dosad prikupila više od 2000 potpisa.

Izložbu fotografija "Croatian Rivers Tour" otvorila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, uz premijerno prikazivanje promidžbenog videa kampanje "Naše rijeke, naše blago!" Damjana Kolareka.

Popović Dujmović najavila je inicijativu da se Krupa izuzme iz svih planova gradnje hidroelektrana. "Uskoro ćemo peticiju predati u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i zahtijevati da se Krupa sačuva u svom izvornom obliku. Krupa je jedna od rijetkih rijeka koja je u vrlo dobrom stanju", istaknula je.

Naglasila je kako je 73 posto hrvatskih rijeka u dobrom i vrlo dobrom stanju te da takve trebaju i ostati.  

WWF je izložbom ujedno obilježio i petu obljetnicu "Dana Europske Amazone", odnosno pet godina od UNESCO-ovog proglašenja hrvatsko-mađarskog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. WWF se zalaže za proglašenje budućeg UNESCO-ovog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav koji se proteže kroz Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju, zbog iznimne prirodne vrijednosti te takozvane "Europske Amazone".

"UNESCO je prije pet godina proglasio hrvatski i mađarski dio Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, a prošloga je mjeseca proglašen i dio u Srbiji. Slovenska nominacija upravo je u razmatranju, a austrijska je u postupku. Jednom kad će sve biti proglašeno, imat ćemo najveći prekogranični rezervat biosfere na svijetu", istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.

Izložba "Croatian Rivers Tour" u galeriji PIKTO u Branimir centru ostaje otvorena do 4. kolovoza na zahtjev.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


U Peru zapljena 1520 žaba krastača namijenjenih spravljanju afrodizijaka


LIMA -
Peruanske vlasti zaplijenile su u petak 1520 žaba krastača, koje su trebale završiti u afrodizijačkim pripravcima i prodane na tržnici u Limi, objavio je Nacionalni centar za šume i faunu (SERFOR).

Krastače u plastičnim vrećicama pronađene su u 'bunkerima' autobusa na sjeveru Perua i bile su dehidrirane, ali žive.

"Primjerci su trebali biti prodani u prijestolnici, a zatim poslužiti kao sastojci u medicinske svrhe i u spravljanje afrodizijačkih napitaka", rekao je pokrajinski čelnik SERFOR-a.

Na tržištu bi 1520 krastača dosegnulo ukupnu vrijednost 3000 dolara.

Ekstrakti krastača i gatalinki služe za izradu napitaka koji, prema tvrdnjama šamana, imaju ljekovita i afrodizijačka svojstva. Neki ih čak nazivaju "viagrom Inka".

Zagovornici konzumiranja napitaka od žaba, tvrde da ti pripravci liječe degenaritivne promjene na mozgu, anemiju, kašalj, bronhijalne infekcije, astmu, stres, neurozu i spolnu nemoć.



Ultra prošla mirno - privedeno 126 osoba zbog droge, 21 posjetitelj zatražio liječničku pomoć


SPLIT -
Prva noć Ultra Europe Festivala protekla je mirno, nije zabilježen ni jedan slučaj, vatrogasci nisu imali intervencija, no 21 osoba je zatražila liječničku pomoć, a policija je privela 126 osoba zbog droge, doznaje se od hitnih službi.

Kao i prethodnih godina Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije je osigurao pet timova koji su bili na stadionu i u neposrednoj blizini njega.

"Noćas smo imali 21 intervenciju, a devet pacijenata prebačeno je na hitne prijeme. Uglavnom se radilo o intoksikaciji, odnosno velikoj konzumaciji alkohola i droga, te manje ozljede i slično", rekao je dr. Dubravko Šola.

Prije, za vrijeme i tijekom javnog okupljanja "Ultra Europe 2017" policija nije zabilježila značajnije sigurnosne događaje, narušavanja javnog reda i mira ili pak ugrožavanje sigurnosti građana i oštećenja imovine. Zbog zakona o suzbijanju zlouporabe droge privedeno je 126 osoba među kojima su osim hrvatskih državljana bili i državljani Irske, Australije, Kanade, Češke Velike Britanije, Saudijske Arabije, Švedske, Slovenije i Španjolske.

"Zabilježili smo ukupno sedam kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i 13 prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Tijekom postupanja policijski službenici zaplijenili su ukupno 562 komada ecstasyja, 152,2 grama marihuane, 13,31 grama kokaina, 11,45 grama amfetamina, 32,28 grama MDMA, 1,04 grama LSD-a i 0,85 grama hašiša", rekla je za Hinu Ana Čepić iz splitske policije.

Iako su na stadionu Poljud sinoć dežurali i splitski vatrogasci, njih 18 s tri vatrogasna vozila, a u pripravnosti je u postaji još bilo 20 gasitelja, nisu imali posla, barem što se Ultra Europe Festivala tiče.

Na Poljudskom šetalištu jutros se u 6.30 sati s radnicima gradskog poduzeća Čistoća našao i gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa zamjenicima Ninom Velom i Jelenom Hrgović. Gradonačelnik je obišao teren uvjerivši se da su radnici Čistoće vrlo brzo nakon zatvaranja prvog dana festivala sve doveli u red.
Drugim danom festivala večeras se nastavlja Ultra koja će u Splitu trajati do nedjelje nakon čega tri dana "odlazi" na Brač, Hvar i Vis.



Trump želi prozirni pogranični zid sa solarnim panelima


WASHINGTON -
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da njegov planirani pogranični zid s Meksikom ne mora biti podignut duž čitave granice, ali da mora omogućiti policajcima da vide kroz njega, a nije isključio ni mogućnost postavljanja solarnih panela uz njega.

Predsjednik smatra da nije potrebno dizati zid duž cijele granice, jer prirodne zapreke na mnogim dijelovima onemogućuju prijelaz. Dovoljno bi bilo samo oko 700 do 900 milja (1126 do 1448 kilometara).

Također je naglasio da je važno da zid bude proziran kako bi pogranična policija kroz njega vidjela i objasnio zašto.

Pripadnici narkokartela bacaju "velike vreće droge preko zida" te "ako imate ljude na drugoj strani zida, ne vidite ih, pogode vas u glavu s 27 kilograma robe. S tim je gotovo", rekao je Trump pa zaključio "Koliko god zvučalo ludo, treba vam proziran zid".

A ne bi bilo loše postaviti ni solarne panele, dosjetio se američki predsjednik.

Novinarima koji ga prate u Air Force Oneu naglasio je da predlaže izradu solarnih panela duž granice radi stvaranja izvora obnovljive energije.

"Ozbiljno razmatramo da podignemo solarni zid", rekao je američki predsjednik.

 

Neandertalci - prethistorijski zubari


ZAGREB -
Na neandertalce, prethistorijske potomke suvremenog čovječanstva, često se gleda kao na podljude, arhaičnu, nekultiviranu inačicu nas samih, no sveučilišni profesor David Frayer nedavno je ponudio otkriće koje pokazuje da se naši prethistorijski pretci možda i nisu toliko razlikovali od nas, objavljeno je u stručnom časopisu u kojem je sudjelovala i hrvatska znanstvenica.

Proučavajući fosile iskopane u blizini Krapine, profesor emeritus antropologije otkrio je brazde na zubima jednog neandertalca, što upućuje da je pokušao riješiti problem zubobolje.

Prije 130.000 godina, neandertalci iz Krapine, u današnjoj Hrvatskoj, proživljavali su teška vremena. Zubi su ih toliko mučili da su ih "čačkali" i udarali toliko jako da su ostavili brazde i na okolnim zubima.

"Radi se o četiri zuba na lijevoj strani čeljusti. Jedan je zub bio "odšarafljen" iz svog ležišta i poguran prema obrazu, a drugi je bio zarotiran tako da je strana obraza (koja gleda prema obrazu) došla u položaj za žvakanje. Na sva četiri zuba vidljivo je šest brazdi, a na pretkutnjaku su znakovi da ga je osoba turpijala predmetom koji ima oštru površinu", objasnio je Frayer.

"Brazde od svojevrsnih čačkalica, ogrebotine na pretkutnjaku P4 i slomljeni rubovi bliži jeziku na svim zubima ukazuju da se radi o nekoj intervenciji, nekom zahvatu", dodao je Frayer.

On nije siguran čime su se neandertalci koristili kao čačkalicom, ali pretpostavlja da se radi o krutom komadu trave ili komadu kosti.

Fosili neandertalca koje je Frayer proučavao pripadaju skupini od više od 800 ljudskih fosila iskopanih u špilji pokraj Krapine prije više od sto godina. Frayer je te ostatke kostura pronađenih u Hrvatskoj proučavao oko 20 godina, ali je tek nedavno, uz pomoć kustosice hrvatskog Prirodoslovnog muzeja Davorke Radovčić, ponovno obratio pozornost na zube. Frayer i Radovčić su proučavali zube pod svjetlosnim mikroskopom kako bi dokumentirali sva udubljenja i brazgotine na zubima te pukotine na caklini.

Studiju koja je iz toga proizašla, objavljenu u časopisu "The Bulletin of the International Association of Paleodentology" supotpisuju Frayer, Radovčić i Janet Monge, izvanredna profesorica na Sveučilištu Pennsylvania

Istraživanje pokazuje sličnosti u načinu kako su prethistorijski ljudi pokušavali liječiti zubobolje i što suvremeni ljudi rade kada pokušavaju izliječiti probleme sa zubima.

"Posjeduju brojne bihevioralne kvalitete koje pripisujemo isključivo nama", kazao je Frayer. On i Radovčić su također otkrili da su neandertalci koristili orlove kandže za izradu nakita.

Prethistorijski ljudi su, jednako kao i homo sapiens, koristili oruđe kako bi modificirali svoj okoliš, zaključak je studije.


Trumpovo zapažanje o Macronovoj supruzi


PARIS - Zbirka komentara američkog predsjednika Donalda Trumpa o ženama postala je bogatija za još jedan biser u četvrtak,  izrečen na margini susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu.  "Vi ste u tako dobroj formi", rekao je Trump francuskoj prvoj dami Brigitte Macron, dok je stajala pored njegove žene Melanije.

Tada, okrećući se prema francuskom predsjedniku, Trump je dodao: "Ona je u tako dobroj tjelesnoj formi - divno". Komentari su se mogli čuti u video snimci na službenoj internetskoj stranici Emmanuela Macrona na kojoj se vidi Trumpov dolazak u Elizejsku palaču. Izjave su zadnje u nizu bizarnih javnih komentara koje je Trump izrekao o ženama nakon što je postao predsjednički kandidat.

 

Papa na svoja ulazna vrata stavio znak "Ne jadikujte"


VATIKAN - Ako se netko pitao što papa Franjo misli o ljudima koji se stalno žale, odgovor je izvješen na vratima njegova skromnog stana u Vatikanu, "NE jadikujte".

Na talijanskom jeziku i slovima u crveno-plavoj boji piše da "prekršitelji pate od sindroma stalnog osjećaja žrtve, kao i od manjka humora te sposobnosti rješavanja teškoća".

Fotografija znaka objavljena je na internetskoj stranici Vatikan Insider, a potvrdio ju je urednik Andrea Torinelli, novinar blizak Franji koji je Papu intervjuirao nekoliko puta.

"Kazna se udvostručuje ako se prekršaj počini u nazočnosti djece. Da biste iz sebe izvukli ono najbolje, usredotočite se na svoje mogućnosti, a ne na svoja ograničenja", stoji u dodatku teksta.

I na kraju poruka: "Prestanite gunđati i poboljšajte svoj život".

Znak je Papi nedavno dao talijanski psiholog i autor knjiga o samopomoći Salvo Noe. Franjo mu je tada obećao da će iz vica staviti znak na ulazna vrata svog stana.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus