05:38, 19. Studeni 2018

kultura...

Kultura 15. siječnja 2017.

Objavljeno: 15.01.2018 u 01:17
Pregledano 189 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 15. siječnja 2017.

ZAGREB, 15. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Raspisan natječaj za književnu nagradu "Anto Gardaš"

 
ZAGREB - Društvo hrvatski književnika (DHK) i Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK iz Osijeka raspisuju natječaj za 12. hrvatsku književnu nagradu "Anto Gardaš", objavilo je Društvo hrvatskih književnika.

Za nagradu se mogu natjecati izdavači i autori knjiga objavljenih prvi put 2017. na hrvatskom književnom jeziku.

Na natječaj treba poslati tri primjerka knjige, na adresu: DHK, 10000  Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I, s naznakom – za Nagradu "Anto Gardaš", do 15. ožujka 2018.

Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika ili znanstvenika za djecu i mladež, objavit će do kraja travnja odluku o dobitniku nagrade.

Rezultati natječaja bit će objavljeni u dnevnim novinama, književnim listovima te u elektronskim medijima.

Nagrada dobitniku bit će uručena u Osijeku, 21. svibnja 2018.

Društvo hrvatskih književnika Zagreb i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski utemeljili su godišnju Hrvatsku književnu nagradu "Anto Gardaš" za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mladež.

Stalni pokrovitelji nagrade su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.



Koncerti u čast Dore Pejačević u Našicama, Zagrebu i Dubrovniku


ZAGREB -  Udruga za promicanje izvedbenih umjetnosti, Sve ostalo je glazba, priredila je, o 95. godišnjici smrti Dore Pejačević koncerte "Žene u glazbi", od kojih će se prvi održati 19. siječnja u Našicama, gdje je slavna hrvatska skladateljica odrastala.

Projekt "Žene u glazbi" osmislila je, propitujući ulogu skladateljica i izvođačica kroz povijest, dubrovačka pijanistica Ivana Jelača, koja će s violinisticom Đanom Kahriman na koncertu izvoditi djela Dore Pejačević te Marie Theresie von Paradis, Clare Schumann i Fanny Mendelssohn.

"Kako bi se publiku upoznalo s javnim djelovanjem žena na glazbenoj sceni uz koncerte će biti postavljena i popratna izložba o životnim putovima istaknutih glazbenica čija je vrijednost bila rijetko priznata. Unatoč brojnim ograničenjima, ipak su se neke žene uspjele afirmirati u svijetu profesionalne umjetnosti te su bile inspiracija suvremenicima i katkad su čak predstavljale i potencijalnu prijetnju društvu", ističe se u najavi koncerata.

Nakon koncerta u glazbenoj školi Kontesa Dora u Našicama, koncert će se 19. siječnja održati u Zagrebu, u Hrvatskom povijesnom muzeju te 21. veljače u Saloči od zrcala u Dubrovniku.

Projekt se ostvaruje u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, Zavičajnim muzejom Našice, Glazbenom školom Kontesa Dora i Hrvatskim povijesnim muzejom, a ulaz na koncerte je besplatan. 

Udruga Sve ostalo je glazba promiče izvedbene umjetnosti s naglaskom na klasičnu glazbu, izvođenje scenskih kolaža, glazbenih predstava i koncerata edukativnoga karaktera, koji publici nude novi pristup slušanju koncertnoga izvođenja.  

Cilj je pokazati kako se i s klasičnom glazbom može postići suvremeni scenski izričaj te kako "ozbiljna" glazba s vremenom ne gubi vrijednost, značaj, kvalitetu, kao ni mogućnost uživanja recipijenata i izvođača u njoj.



Suvremeni njemački filmovi u kinu "Tuškanac"


ZAGREB - Zagrebačko kino "Tuškanac" iduća će dva tjedna predstaviti program "Filmovi na putu" Goethe-instituta Hrvatska koji donosi izbor najznačajnijih i najnagrađivanijih novijih njemačkih filmova i koprodukcija.

Program donosi filmove prikazane na Berlinalu te dobitnike prestižne Njemačke filmske nagrade, a prvi je u ponedjeljak "Država protiv Fritza Bauera" Larsa Kraumea, smješten u Njemačku 1957. godine, kada ta zemlja pokušava za sobom ostaviti nacističku prošlost. 

Frankfurtski državni odvjetnik Fritz Bauer, bez kojega ne bi bilo suđenja ratnim zločincima iz Auschwitza u poslijeratnoj Njemačkoj, neumorno se bori da nacističke zločince izvede pred sud unatoč otporima najviših političkih i društvenih krugova na koje nailazi nakon što dobije informaciju gdje se skriva bivši SS-ovac Adolf Eichmann.

Slijede koprodukcija "Otac" Visara Morine, priča iz predratnog Kosova o dječaku koji bježi od rodbine, kojoj ga je ostavio otac i odlazi u Njemačku za njim, te drama "4 kralja" Therese von Eltz o četvero pametnih, povrijeđenih mladih ljudi, koji božićne blagdane moraju provesti na psihijatrijskom odjelu.  

"Who am I - Nijedan sustav nije siguran" Barana bo Odara film o Benjaminu i Maxu, koji su naizgled potpuno različiti, no spaja ih zajednički interes, hakiranje te osnivaju subverzivnu hakersku grupu CLAY, koja u svojim zabavnim akcijama odražava duh jedne cijele generacije. 

Filmovi će se ponoviti i idućeg tjedna, a posljednji u ciklusu je "Veliko finale" Christiana Züberta, o sasvim posebnoj biciklističkoj turi skupine prijatelja u Belgiji, od kojih jedan zna da mu je posljednje. 

Tuškanac ovaj tjedan nastavlja s projekcijama Filmskog kluba, po izboru članova Filmskih programa, s filmovima koji su dobili najviše glasova za ponovno prikazivanje, a prvi na listi je japanski "Žena na pijesku" Hiroshija Teshigahare.  

U okviru programa "Propustili ste - pogledajte" prikazat će se drama "Sretan kraj" Michaela Hanekea, nominirana za Zlatnu palmu u Cannesu, triler "Opčinjen" Sofije Coppole i drama "Bez ljubavi" Andreja Zvjaginceva na canneskom festivalu ovjenčana nagradom žirija, kao i Zlatnim biciklom na posljednjem izdanju Zagreb Film Festivala. 

Prikazat će se i dokumentarni film "Ljubavnici i despot" o popularnoj južnokorejskoj glumici i njezinom bivšem suprugu i redatelju koji su proveli osam godina u zatočeništvu u Sjevernoj Koreji, gdje su bili prisiljeni sudjelovati u projektu revitalizacije sjevernokorejske kinematografije. 

Subotnje matineje Pametnog kina najmlađoj publici donose animiranu "Fantaziju 2000", nastavak jednog od najosebujnijih Disneyevih cjelovečernjih animiranih filmova svih vremena, najavljeno je iz kina Tuškanac.



Objavljena knjiga tekstova iz ostavštine Ive Frangeša "Čitanja"


ZAGREB - Knjigu kroatističkih tekstova iz posmrtne ostavštine akademika Ive Frangeša "Čitanja", koju je priredio akademik Krešimir Nemec, objavila je Matica hrvatska.

Priređivač napominje kako su proučavatelji hrvatske književnosti suglasni u ocjeni da Frangešovo djelo predstavlja prekretnicu u hrvatskoj književnoj historiografiji.

"Frangeš nije samo artikulirao estetska mjerila i konstruirao temelje naše­ga književnog kanona", napominje Nemec i dodaje kako je Frangeš veliku priču o nacionalnoj književnoj povijesti ispričao na suveren način, pomno stiliziranom intelektualnom prozom.

Naglašava kako je u Frangešovoj ostavštini ostao velik broj tekstova različita karaktera razasutih po književnoj periodici i ra­znim zbornicima.

Nakladnik ističe kako je Nemec u ovo posthumno izdanje uvrstio strogu selekciju toga arhiviranog materijala, koja autorovu tematski razvedenu djelu daje još jednu, dodanu vrijednost.

Ocjenjuje kako se u ovoj knjizi Frangešovih ra­sprava i članaka nalaze sve one dobre osobine njegova individualna i prepoznatljiva stila kojim se namet­nuo kao estetski arbitar hrvatske književnosti u drugoj polovici 20. stoljeća.

Knjiga "Čitanja" (383 str.) podijeljena je na dva dijela - Rasprave i eseji te Pisci i knjige.

Književni povjesničar, esejist i prevoditelj Ivo Frangeš (Trst, 1920. – Zagreb, 2003.). Autor je bogata opusa koji je, kako u kroatistici tako i u cjelokupnoj hrvatskoj znanosti o književnosti, uvelike utjecao na znanstveni, ali i ideološki važan zaokret od dominirajućega pozitivizma prema interpretativnoj kritici i zalaganju za autonomiju književnog stvaralaštva. Oslanjao se na stilističku kritiku i na učenje o interpretaciji. U književnoj historiografiji razvio je pristup književnim djelima koji ponajprije naglašava trajne estetičke vrijednosti književnoga djela.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Cuba Gooding Jr na kazališnim daskama West Enda


LONDON - Američki oskarovac Cuba Gooding Jr debitirat će ove godine u mjuziklu "Chicago"koji se na kazališne daske West Enda vraća nakon šestgodišnje stanke.

Holivudska zvijezda filmova "Jerry Maguire i "Boyz n the Hood" u predstavi će igrati blagoglagoljivog odvjetnika Billyja Flynna.

Londonski je "Chicago" prvu izvedbu imao u studenome 1997. u kazalištu Adelphi Theatre. Kasnije je igrao u Cambridge Theatreu, nakon čega se preselio u kazalište Garrick Theatre, gdje je ostao do rujna 2012.

Nakon gotovo 15 godina kontinuiranih izvedbi i više od 120 milijuna funta zarade, ta najdugovječnija obnovljena predstava londonskog West Enda, prestala je igrati u Garrick Theatreu 1. rujna 2012.

Za pedesetgodišnjeg glumca to će biti prva uloga u mjuziklu, a postavit će se na daskama londonskog Phoenix Theatrea.

Još nisu objavljena imena ostalih glumaca u predstavi.

Originalna broadwayska produkcija "Chicaga", temeljenog na istoimenoj drami novinarke Maurine Dallas Watkins iz 1926. o stvarnim zločincima i zločinima o kojima je izvještavala, svoju je prvu izvedbu imala 3. lipnja 1975. u kazalištu 46th Street Theatre.

Godine 2002. snimljena je i njegova filmska verzija u režiji Roba Marshalla s Renee Zellweger, Catherine Zetom-Jones, Richardom Gereom, Johnom C. Reillyjem i Queen Latifah u glavnim ulogama. Film je 2003. ovjenčan s čak šest Oskara, uključujući i onoga za najbolji film.



Žene su otpornije i snažnije od muškaraca, studija


COPENHAGEN - Statistika je pokazala da u gotovo svim populacijama žene žive dulje od muškaraca, a nedavno su danski znanstvenici ustanovili da je ženski spol otporniji i jači od muškog i kada je posrijedi preživljavanje u gotovo svim teškim životnim okolnostima.

Znanstvenici sa Sveučilišta Južne Danske analizirali su stopu preživljavanja obaju spolova u ekstremnim situacijama kod sedam populacija te ustanovili da je puno više žena nego muškaraca preživjelo ekstremno teške životne okolnosti.

Analizirali su podatke stare 250 godina koji su obuhvatili više razdoblja u kojima su ljudi bili izloženi brojnim ekstremno teškim situacijama poput epidemije smrtonosnih ospica na Islandu polovinom 19. stoljeća, razdoblja Velike krumpirove gladi u Irskoj te veliku glad koja je 1933. pogodila Ukrajinu.

U spomenutim je razdobljima prosječan životni vijek zbog smrtnosti prouzročene bolestima, glađu i nasiljem pao ispod 20 godina, piše Independent.

Premda su krize smanjivale prednost žena kada je u pitanju bio životni vijek, one su i u ekstremno teškim okolnostima bile otpornije od muškaraca.

U svim populacijama znanstvenici su zabilježili manju smrtnost žena u svim životnim dobima, a u svim su populacijama, osim one izložene ropstvu žene u prosjeku živjele dulje od muškaraca, pokazala je studija.

Primjerice, za vrijeme velike gladi koja je 1933. pogodila Ukrajinu djevojčice rođene u toj godini živjele su 10, a dječaci sedam godina.

Ustanovili su da su čak i u Liberiji, zemlji s najkraćim životnim vijekom, novorođene djevojčice bile otpornije i izdržljivije od novorođenih dječaka.

"Hipotezi po kojoj veća stopa preživljavanja kod žena ima biološko uporište u prilog ide činjenica da i u iznimno teškim okolnostima žene preživljavaju češće i bolje od muškaraca, čak i u ranijoj životnoj dobi kada su društvene i bihevioralne razlike među spolovima minimalne ili idu u prilog muškarcima", pokazala je danska studija.

"Žene u većini modernih društava žive dulje od muškaraca, a dosadašnje su studije pokazale da su za to zaslužni biološki i društveni čimbenici. Ne treba zaboraviti ni hormone, koji u tome imaju važnu ulogu. Naime, poznato je da ženski hormon estrogen potiče imunosni sustav", podsjećaju danski znanstvenici.

 

Pojačana tjeskoba rani znak Alzheimerove bolesti?


BOSTON - U Sjedinjenim Državama svake se godine među odraslim osobama evidentira oko 40 milijuna novooboljelih od anksioznih poremećaja, a nova je studija pokazala da se kod starijih osoba kojima se s godinama osjećaj brige i straha pojačavava nerijetko razvije Alzheimerova bolest.

Dr. Nancy Donovan, gerijatrijska psihijatrica u bostonskoj Brigham and Women's Faulkner Hospital i njezini suradnici su ustanovili da se pojačani simptomi tjeskobe povezuju s visokom razinom beta-amiloida ili proteinskih fragmenata, nakupina u živčanom tkivu, koje se opet povezuju s razvojem Alzheimerove bolesti u mozgu starijih ljudi s normalnim kognitivnim funkcijama.

Dr. Donovan kaže da rezultati njihove studije upućuju na to da pojačani simptomi tjeskobe mogu biti rani znak Alzheimera.

Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama danas s obom bolešću živi oko 5 i pol milijuna ljudi, a oko 5,4 milijuna ih je starije od 65 godina.

Svi tipovi demencija, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani su smrću moždanih stanica. Točni uzroci Alzheimera nisu u potpunosti jasni, no znanstvenici vjeruju da ključnu ulogu imaju beta-amiloidi.

Nova američka studija je pokazala da tjeskoba ima veliku ulogu u povećanju razine beta-amiloida kod starijih osoba.

Ranije su studije pokazale da depresija i tjeskoba mogu biti indikatori Alzheimera s obzirom na to da se simptomi ovih mentalnih poremećaja često pojavljuju u ranijim fazama te bolesti.

Dr. Donovan i kolege su u studiju uključili 270 odraslih osoba u dobi od 62 do 90 godina s normalnim kognitivnim funkcijama. Svi su jedanput godišnje tijekom petogodišnjeg razdoblja podvrgavani pozitronskoj emisijskoj tomografiji (PET/CT) kako bi se odredila razina beta amiloida u njihovu mozgu. Simptomi tjeskobe i depresije kod sudionika studije ustanovljeni su uz pomoć pitanja gerijatrijske skale depresije (GDS).

Znanstvenici su ustanovili da su odrasle osobe s pojačanim simptomima tjeskobe u petogodišnjem razdoblju imale i višu razinu beta amiloida u mozgu što je bila indicija da pojačana anksioznost može biti rani znak razvoja Alzheimerove bolesti.

Dr. Donovan je istaknula da svakako treba provesti dodatna istraživanja kako bi se potvrdile pretpostavke, no da se na tjeskobu kod starijih osoba može utjecati, a samim tim i na odgađanje pojave Alzheimerove bolesti.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu American Journal of Psychiatry.

 

LA: 'Leteći' automobil završio u stomatološkoj ordinaciji na drugom katu


LOS ANGELES - Dvije su osobe ozlijeđene nakon što je vozač pod utjecajem droga u nedjelju ujutro naletio na prometni otok te automobilom 'uletio' u stomatološku ordinaciju u Santa Ani koja se nalazi na - drugome katu kuće.

Policija je izvijestila da je vozač ove neuobičajene nesreće u prometni otok udario vrlo velikom brzinom.

Uz njega se u automobilu nalazila još jedna osoba, a obje su prošle s lakšim ozljedama.

Na teren su izašli pripadnici vučne službe i vatrogasci iz obližnjeg Los Angelesa koji su posebnom dizalicom automobil uspjeli izvući iz ordinacije na drugom katu.

 

Anna Wintour suspendirala Testina i Webera zbog optužbi o spolnom nasilju


NEW YORK - Glavna urednica modnog časopisa Vogue i umjetnička ravnateljica izdavačke kuće Conde Nast, Anna Wintour izvijestila je da privremeno prekida suradnju s poznatim fotografima Mariom Testinom i Bruceom Weberom zbog brojnih optužbi o njihovu seksualnom napastovanju manekena.

Wintour je priopćila da joj je"kao bliskoj prijateljici" obojice fotografa "iznimno teško čuti takve optužbe i s njima se suočiti".

"Duboko vjerujem u vrijednost kajanja i praštanja, no optužbe shvaćam vrlo ozbiljno. Zbog toga smo u Conde Nastu odlučili privremeno prekinuti suradnju s obojicom fotografa do daljnjega", rekla je Wintour.

Petnaest modela koji su surađivali i još uvijek surađuju s Weberom tvrdi da se fotograf, koji je radio za tvrtke poput Calvina Kleina, Abercrombieja i Fitcha često neprimjereno ponašao za vrijeme snimanja, od njih tražeći da se slikaju goli iako to za kampanju često nije bilo potrebno.

Većina ih je rekla da je Weber prije snimanja od njih tražio da se skinu goli te im pokazivao vježbe za opuštanje i podizanje energije. Po njihovim riječima tijekom "vježbi" Weber ih je dodirivao po tijelu uz objašnjenje da traži mjesta na kojima imaju najviše energije, prenio je New York Times.

Weberovi su odvjetnici odbacili optužbe kao neosnovane i zlonamjerne.

Slične je optužbe protiv fotografa engleske kraljevske obitelji i dugogodišnjeg suradnika časopisa Vogue Marija Testina iznijelo i trinaest mladih muških modela. Oni su izjavili kako ih je još krajem devedesetih tjerao da se za vrijeme snimanja međusobno dodiruju i masturbiraju jedni pred drugima.

Ryan Locke, poznati maneken s kraja devedesetih godina ispripovijedao je da je jednom Testino od cijele ekipe zatražio da napusti prostoriju te se potom 'bacio na njega'. "Ja ću biti djevojka, a ti budi muškarac", rekao mu je, nakon čega je Locke otišao iz prostorije.

 

Prije 40 godina proizvedena posljednja njemačka "buba"


ZAGREB - Iz tvornice na obali Sjevernog mora prije četrdeset je godina izašla posljednja njemačka VW buba. Ali kult izvornog "narodnog automobila" traje i dalje.

Gotovo svaka zemlja na svijetu ima svoj nadimak za taj auto, a većina je varijacija na temu kukca ili bube. Nitko je ne zove službenim nazivom, Volkswagen Type 1.

I desetljećima nakon što se automobil prestao prozvoditi, buba je u svim svojim varijantama zadržala kultni status. Nakon Drugog svjetskog rata Volkswagen je pretvorila u svjetski brend.

Buba niti je bila brza, niti ekonomična, a naročito ne udobna. Ali je vozilo čudna oblika unatoč svim manama požnjelo svjetski uspjeh.

Posljednja njemačka buba sišla je proizvodne trake u tvornici u Emdenu, na sjeveroistoku Njemačke prije 40 godina. Radnici su je tog 19. siječnja 1978. ispratili suzama.

Sve je počelo 1933. nacrtom Ferdinanda Porschea kojim je odgovorio na poziv Adolfa Hitlera da proizvede jeftini "narodni automobil", ili volswagen, namijenjen svim slojevima društva.  

Auto loptastog oblika u nacističkoj terminologiji nazvan KdF (Snaga kroz radost) krenuo je u proizvodnju 1939.

Početak Drugog svjetskog rata, međutim, značio je da će prvi KdF-ovi završiti u rukama njemačkih vojnika na bojištima u sjevernoj Africi i u Rusiji.

Obični Nijemci trebali su čekati do 1947. da mogu kupiti prve modele. Potaknut poslijeratnim njemačkim ekonomskim čudom, Volkswagen je već 1955. proizveo milijunti primjerak.  

Buba "made in Germany" ostvarila je golemi uspjeh i u Sjedinjenim Državama. S njemačkih proizvodnih traka silazilo je vozilo za vozilom.

Godine 1964. VW je izgradio novu tvornicu u Emdenu, na granici s Nizomskom. Zidar Willi Kurowski, kojem su danas 83 godine, radio je prvo na gradilištu, a kasnije, nakon prekvalifikacije, i kao zavarivač u samoj tvornici.

"Prvo su nas obučili u Wolfsburgu, a zatim vratili u Emden", kaže Kurowski.

U početku se u tvornici sklapalo samo deset automobila dnevno, a dijelovi su stizali iz Wolfsburga, sjedišta kompanije.

"Neke hale još nisu bile pod krovom, pa smo se u pauzama grijali uz vatru. Ali momčadski duh je bio izniman, a mnoga prijateljstva traju još i danas", rekao je Kurowski.

"Buba je pretvorila VW u globalnu kompaniju, ali ju je zamalo i uništila početkom 70-ih godina", kaže Willi Diez, analitičar u auto-moto institutu u Geislingenu.

U Volkswagenu su vjerovali da će uspjeh bube trajati vječno, kaže Diez. "Ali tržište se promijenilo i buba je odjednom izgledala izvan vremena i tehnički zastarjela".

Da VW u to doba nije pogodio s golfom, svojim idućim globalnim uspejhom, vjerojatno bi propao, smatra Diez.

"Neovisno o tome, ni prije niti poslije nije bilo automobila koji je na međunarodnom tržištu bilo toliko važan kao buba", rekao je Diez, naglašavajući da je auto imao vrtoglavi uspjeh u Europi, Sjevernoj i Latinskoj Americi. "To je prvi globalni automobil u povijesti".

Posljednja originalna VW buba uopće proizvedena je 2003. godine u Meksiku. Od 1938. ukupno ih je proivedeno 21,5 milijun, od čega više od 16 milijuna u Njemačkoj.

Ali mit o kultnom automobilu ne jenjava. Stare bube u voznom stanju prodaju se za astronomske iznose. Ovisno o tome kako su održavane i koliko su stare, primjerci mogu doseći cijenu od 30.000 eura.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus