17:22, 21. Veljača 2018

kultura...

Kultura 15. prosinca 2017.

Objavljeno: 15.12.2017 u 02:40
Pregledano 85 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 15. prosinca 2017.

ZAGREB 15. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Rijeka- Otvorena izložba Tome Savića Gecana bez izložaka


RIJEKA - U riječkoj galeriji Malom salonu u petak navečer otvorena je izložba Tome Savića Gecana, izložba bez izložaka, galerija praznih zidova koje je autor samo obojio.

 U boju je umiješao stakleni prah od čaša koje su nastale pretapanjem skinutog stakla izloga galerije "Etablisement d'en Face" u Bruxellesu 2005. godine i u kojima je piće posluživano posjetiteljima. Taj prah umiješao je u boju kojom je oličio vanjski zid galerije "(On)begane Grond" u Antwerpenu na drugoj izložbi 2015. godine.

  Kustosica izložbe Sabina Salamon istaknula je da svako pojavljivanje Savića Gecana na izlagačkoj sceni urušava koncept izlaganja.

 U Malom salonu publiku dočekuje sveprožimajuća praznina, ostavljajući dojam da je na izložbu došla prerano ili prekasno, ocijenila je.

 "Svježe prefarbani Mali salon razgolićuje do kože i tek time što ga ostavlja praznim u pravom ga smislu otvara - ne izlažući ništa, osim prostora samog. Takva gesta potvrđuje Savića Gecana kao jednog od autora koji su u devedesetima aktualizirali pitanja prirode i legitimiteta umjetnosti. Njegov rad u cjelini prototip je antipopularane umjetnosti - u mjeri u kojoj se ne obraća većini i publiku ostavlja gladnom slika i sadržaja", istaknula je kustosica Salamon.

 Izložba će biti otvorena do 13. siječnja.
 


Umjetnički paviljon najavio bogati program za proslavu 120. rođendana

 
ZAGREB - Umjetnički paviljon u Zagrebu pripremio je za iduću godinu bogati izložbeni program kojim će podsjetiti na svoju dugogodišnju povijest - u slavljeničku godinu ulazi aktualnom izložbom "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght", a završit će je velikom izložbom posvećenom najslavnijem hrvatskom slikaru bez kojega tog impresivnog izložbenog prostora ne bi ni bilo, Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Aleksanderu Cabanelu.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić najavila je u petak, na proslavi 119. rođendana Umjetničkog paviljona, da će cijela 2018. biti podređena velikoj obljetnici.

"Od osnutka Umjetničkog paviljona do danas ovdje je postavljeno oko 800 izložbi, a njime je prošao i puno veći broj umjetnika", rekla je Poklečki Stošić, zahvalivši svima koji su ondje izlagali, sudjelovali u pripremi izložbi ili financijski pomogli njihovo održavanje, a posebice dugogodišnjoj ravnateljici Lei Ukrainčik "čije je ime zlatnim slovima upisano u povijest Paviljona i muzejsko-galerijske scene Zagreba i Hrvatske."

Nakon zatvaranja izložbe "Strast stvaranja" na kojoj se do 14. siječnja mogu razgledati djela Braquea, Chagalla, Miroa, Burya, Jenkinsa i drugih važnih svjetskih umjetnika, priredit će izložba "Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona".

U autorstvu akademika Tonka Maroevića od 1. veljače do 4. ožujka ta će izložba predstaviti 120 djela isto toliko umjetnika koji su ondje samostalno izlagali, a samim time i dati povijesni pregled najvećih dometa hrvatske umjetnosti, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih umjetnika.

Uslijedit će velika monografska izložba slikara kojega, kako je rekla, Poklečki Stošić, svi obožavaju - Emanuela Vidovića u povodu 65 godina njegove smrti, koja će se održati od 20. ožujka do 13. svibnja.

Posljednja velika Vidovićeva izložba bila je 1987. godine, a sada, trideset godina kasnije, njegovo će se djelo prikazati s fokusom na prijelaz s ranoga realizma i njegovu transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća. Izložba će obuhvatiti oko 120 djela, njezin je autor Igor Zidić, a Umjetnički paviljon je planira prezentirati i u Francuskoj.

U obljetničkoj godini neće se zanemariti niti suvremeni umjetnici - od početka lipnja do početka srpnja u okviru ciklusa ambijentalnih izložbi postavit će se izložba "Kaleidoskop" video umjetnice Ksenije Turčić, a od kraja srpnja do početka rujna "Tamno bijela zemlja" Zlatana Vehabovića.


Središnja izložba slavljeničke godine izložba Vlahe Bukovca

Kao središnje događanje u slavljeničkoj godini Poklečki Stošić najavljuje izložbu "Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexander Cabanel", koja će se održati od 25. rujna do 6. siječnja.

"Nema primjerenije izložbe kojim bismo proslavili obljetnicu, a bit će to i prva prigoda da se djela učenika Bukovca i njegova učitelja budu zajedno izložena", istaknula je.

Dodala je da su već dobili potvrdu posudbi djela iz velikih francuskih muzeja, uključujući i dva najvažnija, Petit Palais u Parizu i Musee Fabre u Montpellieru, ali i Ermitaža u St. Petersburgu. Očekuje se i pozitivan odgovor iz slavnog Metropolitana.

Bukovac je 1895. dao ideju i inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona, uoči Milenijske izložbe u Budimpešti kada su na njegov nagovor hrvatski umjetnici tražili da se u Pešti sagradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon čiji bi se željezni kostur poslije izložbe prenio u Zagreb.

Tako je i bilo - radovi na podizanju zagrebačkog Umjetničkoga paviljona povjereni su bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru, a gradnju su izveli zagrebački graditelji Honigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera M. Lenucija.

Zgrada je dovršena tijekom 1897. i 1898., te je svečano otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon, kao najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu i jedini objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi.

Na izložbi posvećenoj Bukovcu podsjetit će se kako je Bukovac na studiju u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela. Silno je želio studirati slikarstvo kod njega, no Cabanel ga nije mogao primiti jer mu je klasa bila puna. Ipak uspio se s velikim umjetnikom dogovoriti da ga primi ukoliko u zadanom roku napraviti neko djelo koje mu se svidi - to se i dogodilo zahvaljujući slici "Ruka".

Izložba u Umjetničkom paviljonu će pokazati koliku je ulogu imao slavni francuski slikar u Bukovčevom obrazovanju i stilu, te predstaviti njegova remek-djela posuđena iz hrvatskih i inozemnih muzeja te privatnih zbirki. Kroz autorsku koncepciju Igora Zidića, obuhvatit će i vrijeme u kojemu je Paviljon nastao, kroz kulturološki, društveni, sociološki i politički diskurs.


Poseban program Umjetničkog paviljona u vrijeme adventa

Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, ocijenila je kako su programi Umjetničkog paviljona redovito prelaze granice Zagreba i jako su važni za kulturnu ponudu Grada Zagreba i njegovo pozicioniranje na karti Europe i svijeta.

"Grad će i dalje poticati programe Umjetničkog paviljona, kako bi on i dalje privlačio veliki broj posjetitelja, sadašnjih i budućih ljubitelja umjetnost te posjetitelja Zagreba koji ga rijetko zaobilaze", napomenula je.

Turistička aspekt Paviljona posebno je vidljiv u vrijeme adventskih događanja kojima je Umjetnički paviljon okružen, pa su pripremili i poseban program za to razdoblje. Posjetitelje očekuje niz prigodnih aktivnosti, pogodnosti i popusta, a izložbeni prostor je otvoren i ponedjeljkom.

Tijekom zimskih školskih praznika, za sve učenike osnovnih i srednjih škola pripremljene su i likovne radionice uz izložbu "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght".

Poklečki Stošić je istaknula kako će se iduće godine staviti poseban naglasak na suradnju s Modernom galerijom, "koja je zlatni rudnik hrvatske umjetnosti", a bit će tu i dva važna posebna programa - obljetnički koncert u suradnji sa zagrebačkom Muzičkom akademijom i snimanje dokumentarca u produkciji Hrvatske radiotelevizije.



Britansko-američki rock dvojac "The Kills" novi headlineri INmusica


ZAGREB - Organizatori INmusic festivala objavili su u petak još jedno veliko ime na već jakoj listi izvođača trinaestog izdanja - kao prvi headlineri na drugoj po veličini pozornici na zagrebačkom Jarunu nastupit će britansko-američki rock dvojac The Kills, poznat po minimalističkim, a istovremeno intenzivnim koncertnim nastupima.

"Nezaustavljivo karizmatični The Kills prvi su ovogodišnji headlineri OTP World Stagea i garantirana rock poslastica za mnogobrojne fanove", ističe se u najavi njihovog nastupa na OTP World Stageu 13. INmusica, koji će se održati od 25. do 27. lipnja iduće godine.

Grupu su 2001. godine osnovali Alison Mosshart i Jamie Hince, nakon što su se slučajno upoznali dok je Alison bila na turneji sa svojim punk bendom Discount.

Tada s Hinceom započinje glazbenu korespondenciju i stvara prve planove za formiranje novog benda, što i ostvaruje nakon raspada Discounta 2000. godine. Odlazi u London i s njim nastupa pod umjetničkim imenima "VV" i "Hotel", u glazbenim projektima koji uskoro postaju The Kills.

Njihove prve pjesme, dominantno lo-fi zvuka ostvarenog uz pomoć ritam mašine, u 2013. izlaze na prvijencu "Keep On Your Mean Side". Potom objavljuju albume "No Wow" (2005.), "Midnight Boom" (2008.), "Blood Pressures" (2011.) i "Ash & Ice" (2016.).

"U proteklih petnaest godina The Kills su osvajali publiku i kritiku minimalističkim i istovremeno intenzivnim nastupima uživo, varirajući u žanrovima i stilovima od lo-fia, garage-rocka i post-rocka pa do njima specifičnog punk-blusea"", napominju organizatori.

Iako su kao svoje glavne utjecaje navodili PJ Harvey i grupe The Velvet Underground, Fugazi, The Clash, Nirvana, Pixies, najčešće ih uspoređuju s White Stripes.

Štoviše, Mosshart je 2009. s Jack Whiteom, frontmanom tog benda te s Dean Fertitom iz Queens of the Stone Age (koji također nastupaju na 13. INmusicu) i Jack Lawrenceom iz grupe The Raconteurs osnovala supergrupu The Dead Weather.

Osim The Killsa i Queens Of The Stone Age, međunarodno sve prepoznatljiviji zagrebački festival dovodi na Jarun Nicka Cavea i njegove The Bad Seeds, Davida Byrnea, Skunk Anansie, Franka Cartera i Rattlesnakes, te mnoge druge.

Trodnevne ulaznice za INmusic festival dostupne su isključivo putem službenog festivalskog webshopa, po cijeni od 399 kuna i sedmodnevne kamperske ulaznice po cijeni od 250 kuna.



Scenariji hrvatskih autorica na European Short Pitchu


ZAGREB - Scenariji za kratkometražne igrane filmove dviju mladih redateljica i scenaristica, "Sedra" Judite Gamulin i "Njemački inat" Silve Ćapin, odabrani su za sudjelovanje u tri radionice European Short Pitcha 2018. od kojih se prva održava u Vilniusu, druga on-line, a treća u Poznanu u Poljskoj.

European Short Pitch je scenaristički projekt europske mreže udruga mladih filmskih profesionalaca Nisi Masa, usmjeren na promociju europskih kratkometražnih koprodukcija.

Oba se filma realiziraju u produkciji Eclectice iz Zagreba, a cilj radionice je promovirati mlade europske talente i dati im priliku da svoje projekte razviju i predstave u profesionalnim uvjetima.

Također, nastoji se poticati ekonomsku održivost i vidljivost europskog kratkometražnog filma.

Na radionicama za koje su odabrane hrvatske filmašice sudjeluje 16 projekata, a njihovi su filmovi osigurali sredstva za produkciju od strane Hrvatskog audiovizualnog centra.

Prva etapa radionice će se održati od 8. do 14. siječnja u Vilniusu (Litva), ne bi li sudionici poboljšali kvalitetu scenarija i pripremili se za promociju na međunarodnom nivou.

On-line sesija će se održati između scenarističke radionice u siječnju i koprodukcijskog foruma, koji se održava od 22. do 25. ožujka 2018. u Poznanu u Poljskoj,

Tamo će se odabrani projekti predstavljati filmskim profesionalcima, a temeljem njihovih glasova bit će odabrana tri pobjednika, kojima će biti dodijeljeno po tisuću eura.

U proteklih deset godina kroz radionice European Short Pitcha predstavljeno oko 240 projekata, od kojih su mnogi ostvarili uspješnu međunarodnu karijeru, ističe se u obavijesti Hrvatskog audiovizualnog centra.



Filmski vikend u "Tuškancu" posvećen Relji Bašiću


ZAGREB - Zagrebačko kino Tuškanac posvetit će predstojeći vikend Filmskog arhiva legendarnom hrvatskom filmskom i kazališnom glumcu Relji Bašiću, te prikazati pet filmova kojima se upisao u povijest domaće kinematografije.

Kratki program sjećanja na glumca koji je preminuo ove godine, otvaraju u petak dva njegova filma - "Kužiš, stari moj" Vanče Kljakovića iz 1973. i "Rondo" Zvonimira Berkovića iz g. 1966.

Bašić se u filmu "Kužiš stari moj" pojavljuje u ulozi boema Grofa, uz Ivicu Vidovića koji tumači Glistu, mladića s periferije koji vodi boemski život i ne zna što bi sa sobom dok mu se staro društvo raspada, a u klasiku "Rondo" kipara Feđu kojemu svake nedjelje na partiju šaha dolazi prijatelj (Stevo Žigon), koji se postupno upliće u aferu s njegovom ženom (Milena Dravić).

U subotu su na programu tri filma, među kojima i "Tko pjeva zlo ne misli" Kreše Golika iz g. 1970., po kojemu je Relja Bašić trajno ostao zapamćen kao 'gospon Fulir'.

Priča, smještena u drugu polovicu tridesetih godina, prati tipičnu zagrebačku obitelj čiju svakodnevicu poremeti Fulir, šarmantni zavodnik kojemu ne odolijeva ni majka obitelji (Mirjana Bohanec), niti njezina sestra, usidjelica (Mia Oremović).

Prikazat će se i film "Milioni na otoku" Branka Bauera iz 1955. godine, o trojici dječaka koji dobiju na sportskoj prognozi milijun dinara i planiraju ih potrošiti na ljetovanju, no ne slute da ih motre dvojica lopova.

Ciklus završava još jednim filmom u režiji Zvonimira Berkovića, "Ljubavna pisma s predumišljajem" iz 1985. o nesvakidašnoj ljubavi smještenoj u bolnicu, u kojoj Bašić glumi primarijusa.

To je priča o muzikologu (Zlatko Vitez) koji se zaljubi u suprugu svog bolničkog cimera (Kruno Šarić). Mnogi se zanimaju za lijepu suprugu (Irina Alfjorova), a on joj se odluči približiti pišući anonimna ljubavna pisma.

U bogatoj umjetničkoj karijeri odigrao je više od 3700 kazališnih predstava, glumio u 56 domaćih filmova te,  kao poliglot koji je govorio nekoliko svjetskih jezika, u sedamdesetak koprodukcija i inozemnih  filmova. Osnovao je i trideset godina vodio putujuće kazalište Teatar u gostima.



U dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji otvorena izložba fotografija Ahmeta Ertuğa

 
DUBROVNIK - „Točka iščeznuća“, izložba fotografija suvremenog turskog fotografa Ahmeta Ertuğa, otvorena je u četvrtak navečer u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji, a izloženo je 20 djela velikog formata koje je umjetnik fotografirao u prošle dvije godine u Italiji te Dubrovniku.

Otvorena do 11. ožujka 2018. godine, a izloženi radovi, uključujući i pet fotografija snimljenih u Dubrovniku, bit će dio izložbe koja se tijekom 2018. i 2019. godine prikazuje u Francuskoj pod pokroviteljstvom „Nacionalnog centra za spomenike Republike Francuske“.

Ahmet Ertuğ je sa svojim timom došao u Dubrovnik krajem rujna 2017. na poziv Umjetničke galerije Dubrovnik i snimao šest dana.

Na otvaranju izložbe izjavio je kako je kao arhitekt bio vrlo impresioniran kvalitetom i očuvanjem dubrovačke arhitektonske baštine, što mu je predstavljalo posebnu motivaciju.

„Kad sam prvi put došao u Dubrovnik bilo je nevjerojatno. Za mene Dubrovnik je jedan od najočuvanijih gradova u Europi i mogao bi poslužiti kao pravi arhitektonski primjer na mnogim sveučilištima“, rekao je turski fotograf.

„Postoji umjerena ravnoteža očuvanja grada i života koji se u njemu odvija, a koji je prilično skladan, budući da na primjer u povijesnoj jezgri nije dopušten promet vozila. Predivan je primjer za ostatak svijeta“, istaknuo je Ertuğ.

"Moja potraga za dušom zgrade je ponekad u interijeru, ali je u Dubrovniku bila na fasadama.  Inače ne fotografiram eksterijer zgrada jer me to ne impresionira. U Italiji su interijeri magični, ali su u Dubrovniku eksterijeri nevjerojatni“, rekao je Ertuğ, objašnjavajući činjenicu da je izližena i jedna fotografija dubrovačkog eksterijera.

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i kustos izložbe Marin Ivanović istaknuo je kako sad Dubrovnik ugrađen u dio autorovog opusa zapadnoeuropske reprezentativne arhitekture.

„Ovim ispunjavamo osnovno poslanje Umjetničke galerije kroz promociju Dubrovnika i naše baštine", rekao je Ivanović.

Ahmet Ertuğ (rođen 1949.) nakon studija arhitekture u Londonu, usavršavao se u Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom se počinje baviti tijekom studija snimajući ulični život, a posvetio joj se nakon prestižne stipendije Japanske zaklade za fotografije tradicionalne japanske arhitekture.

Njegovi projekti fotografiranja arhitektonske baštine objavljeni su u više od 30 najvažnijih knjiga o umjetnosti. Najvažnije samostalne izložbe imao je u Parizu, Londonu, New Yorku, Beču i Istanbulu. Fotografirao je neke on najvažnijih opernih kuća, knjižnica i kazališta, a trenutno fotografira palače, kazališta i knjižnice u Italiji.

Kustosi izložbe su ravnatelj Umjetničke galerije Marin Ivanović i Jelena Tamindžija, a ostvarena je uz financijsku potporu Grada Dubrovnika i sponzorskih partnera Turkish Airlinesa, hotela Rixos Libertas Dubrovnik i Turskog kulturnog centra Yunus Emre iz Zagreba.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Berlin pomaže i čuva svoje techno klubove


BERLIN - Poznata je to priča u zapadnom svijetu - gladno tržište nekretnina i prigovori susjeda na buku istiskuju noćni život iz velikih gradova.

Ali u Berlinu, gradu koji se diči najuzbudljivijim noćnim životom na svijetu, tamošnje su vlasti odlučile pomoći u očuvanju njegove legendarne techno scene.   

"Techno kultura Berlinu je dala mnogo i korištenje novca poreznih obveznika kako bi joj pomogli, najmanje je što možemo učiniti", kaže gradskih zastupnik Stranke zelenih Georg Koessler.

Grad je odobrio milijun eura za financiranje dodatne zvučne izolacije i za plaće dodatnog osoblja kako bi lakše izašli na kraj s pretjerano zanesenim posjetiteljima techno klubova.

Velika je to gesta kronično zadužene gradske administracije kojoj je cilj zaustavili val zatvaranja klubova zadnjih godina.

Od 2011. četvrtina berlinskih plesnih klubova morala je zatvoriti svoja vrata. A mnogi od 12,7 milijuna turista godišnje dolaze u grad baš zbog njih.

"Političari su znali govoriti o berlinskim klubovima kao o nečem rubnom", kaže 32-godišnji Koessler, koji sebe još uvijek smatra 'partijanerom'.

"Iznenađujuće, sada i čak konzervativci iz CDU-a vrlo strastveno govore o toj temi, koju nazivaju noćnom ekonomijom", dodaje.

Kasnonoćni lobi

Nakon njemačkog ujedinjenja mnogi su klubovi niknuli u napuštenim industrijskim prostorima nekadašnjeg Istočnog Berlina.

Sada, nakon 30 godina iskustva, njihovi se vlasnici ne žele ograničiti na čekanje jednokratne pomoći gradskih vlasti.

"Svjesni smo moći koju imamo i koristi koju od nas ima grad, pa pritišćemo i lobiramo", kaže Lutz Leichsenring, glasnogovornik udruge koja okuplja 220 gradskih klubova.  

Trenutno vode kampanju da ih se prizna kao umjetničke institucije, čime bi im PDV s 19 posto, koliko ga plaćaju barovi, pao na sedam.

"Želimo ostati na vrhu suvremene glazbene kulture. Ali ako netko nudi 'slobodan ulaz za dame' ili 'plati jedno pivo, popij dva', mi (savez klubova) sigurno mu nećemo priskočiti u pomoć", objašnjava Leichsenring.

Slavni techno klub Berghain bio je prvi koji je počeo s kampanjom snižavanja PDV-a, pokušavajući uvjeriti državu da im posjetitelji dolaze zbog sjajnih DJ-eva, a ne alkohola, droge i seksa.

Leichsenring napominje kako bi sniženje poreza bilo još važnije za manje klubove, koji nemaju, poput Berghaina, tisuće ljudi na ulaznim vratima svaki vikend.

Zasad ipak nema straha da će legendarne berlinske noći zgasnuti. I potražnje i ponude ima u obilju.  

Ali klubovi strahuju da će zbog masovnog 'party' turizma, neprestanih pritužbi na buku i stalan porast cijena najmova, techno scena početi nazadovati.

Ubrzani tempo gentrifikacije Berlina mogao bi biti smrtna presuda za klubove, kaže Leichsenring.

Građani koji ne stanuju daleko od bivših skladišta ili tvornica teško podnose pulsirajuću buku do duboko u noć.

Političari, međutim, moraju misliti na ekonomski doprinos partijanja opterećenom gradskom proračunu, napominje Leichsenring.

"Budimo iskreni, mladi ljudi ne dolaze u tisućama svaki vikend u Berlin jer imamo prekrasne trgovačke centre".



Švicarska otvara najstrmiju uspinjaču na svijetu

 
ZÜRICH - Švicarska tehnologija doseže nove vrhunce u petak kada se otvara najstrmija uspinjača na svijetu.

Švicarska predsjednica Doris Leuthard službeno će otvoriti 52 milijuna švicarskih franaka vrijednu uspinjaču koja ide od Schywza do planinskog sela Stoos na 1300 metara, u središnjem dijelu zemlje.

Vagoni uspinjače imaju oblik bačvi koje se prilagođavaju nagibu jer on na mjestima doseže gotovo okomicu. Putnici tako cijelo vrijeme mogu stajati uspravno.

Uspinjača koja će za javnost biti puštena u promet u nedjelju penjat će se brzinom od 10 metara u sekundi.

"Nakon 14 godina planiranja i izgradnje, svi smo vrlo ponosni na ovaj vlak", rekao je Ivan Steiner, glasnogovornik švicarskih željeznica.



Uslišana želja austrijske djevojčice poslana balonom Christkindu


RIM - Skromna lista želja koju je balonom iz Austrije malom Isusu poslala djevojčica Emma, pronađena je oko 400 kilometara dalje, u Italiji.

Lista na koju je Emma kao primatelja napisala Christkinda pronađena je na odlagalištu otpada u sjevernom dijelu Italije.

Poslana je iz Niedersilla te je putovala preko Alpa privezana za balon.

Emma je poželjela sanjke, a zaposlenici postrojenja Alto Vicentino Servizi odmah su otvorili račun za donacije kako bi djevojčici ispunili želju.

Paket je na putu i oni se nadaju da će do Emme stići do Božića.



"Šugavko", božićno drvce u Rimu ima više pratitelja nego grančica


RIM - Uspoređuju ga s četkom za čišćenje zahoda i zovu ga "šugavko". Tako Rimljanima izgleda gradsko božićno drvce, postavljeno prije neki dan na Piazzi Veneziji.

Radi se 21 metara visokoj smreki dopremljenoj u Rim s Dolomita koja je odmah izazvala val kritika jer izgleda jadno, naročito u usporedbi s blještavim i raskošnim drvcima postavljenim u Milanu, talijanskoj modnoj i financijskoj prijestolnici.

"Drvo je živa tuga", kaže rimski taksist Emanuele. "Milanezi imaju puno ljepše. Oni imaju 'love' pa imaju i prekrasno drvce. Sve je bolje u Milanu", ogorčen je.

Vječni suparnik Vječnom Gradu, Milano uživa u financijskoj renesansi potaknutoj milijunima koji su se slili u grad za Svjetsku izložbu 2015.. Tako je postavio 30 metara visoku smreku ispred svoje znamenite srednjovjekovne katedrale i raskošno je uresio.

Ali nije to sve. Milano je postavio golema božićna stabla i ispred drugih gradskih znamenitosti, poput trgovačke arkade Vittorija Emanuela II. ili operne kuće La Scale. Troškove pokrivaju privatni sponzori, poput televizije Sky.

Suprotno, rimski "spelacchio" predmet je ismijavanja na društvenim mrežama i ima već i svoj Twitter račun ukrašen porukama "imam više pratitelja nego grančica".

"Šugavko savršeno predstavlja današnji Rim: tužan, nedostatan, usamljen", piše u komentaru  Corriere della Sera.

Za rimsku božićnu smreku navodno je plaćeno 50.000 eura, bez javnog natječaja, a to je gotovo triput više nego lani, tvrde rimski građanski aktivisti.

Ovo je druga godina zaredom da je gradonačelnica Virginia Raggi pod žestokim kritikama zbog izbora božićnih dekoracija jer ni prošlogodišnje drvce nije bilo bajno.

Raggi tvrdi da nevoljeno gradsko drvce zapravo ispunjava najviše ekološke standarde i okićeno je "jednostavno i sofisticirano".

Njezina stranka, Pet zvijezda, u međuvremenu je priopćila da u gradu ima i većih briga od izgleda božićne jelke.

Raggi je uvjerljivo pobijedila na izborima 2015., ali od tada se neuspješno bori s endemskim rimskim problemima poput sakupljanja otpada i katastrofalnog gradskog prijevoza.

Nedavno istraživanje kvalitete života u talijanskim gradovima poslovnog dnevnika Il Sole 24 Ore pokazalo je da Vječnom Gradu ne ide baš dobro. Tek je na 24. mjestu, što je 11. mjesta niže nego lani.

A dodatna sol na rimskoj rani odličan je plasman Milana u istom istraživanju.



Nepozvani gost na Putinovoj presici


ZAGREB - Čelnik tvornice za preradu ribe iz ruskog Murmanska Mihail Zub je, pretvarajući se da je novinar, u četvrtak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na konferenciji za novinare iznio poteškoće s kojima se susreće njegova tvrtka i cijela riboprerađivačka branša.

Kada su mu dali mikrofon, Zub se predstavio kao izvjestitelj novina "Potrošač" i počeo pričati Putinu o zakonskim proturječjima koja prate ribarstvo i ograničenjima za riboprerađivačke tvrtke u pristupu kvotama za iskorištavanje vodnih resursa. Požalio se i na rast cijena ribljih prerađevina u Rusiji.

Potom je na presici, koja je u Rusiji redovito društveni događaj prvoga reda, priznao obmanu.

"Prevario sam vas. Nisam ja nikakav novinar nego predsjednik Vijeća direktora Murmanskog ribokombinata", priznao je Zub, a Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov odvratio je da to nije lijepo, upozorivši ga da se nije akreditirao.

"Slažem se, to nije lijepo, ali mi već tri godine 'žvačemo zemlju' da bismo preživjeli. Radite sa mnom što vas je volja. Da, ovdje sam nepropisno", odgovorio je Zub i zamolio da Putinu preda pripremljene dokumente s analizom stanja u branši.

"Hvala što ste priznali", odvratio je Peskov.

Putin, pak, navodi se u Tassovu izvještaju, nije bio posebno iznenađen događajem.

Ipak, rekao je da je nedavno na razgovor pozvao čelnika ruske državne agencije za ribarstvo Ilju Šestakova.

"Dijelim vaše brige. Ne stvorimo li uvjete za razvoj prerade ribe, ona će se prerađivati u inozemstvu i tamo će se otvarati radna mjesta, a kod nas će cijene ostati visoke", rekao je Putin.

Zubu je savjetovao da se na presici ne upušta s njime u raspravu.

"Ovo nije naš poslovni sastanak, ali pozivam vas na jedan od takvih sastanaka s proizvođačima i prerađivačima", rekao je Putin.

Zubu je još poručio da je osvojio njegove simpatije i da u dobroj mjeri ima pravo, da je njegova zabrinutost utemeljena i da će iskoristiti "papire" koje mu je pripremio.

 

Posljednji američki let Boeinga 747, prvog diva neba


NEW YORK - Ispisao je neke od najljepših stranica u povijesti zračnog prijevoza i postao zrakoplov američkih predsjednika i masovnog turizma. Boeing 747 uskoro se oprašta od američkih putnika, gotovo 50 godina nakon prvog leta.

"Boeing 747 dao je svijetu krila. Smanjio je svijet", rekao je za AFP Michael Lombardi, stručnjak za povijest kompanije Boeing, kojoj je taj leteći div bio zaštitni znak.

"Odjednom se moglo putovati iz Londona do Singapura. Svijet je postao dostupan u manje od 24 sata", dodao je stručnjak za avijaciju Michel Merluzeau.

Delta Air Lines povući će 19. prosinca Boeing 747 iz svoje putničke flote nakon posljednjeg leta na liniji Seul-Detroit. Od tog datuma nijedna američka zrakoplovna kompanija neće više imati '747' namijenjen prijevozu putnika.

Lufthansa, British Airways i Korean Air Lines će ih, međutim, i dalje posjedovati.

Za oproštaj, Delta nudi i letove, uključujući jedan 20. prosinca, za više svojih djelatnika i vjernih klijenata, za što su karte razgrabljene putem online aukcije, što dokazuje nostalgiju tisuća zaljubljenika u taj zrakoplov koji se već nalazi u najvećim muzejima aeronautike, čak i prije mirovine.

"Ovo je kraj jednog doba", smatra Bob van der Linden, s odjela za zračni promet i svemir muzeja Smithsonian iz Washingtona. "To je avion koji je omogućio da putovanja zrakoplovom budu dostupna širokoj javnosti."

"Velik je, jako udoban, ima stube. Prozori su dalje od vas, ima mjesta, možete se opustiti", dodao je van der Linden.

Nazvan "kraljicom neba" ili "Jumbo Jetom", 747 je lako prepoznatljiv po zadebljalom prednjem dijelu trupa. Može, ovisno o verziji, prevoziti više od 600 putnika, ima četiri motora i dvije razine sjedala za putnike, od kojih je ona viša namijenjena prvoj klasi.

Zamišljen kako bi se odgovorilo na ekspanziju u zračnom prijevozu i ublažio problem zagušenja zračnih luka, 747 je otvorio put drugom nebeskom divu, Airbusu A380, koji je stavljen na tržište 2005., no američke ga zračne kompanije zaobilaze.

Projekt je nastao kada je Juan Trippe, osnivač Pan Ama, početkom 1960-ih pristupio svojem prijatelju Billu Allenu, predsjedniku Boeinga.

"Prvotna zamisao bila je da se uzmu dva trupa poput onih zrakoplova 707 (tada najvećeg) i da ih se stavi jedan na drugoga, no Boeingovi inženjeri shvatili su da to ne bi funkcioniralo jer bi bilo teško evakuirati putnike u hitnim situacijama", prisjeća se Michael Lombardi. Tada su se dosjetili velikog zrakoplova s dva hodnika, koji će postati model za buduće zrakoplove za duge linije.

Pan Am je obećao da će kupiti zrakoplove, no Boeing je u to vrijeme radio na više projekata: 707, 737 i nadzvučnom SST-u, koji nikada nije ugledao svjetlo dana. Kompanija je tada radila i na raketi Saturn za svemirski program Apollo. Boeing, koji je još morao pronaći i lokaciju za proizvodnju 747, zato je privremeno obustavio financiranje tog projekta.

Prvi komercijalni let dogodio se u siječnju 1970., no narudžbe su kasnile. "Tada je izgledalo da je 747 pogreška", rekao je Lombardi.

Ali nije bio i ostao je najveći putnički zrakoplov sve do dolaska do dolaska A380.

Do danas je isporučeno nešto više od 1500 zrakoplova tog tipa, a oko 500 ih je još u uporabi, po podacima tvrtke Flightglobal Ascend. No te će se brojke smanjiti jer je njegovo održavanje skupo.

Boeing je odlučio da ga neće zamijeniti zrakoplovom iste veličine ili većim. Boeing 777, u komercijalnoj uporabi od 1995., manji je (najviše 550 mjesta) i štedi gorivo jer ima dva motora.

"Iskreno, nema potražnje za zrakoplovima koji mogu prevoziti puno putnika", rekao je u lipnju Randy Tinseth, potpredsjednik marketinga Boeinga.

Boeing će ipak nastaviti i dalje proizvoditi 747 za prijevoz tereta, vojne operacije i američkog predsjednika.

Donald Trump i njegovi nasljednici letjet će još neko vrijeme u slavnom Air Force Oneu, koji se temelji na modelu 747-8. Američko ratno zrakoplovstvo upravo je naručilo dva primjerka tog zrakoplova.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus