04:14, 16. Studeni 2018

kultura...

Kultura 15. listopada 2018.

Objavljeno: 15.10.2018 u 01:03
Pregledano 72 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 15. listopada 2018.

ZAGREB, 15. listopada. kolovoza 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Održan okrugli stol "1918. prijelomnica povijesti: raspad Austro-Ugarske i traženje novih rješenja"

ZAGREB -
Okrugli stil "1918. prijelomnica povijesti: raspad Austro-Ugarske i traženje novih rješenja" na kojem su nastupili hrvatski i slovenski povjesničari održan je u ponedjeljak u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu.

Povjesničar Zlatko Matijević podsjetio je kako se skupina frankovačkih političara 1918. godine protivila stvaranju južnoslavenske državne zajednice. Naglasio je kako su u tom imali potporu vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Štadlera i skupine ljudi oko njega, na čelu s Ivom Pilarom.

Oni su težili, istaknuo je, stvaranju treće, odnosno hrvatske jedinice unutar Monarhije, točnije njezinu trijalističkom federalnom uređenju. Unutar Stadlerove skupine hrvatska nacionalna stajališta intenzivno je zagovarao i zemaljski poglavar BiH general pukovnik Stjepan barun Sarkotić, podsjetio je.

Za svoj su pothvat dobili potporu cara i kralja Karla, rekao je dodavši kako su i Madžari pristali na priznanje Hrvatske.  Samo je za sve već bilo prekasno, napomenuo je.

U izlaganju "Ideološki pokreti za postizanje nacionalne autonomije: hrvatski primjeri iz 1918." Stjepan Matković ocijenio je kako su zagovaratelji ideje o južnoslavenskoj državnoj zajednici desetak godina nakon njezine uspostave postali njezini protivnici.

Tako je Svetozar Pribićević već 1929. bio za prekid odnosa s Beogradom, napomenuo je Matković i dodao kako narod u Hrvatskoj nikad nije bio za ustrojavanje jugoslavenske zajednice.

Podsjetio je i da je Pribićević u svojoj knjizi "Diktatura kralja Aleksandra" objasnio koliko je srpska politika bila u suprotnosti s hrvatskim težnjama.

Krilatica Hrvatsko-srpske koalicije tijekom rata bila je "što gore to bolje", napomenuo je Matković dodavši kako je Pribićević ustvrdio i da su u Austro-Ugarskoj bile veće političke slobode te upozorio na izborne prijevare u Kraljevini SHS i torturu koju je provodila vlast iz Beograda.

Trumbić je, nakon desetljeća beogradske vlasti, smatrao kako su Hrvati u Kraljevini Jugoslaviji od naroda postali pleme, istaknuo je dodavši kako u tridesetim godinama nekadašnji borci za Jugoslaviju, vraćaju se u 1918. i pokušavaju tražiti nova rješenja.

Ono što se dogodilo 1918. opteretilo je cijelo 20 stoljeće, ocijenio je Matković.

Povjesničar Hrvoje Čapo govorio je o wilsonijanizmu i raspadu Austro­Ugarske te politici SAD­-a prema Monarhiji. Naglasio je kako se Wilson dugo zalagao za očuvanje Monarhije te dodao kako mu je ideja samoodređenja, koju su iskoristili Čehoslovaci i Jugoslaveni, služila samo kao alat za razbijanje saveza između Njemačke i Austro-Ugarske.

Slovenski povjesničar Jurij Perovšek izlagao je o odnosima između Slovenije i Države SHS 1918., Jure Gašparič o pogledima na staru Austriju i njenu nasljednicu prvu Jugoslaviju te Filip Čuček o povijesti tzv. čehoslovačko­jugoslavenskoga koridora.

Okrugli stol su organizirali Hrvatski institut za povijest, Inštitut za novejšo zgodovino iz Ljubljane i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoj.


Izložba o Hrvatskoj Davora Rostuhara u Louvreu

ZAGREB -
U Parisu se u utorak otvara izložba o Hrvatskoj fotografa i putopisca Davora Rostuhara, s pratećim turističko-informativnim i promotivnim sadržajima "Croatie. Pleine de couleurs." (Hrvatska, puna boja) u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ), predstavništva HTZ-a u Francuskoj i Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).

Izložba prikazuje sve hrvatske regije, prirodne ljepote, običaje, baštinu i novo vrijeme kroz umjetnički doživljaj i nove tehnologije snimanja kojima se autor služio.

Postavljena je u prestižnom prostoru Carrousel du Louvre, u sklopu jednog od najposjećenijih svjetskih muzeja, Louvrea. Organizatori očekuju da će do zatvaranja, 20. studenoga, privući više od tri milijuna posjetitelja.

Očekuje se dolazak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji boravi u radnom posjetu Francuskoj, 15. i 16. listopada gdje se sastaje s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Uz predsjednika Vlade su ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar turizma Gari Cappelli.


Dokumentarni film "Pusti Dobre, pusti" na festivalu u Jihlavi

ZAGREB -
Dokumentarni film "Pusti Dobre, pusti" redateljice Vlatke Vorkapić uvršten je u konkurenciju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Jihlavi, na kojemu će se za nagrade natjecati i eksperimentalni film Aleša Suka "Kraj svjetla".
 
Srednjemetražni dokumentarac Vlatke Vorkapić natječe se u programu 'Between the Seas', posvećenom filmovima iz Srednje i Istočne Europe, a na 22. izdanju tog prestižnog festivala imat će svoju međunarodnu premijeru.

Film,  nastao u produkciji kuće Fade IN, prati posadu kapetana Dobre na brodu Bočac koji doprema vodu na nekoliko udaljenih otoka poput Kornata, Unije i Suska. U poslu mu pomažu dvojica mladih pomagača koje on uspoređuje s likovima iz animiranog filma "A je to", no film prikazuje i njegovu borbu protiv birokracije, lošeg menadžmenta i bahatih turista.

Eksperimentalni dugometražni film Aleša Suka "Kraj svjetla" sudjeluje u programu 'Czech Joy', izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Taj film produkcije Udruge Ukus opisuje se kao "psalam o slobodi na granicama stvarnosti i iluzije temeljene na motivima i duhu ljudi koji pokušavaju pobjeći iz limba zarobljeni u apsurdnosti ponavljanja koje donosi život".

Producentica je Željka Sukova, a projekt je sniman na lokacijama Golog otoka i grada Rijeke.

U nenatjecateljskoj sekciji 'Doc Allience Selection' bit će prikazan i nagrađivani dokumentarni film Nebojše Slijepčevića "Srbenka".

Taj program donosi najistaknutije filmove ostalih velikih festivala posvećenima dokumentarnom filmu, a nastao je partnerstvom Češke, Danske, Francuske, Njemačke, Poljske, Portugala i Švicarske.

Međunarodni festival dokumentarnog filma u Jihlavi traje od 25. do 30. listopada.


Otvoren Mjesec hrvatske knjige 2018.: Pisana riječ kao baštinik nacionalnog identiteta unutar Europe

ZAGREB -
Manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2018., koja tijekom mjesec dana u promicanju knjige i čitanja mobilizira dvjestotinjak sudionika diljem Hrvatske s ukupno više od dvije tisuće prijavljenih programa popularizacije pisane riječi, svečano je otvorena u ponedjeljak u Zagrebu uz poruke o središnjem mjestu književnosti u korpusu kulturne baštine kao temelja hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta unutar velike europske obitelji.

Na svečanosti u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) predsjednica programskog i organizacijskog odbora Višnja Cej istaknula je kako manifestaciju od 1995. godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba (KGZ) uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, a cilj joj je u razgovoru o knjizi okupiti sve one koje knjiga istinski zanima, kako na državnoj, tako i na lokalnim razinama.

Ove godine, koju je Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine, upravo je baština okosnica programa Mjeseca hrvatske knjige 2018., rekla je Cej. U njezinoj središnjoj temi "Baš baština" nalazi se igra riječi kojom se htjelo istaknuti važnost kulturne baštine, a u motu "(U)čitaj nasljeđe!", sugerirati dvosmjeran odnos: "čitaj i učitaj", "jer mi gradimo baštinu ali i ona gradi nas".

"Kao što je u proslovu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige napisao akademik Krešimir Nemec, 'ako ne znamo ni što smo ni kamo idemo, baština svjedoči tko smo i po čemu smo to što jesmo. Svoju baštinu moramo njegovati, jer upravo je baština naš autentični trag u vremenu. Ona definira naš kulturni identitet'", poručila je.

Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić ocijenio je kako nije slučajno da se manifestacija otvara upravo u Knjižnici HAZU-a, koja je prva Akademijina institucija osnovana prije 157 godina, dok je upravo izdavaštvo i knjiga od početka upisana u poslanje HAZU-a. Akademija je do sada objavila preko šest tisuća edicija, napomenuo je, a među njima su i vrijedna izdanja "Hrvatska i Europa" koja okupljaju i svjedoče o kulturnom i znanstvenom blagu koje je Hrvatska kroz povijest stvarala, te pokazuje koliki je doprinos Hrvatske kulturnom nasljeđu i baštini Europe.

"Mala država na razmeđi zapada i istoka koja se čini da je na periferiji, Hrvatska je dala puno više povijesti kulture i izgradnji identiteta i Europe. Mi moramo znati da danas, ulaskom u Europu, kada se stvara novi način razmišljanja i jedan novi identitet, Hrvatska neće izgubiti svoj identitet već će pridonijeti stvaranju europskog kulturnog identiteta, u čemu je vrlo važna knjiga, dakle pisana riječ, koja usprkos postojanju novih sredstava komunikacije, te kulture estrade i sms poruka, nikada nije izgubila svoje značenje", poručio je Kusić.

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić osvrnula se na odabir glagoljice za glavni motiv manifestacije kao simbola hrvatskog nacionalnog identiteta, iz čega se "može iščitati želja i odlučnost da se na poseban način istakne hrvatski jezik, njegov identitet, samobitnost i višestoljetna prošlost, ali i ukorijenjenost hrvatskoga jezika i knjige u zajedničku europsku jezičnu i kulturnu obitelj".

"Rekla bih da je to danas važnije kao možda nikada prije, jer možda nismo dovoljno svjesni koliko su danas jezici ugroženi, iako paradoksalno, u eri informacija, interneta i digitalizacije postoje nebrojene valorizacije jezika i njegove uporabe", ustvrdila je. Stoga MZO u suradnji s nizom dionika kontinuirano i aktivno daje svoj obol promicanju knjige i čitanja, poručila je.

Manifestaciju je službeno u ime premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture otvorio državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak. Ocijenio je kako je nedvojbeno da je drugo tisućljeće obilježio Gutenbergov izum, koji je "nedvojbeno omogućilo novovjekom čovjeku prijenos znanja na novi način", pa tako "suvremeni čovjek kakvog ga mi poznajemo svoj život ne može zamisliti bez knjige".

Zahvalio je cjelokupnoj zajednici okupljenoj oko knjige, od autora do čitatelja, na trajnom trudu u promicanju hrvatske pisane riječi, a time i hrvatske kulture.

"Hrvatska je upravo kroz svoju višestoljetnu otvorenost i izgradila i očuvala svoj identitet. Smatramo li tradiciju kao posredovanje prošlosti u sadašnjosti, dragocjen orijentir u propitkivanju izazova budućnosti i globalizacije kao dinamičkog sveobuhvatnog procesa, onda se ukazivanjem na baštinu, koja je uz graditeljsko naslijeđe najvitalniji dio hrvatske kulturne baštine, učvršćuje i kulturni identitet", poručio je.

Mjesec hrvatske knjige 2018. do 15. studenoga donosi preko dvije tisuće programa koje na lokalnim razinama – u obliku radionica, igraonica i predavanja za djecu svih dobnih skupina, izložbi, predstava za djecu, akcija nagrađivanja najčitatelja i slično – provodi dvjestotinjak prijavljenih sudionika, narodnih i školskih knjižnica te drugih institucija u kulturi. Središnji program obuhvaća čitateljski maraton, jednodnevnu akciju koja će se održati 23. listopada, kao i natjecanje u čitanju naglas za učenike od 3. do 8. razreda.

Knjižnice sudionice manifestacije obilježit će prigodnim programima 11. studenoga Dan hrvatskih knjižnica, a Hrvatsko knjižničarsko društvo tom će prilikom dodijeliti godišnje priznanje "Knjižnica godine", koje je ove godine zaslužila Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir. Završna svečanost održat će se 15. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje će biti upriličeno javno izvlačenje i dodjela nagrada pobjednicima nacionalnoga kviza za poticanje čitanja, koji se ove godine održava na temu "Do baštine na krilima mašte".

U glazbenom programu svečanosti otvorenja nastupili su Klavirski duo Turkulin – Ljubičić, te Gudački kvartet Sebastian.


Predstavljena knjiga Josipa Pupačića "Pjesme, ogledi i zapisi"

ZAGREB -
Knjiga izabranih djela Josipa Pupačića "Pjesme, ogledi i zapisi", koju je u nizu "Stoljeća hrvatske književnosti" priredio Nedjeljko Mihanović, predstavljena je u ponedjeljak u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Knjigu su predstavili akademici Josip Bratulić i Tonko Maroević, urednik knjige Josip Lisac, književni kritičar Tin Lemac i priređivač Nedjeljko Mihanović.

Akademik Josip Bratulić ocijenio je kako je Pupačić svoje djelo ugradio u čitatelje te dodao kako je u svoje vrijeme bio iznimna pojava u hrvatskoj književnosti.

Po riječima akademika Tonka Maroevića, Pupačićevo djelo zauzima stabilno i čvrsto mjesto u stoljećima hrvatske književnosti. Pisao je čisto i jednostavno gradeći svoju poeziju na hrvatskoj tradiciji, doživljaju ljubavi i metafizičnosti, napomenuo je dodavši kako su osim poezije vrijedni i njegovi kritički radovi o Marinu Držiću i poeziji Frana Krste Frankopana.

Urednik knjige Josip Lisac istaknuo je kako je Pupačić, osim starije hrvatske književnosti, pokazivao i zanimanje za mlade autore.

U svojim je pjesmama, napomenuo je, citirao Držića i druge starije autore te tako integrirao hrvatsku pisanu riječ. Neke njegove pjesme nalikuju na bugarštice kao da je bio susjed Jurju Barakoviću, istaknuo je dodavši kako je istupao izrazito nacionalno podsjećajući kako Hrvati nisu mali narod. Naglasio je kako je bio vatreni Hrvat poput Krste Špoljara i Miroslava Vaupotića te dodao kako je uz poesziju i esejistiku pisao i prozne zapise.

Priređivač Nedjeljko Mihanović smatra kako Pupačića u pjesničkoj dikciji resi jednostavnost poetskih percepcija, što je odlika koja je na cijeni od iskona umjetničkog stva­ranja, od prapočetaka poezije.

"Klonio se prazne forme, bezlič­ne metaformanije, ispraznog fraziranja i sterilne apstrakcije", napomenuo je dodavši kako je Pupačićeva ekspresija težila da bude precizna, odgovorna, od­govarajuća.

Motivi su mu slike zavičaja i sjetni doživljaji prožeti biografičnošću, rekao je Mihanović dodavši kako mu se kroz pjesme provlače i sudbinski elementi pučke religioznosti. Naglasio je kako mu je priroda antropomorfična, a pjesme tragično intonirane.

Pupačić je u svojim prvim zbirkama funkcionalno u precioznosti lirske slike stapao čiste impresionističke emocije s elementima me­taforike moderne poezije, istaknuo je Mihanović. Pupačićeve kritičke refleksije, smatra, nisu rezultat katedar­ske neoborive dogme i strogo prihvaćene morfologije, nego plod umjetničkoga doživljavanja svijeta i prosuđivanja stilskih vertikala izražaja.

U knjigu izabranih djela Josipa Pupačića uvrštene su zbirke pjesama koje je za života objavio te knjiga pjesama "Moj križ svejedno gori", objavljena 1971. posmrtno. Tu je knjigu autor osobno za života priredio, a njezino objavljiva­nje predusrela je tragična smrt. U ovo izdanje ušle su i pjesme koje je Pupačić objavljivao u periodici, ali ih nije uvrstio ni u jednu svoju zbirku, a načinjen je i izbor iz pjesama objavlje­nih nakon njegove smrti u "Sabranim pjesmama" 1978, koje je prema ostavštini priredio Miroslav Vaupotić.

U "Ogledima" je donesen izbor iz Pupačićevih književnopo­vijesnih radova, objavljenih u periodici, koji predstavljaju pje­snika kao sveučilišnog nastavnika, znanstvenika i kritičara u hrvatskoj suvremenoj znanosti o književnosti, u kojoj je izno­sio formulu nove moderne književne metodologije, a u "Autobiografskim zapisima" nalaze se dva autobiografska teksta: Životopis i Politička autobiografija.

Knjiga "Pjesme, ogledi i zapisi", (384 str.) sadrži i uvodnu studiju priređivača s ljetopisom, bibliografijom autorovih djela i izabranom bibliografijom radova o autoru, tekstološka napomena, redaktura i izrada Rječnika te Tumača imena i izraza.

Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 1928. – otok Krk, 1971.) klasik je hrvatskoga pjesništva, povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar. Radio je kao urednik, lektor i predavač za hrvatski jezik u Lyonu i Londonu. Sa suprugom i kćeri poginuo je u zrakoplovnoj nesreći.


Arhivski sabirni centar u Vinkovcima dobio nove prostorije

VINKOVCI -
U novim prostorijama Arhivskoga sabirnog centra u Vinkovcima Državnog arhiva u Vukovaru u Dugoj ulici, u čije je uređenje i opremanje Grad Vinkovci uložio 770.000 kuna, a Ministarstvo kulture 400.000, u ponedjeljak je održana prigodna svečanost.

Arhivski sabirni centar u Vinkovcima otvorio je pomoćnik ministrice kulture Hrvoje Manenica, koji je u prigodnom govoru podsjetio kako put do premještanja vinkovačkog Arhivskog centra u nove prostorije nije bio ni brz ni lagan.

 "Arhivski sabirni centar kao dio Državnog arhiva u Vukovaru građanima omogućava jednostavniji pristup potrebnim dokumentima, a istraživačima olakšava povijesna istraživanja", rekao je Manenica i zahvalio gradskim vlastima što su, kako je rekao, inzistirale da taj centar ostane u Vinkovcima te što su bile spremne pronaći primjereni prostor i uložiti financijska sredstva u njegovo uređenje i opremanje.

Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić podsjetio je da Arhivski sabirni centar u Vinkovcima postoji još od 1990. godine, ali je godinama bio smješten u neodgovarajućim prostorijama u zgradi negdašnjeg Doma časnih sestara u Vojarskoj ulici.

 Zahvalio je svojem prethodniku Mladenu Karliću i bivšemu gradskom pročelniku za kulturu Mariju Banožiću, koji su, kako je rekao, bitno pridonijeli da Arhivski centar ostane u Vinkovcima i bude smješten u Dugoj ulici.

Bosančić je također podsjetio kako je u vrijeme Vlade Zorana Milanovića prijetilo ukidanje tog centra, a kao jedan od razloga navodili su se ekonomski razlozi te neodgovarajući uvjeti u kojima je tada radio, što je izazavalo revolt Vinkovčana i rješenje o njegovu trajnom smještaju u prostorije negdašnjeg katastra u Dugoj ulici.

Po riječima ravnatelja Državnog arhiva u Vukovaru Petra Eleza, vinkovački Arhivski sabirni centar raspolaže sa suvremenim skenerom za digitalizaciju arhivske građe, što će bitno pridonijeti kvaliteti rada te ustanove u kojoj se čuva oko 1200 dužnih metara arhivske građe, a gradske vlasti posebice su zainteresirane za vrijedne dokumente koji se čuvaju u Beču i svjedoče o razdoblju Vojne krajine u Vinkovcima.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić istaknuo je veliko značenje koje imaju arhivi, dodajući da su građani Vinkovaca vezani za svoj arhivski centar te kako bi bila velika šteta da je on ukinut.
 

Otvorena izložba "Hrvatska knjižna baština u pretiscima Alojza Jembriha"

ZAGREB - U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen hrvatskoj knjižnoj baštini, u ponedjeljak je u auli Gradske knjižnice otvorena izložba s četrdesetak pretisaka i faksimila rijetkih hrvatskih knjiga nastalih između 16. i 19. stoljeća, koje je realizirao istaknuti hrvatski kroatolog, jezikoslovac, slavist i filolog Alojz Jembrih.

Željko Vegh, voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, smatra kako je ta izložba jedan od načina da se javnosti predstavi književna baština knjiga koje su tiskane prije dvjesto, tristo i više godina.

"Impresivno je koliko je u posljednjih trideset godina Jembrih objavio pretisaka, koliko ih je pripremio s transkripcijama i opsežnim pogovorima", istaknuo je Vegh, dodavši da iako te knjige nisu stare vrlo su rijetke i veliko su bogatstvo koje inače ne bi bilo dostupno za korištenje.

Na bečkom sveučilištu studirao je slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju, doktorirao s tezom o Antunu Vramcu. Njegov opus sadrži stotine znanstvenih članaka, objavljenih knjiga, referata sa znanstvenih konferencija, znanstvenih časopisa, a objavljivanje pretisaka starije hrvatske književne baštine u posebnom je fokusu njegova interesa.

"Jembrih se kao mladi znanstvenik usmjerio na kajkavsku književnu i jezičnu baštinu, a za takvo znanstveno usmjerenje ništa nije prikladnije od djela Antuna Vramca, jer njegova Kronika i zbirka propovijedi Postilla gotovo simbolično predstavljaju okosnicu nadolazeće kajkavske izdavačke djelatnosti", rekla je Ivana Klinčić iz Gradske knjižnice.

Klinčić kaže kako Jembrihov rad pokazuje što može nastojanje samo jedne osobe. "Nije lako pronaći izdavače za tako zahtjevna izdanja, no on je uspješno realizirao sve te izdavačke pothvate surađujući s mnogim institucijama, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža, ali i cijelim nizom udruga, izdavačkih kuća i knjižnica", dodala je.

Jembrihovo područje rada obuhvaća književnu baštinu sjeverozapadne Hrvatske, hrvatskog glagolizma, gradišćanskih Hrvata i hrvatske knjižne protestantistike.

"U svim tim područjima nastojao je javnosti i stručnoj zajednici učiniti književnu baštinu bliskom i pristupačnom, kako bi ona mogla na jednostavan način pronaći svoje mjesto u znanstveničkim radnim sobama i obiteljskim bibliotekama, kao dio hrvatskog nacionalnog identiteta", naglasila je.

Profesor Alojz Jembrih prisjetio se kako se njegova ljubav prema staroj knjizi rodila tijekom studija, kada je prvi put u rukama, uz stroge mjere zaštite, držao u rukama Misal kneza Novaka iz 1368. godine. "U pripremi pretisaka vodio me unutarnji poriv da donesem nešto nepoznato, što nitko još nije vidio i da približim ta djela zajednici", napomenuo je.

"Ovom izložbom, upriličenom na blagdan hrvatske knjige, oživjela je književna hrvatska baština, kao dio nacionalne baštine, kroz veliku lepezu rukopisa koji su iz starog pisanog jezičnog sustava preneseni u suvremeni jezični sustav", rekao je.

Alojz Jembrih (Varaždin, 1947.) , sveučilišni nastavnik na Hrvatskim studijima, od 1990. godine priređuje za objavljivanje pretiske starih hrvatskih knjiga i faksimile rukopisa starih hrvatskih pisaca, od Antuna Vramca i Stjepana Konzula Istranina do Katarine Patačić, Ivana Krizmanića i Tome Mikloušića.

Najprije je bio znanstveni asistent na Institutu za staroslavenski jezik, potom je radio je u Zavodu za hrvatski jezik, bio docent Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, u Sloveniji i predavao hrvatski jezik na katedri za slavistiku. Od 1997. predaje hrvatski jezik na Odsjeku za razrednu nastavu i predškolski odgoj u Čakovcu u Visokoj učiteljskoj školi, a od 1998. je zaposlen na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Izložba pretisaka, kojom je obogatio hrvatsku filologiju, kroatistiku i slavistiku, ostaje otvorena do 9. studenoga.


"Molly Sweeney" Briana Friela u utorak i srijedu u ZKM-u

ZAGREB - Zagrebačko kazalište mladih (ZKM) ugostit će u utorak i srijedu 16. i 17. listopada predstavu "Molly Sweeney", koju je po tekstu irskog dramatičara Briana Friela postavila redateljica Bruna Bebić.

Predstava je koprodukcija Kulturno umjetničke udruge ROMB, UO Mitropa, HNK-a Šibenik i Umjetničke akademije u Splitu u suradnji sa Županijskom udrugom slijepih Split.

Priča je to o mladoj ženi gotovo slijepoj od rođenja. Strukturirana je kroz tri usporedna solilokvija: doktora Ricea, oftalmologa koji će u Mollynu medicinskom slučaju naći mogućnost obnove propale karijere; Mollynog mladog supruga Franka, mladića opsesivno posvećenog potrazi za uzbuđenjima i nesvakidašnjim situacijama, te same Molly.

"Posljedice za Molly paradoksalno su dramatične. Urušava se u spoznaji da je odbacila vlastitu posebnost kojom je do tada osjećala život kao dar. Naposljetku, njezin izbor je odbijanje vida, ali ne na način kojim se slavi unutrašnji vid već kao sunovraćenje u procijep gdje vlada slijepi vid, u procijep između 'vidjeti i ne vidjeti', o kojem piše neurolog Oliver Sacks u svojem eseju koji je Briana Friela i nadahnuo za pisanje drame 'Molly Sweeney', komada koji s jedne strane svojom dirljivošću, a s druge velikom temom, temom o cijeni ljudske slobode, dokazuje toga pisca kao jednog od najznačajnijih dramatičara na razmeđu stoljeća", stoji u najavi.

Dramaturginja je Lada Martinac, scenografkinja Danira Matošić, a kostimografkinja Ana Marin. Izbor glazbe i video potpisuje Edi Matić.

Igraju Monika Vuco (Molly), Pere Eranović (Frank) i Alen Čelić (dr. Rice). U video projekciji glume Goran Marković (Mollyn otac) i Klara Pavlović (mala Molly).


Umjetnički paviljon: Predstava "Ruka" uz izložbu o Bukovcu i Cabanelu

ZAGREB - U okviru aktualne velike izložbe Umjetničkog paviljona "Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja" u ponedjeljak će se u tom reprezentativnom izložbenom prostoru premijerno izvesti predstava za djecu i mlade "Ruka" koja, otkrivajući pozadinu nastanka istoimene Bukovčeve slike, govori o ustrajnosti, snazi volje i vjeri da je sve moguće.

Tijekom tri mjeseca trajanja izložbe, predstava, utemeljena na autobiografskoj knjizi Vlahe Bukovca "Moj život", posjetitelje vodi u Pariz druge polovice 19. stoljeća, na susret tada mladog Vlahe Bukovca i slavnog francuskog majstora Alexandre Cabanela.

Do svoje 22. godine Bukovac nije bio osobito uspješan, iz svih krajeva svijeta vraćao se sve neuspješniji, bilo zbog pada u utrobu broda kada je po uzoru na pretke htio biti moreplovac, ili godinama oslikavajući redne brojeve na vagonima vlakova u San Franciscu. Uvijek se iz svijeta vraćao u Dubrovnik  bez ijednog novčića u džepu.

Nakon brojnih pokušaja, a na nagovor tada u Dubrovniku uglednog Mede Pucića, dobrog poznavatelja umjetnosti, odlazi u Pariz po još jednu šansu – pokušati upisati prestižnu parišku  Likovnu akademiju u klasi slavnog Alexandera Cabanela.

Čim su se susreli, Cabanel ga je odbio jer mu je klasa popunjena, no uporni mladi slikar nije htio odustati i predložio profesoru da će mu donijeti jedan svoj rad, pa ako mu se svidi primit će kad kod sebe na studij.  To mu je i uspjelo, sa slikom "Ruka" koja je također predstavljena na izložbi u Umjetničkom paviljonu.

U ulozi Vlahe Bukovca nastupa Frano Mašković, predstavu režira Petra Radin (Kazalište Tvornica lutaka), a izvodi se u Umjetničkom paviljonu, koji za ovu prigodu postaje improvizirano kazalište.

Djeca će sjediti na prostirkama – naspram slika dvaju likovnih genija te uz originalnu glazbu priznatog hrvatskog autora Mateja Meštrovića, scenografiju akademskog slikara Marija Miškovića, kostime Đurđice Vorkapić i igre svjetla akademskog dizajnera Svena Čustovića. Spojem boje, zvuka i glumačkog izričaja sudjelovat će u izvanvremenskom putovanju te, tako, doživjeti nevjerojatno iskustvo, ističe se u najavi predstave.

Na tragu povijesnog susreta dvojice velikih umjetnika predstava govori i o Umjetničkom paviljonu te omogućuje "putovanje vremenskim strojem više od 120 godina unazad", uprizorujući priču rađanja velikog umjetničkog djela, koje je neposredno povezano i s Umjetničkim paviljonom, najstarijim izložbenim prostorom na jugoistoku Europe.

Predstava traje 35 minuta nakon čega se razgledava izložba, izvodit će se svaki ponedjeljak do zatvaranja izložbe 6. siječnja u četiri termina - 10 sati, 11 i 30, 15 i 30  i 18 sati.

Izložba "Vlaho Bukovac i Alexandre Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja” retrospektivni je pregled Bukovčevog djela s više od 140 slika, a  prvi put u Hrvatskoj i susjednim zemljama predstavljaju se radovi njegova pariškog profesora, istaknutog francuskog umjetnika 19. stoljeća.

Autori izložbe su povjesničar umjetnosti Igor Zidić, ponajbolji poznavatelj Bukovčeva opusa i povjesničar umjetnosti Michel Hilaire, direktor partnera izložbe, Muzeja Fabre, stručnjak za opus Alexandera Cabanela.

Tijekom izložbe, kojom se obilježava 120. obljetnica osnutka Umjetničkog paviljona, održat će se bogati popratni program, sa stručnim predavanjima, projekcijama dokumentarnih filmova, koncertima.


IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

LSD slavi 75. rođendan i stidljivo se vraća u medicinska istraživanja

BERN -
LSD, droga koja asocira na hipi pokret i umjetnost 60-ih godina prošlog stoljeća, stidljivo opet postaje predmet medicinskih istraživanja, 75 godina nakon što je gotovo slučajno otkrivena u velikom švicarskom laboratoriju.

Prije nego što će postati rekreativna droga povezana s Woodstockom i umjetnicima 60-ih godina, LSD, tvar visokih halucinogenih svojstava, nastao je 1943. kao pokusni lijek u psihijatriji.

Osim na hipi pokret 60-ih godina LSD asocira i na protuvladine prosvjede i kontrakulturu.

Uznemirena stupnjem zloporabe LSD-a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva vlade na akciju pa je 1971. ta psihodelična droga stavljena izvan zakona, a medicinska istraživanja obustavljena su na veliku žalost dr. Alberta Hofmanna (1906.-2008.), jednog od njegovih očeva koji je čitav svoj život branio terapeutske vrijednosti svog otkrića.

Ali zadnjih nekoliko godina stvari se pomalo mijenjaju i LSD se na mala vrata vraća u medicinu.  

Godine 2006. u Baselu je organizirana velika konferencija o dr. Hofmannu u povodu stote godišnjice njegova rođenja. Tada je priređena i izložba u Švicarskoj nacionalnoj knjižnici u Bernu posvećena njegovoj knjizi naslovljenoj "LSD: moj enfant terrible".

Znanstvenici iz cijelog svijeta tada su se obratili s molbama svojim vladama tražeći dopuštenje da opet ispituju LSD, posebice kako bi proučavali njegov utjecaj na liječenje teških depresija ili kao popratni lijek za pacijente oboljele od neizlječivih bolesti.


II. faza  

Među rijetkim istraživanjima koja su od tada dopuštena jest studija nazvana II. faza koju je proveo dr. Peter Gasser, psihijatar i psihoterapeut u Švicarskoj.

Cilj studije na 12 pacijenata, financirane novcem kalifornijskog instituta Multidisciplinary Association for Psychedelic Studies (MAPS), utvrditi je kako LSD može pomoći oboljelima da se nose sa svojim strahovima i tjeskobama kada im je dijagnosticiran rak u uznapredovaloj fazi.

"To je tek početak i moguće je da se LSD vrati kao neki lijek", predviđa Hannes Mangold, kustos izložbe u Švicarskoj nacionalnoj biblioteci u Bernu.

LSD, kojem kratica dolazi od njemačkog naziva Lysergsäurediethylamid (dietilamid lizerginske kiseline), otkriven je slučajno prilikom Hofmannova rada s gljivicom raženom glavicom koja se i prije koristila u razne medicinske svrhe. U to doba u laboratoriju Sandoza u Baselu upotrebljavala se za proizvodnju lijeka protiv migrene.

Hofmann je ne znajući stvorio LSD kombinirajući glavni sastojak ražene glavice, lizerginsku kiselinu, s dietilamidom. Tijekom istraživanja slučajno je na kožu nanio tragove spoja i osjećao se neobično. Kako bi bolje istražio pojavu, uzeo je veliku dozu i iskusio snažne halucinacije.

Arthur Stoll, vlasnik istraživačkog laboratorija Sandoza, predlaže tada svome sinu, psihijatru u Zürichu, da iskuša tvar na svojim pacijentima.


Kao u akvariju

U napomeni koju su 50-ih godina dobivali liječnici zainteresirani za iskušavanje droge na sebi, objašnjava se da ta tvar izaziva neku vrstu prolazne umjetne psihoze i može im pomoći da bolje razumiju misli svojih bolesnika. Pacijentima je taj čudotvoran lijek trebao ublažiti tjeskobe i opsesivne neuroze.

No LSD se iskrao iz medicinskog laboratorija i širokih ruku prihvatili su ga umjetnički i književni krugovi pod utjecajem američkog pisca Kena Keseyja, autora "Leta iznad kukavičjeg gnijezda" i profesora psihologije Timothyja Learyja, koji je izgubio radno mjesto na Harvardu jer je drogu podijelio svojim studentima.

Švicarska radio televizija pronašla je u svojim arhivima reportažu iz 1966. u kojoj tri volontera uzimaju LSD te pred kamerom svjedoče o doživljenom iskustvu.

"Bez okusa je", govori prvi volonter pomalo razočaran, a zatim počinje opisivati svoje halucijnacije pa kaže da se osjeća kao "da je u akvariju".

"Vidim samo alge", ispričao je liječniku i ekipi na snimanju objasnivši na koji je način tvar oslobodila njegovu kreativnost.


Od nepoćudna do čuda od djeteta

Krajem 60-ih godina LSD biva postupno zabranjen pa tako i u Švicarskoj g. 1968.

Stoga se dr. Hofmann laća pera kako bi riječju obranio svoj izum.

Njegova knjiga "LSD: Mon Enfant terrible" apsolutno je opčinjujuća, djelomice je kemijski priručnik, a djelomice metafizička rasprava, kaže Mangold.

Dr. Hofmann knjigom je želio unijeti nove dokaze u raspravu o LSD-u i cijelog se života trudio prikazati pozitivnu stranu svog otkrića.

"Kada bismo uspjeli bolje se njime koristiti u medicinskoj praksi povezanoj s meditacijom i sposobnostima LSD-a da izazove vizionarska iskustva u određenim okolnostima, vjerujem da bi moje nepoćudno dijete moglo postati čudo od djeteta", napisao je švicarski kemičar.


Norveški arheolozi otkrili rijetke ostatke vikinškog broda

OSLO -
Norveški arheolozi u ponedjeljak su izvijestili da su oko pola metra pod zemljom na jugoistoku zemlje otkrili ostatke vikinškog broda.

Riječ je o rijetkom otkriću koje bi moglo još bolje rasvijetliti prirodnu ekspedicija talentiranih srednjevjekovnih ratnika-pomoraca.

Stručnjaci kažu da je oblik broda tipičan za Vikinge, a otkrili su ga u mjestu Haldenu, jugoistočno od Osla uz pomoć posebnog radara, pedesetak centimetara ispod zemlje na humku ispod kojega je vikinška grobnica.  

"Usred groblja otkrili smo 'anomaliju', dakle, nešto što se izdvaja od ostalog dijela nalazišta i ima jasan oblik i dimenzije vikinškog čamca", rekao je za AFP arheolog Knut Paasche s norveškog Instituta za istraživanje kulturne baštine (Niku).

"Zasad ne možemo reći u kakvom su stanju ostaci čamca", rekao je.

Vikinzi su u brodovima pokapali izabrane članove zajednice, a zajedno s njima ondje su polagali sve što bi im trebalo u zagrobnom životu.

Gotovo u svim selima Vikinga gradili su se brodovi. Stoljećima su usavršili umijeće brodogradnje te su uspjeli izgraditi brod koji je promijenio tok povijesti.

U čitavoj sjevernoj Europi brodovi Vikinga građeni su na isti način – od dasaka pričvršćenih zakovicama. Zahvaljujući njima brodovi Vikinga bili su snažno i fleksibilni. Koncept dizajna vikinškog broda može se dobro vidjeti na očuvanim brodovima "Oseberg" i "Gokstad", nazvanima po naseljima u blizini kojih su pronađeni. Oba su izložena u muzeju blizu Osla.

Arheolozi podsjećaju da postoji nekoliko vrsta vikinških brodova te da je svaki od njih imao svoju namjenu. Na duga putovanja Vikinzi su najčešće kretali u drakarima, izduženim plitkim brodovima sa simetričnim uzdignutim krajevima, a jedan od njih krasio je izrezbareni zmaj koji je trebao izazvati strah kod neprijatelja.

Premda brodu nedostaju krma i dio donjeg dijela trupa, stručnjaci procjenjuju da je brod iz Haldena u cijelosti bio dugačak 20 metara, što ga čini jednim od najduljih vikinških brodova otkrivenih u toj zemlji, kažu iz Nikua.

Članovi instituta razmotrit će sve opcije vađenja broda iz zemlje, čemu će se prionuti po završetku hladnog dijela godine.  

 
Poremećaji mentalnog zdravlja ekonomiju će do 2030. stajati 16 bilijuna dolara

WASHINGTON -
Poremećaji mentalnog zdravlja u porastu su u svim zemljama svijeta, a globalnu bi ekonomiju između 2010. i 2030. mogli stajati oko 16 bilijuna dolara ako se na globalnoj razini ne poduzmu odgovarajući koraci, podaci su objavljeni u izvješću povjerenstva časopisa "Lancet" čiji su urednici pokrenuli istraživanje.

Izvješće Lancetova povjerenstva potpisuje 28 specijalista s područja psihijatrije, neuropsihijatrije i javnoga zdravstva, ali i pacijenti. U njemu stoji da bi sve veća kriza, koja se odnosi na porast mentalnih poremećaja u svijetu, mogla nanijeti trajnu štetu ljudima globalno, zajednicama, ali i svjetskim ekonomijama.

I dok će se neki troškovi odnositi na izravne troškove liječenja i lijekove te na razne terapije, većinom će se raditi o neizravnom trošku - gubitku produktivnosti pojedinca, troškovima za socijalnu skrb te obrazovanje, ističe glavni autor izvješća Vikram Patel. U izvješću se ne navodi precizno na što bi se moglo potrošiti potencijalnih 16 bilijuna troškova do 2030. godine.

Mentalno je zdravlje sastavni dio općeg zdravlja osobe, a predstavlja važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca i za obitelj. Osoba dobroga mentalnog zdravlja je zadovoljna, pozitivna, biti sretna u obitelji i izvan nje, prihvaćati druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na radnom mjestu i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.

Poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju istinski zdravstveni problem kojemu valja prići kao i problemu tjelesnog zdravlja. Zbog česte pojavnosti i sve veće učestalosti, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, narušavanja kvalitete života bolesnika i njegove obitelji, duševne bolesti i mentalni poremećaji predstavljaju jedan od važnijih javnozdravstvenih problema u svijetu. Statistike o broju oboljelih, o uzrocima onesposobljenosti za rad, o bolničkom liječenju i uzrocima mortaliteta stavljaju mentalne poremećaje pri vrh popisa najčešćih bolesti. Trend hospitalizacija zbog duševnih poremećaja je u posljednjih 25 godina u porastu.

Potvrđuje to i Patel, profesor na Harvardskom medicinskom fakultetu, koji kaže da je"stanje uistinu turobno".

Osobe poremećenog mentalnog zdravlja često su preplašene, očajne, zbunjene i potrebna im je velika pomoć i potpora najbližih, ali i društva. Osobe s mentalnim poremećajima negativno su obilježene, odbačene... Izostanak prepoznavanja i liječenja mentalnih bolesti može imati tragične posljedice, poput samoubojstva.

Profesor Patel kaže da je u posljednjih 25 godina broj mentalnih poremećaja i bolesti "dramatično porastao", djelomično zbog produljenja starosne dobi populacije na globalnoj razini i većeg preživljavanja djece zbog bolje zdravstvene skrbi, no upozorava da "nijedna zemlja na svijetu ne ulaže dovoljno u istraživanje ovoga velikog problema današnjice."

"Nijedno drugo zdravstveno stanje danas nije u tolikoj mjeri zapostavljeno kao mentalno zdravlje", kaže Patel.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da danas u svijetu od depresije boluje oko 300 milijuna ljudi, a 50 milijuna ih je oboljelo od nekog oblika demencije. Shizofrenija pogađa oko 23 milijuna ljudi, a bipolarni poremećaj njih oko 60 milijuna.

U izvješću Lanceta se navodi da su kod osoba s najčešćim mentalnim poremećajima, poput depresije, tjeskobe i shizofrenije, nerijetko zamijećena velika kršenja ljudskih prava, a riječ je o vezivanju pacijenata, njihovu mučenju i zatočenju.

Glavni urednik stručnoga medicinskog časopica Lancet, Richard Horton, koji je naručio izradu izvješća, kaže da ono "u prvi plan donosi sramotne i šokantne načine liječenja osoba s mentalnim oboljenjima diljem svijeta."

Pozvao je na primjenu zaštite ljudskih prava i u ovoj branši kako bi se oboljelima zajamčila temeljna prava poput onog na zaposlenje, obrazovanje i ostala ključna životna iskustva.

Preporučuje savjetovanja i pomoć oboljelima u manjim zajednicama, gdje razne vrste terapija ne vode isključivo profesionalni zdravstveni radnici nego i svi ostali osposobljeni za takvu vrstu posla.

 
Liječnici upozoravaju na "epidemiju" carskih rezova

LONDON -
Broj porođaja carskim rezom udvostručio se u zadnja dva desetljeća i u nekim zemljama dosegao razmjere epidemije, objavili su liječnici u časopisu Lancetu.  

Milijuni žena svake godine sebe i svoje bebe izlažu nepotrebnom riziku carskog reza u razmjerima "koji nemaju apsolutno nikakve veze s medicinskim razlozima".

U 2015. godini, posljednjoj za koju postoje dostupni podaci, liječnici su diljem svijeta izveli 29,7 milijuna carskih rezova, što je 21 posto svih porođaja. Petnaest godina prije, na početku 21. stoljeća, carskih rezova bilo je 16 milijuna, odnosno 12 posto svih porođaja.

Procjenjuje se da je carski rez, kirurški zahvat kojim se sprečavaju komplikacije pri porodu, nužan u 10 do 15 posto trudnoća.

Na prvi pogled možda se čini da se dogodio veliki skok, ali taj se dojam radikalno mijenja kada se pogleda stopa carskog reza po ekonomskom statusu. U najmanje 15 zemalja svijeta tim zahvatom na svijet dolazi čak 40 posto djece. Najčešće mu pribjegavaju bogatije žene u privatnim klinikama.

U Brazilu, Egiptu i Turskoj više od pola porođaja obavlja se carskim rezom. Najviše u Dominikanskoj Republici, 58,1 posto.

Zahvat češći u zemljama s višim primanjima

Autori studije naglašavaju da se zahvat općenito previše koristi u okruženjima sa srednjim i visokim primanjima, ali je obratno ondje gdje vlada neimaština. Siromašne žene često nemaju pristup zahvatu koji im može spasiti život.

"Samo na temelju medicinskih potreba ne bismo očekivali takve razlike između zemalja, između žena različita socioekonomskog statusa ili čak između pokrajina unutar iste države", rekao je vodeći autor studije Ties Boerma, profesor javnog zdravlja na Sveučilištu Manitoba.

Jane Sandall, profesorica sociologije i ženskog zdravlja na Kraljevskom koledžu u Londonu, kaže da je nekoliko razloga zbog kojih se žene sve češće odlučuju na carski rez.

Među njima su nedostatak primalja koje na vrijeme otkrivaju i sprečavaju probleme, gubitak povjerenja u to da će porodničar sigurno i stručno provesti vaginalni porođaj, ali i medicinsko-legalna pitanja.

Liječnici su često u iskušenju da organiziraju carske rezove kako bi ubrzali protok pacijentica u rodilištima, a medicinski profesionalci su manje podložni eventualnim tužbama ako izaberu carski rez umjesto prirodnog porođaja.

Sandall kaže da često postoje "financijski poticaji" i liječniku i bolnici da naprave carski rez.

U studiji se upozorava da mnogi mladi liječnici postaju "stručnjaci" za carski rez i istodobno gube samopouzdanje kada su u pitanju prirodni porođaji.

U analizi se ističe i problem golemog nesrazmjera između siromašnijih i bogatijih regija u istoj zemlji. U Kini, primjerice, postotak carskog reza varira od četiri do 62 posto. U Indiji od sedam do 49 posto, ovisno o regiji.

Stopa invalidnosti i smrti veća nakon carskog reza

Mnogi smatraju kako je carski rez "lagan" način poroda, ali daleko je od toga da rizik ne postoji.

Stope smrti i invalidnosti majki veće su nakon carskog reza u odnosu na vaginalni porod. Zahvat na maternici ostavlja ožiljke što može dovesti do krvarenja, ektopičnih trudnoća (kad zametak 'zaglavi' u jajnicima), kao i do prijevremenih porođaja u budućim trudnoćama.

"Carski rez je velika operacija, koja nosi rizike i zahtijeva pomno razmatranje", kaže Sandall.

Gerard Visser sa Sveučilišnog medicinskog centra u Nizozemskoj tvrdi da je porast broja carskih rezova "alarmantan".

"Medicinska struka sama ne može obrnuti taj trend. Potrebna je šira društvena akcija kako bi se prestali obavljati nepotrebni carski rezovi, a ženama i obiteljima vratilo povjerenje da će dobiti najprikladniju njegu", rekao je Visser.
 

Moby najavio izlazak memoara "Then It Fell Apart" za 2019.

LONDON - Američki glazbenik Richard Melville Hall, poznatiji pod umjetničkim imenom Moby najavio je izlazak memorara "Then It Fell Apart" za 2019., piše The Rolling Stone.

"Radi se o putovanju u tamno srce slave i demonima koji vrebaju iza sjaja životnog stila slavnih", napisao je Moby na twitteru za nastavak svojih memoara iz 2017. "Porcelain: A Memoir".

"U ljeto 1999. Moby je objavio album koji je definirao tisućljeće, "Play". Poput albuma koji definiraju generaciju, "Play" je bio sveprisutan i katapultirao je Mobya u superzvijezde. Odjednom se družio s Davidom Bowiejem i Lou Reedom, Christinom Ricci i Madonnom, uzimajući ecstasy za doručak, ispijajući svaki dan litre votke i spavajući s modelima. Bila je to dijeta koja nije mogla trajati. A onda se sve raspalo", stoji u priopćenju izdavačke kuće Faber Books, koja će objaviti memoare 11. lipnja 2019.

Poznati američki komičar i voditelj Stephen Colbert rekao je za "Then it fell apart" da "nekako ta kronika duge, tamne noći duše uključuje smiješne priče u kojima su Trump, Putin i uistinu zbunjujući niz degenerika".


Hologramska turneja Amy Winehouse kreće 2019.

LONDON - Hologram pokojne soul-jazz dive Amy Winehouse kreće na svjetsku turneju krajem 2019., piše The Guardian.

Projekcija pjevačice izvodit će digitalno remasterirane pjesme uz prateće vokale i live bend.

"Nama je ovo kao san. Vidjeti ju ponovo na pozornici je nešto posebno i ne može se opisati riječima. Glazba naše kćeri dotaknula je živote milijune ljudi i iznimno nam puno znači što će se njeno nasljeđe održati na ovaj inovativan i revolucionaran način", kazao je otac pjevačice Mitch Winehouse.

Dodao je da turnejom namjeravaju podići svijest i prikupiti sredstva za "The Amy Winehouse Foundation". Ta dobrotvorna udruga educira mlade ljude o zlouporabama droge i alkohola, pruža podršku onima koji su u riziku te podupire razvoj mladih u nepovoljnom položaju kroz glazbu.

Nastup hologramske Amy trebao bi trajati od 75 do 110 minuta.

Winehouse je svjetsku slavu stekla albumom "Back To Black" objavljenim 2006., s kojim je osvojila pet Grammya.

Zadnji nastup imala je na beogradskom Tuborg festivalu u lipnju 2011. Kaotični set na kojem je Winehouse mumljala tekstove pjesama i zaboravila imena članova benda vodio je do otkazivanja europske turneje.

Pronađena je mrtva 23. srpnja 2011. u svom stanu u Londonu. Umrla je od trovanja alkoholom, a napustivši ovaj svijet u dobi od 27 godina pridružila se "Klubu 27" - grupi iznimno talentiranih i utjecajnih rock glazbenika koji su umrli s 27 - Brian Jones, Jimmy Hendrix, Janis Joplin, Jim Morrison, Kurt Cobain i drugi.

Novi dokumentarac o Amy - "Back to Black" izlazi u studenom, a sadrži isječke iz posljednjih intervjua kojima se odazvala, ali i nove razgovore s njezinim bliskim suradnicima Markom Ronsonom i Salaamom Remijem.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus