00:22, 12. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 14. svibnja 2017.

Objavljeno: 14.05.2017 u 02:30
Pregledano 150 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 14. svibnja 2017.

ZAGREB, 14. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


HAZU: Izložbu za 140. obljetnicu rođenja hrvatskog književnika Milana Ogrizovića

 
ZAGREB - U povodu 140. obljetnice rođenja hrvatskog književnika Milana Ogrizovića, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organizirao je retrospektivnu izložbu  Milan Ogrizović i kazalište koja se može razgledati do 31. svibnja u Narodnom domu HAZU u Opatičkoj ulici.

 Autorica izložbe je mlada teatrologinja Anamarija Žugić s Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU.

 Izložba je osmišljena kao prikaz svestrane umjetničke, ali i nastavničke djelatnosti književnika, kazališnoga čovjeka i pedagoga Milana Ogrizovića (Senj, 1877. - Zagreb, 1923.) u povod 140. obljetnice njegova rođenja, no ne isključivo kao prigodna izložba, nego i kao kritičko čitanje njegove uloge u hrvatskom književnom i kazališnom kanonu te u povijesti i suvremenosti zagrebačkog kazališnog života, pa i opširnije, rekla je teatrologinja Žugić, priopćeno je u subotu iz HAZU.

 Obljetnički duh izložbe poslužio je da se na svjetlo iznese dosad neviđena ili vrlo rijetko viđena te neizmjerno velika građa o kazališnom radu Milana Ogrizovića, kako bi se potkrijepila vrlo često zanemarivana činjenica o modernosti Ogrizovićevih umjetničkih nazora te o širini, važnosti i temeljitosti njegove kazališne djelatnosti, koju su svojedobno prepoznala najveća imena hrvatskoga kazališta od Branka Gavelle do Miroslava Krleže, ističu iz HAZU.

  „Milan Ogrizović kao književnik, dramatičar i kritičar, ali i lektor, dramaturg, esejist, polemičar i satiričar, stvarajući tijekom prvih dvadeset godina 20. stoljeća, svojim je žanrovski i stilski raznolikim opusom obilježio povijest hrvatskog, pogotovo zagrebačkog, kazališta i književnosti, a njegova djela obogaćuju hrvatsko kazalište i u novom tisućljeću“, kaže Anamarija Žugić.
 


Milan Ogrizović - homo theatralis


Izložba je razdijeljena u sedam cjelina koje, objedinjene prigodnim citatima iz pera samog autora, okupljaju različite aspekte Ogrizovićeve kazališne djelatnosti.

 Prva je cjelina posvećena svestranom radu Milana Ogrizovića kao pravoga homo theatralisa, a temelji se na novinskim kritikama i repertoarnim vijestima, teorijskim tekstovima i dokumentima koji rasvjetljuju njegovu pedagošku, predavačku djelatnost u sklopu Glumačke škole u Zagrebu te kroz javna predavanja s kazališnom tematikom.  Među izlošcima posebno se ističu njegova tiskana izdanja o hrvatskom kazalištu, operi i Glumačkoj školi.

 Preostalih šest cjelina skreće pozornost na Ogrizovićev rad kao libretista, autora prigodnica, dramatizacija, artističkih jednočinki, zatim dramskih tekstova s povijesnom tematikom ili temeljenih na narodnoj pjesmi i, naposljetku, kao autora izvornih dramskih tekstova poput antologijske Hasanaginice, Vučine i Objavljenja.
Na izložbi su prikazani i autorovi rukopisni dramski tekstovi, libreta i pripadne partiture, redateljske knjige, kazališne cedulje, kazališni plakati, kazališna dokumentacija koja svjedoči o Ogrizovićevoj širokoj kazališnoj djelatnosti, kazališne fotografije, scenografske i kostimografske skice, umjetnički portreti, snimke kazališnih predstava, pa i kostimi Ljubice Wagner, istaknute kostimografkinje i Ogrizovićeve unuke.

 Autorica likovnog postava izložbe je Ivana Bakal, a vizualni identitet pratećih materijala izložbe potpisuje Mario Aničić. Izložba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba.

 Milan Ogrizović rodio se u Senju 12. veljače 1877., a umro je u Zagrebu 25. kolovoza 1923. Studij matematike i klasične filologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1904. i doktorirao temom iz filologije.

 Radio je kao srednjoškolski profesor, lektor i dramaturg u zagrebačkom HNK te kao nastavnik na Glumačkoj školi u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice, operna libreta, kazališne i književne kritike, a najveći doprinos književnosti hrvatske moderne dao je kao jedan od najizvođenijih hrvatskih dramatičara. Prva mu je drama Dah, ibsenovskog nadahnuća, praizvedena u HNK 1901., a poslije se sve više nadahnjivao narodnim pjesništvom i nacionalnom poviješću.

 Najpopularnija Ogrizovićeva drama je Hasanaginica (1909.) koja se na repertoaru zagrebačkog HNK zadržala desetljećima. Tetralogiju Godina ljubavi (1907.) čine jednočinke Proljetno jutro (1903.), Ljetno popodne (1904.), Jesenje veče (1903.) i Zimska noć (1906.). Izvedene su mu i drame Banović Strahinja (1912.), Objavljenje (1917.), Smrt Smail-age Čengića (1919.), Vučina (1921.), U Bečkom Novom Mjestu (1921,) i druge. Više je djela objavio u suradnji s drugim književnicima, a s Andrijom Milčinovićem objavio je naturalistički pisanu povijesnu dramu Prokletstvo (1907.), koju je cenzura zabranjivala pa je praizvedena tek 1965. U knjizi Tajna vrata (1917.) tiskao je sedam novela, objavljivanih u časopisima od 1905. do 1917. Teatrološki su vrijedna i Ogrizovićeva djela Pedeset godina hrvatskog kazališta: (1860–1910) (1910.) i Hrvatska opera: (1870–1920) (1920). Baveći se i književnom kritikom, Ogrizović je najavio dva najveća hrvatska pisca svoga doba, Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu.

 Milan Ogrizović bio je aktivan i u političkom životu pa je od 1908. do 1911. bio zastupnik Hrvatske stranke prava (frankovci) u Hrvatskom saboru. Bio je otac Bogdana Ogrizovića, profesora matematike i antifašističkog pokreta koji je pogubljen 1943. kao žrtva ustaškog režima.
 
 

"Proljeće u Andautoniji": besplatan obilazak arheološkog parka


ZAGREB - Otvaranje nove sezone Arheološkog parka Andautonija u Ščitarjevu obilježit će se ove i iduće nedjelje već tradicionalnom manifestacijom "Proljeće u Andautoniji" i drugim izdanjem Festivala eksperimentalne arheologije.

Posjetitelji će, u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu, moći besplatno razgledati lokalitet i sudjelovati u radionicama i igraonicama te ponešto naučiti o rimskim igrama, izradi bula, keramičkih posuda, uljanica i nakita, pisanju, rimskoj modi i mirisima, te isprobati rimsku hranu i piće.

U Interpretacijskom centru moći će se razgledati izložba "Rimski mirisi", koju će pratiti predavanje o korištenju raznih biljaka za proizvodnju mirisa u rimsko vrijeme.

Drugi festival eksperimentalne arheologije, koji se organizira u suradnji s Centrom za eksperimentalnu arheologiju, predstavit će rezultate eksperimentalnog proučavanja arheološke baštine, od niti do tkanine, izradu kamenih i metalnih sjekira, predmeta od drva, gradnju zidova i izradu opeka, pokazati metodu paljenja vatre, keramičke kugle i čemu su mogle služiti.

Na otvorenom će se predstaviti izložbe "Marcus Iuentius Primigenius – ribar iz Andautonije u službi interpretacije arheološkog lokaliteta, suradnja Likovnog studija i Arheološkog muzeja u Zagrebu" te "Vodozemci- osobitosti životinjskog svijeta Turopolja", u suradnji s udrugom Hyla.

Dugogodišnja suradnica Arheološkog parka Andautonija, spisateljica i arheologinja Rujana Jeger održat će predavanja "Džingis kan i njegov utjecaj na moderni svijet" i "Tajna povijest mongolskih žena i kraljica".

Tijekom manifestacije ulaz u Arheološki park je besplatan, kućni ljubimci su dobrodošli, a sadržaji su prilagođeni osobama s invaliditetima.

Dva puta dnevno organiziran je besplatan prijevoz od zagrebačkog Zrinjevca (kod meteorološkog stupa) do Ščitarjeva i natrag.

Antički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu obavlja istraživanja na području Andautonije s prekidima od 1969. godine, kada je utvrđen gradski areal, faze izgradnje i pojedini elementi grada.

Od 1981. sustavno se istražuje prostor dvorišta i vrta župnog dvora u središtu današnjeg sela, gdje se paralelno, od 1984., obavljaju i konzervatorsko-restauratorski radovi, koji su rezultirali muzeološkom prezentacijom istraženih objekata te 1994. otvaranjem Arheološkog parka.

Na prostoru od 2500 četvornih metara mogu se razgledati sačuvani dijelovi rimskog grada, a na popratnim informativnim pločama saznati najvažnije podatke o pojedinim objektima i građevinskim strukturama.



Premijera predstave "Plemeniti šljivari" u petak u Trešnji


ZAGREB - Zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja kao posljednju ovosezonsku premijeru najavljuje u petak 19. svibnja predstavu "Plemeniti šljivari", adaptaciju hrvatske legende iz 13. stoljeća koju je redatelj Zoran Mužić, kako je najavljeno, uprizorio na zabavan i istodobno poučan način.

 Predstava "Plemeniti šljivari" priča je o stanovnicima Kalnika koji su spasili grad pod tatarskom opsadom u kojoj se prepliću povijest i legenda, duhovitost i odvažnost, zebnja i nada s neočekivanim obratima i sretnim ishodom, stoji u najavi.

 "Premda nas legenda o šljivarima koji su spasili Kalnik opkoljen tatarskom vojskom vodi u 13. stoljeće, priča je svevremenska jer u stvari govori o hrvatskim braniteljima u svim razdobljima", dodaje se.

 Dojam svevremenosti nastoji se pojačati glazbom iz raznih razdoblja, od opernih arija do pjesama nastalih u nedavnoj prošlosti.

 U bijegu pred mongolskom (tatarskom) vojskom na čelu s Batu-kanom, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. utočište je pronašao u snažnoj utvrdi Kalniku, čiji je zapovjednik bio knez Filip Bebek. Kada su se Tatari približili Kalniku, Bela IV. bježi u Zagreb koji mu pruža zaštitu, a on u znak zahvalnosti Zagrebu daruje čuvenu Zlatnu bulu.

 Kalnik je bio prepušten sebi i svojim braniteljima koji su uspješno odolijevali tatarskoj opsadi sve dok u gradu nije zavladala glad. Pomoć je stigla od naroda koji se bio razbježao u šume pred vojskom. Šljive su te godine dobro rodile, pa su domišljati seljaci grane prepune plodova bacili noću preko bedema i spasili branitelje od gladi.

 Osnaženi Kalničani obeshrabrili su Batu-kana koji je u odustao od opsade i krenuo prema Zagrebu. Poslije je kralj Bela IV. kalničke seljake proglasio plemenitima, a Križevčani su ih nazvali plemenitim šljivarima.

 Kalničkoga kneza Filipa igra Kruno Klabučar, Belu IV. Jure Radnić, Batu-kana Radovan Ruždjak, a u ostalim su ulogama Daria Knez Rukavina, Ana Vučak, Karla Brbić, Matija Čigir, Luka Bulović, Hrvoje Barišić, Paško Vukasović, Božidar Koščak, Kruno Bakota i Toni Šestan. Scenografkinja je Dinka Jeričević, kostime je osmislila Sara Lovrić Capan, a autor je plakata Igor Kordej.

 Dramatizaciju potpisuje Hrvoje Hitrec, scenografkinja je Dinka Jeričević, a kostimografkinja Sara Lovrić Caparin. Svjetlo je oblikovao Aleksandar Mondecar, ton Hrvoje Petek, a autor projekcija je Dejan Gotić. Autor plakata je Igor Kordej.

 "Čvrsta dramaturgija, melodiozni dijalozi, dramatična zbivanja na sceni koja se smjenjuju s komediografskim elementima, majstorska režija, glumačko umijeće, raskošna scenografija i kostimi, zalog su još jedne velike predstave Gradskoga kazališta Trešnje. Može li se narodna legenda iz davnih stoljeća uprizoriti u kazalištu na zabavan način? Provjerite u Trešnji", poručili su iz tog kazališta.



Slano: obnovljeni Knežev dvor svečano otvorila ministrica Obuljen Koržinek


DUBROVNIK, SLANO - Knežev dvor u Slanome pokraj Dubrovnika, koji je Društvo prijatelja dubrovačke starine kupilo 2014. godine i od tada obnavljalo kroz projekt vrijedan 15 milijuna kuna, u subotu navečer svečano je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Obuljen Koržinek je istaknula kako je jedna vizionarska ideja širenja obuhvata onoga čime se Društvo prijatelja dubrovačke starine bavi i na okolna područja Dubrovnika, zapravo u punini dala priznanje svemu onome što je Društvo radilo i radi.

''Kao ministrica kulture moram reći kako se vidi u stvarnosti i realizaciji sve ono o čemu promišljamo – teme održivog razvoja, razvoja, uloge kulture i baštine u lokalnoj zajednici, prepoznavanja vrijednosti baštine u zajednici, poticanje gospodarskog, ali i šireg društvenog razvoja. To sve na takav stručni precizan način, angažirajući uvijek najbolje stručnjake. Veliko mi je zadovoljstvo biti danas ovdje s vama, da možemo otvoriti još jedan prekrasan prostor kulture i naravno, što svi članovi Društva znaju, u Ministarstvu i meni osobno imat ćete potporu i za sve buduće aktivnosti, projekte i vjerujem kako u ime svih nas ovdje mogu na kraju samo reći jedno veliko hvala'', rekla je ministrica.

Društvo skrbi za jedanaest kneževih dvorova, a njegov predsjednik Niko Kapetanić napomenuo je kako je prije nekoliko godina donesena odluka o obnovi svih na kojima su radovi potrebni.

''Moram vas podsjetiti, Dubrovačka Republika dijelila se na jedanaest knežija i kneževi dvorovi su bili u Pridvorju, u Cavtatu, u Slanome, Stonu, Janjini, Lastovu, Mljetu itd. Želimo osim obnove vrijednih spomenika dubrovačke graditeljske baštine obnoviti i nekadašnju dugogodišnju administrativnu podjelu koja je ostavila traga'', rekao je Kapetanić.

Dvor u Slanome, rekao je, prije četiri godine su zatekli u jadnom stanju.

''Sva je unutrašnjost bila prekrivena obilnom vegetacijom, dračom i kupinama, a na istočnoj dvorani rasla je šuma visokih čempresa, dok se veći dio prizemlja počeo koristiti kao odlagalište smeća. Da bi počeli s obnovom, dvor je s nekoliko okolnih čestica prvo trebalo otkupiti od brojnih vlasnika razasutih po svijetu, a uspjeli smo uz veliku pomoć tadašnjeg i sadašnjeg načelnika i na toj pomoći se i ovaj put zahvaljujemo. Od 2014. godine, kad se počelo s izradom projekta, do danas kad je dvor građevinski završen, u obnovu je uloženo oko 15 milijuna kuna'', rekao je.

U Slanom je, od 1399. godine, kada je to mjesto ušlo u sastav Dubrovačke Republike, stolovao knez, a Knežev dvor pregrađen je u 19. stoljeću. Kako navode na stranicama Turističke zajednice Općine Dubrovačko Primorje, specifičnost baš ovog dvora je u tome što je više nalik na utvrđeno gospodarstvo, nego na reprezentativnu stambenu građevinu.



Vinkovci: Svečano otvoren 24. festival glumca


VINKOVCI - Predstavom „I živjele su sretno“ Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica u režiji Frane Marije Vranković, u Vinkovcima je svečano otvoren 24. festivla glumca, na kojem će do 22. svibnja u gradovima Vukovarsko-srijemske županije biti izvedeno 18 predstava u konkurenciji za festivalske nagrade.

"Ovo je jedinstven festival u svijetu po tome što je posvećen isključivo glumcu. Izbornik Festivala je isključivo glumac kao što su to i članovi žirija, a glumac je i domaćin ili domaćica festivala;  konačno, i naše nagrade nose imena velikana hrvatskog glumišta", poručila je predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) Perica Martinović na svečanosti u Gradskom kazalištu "Joza Ivakić", podsjetivši kako je Festival nastao 1994. godine kao odgovor kulturom na kulturocid, kojem je bila izložena istočna Slavonija u Domovinskom ratu.  

Po riječima domaćice Festivala, dugogodišnje ravnateljice Kazališta Žar ptica u Zagrebu Marije Sekelez, iznimno je važno što je Festival glumca posvećen isključivo glumcu. "Jedino mi glumci znamo kroz što prolazimo u stvaranju neke uloge i stoga znamo to i ispravno vrednovati", poručila je.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste-Soče, u pozdravnoj riječi kazala je kako glumci vole doći u Vinkovce i na Festival glumca jer ga osjećaju svojim.

Ocjenjivački sud, kojeg čine Izmira Brautović, Darko Janeš i Nedim Prohić, dodjelit će četiri ravnopravne nagrade "Fabijan Šovagović" za najbolja umjetnička ostvarenja dvoje glumaca i dvije glumice, "Ivo Fici" za mladog glumca ili glumicu do 28 godina, "Nevenka Filipović" za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade te "Vanja Drach" za najbolju predstavu u cjelini.  

U sklopu bogatog popratnog programa bit će održana večer poezije „Glumci pjesnici“, „Mali noćni glumački razgovori“, gostovanje poljske predstave „Dosjei“ Teatra Osmi dan, posjetitelji će vidjeti monodramu „Sve što sam prešutjela“ Mije Begović, predstavu „Nenad X“ Ogranka mladih HDDU-a, održat će se okrugli stol o 100 godina kazališnog života u Vinkovcima te 85. godišnjici smrti kazalištarca Joze Ivakića, Susreti kazališnih akademija s produkcijama klase redovitog profesora Joška Ševe s Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, klase izvanrednog profesora Roberta Raponje s Umjetničke akademije u Osijeku te diplomskog ispita Anete Matulić s Umjetničke akademije u Splitu.

Ove godine grad domaćin Festivala su Vinkovci, a u devet festivalskih dana publici toga grada, te Vukovara, Županje, Iloka i Otoka sa svojim će se recentnim stvaralaštvom predstaviti kazališta iz Zagreba, Velike Gorice, Siska, Splita, Omiša, Osijeka, Varaždina, Virovitice, Vinkovaca te Mostara. Osamnaest predstava iz deset gradova u službenoj konkurenciji izabrao je selektor Siniša Ružić.

Organizatori Festivala glumca su Hrvatsko društvo dramskih umjetnika iz Zagreba i Koncertno kazališna agencija "Asser Savus" iz Vinkovaca, a održava se pod pokroviteljstvom Vukovarsko-srijemske županije i Ministarstva kulture.



Festival Okusi Mediteran u Šibeniku za sve ljubitelje mediteranske hrane


ŠIBENIK - Dobra hrana, dobro vino, dobra zabava čeka vas na festivalu Okusi Mediteran koji će se od 1. do 4. lipnja održati u Šibeniku i okolici, a četvrto izdanje te gastronomske manifestacije i okupljanja ljubitelja mediteranske hrane, i ove će godine okupiti vrhunske strane i domaće chefove, sommeliere, stručnjakei novinare.

U četiri festivalska dana održat će se mnoštvo zanimljivih radionica, kulinarskih i slastičarskih prezentacija otvorenih široj publici, ali i profesionalnim kuharima, ugostiteljima i učenicima TUŠ-a.

Deset najboljih šibenskih restorana i konoba uključilo se u ovogodišnji program, te će za vrijeme Festivala  posluživati lokalna mediteranska jela i vina po prigodnim cijenama. Prepoznat ćete ih po plavo-bijelim balonima s oznakama Taste the Mediterranean.

Na jedinstvenoj lokaciji Manastira Krka, u NP Krka, prvog dana Festivala, WSET sommelier Mira Šemić vodit će vas kroz degustaciju vrhunskih vina, a u petak će se na Roškom slapu održati cooking show majstora japanske kuhinje s mediteranskim štihom, chefa Ippeia Uemure.

Na ekskluzivnoj večeri, u petak navečer, u marini Betina, na Murteru, imat ćete priliku kušati spoj francuske i istarske kuhinje, u izvedbi dvije velike dame gastronomije: parižanke Flore Mikula i zagrebčanke Vesne Miletić.

U nedjelju, u čuvenoj konobi Opat, u NP Kornati, mladi chef Ante Božikov ponuditi bogatstvo okusa i mirisa svojih jela. Mjesta su ograničena pa je večere i ručkove potrebno rezervirati putem web stranice www.tastethemediterranean.eu

Visoku gastronomiju predstavit će Michelinov chef Lionel Levy i njegov chef slastičar, Yoan Dessarzin, koji će pripremiti završnu večeru Festivala Taste the Mediterranean, uz pomoć domaćina, chefa Peru Savanovića, u restoranu Mediteran u Primoštenu.

U novom šibenskom kultnom mjestu, bio-bistrou SHE, bit će riječi o ekološkoj poljoprivredi, koju će predstaviti stručnjakinja za ruralni razvoj Sonja Karoglan Todorović, te o rastućem trendu korištenja eko-proizvoda u ugostiteljstvu, o čemu će govoriti Jelena Petrov iz RERA SD.

Subotnji program festivala održat će se u preuređenom Caffe baru Moderato Cantabile, s početkom u 10.30 sati. Tu će belgijska dizajnerica Kunty Moureau, autorica projekta Belgian Food Mood, predstaviti chefa Jeremyja Girvana koji će održati kulinarsku demonstraciju. Predstavit će se i kulinarski institut Kul in, čiji impozantni tim vodi chef Zdravko Perić, a „Komunikacija osjetila“ tema je njihovog cooking showa.

Za detaljan program festivala posjetite www.tastethemediterranean.eu



"Pametne klupe" gradovima uz Savu u kojima se provodi projekt Lijepa naša Sava


ZAGREB - U povodu 10. obljetnice projekta društveno odgovornoga poslovanja "Lijepa naša Sava" Coca-Colin sustav u Hrvatskoj je gradovima uz rijeku Savu – Zagrebu, Sisku, Slavonskome Brodu i Županji – u kojima se provodi projekt, zahvalio darovanjem "pametne klupe", kao podsjetnika na dugogodišnje partnerstvo, priopćili su u subotu iz te tvrtke.

 Prva "pametna klupa", kao zahvala lokalnoj zajednici za doprinos u očuvanju tradicije savskoga kraja, predstavljena je u subotu na platou pokraj Velikoga jezera na Bundeku u sklopu Međunarodne vrtne izložbe "Floraart".

 Osim što se na "pametnoj klupi" mogu puniti elektronički uređaji, pri spajanju na mrežu putem pametne klupe otvara se mrežna stranica Lijepa naša Sava s pregledom ključnih aktivnosti tijekom 10 godina projekta.

 U prošlih 10 godina projekt Lijepa naša Sava postigao je velik uspjeh i okupio gotovo 60 partnera na državnoj i lokalnoj razini.

 "Gledajući rezultate projekta u prošlih 10 godina gdje smo tijekom 31 održanoga sajma okupili 150 izlagača te više od 100.000 posjetitelja, zaista možemo biti ponosni. Osim što je pokazatelj uspješnosti projekta, 10. je obljetnica i svojevrstan poticaj za sve buduće aktivnosti kompanije na području zaštite voda i vodnih bogatstava", rekla je Trbojević, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska Boška Trbojević.

 "Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ponosni je partner projekta Lijepa naša Sava", istaknula je pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo Elizabeta Kos. Istaknula je kako su najvažniji zaštitni znak tog projekta sad već tradicionalna druženja uz Savu svih partnera i stanovnika te živopisni savski sajmovi koji su podsjetili na izvorne, pomalo zaboravljene vrijednosti ljudi i običaja savskoga kraja.

 Uime dugogodišnjega partnera projekta – Ministarstva mora, prometa i infrastrukture – Marina Ivica-Matkovac iz Sektora unutarnje plovidbe istaknula je kako je plovidba Savom najisplativiji i ekološki najprihvatljiviji vid prometa kojemu nastoje posvetiti posebnu pozornost i za što imaju pripremljene projekte, a odnose se na oživljavanje i uređenje njenog plovnoga puta, kao preduvjeta za sigurnu plovidbu.

 Dopredsjednik izvršnoga odbora "Floraarta" Darko Uidl rekao je da već 10. godinu zaredom, zahvaljujući suradnji na obostrano zadovoljstvo, projekt Lijepa naša Sava sudjeluje na "Floraart"-u. "Sava je simbol ravnice i plodne zemlje, vrijednih ruku i obilja, a očuvanje tih vrijednosti je vrijedan pothvat i zalog za budućnost", istaknuo je.

 Nakon predstavljanja pametne klupe Lijepa naša Sava u Zagrebu, obilježavanje 10. godišnjice projekta nastavlja se i u Sisku, Slavonskome Brodu i Županji.

 





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus