02:55, 21. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 14. siječnja 2017.

Objavljeno: 14.01.2018 u 05:59
Pregledano 165 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 14. siječnja 2017.

ZAGREB, 14. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Premijerna izvedba "Woyzecka" u riječkom HNK-u


RIJEKA - Drama "Woyzeck" Georga Büchnera u režiji Anice Tomić i dramaturgiji Jelene Kovačić premijerno je u petak izvedena u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca.

 U naslovnoj ulozi nastupio je Dean Krivačić, u ulozi Marie gošća iz Beograda Hana Selimović, a u ostalim ulogama bili su Olivera Baljak, Jasmin Mekić, Dražen Mikulić, Anastazija Balaž, Biljana Torić, Leon Lučev i Nikola Nedić.

 Scenografi su Anica Tomić i Dalibor Laginja, kostimografkinja Sandra Dekanić, suradnica za pokret Mila Čuljak a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

 Büchnerov tekst govori o razarajućem učinku nadređenih časnika i liječnika na obespravljenog pojedinca, nemoćnog da se odupre. Medicinski ekperimenti, u kojima sudjeluje, te sustavno ponižavanje narušavaju njegovo psihičko stanje, a konačni rezultat je umorstvo Marie s kojom je živio i imao izvanbračno dijete.

 "Woyzecka" je Georg Buchner pisao između 1835. i 1837. godine, kad umire i ostavlja nedovršen tekst. Prvi je dramski pisac koji je kao protagoniste uveo likove iz radničke klase te time ukazao na nova estetska pitanja i društvene odgovore. Napisao je još dva dramska teksta, "Dantonovu smrt" i "Leonsa i Lenu", kraće prozno djelo "Lenz" i politički pamflet "Hesenski glasnik", u kojem otvoreno poziva na ekonomsku i političku revoluciju te je morao otići u egzil da bi izbjegao uhićenje.

 U suradnji HNK Ivana pl. Zajca, riječkoga Art-kina i Goethe-Instituta Kroatien, u utorak, 16. siječnja će se u ovome kinu prikazati film Wernera Herzoga „Woyzeck“ s Klausom Kinskim u naslovnoj ulozi, a nakon projekcije će se prirediti razgovor o postavljanju ovog teksta na film i kazališnu scenu, a sudjelovat će autorska ekipa riječke predstave.
 


Počela sanacija istočnog krila riječke Guvernerove palače


RIJEKA - Počeli je obnova istočnog krila Guvernerove palače u Rijeci, za što su Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture izdvojili po 400.000 kuna, priopćila je u petak Primorsko-goranska županija.

 Taj novac, doznačen Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja, korisniku Guvernerove palače, bit će dovoljan za prvu fazu obnove - uređenje krovne konstrukcije, terase i zidova.

 Druga faza obuhvatit će unutarnje uređenje muzejskoga ugostiteljskog objekta, koji će nadopuniti sadržaje Guvernerove palače. U tom, istočnom krilu palače, po izvornom projektu Aaljosza Hauszmana iz 1893. godine, planiran je zimski vrt i oranžerij.

 Prostor je godinama bio zapušten, a u njemu je svojedobno djelovao poznati riječki rock klub "Python".

 Planirano je da radovi traju do ožujka ove godine.

 Guvernerova palača izgrađena je na brežuljku iznad središta Rijeke s pročeljem od bijelog kamena okrenutim prema moru. U doba guvernera tu je bio stan za njega i obitelj te reprezentativni saloni i dvorane. Posebno se ističe plesna dvorana, danas poznata kao mramorna, površine 300 četvornih metara, s visinom dvaju katova. U sredini građevine je veliki atrij do kojeg se dolazi preko dvokrakoga mramornog stubišta.

 Nakon ugarske vlasti na riječkom području, Guvernerova palača postaje rezidencija Gabriellea D'Annuzija, a njezin balkon pozornica za njegove nastupe 1919. godine, tijekom jednogodišnjeg zauzimanja Rijeke sa skupinom ardita. Poslije je bila sjedište talijanskih guvernera, a nakon Drugoga svjetskog rata tu je kraće vrijeme bila časnička menza, zatim dom kulture, te od sredine 50-ih godina zgrada Pomorskoga i povijesnog muzeja.

 Krajem 2016. svečano je proslavljena 120. godišnjica izgradnje tog zdanja.
 


HAVC raspisao sve javne pozive za 2018. godinu


ZAGREB - Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) raspisao je godišnji Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2018. godini, u kategorijama proizvodnje, manjinskih koprodukcija, razvoja scenarija i projekata te međunarodne suradnje.

Javni poziv za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela otvoren je tijekom čitave godine, a odnosi se na dugometražne i kratkometražne igrane, dokumentarne, animirane i eksperimentalne filmove. 

Popunjene prijavnice predlagatelji trebaju online prijaviti, a jedan primjerak svih dokumenata dostaviti u tiskanom obliku na adresu HAVC-a (Nova Ves 18, 10000 Zagreb), uz naznaku "Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2018. godini – kategorija: poticanje proizvodnje audiovizualnih djela" - za prvi rok odlučivanja: najkasnije do 29. ožujka, a za drugi rok odlučivanja do 4. listopada. 

Odluke Hrvatskog audiovizualnog vijeća o utvrđivanju liste prioriteta i o raspodjeli sredstava bit će objavljene na www.havc.hr, a prihvaćeni projekti sufinancirat će se sukladno raspoloživim sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra. Prve odluke AV Vijeće donosi u prvoj polovici godine. 

Detalji i rokovi Javnog poziva za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela, za poticanje filmskih koprodukcija s manjinskim hrvatskim udjelom, za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugometražnih dokumentarnih i animiranih filmova te za komplementarne djelatnosti u 2018. godini – programi međunarodne suradnje, nalaze se na internetskim stranicama HAVC-a.



Festival nevidljivog filma na temu "Refleksije za budućnost"

 
ZAGREB - Filmske mutacije: Festival nevidljivog filma, filmološki projekt o politikama filmskog kustostva, održat će se od 18 do 24. siječnja u Zagrebu i Rijeci, pod naslovom "Refleksije za budućnost".

Fokus jedanaestog izdanja festivala bit će na dvosmjernoj refleksiji autorskog filma Montea Hellmana i Victora Ericea te u pohvalu Hellmanovim iznenadnim filmskim linijama bijega, kao i na nepoznatom arhivu albanskog filma, najavljeno je iz kina Europa, gdje će se uz zagrebački Muzej suvremene umjetnosti i Art-kino Croatia festival održati. 

Prikazat će se šest Hellmanovih filmova uz kustosku i filmološku podršku Brada Stevensa te filmskog estetičara i glazbenika Charlesa Bossona. Stevens, autor knjige o Hellmanovu radu, održat će predavanje "Film marginalnosti" prije prikazivanja filma "Dvostruki asfalt" (1973.). 

Iz produkcije Rogera Cormana prikazat će se Hellmanove rane dekonstrukcije vesterna u autorskoj suradnji s Jackom Nickolsonom "Jahanje kroz uragan" i "Pucnjavu" iz 1966. godine. 

Premijerno će se predstaviti i njegovo posljednje remek-djelo "Cesta za nigdje" (2010.) koje je prikazano na 67. Venecijanskoj Mostri gdje je Hellman osvojio posebnog Zlatnog lava za životno djelo, a nagradu mu je uručio njegov veliki obožavatelj Quentin Tarantino.

Umjetnički iznimno vrijedan i cjeloviti filmski opus Victora Ericea predstavit će se uz razgovore s autorom i njegova predavanja.

"Početna misao za dovođenje u odnos i povezivanje ideja ovogodišnjih Filmskih mutacija nastala je sa željom suprotstavljanja stalnih beketovskih refleksija u materijalističkoj estetici Montea Hellmana i komplementarog rastvorenog doživljaja fizičke zbiljskosti Víctora Ericea", ističe se u najavi festivala.


Nepoznati albanski filmovi u programu festivala

Organizatori kažu i da je autor, kada su planirali njegov dolazak u Zagreb, spomenuo bliskost s filmom "Svijet" (2014.) i albanskim redateljima i povjesničarima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem, suosnivačima Albanskog filmskog projekta, te će oni na festivalu otkriti filmove koji nikada nisu prikazivani izvan Albanije. 

Svoje filmove će predstaviti i ugledni redatelj Fatmir Koçi "Rijeku koja ne umire" (1989.), a održat će se i prva projekcija filma "Zemlja orlova" (2007.), najavljenog kao "fascinantni found-footage iz trezora Albanskog državnog filmskog arhiva, filmsko svjedočanstvo turbulentne albanske povijesti uz esejističku naraciju pisca Ismaila Kadarea". 

Zvučna selekcija Ericea i Hellmana počet će 18. siječnja u Art-kinu Croatia u Rijeci s filmovima "Duh košnice" (1973.) i "Dvostruki asfalt" (1971.). 

Šestodnevni program u Zagrebu odvija se 19. i 20. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti, a od 21. do 24. siječnja u kinu Europa.  

Program počinje panel-razgovorom s Víctorom Ericeom 19. siječnja u Muzeju suvremene umjetnosti te raritetnom projekcijom "Korespondencije", razmjene deset video-pisama između Víctora Ericea i Abbasa Kiarostamija, nastalo uz stvaranje izložbe o korespondencijama dvojice umjetnika. 

Između projekcija održavat će se razgovori s Víctorom Ericeom (koji će imati i masterclass), filmašima i arhivistima Iris Elezi i Thomasom Logorecijem te Fatmirom Koçijem, filmolozima Bradom Stevensom i Charlesom Bossonom te domaćim filmolozima koje će moderirati Tanja Vrvilo. 

U Muzeju suvremene umjetnosti 20. siječnja će se otvoriti iscrpan filmski esej u formi video instalacije za šest ekrana iz sobe za montažu Haruna Farockija i Antje Ehmann pod nazivom "Proždirati ili letjeti" (2008.), dekonstrukciju tragičnih muških junaka u filmu.  

Ta će zvučna atrakcija gostovat će u stalnom postavu muzeja - Zbirke u pokretu do 28. veljače.

Organizatori festivala, umjetnička organizacija Film-protufilm, najavljuju i filmski projekt "Naomi Kawase: 3.11 SENSE OF HOME FILMS", nastao nakon prirodne i nuklearne katastrofe 11. ožujka 2011. u japanskoj regiji Tohoku i Fukushimi. 

Tim radom će se u kinu Europa zatvoriti jedanaesto izdanje Filmskih mutacija i najaviti filmski i galerijski program Naomi Kawase i njezin dolazak na dvanaeste Filmske mutacije, u siječnju iduće godine. 

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma, koji je pokrenula filmologinja i izvođačica Tanja Vrvilo s grupom utjecajnih filmologa i kustosa, predstavio je kroz programe filmskih teoretičara, filmskih autora i umjetnika u dosadašnjih deset izdanja filmove bez refleksije u našoj sredini, brojne retrospektive i programe radova na granici filma i suvremene umjetnosti, poput instalacija za kino i specifične lokacije te arhivskih prisvajanja i izmještanja živih slika prošlog stoljeća.

Ulaz na sve programe festivala je besplatan.



Prva od tri izložbe posvećene Vlahi Bukovcu otvara se u Galeriji Klovićevi dvori


ZAGREB - Prva od tri izložbe posvećene Vlahi Bukovcu - "Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje" otvara se 18. siječnja u Galeriji Klovićevi dvori, u okviru projekta pripremljenog u suradnji s Kućom Bukovac iz Cavtata kojim će se kroz tri zasebne izložbe predstaviti tri najznačajnija razdoblja Bukovčeva stvaralaštva, pariško, zagrebačko i praško.

Zagrebačka izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine te donosi kronološki slijed, uspone i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da uspije u europskoj prijestolnici umjetnosti Parizu. 

Podsjetit će se i na period njegove afirmacije u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji, uključivši i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji, a prvi put će se u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa.

Djela za izložbu dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a kao posebnu atrakciju, koja će se također prvi put predstaviti hrvatskoj javnosti,  iz Klovićevih dvora najavljuju monumentalnu kompoziciju Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu (dimenzija 3 x 4,40 m), nagrađenu 1888. na pariškom Salonu. 

Izložit će se i radovi koje je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića, a želja je organizatora na novi način valorizirati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije, njegovi slobodno kadrirani pejzaži.


Na izložbi surađivali ugledni međunarodni znanstvenici

Autorice izložbene koncepcije su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i kustosica Kuće Bukovac Lucija Vuković.

Koautori izložbe su ugledni svjetski znanstvenici - Rachel Rossner, američka povjesničarka umjetnosti, engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, Jadranka Beresford-Peirse, osnivačica međunarodne Zaklade hrvatskih spomenika koja godinama nastoji detektirati Bukovčeva djela u Velikoj Britaniji, akademik Radoslav Tomić s Instituta za povijest umjetnosti iz Splita i Igor Borozan, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. 

"Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka", ističe se u najavi. "Željeli bismo uključiti opus ovoga umjetnika u dijalog sa suvremenicima, te jezikom suvremene vizualne prezentacije prodrijeti dalje od lokalnoga promišljanja", dodaje se. 


Uz izložbu priređena i popratna događanja

U okviru popratnog programa izložbe održat će se predavanja Alexa Kidsona, 19. siječnja, te posebno vodstvo Rachel Rosner 20. siječnja.  

Proslavljeni engleski povjesničar umjetnosti Alex Kidson, stručnjak je za rano englesko i viktorijansko slikarstvo, održat će predavanje "Vlaho Bukovac i njegovi engleski pokrovitelji". 

Kidson istražuje Bukovčeva djela naručena od Samsona Foxa i Richarda Le Douxa kao glavnih kolekcionara njegovih djela u Engleskoj, a u novije je vrijeme otkrio nepoznato djelo Vlahe Bukovca o čemu je održao predavanje u West Derby Society.

U svom će se zagrebačkom predavanju posebno osvrnuti na djela pristigla za izložbu iz Engleske - nikad izlaganu Bukovčevu sliku cijeloga portreta Laure Le Doux i portret engleskom milijardera Samsona Foxa.  

Kidson je bio glavni kustos triju izložaba o Vlahi Bukovcu koje su se održale prije desetak godina pod nazivom "Searching for Blaise: Vlaho Bukovac (1855 – 1922) and his Northern Patrons" (Walker Art Gallery, Liverpool, Mercer Art Gallery, Harrogate i Bonhams, London). 

Dan kasnije još jedna koautorica izložbe, Rachel Rosner, vodit će posjetitelje izložbom, s posebnim osvrtom na Bukovčev opus pariškog Salona i crnogorski ciklus te dosad nepoznate informacije o Bukovčevom ranom opusu.

Rossner je doktorirala je na Sveučilištu u Chicagu s temom "Great Expectations: The South Slavs in the Paris Salon Canvases of Vlaho Bukovac and Jaroslav Čermak", te je za izložbu obradila upravo navedene cjeline podastrijevši mnoštvo do sad nepoznatih informacija o Bukovčevu ranom opusu. 

Izložba u Klovićevim dvorima, kojom će se svečano obilježiti početak Europske godine kulturne baštine u Republici Hrvatskoj, bit će otvorena do 11. ožujka. Na drugoj izložbi prikazat će se slikarevo razdoblje provedeno u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.–1903.), a na trećoj njegovo praško razdoblje (1903.–1922.).



IZ SVIJETA (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Nakon 20 godina Clooney se vraća na male ekrane


NEW YORK - Američki glumac i redatelj George Clooney vraća se na male ekrane u novoj seriji "Kvaka-22", PRILAGODBI romana Josepha Hellera, koju će producirati, režirati i u kojoj će igrati jednu od uloga, punih 20 godina nakon odlaska iz američke hit-serije "Hitna služba".

Seriju će činiti samo šest epizoda, REKLA je za Hollywood Reporter Amy Powell, ravnateljica studija Paramount Televisiona, koja producira seriju u suradnji s produkcijskom kućom Anonymous Content.

U tijeku su pregovori s platformom za video-difuziju Hulu, rekao je za AFP izvor blizak projektu, potvrdivši informacije ranije objavljene u američkim medjima.

Amy Powell kaže da će dvostruki oskarovac za sudjelovanje u seriji po epizodi dobiti oko milijun dolara.

Clooney će prvi put nakon dvadeset godina i uloge doktora Douga Rossa u tv-seriji "Hitna služba", koja ga je vinula među holivudske zvijezde, ponovno nastupati u jednoj tv-seriji.

Hellerov satirični ratni roman prvi je put objavljen 1961., a radnja mu je smještena u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Adaptaciju romana za veliko platno 1970. godine je snimio Mike Nichols.

Fabula romana prati priču Yossariana, bombardera ratnog zrakoplovstva i druge likove, koji na otoku Pianosi blizu Italije pokušavaju napustiti vojsku prije moguće pogibije.

 

Harrods će ukloniti skulpturu princeze Diane i Dodija Al-Fayeda


LONDON - Luksuzna londonska robna kuća Harrods u subotu je najavila uklanjanje skulpture koja predstavlja princezu Dianu i njezina partnera Dodija Al-Fayeda, a postavio ju je bivši vlasnik Harrodsa i Dodijev otac, Mohamed Al-Fayed.

Skulptura izrađena u bronzi pod nazivom "Nevine žrtve" bit će vraćena Mohamedu Al-Fayedu, koji ju je naručio nakon tragične smrti para u automobilskoj nesreći u Parisu 31. kolovoza 1997.

Ispred londonske robne kuće statua je postavljena 2005., a na tom je mjestu ostala i nakon prodaje Harrodsa tvrtki Qatar Holding.

No upravitelj robne kuće Michael Ward ocijenio je kako je vrijeme da se statua ukloni, podsjetivši da su Dianini sinovi William i Harry, u znak sjećanja na majku naručili izradu njezine skulpture koju će izraditi kipar Ian Rank-Broadely, a 2019. će biti izložena u vrtu Kensingonske palače u kojoj je princeza živjela.

"Vrlo smo ponosni što smo odigrali svoju ulogu u slavljenju života princeze Diane i Dodija Al-Fayeda", izjavio je Ward. "Najavljujući izradu i postavljanje nove službene statue princeze Diane u Kensingtonskoj palači, smatramo kako je trenutak da ovu skulpturu vratimo gospodinu Al-Fayedu te da pozovemo javnost da princezi oda počast u vrtu palače", rekao je.

Ward nije objavio točan datum uklanjanja skulpture.

Glasnogovornik Mohameda Al-Fayeda za The Times je rekao da je zahvalan što je statua postavljena ispred robne kuće ondje ostala tako dugo. "Milijunima ljudi omogućila je da odaju počast dvjema iznimnim osobama i da ih se sjete. Došao je trenutak da se statua vrati kući", kazao je Al-Fayed.

 

Varšava: Prvo Chopinovo pijanističko natjecanje na autohtonim instrumentima


VARŠAVA - Poljski Institut Frederica Chopina (NFIC) izvijestio je da će se u rujnu održati prvo međunarodno natjecanje na kojemu će mladi natjecatelji izvoditi kompozitorova djela na autohtonim instrumentima.

"Zvuk i mehanizam glasovira iz razdoblja u kojem je živio Frederic Chopin vrlo su različiti od onih koje imaju moderni instrumenti", rekla je Joanna Bokszczanin, organizatorica događaja koji će se održati u Varšavi od 2. do 14. rujna.

Sudionici natjecanja, koji se moraju prijaviti do kraja idućeg mjeseca, na raspolaganju će imati 17 autohtonih glasovira iz Chopinova doba. Riječ je o markama poput Broadwooda, Buchholtza, Erarda i Pleyela koji su bili cijenjeni u vrijeme kada je živio slavni kompozitor.

Neki su instrumenti vlasništvo NIFC-a, a neki su posuđeni od kolekcionara, kazala je.

Međunarodno pijanističko natjecanje Frederic Chopin jedno je od najstarijih i najprestižnijih pijanističkih natjecanja u svijetu. Prvo je održano u Varšavi 1927., a od 1955. se održava jedanput u pet godina.

Bokszczanin je rekla da je predstojeće natjecanje "vrhunac velikoga truda čija je svrha podsjetiti slušatelje i Chopinove obožavatelje na autentičan zvuk njegovih glazbenih ostvarenja".



Znanstvenici upozoravaju na ubrzano zakiseljavanje slatkovodnih izvora


RIM - Neki se slatkovodni sustavi ubrzano zakiseljavaju s porastom emisije ugljičnog dioksida, pokazalo je istraživanje njemačkih znanstvenika koje povećava strahovanja za budućnost ribljeg fonda i kvalitete vode.

Svega jedan posto svjetskih zaliha vode slatkovodno je i u njima je oko 40 posto svih svjetskih riba. U svijetu se 70 posto slatkovodnih rezervi koristi u poljoprivredi, uključujući navodnjavanje, stočarstvo i akvakulture, prema organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Brojne studije upozorile su na opasnost narušavanja bioraznolikosti oceana, sveukupne produktivnosti i morskog života zbog zakiseljavanja koje je rezultat izgaranja fosilnih goriva i posljedičnog povećavanja razine ugljičnog dioksida.

Istraživanja slatkovodnih sustava rjeđa su, no istraživanje objavljeno u četvrtak u časopisu Current Biology pokazuje da se i ona zakiseljavaju.

Znanstvenici su proučavali podatke prikupljene od 1981. do 2015. u četiri velika slatkovodna rezervoara u Njemačkoj.

Otkrili su kontinuirani porast ugljičnog dioksida u vodi i porast pH, mjere kiselosti odnosno lužnatosti vode, od 0,3, kazala je Linda Weiss, voditeljica istraživanja.

"To je brže nego u oceanima jer se ne predviđa zakiseljavanje oceana za 0,3 pH do 2100.", rekla je Weiss.

Porast ugljičnog dioksida utječe na planktonske račiće, važan izvor hrane za ribe, jer umanjuje njihovu sposobnost da predvide grabežljivce i obrane se, otkrilo je istraživanje.

To znači da ih može biti pojedeno više u kraćem razdoblju čime se smanjuje količina hrane za ribe, kaže Weiss napominjući da je još prerano za detaljne zaključke.

Prvi znak slatkovodnog zakiseljavanja mogao bi biti loša kvaliteta vode zbog toga što se čini da bakterije koje proizvode toksine bujaju u višim koncentracijama ugljičnog dioksida u slatkoj vodi, kaže Caleb Hasler, profesor sa sveučilišta Winnipeg koji proučava očuvanje vodnih sustava.

Potrebne su hitne nove studije kako bi se procijenio potencijalni ekološki i ekonomski utjecaj zakiseljavanja rijeka, jezera i potoka, upozoravaju znanstvenici.

Istraživanje iz 2015. na velikim sjevernoameričkim jezerima, najvećem slatkovodnom sustavu na Zemlji otkrilo je da se zakiseljavaju istom brzinom kao i oceani.

Weiss kaže kako bi objašnjenje različitih zaključaka toga i njezinog istraživanja moglo ležati u veličini vodene mase ili geologiji.

"Htjeli bismo imati još podatka iz čitavog svijeta da možemo odrediti radi li se o globalnom fenomenu ili postoje zemljopisne razlike", kaže ona.



Sirovo meso rizična hrana za pse i mačke


ZAGREB - Sirovo meso, koje neki hvale kao lako probavljivu i jako hranjivu supernamirnicu za pse i mačke, može ugroziti zdravlje i kućnih ljubimaca i njihovh vlasnika, upozoravaju znanstvenici.

Istraživanje zamrznutih, sirovih mesnih proizvoda koji se prodaju u trgovinama za kućne ljubimce i  u supermarketima u Nizozemskoj, gdje ih kupuje više od polovice vlasnika pasa, pokazalo je zabrinjavajuće razine bakterija i parazita u njima, objavili su nizozemski znanstvenici u časopisu Vet Record.

Među ostalim, u takvom mesu pronađene su bakterije poput E. coli, salmonele i listerije, koje mogu uzrokovati razne infekcije, od blagih do teških, i parazit toxoplasma gondii,  koji uzrokuje toksoplazmozu, kojom se preko kućnih ljubimaca mogu zaraziti i ljudi.

"Jasno je da komercijalni proizvodi temeljeni na sirovom mesu mogu biti kontaminirani nizom zoonotskih bakterijskih i parazitskih patogena", napisali su autori studije.

Od njih se mogu razboljeti životinje, ali i ljudi koji baratraju sirovim mesom ili dolaze u bliski kontakt sa zaraženim životinjama koje im ližu lica ili ruke.

Od 35 komercijalnih proizvoda od sirovog mesa, osam (23 posto) sadržavalo je soj E.coli koji je opasan za ljude, svaki peti je imao tragove salmonele, a gotovo svaki drugi listerije. Dva su bila inficirana  toxoplasmom gondii.

"To je suprotno od suhe i konzervirane hrane za pse koja je iznimno rijetko kontamirana patogenima", napisali su znanstvenici.  

"Važno je da ljudi budu informirani o mogućim rizicima hranjenja svojih ljubimaca sirovim mesom, kao i o potrebnoj osobnoj higijeni i pravilnim baratanjem sirovim mesom", tvrde .

Istodobno, tvrdnje da je sirovo meso jako hranjivo za kućne ljubimce "nisu poduprte dokazima", dodali su.



Divlja fauna je kolateralna žrtva ratova - studija

 
PARIS - Velikim afričkim sisavcima prijeti izumiranje u zonama poharanima ratom, stoji u studiji u časopisu Nature u kojoj se navodi da nada u obnovu fonda postoji ako se poduzmu odgovarajuće mjere.

U studiji koju je predvodio Joshua Daskin sa sveučilišta Princeton stoji da je 71 posto zaštićenih afričkih zona bilo pogođeno ratnim sukobima od 1946. do 2010., a neki od njih trajali su godinama.

Slonovi su ubijani radi slonovače kojom se financiraju vojnici, antilope se love radi mesa kako bi se nahranilo izgladnjelo stanovništvo, nabrajaju autori i upozoravaju da su afričke velike životinje uvijek kolateralne žrtve ratova.

Neke od njih izravno ugibaju pod mecima, kaže se u studiji.

"Putovi kojima se kreću divlje vrste smanjuju se kako raste broj sukoba", stoji u studiji nastaloj na temelju proučavanja 253 populacija 36 vrsta velikih sisavaca biljojeda.

Studija je obuhvatila životinje u 126 zaštićenih zona u 19 afričkih zemalja.

Bez obzira na intenzitet sukoba (mjereno brojem ljudskih žrtava), čak i "minimalni porast" učestalosti ratova prijeti uništenjem divljih vrsta, kažu autori koji nisu iznijeli ukupan broj nestalih životinja zbog sukoba.

Žrtve ratova su sve vrste velikih sisavaca. "Mogli bismo očekivati da su najpogođeniji slonovi zbog crnog tržišta njihovih kljova, no uspostavilo se da je učinak sukoba jednako poguban za druge životinje: bivole, zebre, gnuove, žirafe i mnoge vrste antilopa", kaže Daskin.

U studiji se nabrajaju pokazatelji koji utječu na faunu kao što su suše, veličine zaštićenih zona, gustoća ljudskih naselja, industrijska eksploatacija (crpljenje fosilnih goriva, rudnici itd.) no nijedan od njih nema takve posljedice kao što je učestalost ratova.

Druge su studije pokazale da na lokalnoj razini rat može imati negativne posljedice (streljivo, krivolov radi mesa ili ilegalne trgovine), ali i pozitivne (manji pritisak ljudi na zaštićene zone, pad industrijskih aktivnosti).

No u cjelini i kroz desetljeća na cijelom kontinentu više je negativnih posljedica, navode autori.

Ističu da unatoč tome nada postoji.

"Rijetko se događa potpuni nestanak populacija, što govori da se fauna nakon rata može obnoviti", navode u studiji.

Izuzetno je važno provesti mjere brzo nakon uspostave prekida vatre, kažu autori i kao pozitivan primjer navode nacionalni park Gorongosa u Mozambiku gdje su radili.

Više od 90 posto velikih sisavaca nestalo je zbog rata koji je harao tom zemljom od 1977. do 1992., no nakon rata "obnovilo se 80 posto predratnog fonda divlje faune", rekao je Daskin.

Bivši ratnici zaposleni su kao čuvari protiv krivolovaca, provedeni su programi edukacije stanovništva i otvarana radna mjesta u sektoru turizma. "

Pomoći lokalnim zajednicama da se vrate u normalan život poslije rata svakako je 'prioritet', ali se "usporedo" može obnavljati fauna", ističe znanstvenik.



Indija u svemir lansirala stoti satelit za nadzor granica


NEW DELHI - Indija je u petak u svemir lansirala stoti satelit u trenutku kada premijer Narendra Modi nastoji pozicionirati zemlju kao pružatelja globalnih i povoljnih usluga u svemiru.

Indija je lansirala raketu koja je sa sobom ponijela 31 satelit.

"Lansiranje stotog satelita veliko je postignuće i predstavlja sjajnu budućnost za indijski svemirski program", napisao je Modi na Twitteru.

U proračunu za svemirski program Indija raspolaže sa četiri milijarde dolara. Modi se nada da će zadnje lansiranje poboljšati perspektivu za dobivanje većeg udjela u više od 300 milijarda vrijednoj globalnoj svemirskoj industriji. Indija je poznata po financijski povoljnom svemirskom programu.

Interes za lansiranje komercijalnih satelita u svemir sve je veći s obzirom na to da telekomunikacijske, internetske i druge kompanije, kao i mnoge zemlje, teže boljim i tehnološki naprednijim komunikacijama.

Indijska vlada intenzivno promovira domaći svemirski program, a u veljači su u samo jednoj misiji lansirana 104 satelita, većinom za strane kupce.

Satelite lansirane u petak Indija će iskoristiti za bolji nadzor granica i fotografije Zemlje u visokoj rezoluciji.

Znanstvenici iz Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO) su kazali da će satelitske fotografije iskoristiti indijske sigurnosne agencije kako bi pratile vojne aktivnosti susjednih zemalja, Pakistana, Kine, Bangladeša, Šri Lanke i Nepala.

 

Žlijezde slinovnice važne su za oralno zdravlje


BERLIN - Čim se iz kuhinje počnu širiti mirisi hrane, kod većine ljudi počne lučenje sline, a ponekad je dovoljna i sama pomisao na omiljenu namirnicu. Signali iz živčanih završetaka potiču izlučivanje sline aktivacijom centara u moždanom deblu, aktivirajući pritom tri para žlijezda slinovnica.

Slina je tekućina koju u ustima izlučuju tri velika para žlijezda slinovnica smještenih ispred uha, uz donju čeljust i ispod jezika. Izlučuju je i brojne male žlijezde slinovnice koje su smještene u sluznici obraza, nepca, usana i dna usne šupljine.

Slina je značajna oralna tekućina koja značajno olakšava govor, gutanje i žvakanje hrane. Važna je za održavanje zdravlja zubi i predstavlja prvu crtu imunološke obrane od virusa i bakterija koje u tijelo ulaze kroz usta. Sadrži proteine, enzime, minerale i antitijela koja imaju neke iznimno korisne funkcije.

Iz velikih žlijezda slinovnica izlučuje se oko 93 posto sline, a iz ostalih malih žlijezda sedam posto. Osim sekreta slinovnica u slini još nalazimo mikroorganizme, odljuštene stanice epitela, krvne stanice, ostatke hrane i tekućinu iz gingivalnog žlijeba.

Slina sadrži i protein laktoferin koji nalazimo u suzama i drugim zaštitnim tjelesnim tekućinama. On nas štiti od razvoja i razmnožavanja bakterija.

S obzirom na to da slina sadrži minerale kalcij i fosfor, može obnoviti caklinu kad je ošteti kiselina. Ako je u slini prisutan i fluor, zbog konzumiranja vode obogaćene fluorom ili zbog korištenja zubne paste s fluorom, slina dodatno jača caklinu.

Dok slinovnice savršeno funkcioniraju, većina im ljudi ne pripisuje nikakav značaj. No kada dođe do neravnoteže u usnoj šupljini ljudi shvaćaju kolika je njihova važnost.

"Ljudi sa simptomima suhih usta moraju se nositi s brojnim poteškoćama uzrokovanim nedostatkom sline", podsjeća dr. Dietmar Oesterreich, potpredsjednik njemačke Udruge stomatologa. Suhoća usta znatno povećava izloženost karijesu i propadanju zuba.

Slina je važna i zato što podmazuje i oblaže sluznicu usta i zube te na taj način olakšavajući govor, žvakanje i gutanje hrane. Sadrži i enzim amilazu koji razgrađuje škrob.

Slina se sastoji od 99 posto vode. Ostatak čine u vodi otopljeni anorganski ioni i organske tvari, a tijekom dana se u prosjeku izluči od 500 do 800 ml sline.

Poput krvi, urina i drugih tjelesnih tekućina, slina sadrži molekule koje mogu biti biološki indikatori neke bolesti. Znanstvenici mogu utvrditi postojanje bolesti ako znaju koje su od tih molekula povezane s određenom bolešću.

Po boji i naslagama na jeziku, koje mogu nastati kao manjak sline te po zadahu iz usne šupljine može se utvrditi postojanje nekog poremećaja metabolizma.


Macron želi baget na UNESCO-vu popisu

PARIS - Skromni francuski kruščić s hrskavom, zlatnom korom i mekom sredinom izaziva zavist u svijetu i trebao bi biti uvršten na popis nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

U prosincu je na taj popis uvrštena napuljska pizza. Pa zašto ne i baget?

"Moramo sačuvati bagetovu izvrsnost i našu vještinu u njegovu stvaranju. Stoga bi trebao biti na popisu svjetske baštine", rekao je Macron u petak.

"Baget je i dio naše svakodnevice i povijesne tradicije", dodao je.

"Poznajem naše pekare. Kada su vidjeli da su Napolitanci dobili priznanje UNESCO-a sigurno su se zapitali: Zašto ne i baget? I u pravu su", tvrdi Marcon.


Biografija Brigitte Macron u prodaji idući tjedan

PARIS - U biografiji o francuskoj prvoj dami Brigitte Macron koju je priredila novinarka časopisa Closer, Maelle Brun, među ostalim se otkriva da je njezin suprug Emmanuel u vrijeme dok je bio tinejdžer, a ona njegova profesorica i istodobno supruga francuskog bankara, napisao 'pikantnu' priču nadahnutu njihovom romansom.

Emmanuel Macron, koji je prošli mjesec navršio 40 godina, u Brigitte se zaljubio kao petnaestogodišnjak za vrijeme dramskih vježbi u srednjoj školi u Amiensu, ne obazirući se na protivljenje svojih roditelja koji vezu sa ženom od njega starijom 24 godine nisu odobravali.

Autorica biografije prikupila je pedesetak priča različitih ljudi koji su poznavali ili poznaju Brigitte, nastojeći je prikazati iz više aspekata. Iz knjige se doznaje i kakav je njezin glazbeni ukus te da sluša razne glazbene žanrove.

Knjiga pod nazivom "Brigitte Macron, oslobođena žena" bit će predstavljena 17. siječnja u izdanju kuće L'Archipel.

"Emmanuelova priča koja se spominje u biografiji odvažno je djelo s pomalo prljavim detaljima. Naravno, imena nisu ista, no čini mi se da je on jednostavno morao izraziti ono što je tada osjećao", kazala je neimenovana obiteljska susjeda iz Macronova rodnog Amiensa za časopis Closer.

"Nije riječ o autoriziranoj biografiji", rekla je autorica Brun, dodavši da prva dama nije izravno povezana s njezinim projektom, već je uputila pitanja njezinu kabinetu te dobila odgovore na temelju kojih je biografija nastala.

"Kopija je, naravno, poslana kabinetu Brigitte Macron", rekla je autorica djela, dodavši da Brigitte nije sačuvala kopiju priče sadašnjega supruga.

 
Merkel u Nizozemskoj poznatija od Hitlera

AMSTERDAM - Njemačka kancelarka Angela Merkel poznatija je među nizozemskim školarcima od nacističkog vođe Adolfa Hitlera, pokazalo je istraživanje objavljeno u petak.

Institut za njemačke studije u Amsterdamu pitao je oko 3000 školaraca između 11 i 19 godina da nabroje što više mogu slavnih Nijemaca.

Angela Merkel bila je najčešći odgovor. Hitler je bio drugi.

U sličnom istraživanju prije osam godina, nacistički lider bio je na prvom mjestu.

Ali je zato Hitlerov "Main Kampf" još uvijek najpoznatija njemačka knjiga, ispred "Žene kojoj sam čitao" Bernharda Schlinka.

Pedeset i osam posto ispitanika nije znalo reći nijednog njemačkog autora.


Kraljičin savjet za nošenje krune: Ne gledajte dolje

LONDON - Britanska kraljica Elizabeta II. upozorila je one koji bi mogli nositi krunu na glavi da u tim prigodama ne spuštaju pogled jer bi mogli ozlijediti vrat.

Kraljica je u rijetkom intervjuu za BBC u povodu dokumentarnog filma o njezinoj krunidbi 1953. kazala da je britanska imperijalna državna kruna "nezgrapna".

Kruna teška 1,3 kilograma izrađena je za krunidbu njezina oca, Georgea VI., a kraljica ju je nosila na svojoj krundibi i nosi je na otvorenju godišnjeg zasjedanja parlamenta.

"Srećom, moj otac i ja imamo glave istog oblika", kazala je kraljica u dokumentarnom filmu "Krunidba".

"Ali kad ju jednom namjestite, ona stoji. Samo ne možete gledati dolje da pročitate govor, nego papir morate podignuti u visinu očiju", objasnila je.

"Jer kad bi pogledali dolje, slomili bi vrat i kruna bi ispala", rekla je Elizabeta smiješeći se. "Dakle, krune imaju nekih nedostataka, ali su inače vrlo važne".

U britanskoj državnoj kruni nalazi se oko 3000 dijamanata, safira, smaragda, bisera. Kraljica posebno voli dragulj crnog princa koji je navodno nosio Henrik V. u bitci kod Agincurta 1415.

Također je rekla da je zlatna ceromonijalna kočija kojom se vozila na krundibu bila "strašna".

"Nije uopće namijenjena putovanju. To su zapravo samo opruge na koži".


Saudijkama dopušten dolazak na nogometne utakmice

DŽEDA - Žene u Saudijskoj Arabiji od petka mogu gledati nogometne utakmice na stadionu, što je najnovija odluka vlasti koja govori o otvaranju društva.

Arij al-Ghamdi je godinama navijala za svoju nogometnu momčad ispred televizijskog ekrana u svom domu u Džedi. U petak ju je napokon mogla bodriti s tribina.

"Došla sam na stadion s ocem i s bratom. Svi smo navijači al-Ahlija", rekla je ta studentica.

"Danas ćemo prvi put prenijeti ozračje iz doma na stadion, daleko od tv-ekrana koji ne daju potpunu sliku i ne mogu nam prenijeti navijačko ozračje", dodaje ta djevojka u tradicionalnoj crnoj abaji, dugom ogrtaču koji se navlači preko odjeće.

Prve navijačice došle su na stadion gotovo dva sata prije početka utakmice saudijske profesionalne lige između al-Ahlija i al-Batina.

Od lipnja 2017. Saudijke mogu upravljati automobilima.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus