09:57, 16. Prosinac 2018

kultura...

Kultura, 14. rujna 2018.

Objavljeno: 13.09.2018 u 22:59
Pregledano 230 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 14. rujna 2018.

ZAGREB, 14. rujna 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Najstariji hrvatski festival slastica - Kriški oblizeki ove godine "vatreni"

ZAGREB -
Najstariji hrvatski festival slastica - Kriški oblizeki održat će se ove subote, 15. rujna, 21. put a ove godine posvećen je uspjehu vatrenih hrvatskih nogometaša u Rusiji i zato nosi naziv "Vatreni Kriški oblizeki".

"Ove godine poticaj za rad dali su nam naši vatreni nogometaši koji su velikim radom i zalaganjem dosegli san svih dječaka i postali viceprvaci svijeta. Ovogodišnje Kriške oblizeke posvećujemo njima, a mašti naših slastičarki dajemo na volju da pronađu sastojak ili detalj koji će dočarati vatrenost slastice", poručio je organizator- Društvo Naša djeca Vladimir Nazor Križ.

Festival će biti službeno otvoren u subotu poslijepodne, kada će se proglasiti pobjednici, dodijeliti nagrade i prizanja, ali program će trajati cijeli dan, a uključuje i sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, glazbene i sportske aktivnosti.

Da bi se sudjelovalo na festivalu dovoljno je ispeći i pokloniti slanu ili slatku slasticu, kolač ili tortu, ispisati recept. Sve donirane slastice prodaju se na samoj izložbi.  Nagrade će pripasti najljepšim i najukusnijim slasticama, najbolji će se birati u četiri kategorije: torte, kolači s kremom, čajni i domaći kolači.

Kriški oblizeki, koji danas uživaju veliki ugled među ljubiteljima slatkoga, krenuli su 1994. kao ulična izložba kolača za pomoć braniteljima na ratištu.  Humanitrani karakter festival je zadržao do danas, sva sredstva prikupljena od prodaje kolača idu u korist organizatora - Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ, za rad s djecom.

Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, a posebni gosti su predstavnici grada Vrbovca i manifestacije "Kaj su jeli naši stari".

Svečano otvorene 53. Vinkovačke jeseni

VINKOVCI - Glazbeno-scenskom priredbom "Pregršt istine" scenaristice Ane Cvenić, nastale po motivima iz djela poznate slavonske književnice Mare Šverl Gamiršek, u Vinkovcima je u petak navečer svečano otvorena manifestacija tradicijske kulture, 53. Vinkovačke jeseni.

Prigodnim govorom sa središnje pozornice na Trgu bana Josipa Šokčevića, vinkovačku jesensku manifestaciju otvorenom je proglasila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, pokroviteljica 53. Vinkovačkih jeseni, poručivši kako su Vinkovačke jeseni postale dio kulturne i povijesne baštine Hrvatske kao i Europe i svijeta.

"Ovo je godina Europske kulturne baštine i Vinkovačke jeseni se u to jako dobro uklapaju jer ovo što ćemo vidjeti kroz ove dane Vinkovačkih jeseni pokazuje našu kulturnu baštinu i ciklus života iz vremena kada smo živjeli uz prirodne cikluse, sjetvu i žetvu",  rekla je Grabar Kitarović. Istaknula je da Vinkovačke jeseni slave život i plodove rada vrijednih ratara kao i bogatu hrvatsku povijest.

Brojnim posjetiteljima, među kojima su bili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Željko Reiner, izaslanica predsjednika Vlade ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, đakovački-osječki nadbiskup Đuro Hranić, saborski zastupnici te brojni drugi predstavnici političkog i javnog života, obratio se i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić koji je rekao da Vinkovčani kroz Vinkovčane jeseni žele pokazati bogatu baštinu hrvatskog naroda.

"Ove godine smo izabrali za temu "Pregršt istine" jer istina je jedna, ono što nije strano duši narodnoj, što je niklo iz našeg života da bi ostalo za budućnost. U ovo moderno vrijeme kada se izvorne vrijednosti potiskuju, pa i zaboravljaju, mi kroz Vinkovačke jeseni želimo pokazati bogatu kulturnu baštinu hrvatskog bića, ne samo Slavonije nego i cijele Hrvatske", poručio je Bosančić.

53. Vinkovačke jeseni održavaju se od 7. do 16. rujna, a posljednja tri dana manifestacije tradicionalno se održavaju središnje priredbe, današnja Svečanost otvorenja, Državna smotra hrvatskog izvornog folklora u subotu dok će se u nedjelju, kada manifestacija i završava, održati Svečani mimohod sudionika i revija konjskih zaprega.

 Ulicama i trgovima Vinkovaca u pjesmi i plesu proći članovi više od 70 folklornih skupina iz Hrvatske i inozemstva koje njeguju hrvatski izvorni folklor.  U reviji zaprega proći će, 30-tak konjskih zaprega te 20 konjanika.


Lepoglava: Otvoren Međunarodni festival čipke

LEPOGLAVA -
U Lepoglavi je u petak otvoren trodnevni 22. međunarodni festival čipke na kojem su izložene rukotvorine iz svih hrvatskih čipkarskih središta te iz šest europskih zemalja.

 Ovogodišnja tema festivala je "Čipka i dizajn", a zemlja partner je Italija.

 Festival je otvorio izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, državni tajnik Ministarstva obrane general Zdravko Jakop, koji je tom prigodom istaknuo da je Lepoglava danas čipkarsko središte koje će  u punom svjetlu predstaviti posebnost hrvatske tradicije i baštine.

 "Naše čipkarice čuvaju bogatstvo od neprocjenjive vrijednosti, njihove se škrinjice sve češće otvaraju kako bismo i mi spoznali tu vrijednost. Kad pogledamo čipku, kao neki čip nosi memoriju povijesti i sadašnjosti, ali i poticaj za budućnost", rekao je Jakop otvarajući u Lepoglavi Međunarodni festival čipke.

 Saborska zastupnica Božica Makar, izaslanica potpredsjednika Vlade Predraga Štromara, rekla je da je čipka mala, ali krije neobičnu snagu povezivanja ljudi u svijetu bez obzira na jezik i zemlju.

 Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj  Adriano Chiodi Cianfarani  istaknuo je kako je čipka povezala dva gradića - Lepoglavu u Hrvatskoj i Novedrate u Italiji, koji, bez obzira na geografsku udaljenost, dijele ljubav prema čipki, staroj vještini koja se prenosi s generacije na generaciju sve do današnjih dana.

 Zamjenik varaždinskog župana Tomislav Paljak istaknuo je da je lepoglavska čipka znak duha lepoglavskog čovjeka, ljudi koji su tu živjeli i stvarali.

 Gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić podsjetio je da je lepoglavska čipka odavno međunarodno prepoznata, a UNESCO ju je 2009. uvrstio na Listu nematerijalne svjetske baštine.

 "Kulturna baština ima univerzalnu vrijednost. Važnost kulture u našim životima prepoznata je i kroz 2018. godinu Europske kulturne baštine. U kulturi Lepoglave središnje mjesto zauzima čipka. Zainteresiranost posjetitelja govori da je ona neprocjenjiva vrijednost, od pavlina do danas“, rekao je gradonačelnik Marijan Škvarić na otvorenju Međunarodnog festivala čipke.

 U Lepoglavi se do nedjelje mogu pogledati izložbe čipke iz Bosne i Hercegovine, Poljske, Slovenije, Estonije, Mađarske i  Italije, iz gradova Novedrate i Cantu te s Hvara i Paga, iz Sv. Marije, Sikirevaca, Trga kraj Ozlja, Križevaca i Primoštena, čipka Slovenskoga kulturnog društva "Triglav" iz Splita i domaća lepoglavska čipka.

 Održat će se mnoge radionice i predavanja, pripremljen je i popratni kulturno-zabavni program s naglaskom na povezanost kulturne i prirodne baštine, poput sajma tradicijskog rukotvorstva i starih obrta ili prikaza tkanja tkalačkim stanom.

 Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ministarstava kulture, turizma i poljoprivrede, Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO, Hrvatske turističke zajednice, Varaždinske županije i Grada Lepoglave.


Hrvatski kratkometražni filmovi na festivalu u grčkoj Drami

ZAGREB -
Na 24. Međunarodnom festivalu kratkometražnog filma, koji se od 16. do 22. rujna održava u mjestu Drama u Grčkoj, prikazat će se nekoliko domaćih filmova, dok je "Emil" redateljice i scenaristice Nede Radić, primljen je na Drama Pitching Lab.

U sklopu programa studentskog filma 'Balkan Student Panorama' prikazat će se četiri hrvatska ostvarenja - igrani filmovi "Naopako" Filipa Zadre, "Northern Hymn" Tina Žanića i "Marica" Judite Gamulin te animirani "Otok" Tee Nucak, izvijestio je Hrvatski audiovizualni centar.

Film "Emil" priča je o dvanaestogodišnjaku koji živi s majkom Renatom i njezinim partnerom huliganom Dinom, a nimanje je zakazano za iduću godinu. Producentica filma je Mirta Puhlovski, a snima se u produkciji udruge Meetar60 i tvrtke Slavica film.

Drama Pitching Lab dio je festivalskog programa - tijekom šest dana autorica filma će uz mentore, poput scenarista Andrewa Hortona, koji je ujedno i predsjednik međunarodnog žirija festivala, usavršavati scenarij i pitching projekta te prezentirati film potencijalnim investitorima.

Međunarodni festival kratkometražnog filma u Drami najznačajniji je kratkometražni festival u Grčkoj, a najuspješniji filmovi nominiraju se za Europsku filmsku nagradu.

Na ovogodišnjem 41. nacionalnom i 24. međunarodnom izdanju festivala bit će prikazano 195 filmova iz 52 zemlje.


Prvo izdanje filmskog festivala Berlinale Special u Zagrebu, Rijeci i Splitu

ZAGREB -
Goethe-Institut u Hrvatskoj pokreće novi filmski festival, Berlinale Special - suvremeni njemački film, u okviru kojega će se tijekom rujna i listopada u Zagrebu, Rijeci i Splitu prikazati devet novih njemačkih filmova prikazanih na ovogodišnjem  Berlinskom filmskom festivalu, ali i maraton prve sezone najskuplje europske serije "Babilon Berlin".

Festival će se održati u zagrebačkom kinu Tuškanac od 27. rujna do 2. listopada, u riječkom Art-kinu od 4. do 10. listopada, a u splitskoj kinoteci Zlatna vrata od 13. do 19. listopada.

Selektor filmova  Matthias Müller-Wieferig, ravnatelj Goethe-Instituta, najavio je da će hrvatska publika imati priliku upoznati suvremene njemačke autorske filmove prikazane na 68. Berlinalu, u okviru festivalske konkurencije, te programa Lola i Perspektive njemačke kinematografije. Među odabranim filmovima je šest hrvatskih premijera.

Po njegovim riječima, Berlin je legendaran, to je festival za publiku, mjesto na kojemu se mogu susresti brojne zvijezde, a u gotovo svim berlinskim četvrtima tijekom festivala, u velikim i malim kinima može se pogledati međunarodni glavni program, kao i popratni programi, TV serije, filmovi koji se kritički bave određenim temama, kulinarski filmovi, ozbiljni ili komični uratci.

Festival u Zagrebu otvara film "3 dana u Quiberonu" Emily Atef, svojevrsni hommage Romy Schneider, koji je osvojio čak sedam priznanja na Berlinskom filmskom festivalu. Taj crno-bijeli portret slavne glumice snimljen je prema ideji glumice Marie Baumer koja i glumi u filmu.

Prikazat će se i "Ples između redova" kojim Thomas Stuber daje uvid u svijet jednog običnog radnika u istočnonjemačkoj provinciji,  "Satnik" Roberta Schwentkea smješten u vrijeme pred kraj Drugog svjetskog rata i "Axolotl Overkill" Helene Hegemann, utemeljen na redateljičinom dijelom autobiografskom književnom prvijencu o neobuzdanoj tinejdžerici koji je napisala s 14 godina.

Posljednji film zagrebačkog dijela festivala je "Tiha revolucija"Larsa Kraumea, utemeljen na istinitoj priči iz Njemačke Demokratske Republike, u kojem mladi glumci igraju glavne, a etablirani sporedne uloge. Tom ekranizacijom istoimene knjige Dietricha Garstkea, nastale prema stvarnom događaju u kojem je sudjelovao pisac i još 18 učenika, redatelj je dočarao jedno potresno poglavlje njemačke poslijeratne povijesti.

U sporednom programu, u ranijem terminu od 19 sati, uvrštena je selekcija prvijenaca i autorska ostvarenja, među kojima su "Samo mi Bog može suditi" Özgüra Yildirima, "Casting" Nicolasa Wackerbartha, "Styx" Wolfganga Fischera i "Povratak" Mie Spengler.

Dan prije premijere na njemačkoj televiziji ARD, u subotu, 30. rujna,  u 370-minutnom maratonu predstavit će se serija "Babilon Berlin", koju među ostalima potpisuje i proslavljeni Tom Tykwer. To je najskuplja i nasloženija koprodukcija privatne i javne televizije.

Serija od osam epizoda temelji se na književnom predlošku, bestselleru "Der nasse Fisch" Volkera Kutschera, čiji se inspektor Gereon Rath u međuratnom razdoblju, negdje poslije 1929. godine, zatekao u mračnim četvrtima Berlina, usred kaotičnih zbivanja povezanih s dolaskom nacionalsocijalista na vlast.


Organ Vida: Izložba švedske umjetnice Arvida Byström "Samo birane trešnje"

ZAGREB -
Na izložbi "Samo birane trešnje", koja se kao dio Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida otvara u petak u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, mlada švedska umjetnica Arvida Byström predstavlja radove kojima uz pomoć popularnih društvenih mreža propituje suvremeni ženski identitet.

"Umjetnica se izmješta iz konteksta društvenih mreža u fizički prostor galerije gdje iz novog kuta sagledava svoje trajne preokupacije, subverzivnost ženstvenosti, kritiku normi nametnutih ženskom tijelu, tjelesnost kao takvu i njezinu cenzuru na društvenim mrežama", najavljeno je s festivala.

Byström je, prvotno inspirirana Tumblrom, počela objavljivati slike na svom profilu i priključila se zajednici umjetnica koje propituju ženstvenost i rodne standarde, koristeći 'djevojačku” estetiku.

Kako bi sudjelovala u redefiniranju normi prihvatljive i poželjne ženske vizualne reprezentacije počela je raditi selfije, baviti se kulturnom reprezentacijom tema vezanih uz menstruaciju i dlakavost ženskog tijela.

Njezin projekt "There Will Be Blood" objavljen je u Viceu 2012. godine, a nedavno se pojavila u Adidasovoj reklami koja tematizira negativan stav prema ženskoj dlakavosti u modnoj industriji.

"Byström se u svojim radovima oslanja na tipične djevojačke motive i estetiku, no usporedno s cvijećem, zečićima te breskvama i trešnjama odjevenima u minijaturno donje rublje, ona pokazuje i dlake i tjelesne tekućine, izigravajući tako ustaljene konvencije prikazivanja ženstvenosti te propitujući što točno sliku čini seksualiziranom, uvredljivom ili pak prihvatljivom", napominje se u najavi.

"Središnji motiv trešanja u kontekstu izložbe funkcionira kao ključna poveznica između artificijelnog, virtualnog i uvjetno rečeno prirodnog i fizičkog. S jedne strane simbolizira ženskost kao konstrukt, ženstveno kao fetiš, dok s druge aludira na pitanje selekcije u digitalnom dobu: odabira najboljeg za sebe i prezentacije najbolje sebe. Izložba u tom smislu svjedoči o tipu subjektiviziranog otpora, ali i o mogućnosti upravljanja reprezentacijom uopće", dodaje se.

Dvadesetsedmogodišnja umjetnica djeluje na relaciji Los Angeles-London-Stockholm, a osobito je popularna na Instagramu, gdje je privukla pažnju svojim izgledom i prikupila na tisuće pratitelja, a koji joj je jedna od platformi za umjetnički rad - istraživanje vlastitog identiteta kao queer žene i propitivanje seksualiziranih ženska tijela.

U svom radu nastavlja tradiciju feminističkih umjetnica poput Lynn Hershman i Cindy Sherman - koristeći autoportete pitanja identiteta i seksualnosti sagledava u širem kontekstu, ukazuje na postojeća ograničenja i istražuje mogućnosti preklapanja različitih medija utemeljenih u vizualnom.

Njezini su selfiji nastali u upadljivo 'intimno' insceniranim privatnim prostorima, čime skreće pozornost na poroznost granice privatnog i javnog te problematizira pitanje ženskog umjetničkog autorstva u suvremenosti.

Kao članica ženskog kolektiva "The Ardorous", neke od svojih fotografija objavila je u knjizi "Babe" (2015.) te sudjelovala u izložbi "Girls At Night On The Internet".

S umjetnicom Molly Sodom uredila je knjigu "Pics or It Didn’t Happen: Images Banned From Instagram" (2017.) koja donosi slike ženskih tijela koje je Instagram uklonio. Nedavno je sudjelovala u skupnoj izložbi "Virtual Normality – Woman Net Artist 2.0." u Muzeju likovnih umjetnosti u Leipzigu.

Izložba "Samo birane trešnje", kojoj su kustosice Lea Vene i Barbara Gregov, može se razgledati u Galeriji Kranjčar do kraja festivala, 30. rujna.


Ministarstvo kulture: Predstavljeni Dani europske baštine

ZAGREB -
Izložbom "U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu", u četvrtak, 20. rujna u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvaraju se ovogodišnji Dani europske baštine, koji se s nizom događanja održavaju diljem hrvatske pod zajedničkom temom "Umjetnost dijeljenja".

"Dani europske baštine, projekt koja se od 1995. održava u Hrvatskoj, povezuje većinu članica Vijeća Europe, a ove godine posebno je bogat, s obzirom da se tijekom cijele godine obilježava Europska godina kulturne baštine koju je proglasio Europski parlament", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u petak na konferenciji za novinare.

Ministrica smatra bitnim što se kroz Dane, u koje su se uključile brojne institucije, udruge, pojedinci, obrazovne ustanove,  stavlja reflektor na rad u baštinskim institucijama koji je često nevidljiv i slabo poznat javnosti. "Tijekom ovog mjeseca, ali i cijele godine institucije se otvaraju i trudimo se što više uključiti djecu i mlade, staviti naglasak na različite obrazovne projekte koje baštinske institucije organiziraju kako bismo im ugradili svijest zašto je baština važna", ustvrdila je.

Podsjetila je kako je fokus Ministarstva u ovom mandatu u djelovanju konzervatorske službe istaknuti prioritete puno veće transparentnosti rada i da se procedure, ekspertize, postupanja prilagode potrebama današnjeg vremena.

"U zadnje dvije godine izrazito smo povećali i povlačenje sredstava Europske unije u baštinske projekte, a na razini vlade već smo započeli s planiranjem sljedeće financijske perspektive. Tu očekujemo da će brojne inicijative koje imaju neki svoj početak kroz ovu manifestaciji biti razvijene u projekte koje ćemo kasnije financirati", dodala je Obuljen Koržinek.

Anuška Deranja Crnokić, koordinatorica programa, rekla je kako je ovogodišnja tema "Umjetnost dijeljenja" inspirirala mnoge sudionike koji su se uključili u program tako da je arheološka, graditeljska, nematerijalna baština predstavljena, na zanimljiv način, da privuče širu publiku, djecu i starije.

"Ove godine uključili su se državni arhivi u Zagrebu, Dubrovniku Bjelovaru, Gospiću, s obzirom da su oni čuvari naše baštine. Otvorili su se za javnost sa zanimljivim temama vezano za kulturnu baštinu i digitalno doba, prezentirali su projekte digitalizacije", napomenula je, izdvojivši prigodne programe Muzeja krapinskih neandertalaca i Muzeja Sinjske alke.

Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, smatra da su Dani europske baštine prilika da Ministarstvo pokaže što intenzivno financira zadnjih godina kroz programe zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ali i mogućnost da se predstave veliki europski projekti koji su financirani sredstvima EU, a koji su naslonjeni na našu kulturnu baštinu.

"Temeljem strategije Europske unije u pogledu kulturne baštine, gdje se naglašava ne samo gospodarska, nego obrazovna i društvena komponenta, Dani su prilika da prezentiramo sve što kolege unutar struke rade mimo blještavila kamera i svjetla reflektora", istaknuo je.

Ocijenio je kako je riječ o hvalevrijednoj inicijativi koja nije samo omogućila da se ukaže na probleme s kojima se konzervatorska služba susreće svaki dan, nego se da se može pohvaliti nečime što je naslonjeno na strategiju turizma, s obzirom da većina turista dolazi zbog kulturne baštine.

U okviru Dana europske baštine tijekom rujna i listopada održat će se devedesetak različitih programa, od Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, Dana industrijske baštine u Sisku,  preko predavanja, edukativnih radionica na temu izrade baštinskih predmeta i stručnih vodstva po muzejima i izložbama, do Dana židovske kulture i baštine u Čakovcu, Znanstveno-stručnog skupa "Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922.-2008.) i dodjele Nagrade Vicko Andrić.

Izložba "U službi vizualizacije baštine - hommage fotografima Nini, Vinku, Rudiki, Živku, Miliku i Vidu" odaje počast konzervatorskoj fotografiji druge polovice 20. stoljeća, u kojoj su veliki pečat ostavili Nikola Nino Vranić, Vinko Malinarić, Rudolf Rudika Bartolović, Živko Bačić i Miljenko Miliko Mojaš, Vidoslav Barac. Zahvaljujući više stotina tisuća fotografija ovjekovječena je hrvatska baština koja je do danas nestala ili se bitno promijenila.


Dva projekta pop-up festivala suvremenog plesa Dance Inn Autumn 2018

ZAGREB -
Mini-festival suvremenog plesa Dance Inn u svojem jesenskom izdanju Dance Inn Autumn 2018 donosi od 20. do 23. rujna u sklopu Ganz Novog Festivala u Studentskom centru u Zagrebu dva projekta, "Turning Solo" ugledne njemačke plesne umjetnice Isabelle Schad i "Bolji život" istaknutog redatelja i dramaturga Saše Božića.

"Turning Solo" koreografkinje Isabelle Schad, koji će Naïma Ferré izvesti 20. rujna u Galeriji SC, nastavak je serije radova te umjetnice koji kreiraju posebne i osobne portrete plesača kroz čisti tjelesni pristup, miješajući specifične ritmove i energije u koreografska iskustva.

Svojevrsni plesni portret za Naïmu Ferré temelji se na njenoj sposobnosti neprekidne vrtnje  oko vlastite osi.

Dance Inn Autumn 2018 donosi i, 23. rujna u Polukružnoj dvorani Teatra &TD, javnu pokusnu izvedbu novog projekta Saše Božića pod nazivom "Bolji život". Projekt nastaje u suradnji s izvođačima Petrom Hrašćanec, Natašom Dangubić, Jerkom Marčićem, Ugom Koranijem i Borisom Barukčićem.

Riječ je o završnome projektu Božićeve serije radova "On Entertainment", kojemu su prethodile predstave "Born to Please" i "Folk/Acts".

"Bolji život" u svoja dva dijela upušta se u distopiju zajedništva: "Redatelj i izvođači sa znatiželjom žele progovoriti o krhkosti izvedbe kako bi ocrtali prazninu i stvorili mitove o tijelima kazališta i tijelima televizijskog spektakla te se pozabavili prolaznošću vremena, razotkrivajući pojavnost fikcije na koju nailazimo u neostvarenim maštanjima o tzv. boljem životu", stoji u najavi.

Projekt su podržali Studentski centar u Zagrebu - Kultura Promjene / Teatar &TD, u sklopu projekta APAP - Performing Europe 2020, sufinanciranog sredstvima programa Kreativna Europa Europske Unije.

Ulaz na obje izvedbe je slobodan, a ulaznice se podižu na dan izvedbe na blagajni Teatra &TD. Detaljan program festivala dostupan je na poveznici www.danceinn.org.

"Priča o oblaku" zagrebačke Male scene na festivalu u Kini

ZAGREB - Predstava "Priča o oblaku" zagrebačkog kazališta Mala scena gostovat će na International Children Drama's Weeku 2018 u kineskom Xi'anu, gdje će 16. rujna imati čak dvije izvedbe praćene radionicama za roditelje i djecu.

Festival International Children Drama's Week dio je The 5th Silk Road International Festivala, kao i inicijative '16+1' u kojoj djeluje 16 zemalja jugoistočne Europe i Kina, a koje je i Hrvatska od samih početaka aktivna članica, te se tijekom protekle dvije godine kineskoj publici predstavila s nizom projekata, priopćeno je iz Male scene.

Tako je Mala scena u sklopu inicijative '16+1' s "Pričom o oblaku" gostovala u Shenzhenu i Chongqingu, dok je predstava "Iglica" izvedena u Changsi, Xi'anu, Jinanu i Pekingu.

"Priča o oblaku" Roberta Frabettija i Ivice Šimića najstarija je predstava toga kazališta iz ciklusa "Priča o…". Režirao ju je 2002. godine Ivica Šimić, scenografiju je osmislila kiparica Dunja Niemčić, a oslikali su je akademski slikari Anina Lasta Budor i Robert Budor.

Predstava je dobila nagradu ASSITEJ-a za najbolju predstavu za djecu u Hrvatskoj 2003. godine, a na istom je festivalu Ivica Šimić nagrađen za najboljeg glumca. Scenografija "Oblaka" dobila je priznanje na Zagrebačkom salonu. Do sad je gostovala na festivalima u Turskoj, Irskoj, Litvi i Egiptu.

Na festivalu u Xi'anu, "Priča o oblaku" bit će izvedena 16. rujna i to dva puta, igrat će se na engleskom jeziku uz simultani prijevod na kineski, a nakon svake izvedbe održat će se radionica s roditeljima i djecom.


Četiri uzbudljiva koncerta u drugom ciklusu "Lisinski u Guvernerovoj palači"

ZAGREB - Ciklus "Lisinski u Guvernerovoj palači" Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u svojem drugom izdanju donosi do konca godine u riječkoj Guvernerovoj palači četiri uzbudljiva koncerta klasične glazbe a otvorit će ga u četvrtak 27. rujna "tri majstorice svog instrumenta", Marija Pavlović, Monika Leskovar i Martina Filjak.

"Beethoven i Brahms pod njihovim prstima zvuče samouvjereno, strastveno i romantično. One su Marija Pavlović na klarinetu, Monika Leskovar na violončelu i Marina Filjak na klaviru - tri najljepše melodije nove sezone koncertnog ciklusa u Rijeci", stoji u najavi.

Bogatstvo i raskoš barokne glazbe riječku publiku očekuju 16. listopada, kada na pozornicu Guvernerove palače stupi Hrvatski barokni ansambl s originalnim glazbalima i njihovim vjernim replikama iz tog vrlo zanimljivog povijesnog razdoblja.

"Glazbena ostavština velikih skladatelja u njihovom izvođenju zvuči itekako autentično, zbog čega su redoviti gosti brojnih domaćih i inozemnih festivala, a često ugošćuju vrhunske strane i domaće soliste i dirigente. Glazbena ih kritika svrstava u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije", ističu iz Lisinskog.

U programu su djela Georga Philippa Telemanna, Johanna Gottlieba Janitscha, Françoisa Couperina, Johanna Joachima Quantza i Johanna Christiana Bacha.

Sljedeći gost Lisinskog u Rijeci bit će dobitnik brojnih prestižnih nagrada s diplomom londonskog Royal Academy of Music, gitarist Srđan Bulat, koji će svoje glazbeno umijeće riječkoj publici predstaviti 14. studenoga.

Svjetske pozornice svjedočile su njegovom virtuoznom gitarskom umijeću u koje redovito uplete djela hrvatskih autora, a ovaj puta, kako je najavljeno, bit će to djela Giulija Regondija, Isaaca Albeniza, Željka Brkanovića, Antona Garcije Abrila i Zorana Juranića.

Finale ciklusa rezervirano je za mladog i perspektivnog pijanista Ivana Krpana, jednog od najzanimljivijih i najuspješnijih mladih nada domaće pijanističke scene.

"Premda je još uvijek samo student na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, zbog prošlogodišnje osvojene prve nagrade na jednom od najuglednijih pijanističkih natjecanja u svijetu 'Ferrucio Busoni' u Bolzanu, pred njim su glazbena gostovanja u svjetskim glazbenim središtima kao Leipzig, Muenchen, London, Weimar i St. Petersburg", ističu iz Lisinskog.

Prije te velike glazbene avanture, u Guvernerovoj palači zasvirat će 13. prosinca, s repertoarom Ludwiga van Beethovena, Ferrucija Busonija i Franza Liszta.


Lonac u Karlovcu izložio seriju crteža "Ljeto u gradu"

KARLOVAC - U karlovačkoj galeriji Zilik u četvrtak je otvorena izložba crteža pod nazivom "Ljeto u gradu", međunarodno poznatog hrvatskog vizualnog umjetnika Lonca, koji se karlovačkoj publici predstavio novim, dosada neizlaganim, ciklusom od 20-ak crteža intimnog formata koji je nastao u proteklih nekoliko mjeseci.

Izbornica Zimske likovne kolonije, povjesničarska umjetnosti Sonja Švec Španjol, rekla je da je Lonac „stekao slavu muralima“, te da je ova izložba crteža dragocjena po tome što on rijetko izlaže po galerijama, ovo mu je peta samostalna izložba, a večeras izložen ciklus crteža do sada nije predstavljen javnosti.

Predstavljajući 21 rad s izložbe, Švec Španjoj je rekla da su to monokromatski crteži lišeni bilo kakve boje, sve je na liniji i odnosu svjetla i sjene, ali na toniranim papirima, smeđim ili sivim, kako bi odnos svjetla i sjene naglasio karakteristike nacrtanih likova.

„Ovo je moja peta samosalna izložba, svojevrsni dnevnik scena u Zagrebu u srpnju i kolovozu i to u stilu moje figuracije, jer radim uglavnom portrete i figure. U ovoj seriji radova koristim crnu i bijelu tintu, na toniranom papiru i to su osobe koje ne poznajem, kao kontrast onome što inače radim na zidovima, uglavnom kolege umjetnike", rekao je Lonac.

Za prethodnu samostalnu izložbu u Los Angelesu, gdje je izlagao crteže, slike u ulji i zidne skulpture u galeriji Think space, kaže da je prošla „iznenađujuće uspješno“, te je ustvrdio da i za murale i za slike i crteže tržište vani postoji. Ima i kolekcionara slika koji nisu bogataši, nego ljudi koji rade normalne poslove, a kupuju slike i pomažu umjetnike koje poštuju, dometnuo je.

„Murali, to je dio kulture povezane s grafitima, ali ne radim ja grafite. Po meni, to je slikarstvo. Po neškolovanim i nekim školovanim ljudima, to je sve drugo samo ne slikarstvo, ali to je zato što imaju zadrti pogled na slikarstvo, a murali su sami po sebi vrsta slikarstva, umjetnost, nebitno za medij na kojem je izveden", rekao je Lonac.

To je, nastavio je, likovno izražavanje koje može i ne mora imati poruku, nužno je ta ulična umjetnost drugačija po tome što ne traži dopuštenje, nego je instant reagiranje na vlastite potrebe, ili potrebe da se nešto kritizira, ako je mural angažiran, a opet i ne mora biti angažiran“, rekao je Lonac, koji ne stiže, kaže, otići na sve festivale u svijetu na koje ga pozivaju.

Na otvorenju izložbe ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici „Vladimir Nazor“ Nataša Horvat podsjetila je okupljene da je Lonac bio jedan od nekoliko akademskih umjetnika koji su vodili radionice za djecu na ovogodišnjoj Zimskoj likovnoj koloniji, te da je kod polaznika stvorio sasvim novi doživljaj ulične umjetnosti, odnosno tog tipa umjetnosti.

Naučili su polaznici važnu razliku između vandalizma, šaranja po zidovima, kada se oni nagrđuju i planiranog oslikavanja zidova, organiziranih praznih zidova i organiziranih festivala ulične umjetnosti, ocijenila je Horvat.


Serije "Otkrivanje vještica" i "Potomci" donose nove vještice, vampire i demone na HBO i HBO GO

ZAGREB - Kablovska televizija HBO najavljuje nove vještice, vampire i demone u serijama "Otkrivanje vještica" i "Potomci", koje će svoje premijere na kanalima HBO i HBO GO imati u rujnu i listopadu.

Serija "Otkrivanje vještica" (A Discovery Of Witches), temeljena na bestselerima Debore Harkness, premijeru na HBO GO-u imat će 15. rujna, nakon čega će svake subote u ponudu dolaziti po jedna nova epizoda, dok je premijera na HBO kanalu najavljena za 23. listopada.

Kako se ističe u najavi, "Otkrivanje vještica" suvremena je ljubavna priča smještena u okruženje akademskog života Oxforda, ali u svijetu gdje šačica vještica, vampira i demona živi i djeluje nevidljiva među ljudima, skrivajući se naočigled svih. Teresa Palmer glumi briljantnu akademičarku i povjesničarku Dianu Bishop, nevoljku vješticu koja niječe svoje nasljeđe.

Otkriće rukopisa u oksfordskoj knjižnici Bodleian dovodi je u srce opasnog misterija – i na put zagonetnog genetičara Matthewa Clairmonta (Matthew Goode), koji također ima mračnu obiteljsku tajnu: on je vampir. Dok Diana i Matthew kreću na putovanje da shvate tajne drevnog rukopisa i kako se njihova veza razvija, događaji prijete razbiti krhki mir koji je dugo postojao između vještica, vampira, demona i ljudi.

Serija kroz osam jednosatnih epizoda prikazuje njihov tajni svijet i istražuje priče o ljubavi i prihvaćanju, vodeći gledatelje kroz zadivljujuće predjele Oxforda, prelijepe gradiće u New Yorku, bajkovita francuska sela i povijesne kanale u Veneciji.

Krajem listopada na HBO GO stiže još jedna serija u kojoj su glavni junaci natprirodna bića – "Potomci" (Legacies), koja je najavljena kao nasljednik "Vampirskih dnevnika" (Vampire Diaries) i "Prvobitnih" (The Originals), serija čiji su kultni junaci i zlikovci tijekom proteklog desetljeća očarali publiku širom svijeta.

Nova HBO-ova uzbudljiva drama govori o sljedećoj generaciji natprirodnih bića u školi Salvatore za mlade i nadarene. Kćer Klausa Mikaelsona, 17-godišnja Hope Mikaelson; blizanci Alarica Saltzmana, Lizzie i Josie Saltzman; i ostali tinejdžeri odrastaju na poprilično nekonvencionalan način, učeći da bi postali najbolje verzije sebe, usprkos svojim najgorim instinktima. Hoće li ove mlade vještice, vampiri i vukodlaci postati heroji kakvi žele biti – ili zlikovci za koje su predodređeni?

Glavne uloge u seriji glume Danielle Rose Russell, Matthew Davis, Jenny Boyd, Kaylee Bryant i Quincy Fouse, a premijera će biti 26. listopada na HBO GO-u.


Texas 30. rujna u zagrebačkom Domu športova

ZAGREB - Škotska grupa Texas gostovat će 30. rujna po prvi puta u Hrvatskoj, gdje će u sklopu aktualne turneje "Jump On Board" bend predvođen karizmatičnom Sharleen Spiteri u zagrebačkom Domu sportova izvesti niz hitova iz svoje tri desetljeća duge karijere.

Kako se ističe u najavi, grupa je u set listu turneje uvrstila uvjerljivo najpoznatije i najvažnije pjesme iz kataloga, a daleko najviše vremena na koncertu bit će posvećeno hitovima iz prve faze karijere, od osnutka 1988. do 2000.

Publika u Zagrebu čut će, tako, "I Don't Want a Lover", "Summer Son", "In Demand", "Black Eyed Boy", "Say What You Want", "Inner Smile", "Halo", "When We Are Together", "Everyday Now", "In Our Lifetime", "Thrill Has Gone", "Tired Of Being Alone" i "So Called Friend". S izdanja "The Conversation" izvodi se istoimena pjesma, dok je aktualan album zastupljen s tri singla - "Let's Work It Out", "Tell That Girl" i "Midnight".

Kraj nastupa, na dosadašnjoj turneji, pripada obradi klasika Marka Jamesa, "Suspicious Minds", koju su Texas, nakon Elvisa Presleya, izveli najviše puta.

Grupu Texas osnovali su 1986. u Glasgowu Sharlee Spiteri i Johnny McElhone, pronašavši inspiraciju za ime u filmu "Paris, Texas" Wima Wendersa. Već prvi singl "I Don't Wanna Lover", objavljen 1989. bio je veliki hit. No, za pravu međunarodnu slavu trebala su proći tri studijska albuma; izdanja "White On Blonde" i "The Hush" katapultirali su Texas među najveća otočka imena s ogromni radijskim airplayem, promoviravši Sharleen u jednu od najprepoznatljivijih vokala 90-tih.

Uspješne godine zaokružene su i "Greatest Hits" albumom, koji je samo u Velikoj Britaniji ulovio šestorostruku platinastu tiražu. I u sezonama koje su slijedile bend je nastavio nizati odlične albume poput "Careful What You Wish For" i "Red Book", da bi se, nakon kratke pauze i Sharleenina dva solo projekta vratio hvaljenim prošlogodišnjim albumom "Jump On Board".

Koncert grupe Texas dio je Ožujsko Glazbene točionice, brenda ponovo pokrenutog u ekskluzivnoj suradnji Ožujskog piva i agencije LAA.

 

IZ SVIJETA (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Hoće li Hockneyevo ulje na platnu potući rekord Jeffa Koonsa?

LOS ANGELES -
Znamenito ulje na platnu britanskoga umjetnika Davida Hockneya čija se vrijednost procjenjuje na 80 milijuna dolara, ponudit će se na dražbi u New Yorku gdje bi moglo postići rekordnu cijenu kao djelo jednoga živućeg umjetnika.

Slika "Portrait of an Artist (Pool with two figures)" ide pod čekić u studenome, a iz aukcijske kuće Christie's kažu da bi cijenom mogla nadmašiti rekord koji je 2013. postiglo djelo njegova suvremenika Jeffa Koonsa "Balloon Dog (Orange)" iz serije balonskih životinja od nehrđajućeg čelika koje je tada prodano za 58,4 milijuna dolara.

Voditelj odjela za postratnu i suvremenu umjetnost u njujorškom Christie'su, Alex Rotter Hockneyevo ulje na platnu smatra "jednim od najvećih remek djela moderne umjetnosti".

Slika je vrhunac dvaju najčešćih motiva britanskoga umjetnika - kristalno čiste i suncem okupane bazenske vode i dvostrukog portreta gay para u interakciji i u rutini svakodnevice, pojašnjava Rotter.

Jedan od muškaraca na slici je Hockneyev bivši ljubavnik i njegovo umjetničko nadahnuće, Peter Schlesinger, koji je svojedobno bio njegov student na UCLA-ju. Slika je nastala 1972., u godini kada je njihova ljubavna veza pukla, a plivač na slici je, pretpostavlja Rotter, Peterov novi ljubavnik.

Kao jedno od najslavnijih Hockneyevih djela, slika je poslužila kao naslovnica za njegove monografije te je bila izložena u sklopu međunarodne retrospektivne izložbe posvećene umjetniku u povodu njegova osamdesetog rođendana 2017. godine.

Rotter ga smatra jednim od najsvestranijih likovnih umjetnika generacije iz šezdesetih godina. Hockneyevi poznati portreti prijatelja i ljubavnika odigrali su važnu ulogu u rušenju ukorijenjenog otpora prema erotskom pogledu na muško tijelo, a njegove briljantne slike suncem okupanih bazena odraz su senzualnosti, smatra Rotter. Portreti gay parova u kućnoj atmosferi njegov su najveći doprinos LGBT kulturi.

Hockneyevi prvi portreti arhetipski vitkih, osunčanih i seksi mladića iz Kalifornije izazvali su zaprepaštenje javnosti kad ih je izložio prvi put, no s vremenom su slike zauzele iznimno važno mjesto u umjetnosti 20. stoljeća.


U Japanu živi oko 70.000 stogodišnjaka

TOKYO -
U odnosu na prethodnu godinu broj stogodišnjaka u Japanu je porastao za tri posto i iznosi rekordnih 69,785 posto, od čega 90 posto čine žene, objavila je u petak japanska vlada.

Po podatcima ministarstva zdravstva, rada i društvene skrbi povećanje se evidentira 48. godinu zaredom. Informacija je objavljena tri dana prije obilježavanja državnog blagdana, Dana poštovanja prema starijim osobama.

Godine 1963. u Japanu je živjelo samo 153 stogodišnjaka, stoji u objavi ministarstva. Broj je porastao na 1000 godine 1981., na 10.000 godine 1998. te u 2012. na 50.000 osoba koje su navršile stotu.

U Japanu živi najstarija osoba na svijetu, Kane Tanaka koja je navršila 115 godina. Rođena je u jugozapadnome gradu Fukuoki 2. siječnja 1903., u godini kada su braća Wright, pioniri zrakoplovstva i američki graditelji aviona poletjeti svojim Flyerom, preletjevši 37 metara.

U travnju je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstariji muškarac na svijetu upisan Masazo Nonaka (113), koji živi na Hokaidu.

Japan se suočava sa sve većim demografskim opterećenjem pošto se već desetljećima životni vijek stanovnika produljuje, a natalitet pada.

Po podacima Državnog instituta za istraživanje rasta populacije i sigurnost, stanovništvo starije od 65 godina 2060. činit će oko 38,1 posto ukupne populacije, u odnosu na podatke iz 2015. kada je postotak iznosio 26,6.


EU 2019. ukida sezonsko pomicanje sata

BRUXELLES -
Europska unija će ukinuti obavezno sezonsko pomicanje sata od listopada 2019. godine, pri čemu države članice do travnja trebaju donijeti odluku o tome žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena, objavila je Europska komisija u petak.

Od 1996. godine zakoni EU-a nalažu svim zemljama članicama pomicanje sata naprijed zadnje nedjelje u ožujku, odnosno unazad zadnje nedjelje u listopadu.

"S krajem listopada 2019. ukida se zimsko računanje vremena," izjavila je Violeta Bulc na konferenciji za medije u petak, pri čemu zemlje članice trebaju što prije trebaju prihvatiti prijedlog kako bi isti na vrijeme stupio na snagu.

Prijedlog je iznesen nakon što je u EU-u provedena anketa koja je zabilježila rekordni odaziv od 4.6 milijuna ispitanika. Čak 84 posto njih protivi se praksi pomicanja sata.

Iz Komisije također navode kako je sezonsko pomicanje sata zastarjeli način za uštedu energije primjenjivan tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina.

"Novija istraživanja potvrđuju kako se na taj način uštedi zanemariva količina energije", izjavio je potpredsjednik Europske komisije Maros Sefcovic. "Idemo prema pametnim zgradma, pametnim gradovima te suvremenim rješenjima koja više doprinose uštedi energije od sezonskog pomicanja sata."

Kritičari navode kako pomicanje sata može uzrokovati dugoročne zdravstvene probleme, osobito kod djece i starijih. Zagovornici pak tvrde kako zimsko odnosno ljetno računanje vremena zbog veće količine dnevne svjetlosti utječe na manji broj prometnih nesreća te pospješuje uštedu energije.

Europski parlament te vlade 28 zemalja članica moraju se usuglasiti do kraja godine jer postupak usvajanja prijedloga može potrajati i do dvije godine, upozoravaju iz Komisije.

"Ili ćemo ostati pri ljetnom računanju vremena ili će zemlje koje odluče prijeći na zimsko računanje vremena to učiniti u listopadu 2019.," izjavila je Bulc.

Komisija kaže da ispunjava svoje obećanje da će djelovati u krupnim pitanjima a članicama ostaviti da odlučuju u ostalim.

Među zemljama koje podupiru prijedlog ukidanja sezonskog računanja vremena nalaze se Španjolska i Finska, koja ima najsjeverniji glavni grad u EU-u. Anketi o pomicanju sata odazvalo se srazmjerno stanovništvu najviše Nijemaca, 3,79 posto, najmanje građana Ujedinjene Kraljevine, 0.02 posto, dok se u Hrvatskoj o ovom pitanju izjasnilo 0,52 posto građana.
 

SpaceX zapisao prvog privatnog putnika za let oko Mjeseca

LOS ANGELES - Kalifornijska tvrtka Spacex poduzetnika Elona Muska priopćila je da je zapisala prvog svjetskog privatnog putnika za put oko Mjeseca u svemirskoj raketi kodnog imena BFR.

Zamišljen kao međuplanetarni brod koji bi služio za slanje ljudi u svemir, BFR (Big Falcon Rocket) je raketni sustav temeljen na kombinaciji rakete i svemirskog broda nazvanog BFS, ili Big Falcon Spaceship.

Musk je prošle godine najavio da će glavna raketa biti opremljena s 31 glavnim Raptor motorom te da će moći u pvoj fazi prenositi do 150 tona tereta u nisku Zemljinu orbitu, a u drugoj do 100 putnika na Mars.

"Saznajte tko leti i zašto, u ponedjeljak 17. rujna", napisao je SpaceX u četvrtak na Tweeteru.


Dalaj Lama: „Europa pripada Europljanima“

MALMÖ - Dalaj Lama, tibetanski duhovni vođa, u srijedu je prilikom govora na konferenciji u švedskom gradu Malmö, poručio da „Europa pripada Europljanima“, te da se „izbjeglice moraju vratiti i izgraditi svoje zemlje“.

Dalaj Lama je rekao da je Europa „moralno dužna pomoći izbjeglicama koje su uistinu suočene s opasnostima“, no da se nakon prestanka opasnosti te izbjeglice „moraju vratiti i izgrađivati svoje zemlje“.

Dalaj Lama, koji je i sam postao izbjeglica nakon kineske okupacije Tibeta, već je u nekoliko navrata od početka imigrantske krize poručio da nekontrolirana imigracija ima poguban utjecaj na europsku kulturu, kao što prisilna imigracija Kineza u Tibet ima pogubni utjecaj na tibetansku kulturu, što je svojevremeno čak nazvao genocidom.

„…neograničeni priljev kineskih imigranata u Tibet, što ima za posljedicu uništenje tibetanskog kulturnog i vjerskog identiteta i reduciranje Tibetanaca na beznačajnu manjinu u njihovoj vlastitoj zemlji, ravno je politici kulturnog genocida.“
Zanimljivo je da je svoju poruku uputio upravo u Švedskoj, koja se svojom politikom postavila na prvo mjesto u Europi po prijemu imigranata u odnosu na broj stanovnika.

Žalosno je da jedan stranac, čovjek s drugog kraja svijeta, razumnije gleda na budućnost Europe od bruxelleskih činovnika.

 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus