10:47, 23. Veljača 2018

kultura...

Kultura 13. veljače 2018.

Objavljeno: 13.02.2018 u 03:18
Pregledano 61 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 13. veljače 2018.

ZAGREB, 13. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Objavljena knjiga J. Marcelić i M. Lipovca "Vaclav Havel. Politička biografija"

 
ZAGREB - Knjigu Jasne Marcelić i Marijana Lipovca o književniku i bivšem češkom predsjedniku "Vaclav Havel. Politička biografija" objavili su zagrebački nakladnici Hrvatsko-češko društvo i Srednja Europa.

Javni rad Vaclava Havela preplitao se kroz političke mijene čehoslovačke države, ističu autori i dodaju kako je država utjecala na njega kroz komunistički sustav vlasti, a on na nju je utjecao svojim javnim djelovanjem.

Njegovo ime u inozemstvu, napominju, poistovjećivalo se s imenom Čehoslovačke u kojoj je u "mračno doba" duhom umjetnosti osvjetljavao put slobode i života u istini.

Ocjenjuju kako su zanimljivi i poticajni Havelovi predsjednički govori, koje je držao diljem svijeta i u kojima razmišlja o bivšem sustavu u kojem je živio, o demokraciji, o ulozi intelektualca u društvu, o Zapadu.

Podsjećaju kako je Havel na predsjedničku poziciju došao bez ikakvog iskustva u praktičnoj politici, kao književnik, disident i politički zatvorenik. "Upravo zato smatrao je da politika treba biti moralna, humana i u službi čovjeka, da ne mora biti samo umijeće mogućega, već da može biti i umijeće nemogućega, umijeće usavršavanja sebe i svijeta", pišu autori knjige.

Autori ističu kako je Češka u Havelovu razdoblju doživjela temeljitu preobrazbu: oslobodila se političkih i duhovnih okova kojima je bila vezana uz Sovjetski Savez i dokazala svoju demokratsku i civilizacijsku razinu mirnim razlazom sa Slovačkom.
Premda je nisu mimoišli tranzicijski problemi, Češka je, naglašavaju, od sive i turobne zemlje iza "željezne zavjese" postala napredna i uspješna zemlja razvijenoga demokratskog sustava i tržišnoga gospodarstva.

Ocjenjuju kako je zaštitni znak takve uspješne Češke bio i ostao upravo Havel.

Napominju kako je Havel kao bivši predsjednik 2005. napisao predgovor pretisku "Sedmerojezičnog rječnika" koji je u Pragu 1605. objavio češki benediktinac Petr Loderecker na temelju "Rječnika pet najuglednijih europskih jezika" Fausta Vrančića.

U predgovoru je poručio, ističu autori knjige, kako je suradnja Lodereckera i Vrančića svjedočanstvo o jezičnom bogatstvu dvaju slavenskih naroda te o njihovoj težnji i potrebi za međusobnom komunikacijom, dok pretisak njihova rječnika pridonosi daljnjem razvoju češko-hrvatskih odnosa "čija je kvaliteta provjerena stoljećima".

Podsjećaju kako veze Vaclava Havela s Hrvatskom počinju 1964., kada je sa suprugom Olgom, kao što su to činili i mnogi Česi, ljetovao na jadranskoj obali.

Havelove drame izvođene su u Zagrebu i kad su u Češkoj bile zabranjene, a autor bio u zatvoru, pišu autori i dodaju kako su u Kazalištu Gavella 1980. izvedene Havelove jednočinke "Audijencija" i "Izložba".

Havelovo intenzivnije bavljenje Jugoslavijom počinje u doba njezina raspada 1991., ističu i napominju kako tada službena čehoslovačka politika, kao i ona većine drugih država, nije bila sklona tom raspadu zbog negativnog efekta koji je mogao imati za opstojnost zajedničke češkoslovačke države.

Naglašavaju kako je Havel ipak bio među onim češkim političarima koji su prihvaćali realnost da Jugoslavija više ne postoji i branili pravo Hrvatske i Slovenije na samostalnost u skladu s voljom naroda iskazanom na referendumu.

Napominju kako ga je srpska agresija na Hrvatsku zgrozila te podsjećaju na njegovu izjavu da je priznanje Hrvatske i Slovenije neizbježno.

Vaclav Havel rodio se u Pragu 1936., a preminuo 2011. Tijekom Praškog proljeća bio je predsjednik Kluba nezavisnih pisaca, a nakon zabrane javnoga izvođenja i publiciranja njegovih radova u čitavom istočnom bloku napušta Prag i seli se u svoju kuću u Hradečeku. Bio je jedan od inicijatora i potpisnika "Povelje 77", kojom se tražilo poštovanje ljudskih prava, što mu je rezultiralo zatvorskom kaznom od četiri i pol godine.

Govor prosvjednicima s balkona na Vaclavskom trgu u listopadu 1989. bio je početak Havelovog puta prema Hradu - nekadašnjem sjedištu čeških kraljeva i čehoslovačkih predsjednika. Bio je jedan od osnivača političkog pokreta Građanskoga foruma, koji je Baršunastom revolucijom svrgnuo komunističku vlast. Predsjednikom Čehoslovačke postao je 29. prosinca 1989. Nakon izlaska Slovačke iz zajedničke države Havel je 1993. izabran za  predsjednika Češke Republike. Ponovno je bio izabran za predsjednika i 1998. godine.



Izložba novih članova ULUPUH-a u zagrebačkoj galeriji

 
ZAGREB - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH predstavit će radove novoodabranih članova, na skupnoj izložbi koja se otvara u utorak u njihovoj galeriji u Tkalčićevoj ulici.

Novi članovi tradicionalno se biraju svake godine na obljetnicu Udruge, a ovaj put je od 37 prijavljenih kandidata, prema izboru Umjetničkog savjeta, u Udrugu ušlo 16 novih članova, u deset od 17 ULUPUH-ovih sekcija.

Sekcija za fotografiju predstavit će radove Mire Martinića, Petra Sabola i Dražena Stojčića, Sekcija za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo Gorana Radoševića i Natašu Rašović Bodiš, Sekcija za kazališnu i filmsku umjetnost Antona Modrušana i Ines Zrnc Gregorina, a Studijska sekcija Sandru Križić Roban i Marijanu Paulu Ferenčić.

Iz Sekcije za oblikovanje plemenitih kovina i umjetničkog nakita predstavit će se Suzana Jagar Vrkić i Sonja Turner Fegić, Sekcije za grafički dizajn i vizualne komunikacije Danijela Mazal Ostojić, Sekcije za oblikovanje arhitektonsko-urbanističkih maketa Lorenzo Cetina, Sekcija za restauratorska i oblikovno-fonička djela Petar Sugović, Sekcije za multimediju i intermediju Miodrag Gladović, a Sekcije za tekstilno stvaralaštvo Jasna Štih Kapetanić.

ULUPUH je strukovna je udruga koja okuplja članove iz cijele Hrvatske, iz svih područja vizualnih umjetnosti koja imaju određenu primjenu, uporabnu vrijednost, od kazališta i filma do keramike, porculana i stakla. Studijska sekcija obuhvaća istaknute likovne kritičare, teoretičare vizualnih umjetnosti te kustose.

Među ostalim, ta udruga sudjeluje u pripremama zakonskih i drugih propisa značajnih za likovno stvaralaštvo primijenjenih umjetnosti i dizajna, organizira javne nastupe, izložbe, izdavačke i edukativne djelatnosti, dodjele nagrada.

Izložba novih članova bit će otvorena do 28. veljače, a ulaz je slobodan.



Karlovac: Predavanje i izložba "Janez Vajkard Valvasor u slici i riječi"


KARLOVAC - U organizaciji Kulturnog društva "Slovenski dom Karlovac" te u sklopu obilježavanja Prešernovog dana 8. veljače, u ponedjeljak je u Karlovcu održano predavanje i otvorena izložba "Janez Vajkard Valvasor u slici i riječi".

 Marina Delač-Tepšić, predsjednica "Slovenskog doma Karlovac" osnovanog 2006., rekla je kako je izložba posvećena Valvasoru, jednoj od ključnih osoba iz slovenske povijesti, jedanaesta po redu manifestacija u sklopu slovenskog kulturnog praznika - Prešernovog dana.

 Govoreći o Janezu Vajkardu Valvasoru (1641. Ljubljana - 1693. Krško) - kranjskom plemiću, polihistoru, geografu, povjesničaru, etnografu, kartografu, crtaču grafika, putopiscu - bivša ravnateljica Knjižnice i članica "Slovenskog doma Karlovac" Frida Bišćan napomenula je da nigdje nema službenih dokaza o tome da je Valvasor uistinu stekao i diplomu o mnogim znanstvenim disciplinama koje je studirao u Lyonu, kao što su matematika, povijest, arheologija, a uz to i paraznanstvena područja kao što su magija i alkemija.

 No, to je i zanemarivo uzme li se u obzir njegova ogromna biblioteka od preko 10 tisuća knjiga i zbirka od preko osam tisuća grafičkih listova koje je tijekom svojih dugogodišnjih putovanja prikupio u svom dvorcu Bogenšperku kod Litije, u kojem je pokrenuo i prvu bakrotiskarsku radionicu na području tadašnje Vojvodine Kranjske.

 Tijekom svojih dugogodišnjih putovanja, Valvasor je obišao, opisao i grafikama ocrtao Englesku, Dansku, Francusku, Austriju, Njemačku, Veneciju i Afriku, a osim što je značajan dio svog interesa posvetio i hrvatskim krajevima i gradovima, među kojima je opisao Rijeku, Zagreb, Slunj, Ogulin, te više istarskih lokaliteta, sudjelovao je i u borbama u Austro-osmanlijskom ratu u Slavoniji pod zapovjedništvom Nikole Šubića Zrinskog.

 Dok je bilo novca, Valvasor je u Nürnbergu tiskao i svoje kapitalno djelo "Slava vojvodine Kranjske" pisano na njemačkom jeziku, koje se sastojalo od 15 knjiga uvezenih u četiri debela sveska, a sadrži i 528 bakroreza i 24 priloga.

 Važnost tog djela, prenijela je Frida Bišćan zaključak iz znanstvenog rada dr. Barbare Riman, jest u tome što je to neprocjenjiv izvor za povijest opisanih slovenskih i hrvatskih krajeva, a koriste je slovenski i hrvatski znanstvenici. Zbog svojih je dostignuća Valvasor postao 1687. godine i član Royal Society u Londonu.

 Valvasorova izvanvremenska znatiželja, putovanja, istraživanja i sve prateće multidisciplinarne aktivnosti dovele su ga do bankrota, pa je njegovu zbirku s pratećim katalogom "Bibliotheca Valvasoriana" kupio zagrebački biskup Aleksandar Ignacije Mikulić, a ta je vrijedna zbirka u vlasništvu Metropolitanske knjižnice u Zagrebu.



U Splitu predstavljena najveća knjiga na glagoljici, Hrvatski Brevijar


SPLIT - Najveća tiskana knjiga na glagoljici u Hrvatskoj - Hrvatski Brevijar - s više od tri tisuće stranica u četiri toma autorice Dunje Lakuš, u izdanju Zaklade Rhema, predstavljena je u ponedjeljak navečer u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Autor projekta i urednik izdanja Feđa Aaron Bučić rekao je da je "Hrvatski Brevijar" jedinstveno izdanje i podsjetnik na činjenicu da su Hrvati jedini narod u krilu Katoličke crkve koji je, zahvaljujući popovima glagoljašima, od samih početaka prihvaćanja kršćanstva Riječ Božju slušao na svom jeziku.

U Brevijaru je s lijeve strane glagoljično pismo, s desne latinično pismo, a bez fotografija i glagoljičnog pisma ima preko 1200 kartica.

Na projektu je, kaže, radio devet godina sa svojim timom jer su željeli objediniti bogatstvo i kulturu, ljepotu glagoljice i rad u kamenu, ljepotu odnosa čovjeka prema čovjeku i čovjeka prema Bogu te pokazati kako je hrvatski narod, zahvaljujući tome, opstao kroz različite zapreke.

Posluživši se Hegelovim riječima da je 'hram bez oltara prazan hram' fra Ante Vučković je rekao da je narod bez molitve prazan narod, bez duhovnosti i  da mu se čini kako je u Brevijaru sažeta duhovnost koja se može nazvati hrvatskom duhovnošću.

Za Brevijar je rekao da je to knjiga koja traga za tim kako su Hrvati izricali svoju vjeru kroz jedan neobičan i ljudski fenomen, a to je molitva i kako se ona događala u književnosti, povijesti, poeziji, kroz različite ljudske živote.

"Knjiga je vrlo neobična. Usporedio bih je s muzejom u kojem je mnoštvo fotografija ljudskih lica i čim ih vidite zapravo ugledate bogatstvo kojeg nismo svjesni, ali istovremeno znamo da je ljudsko lice više od fotografije. Ono je živo, drugačije je, stalno ima neki izričaj, a ista je stvar s molitvama. One su zapisane, imaju svoju formu, oblikovale su ljudske živote. Molitva je više glagol, događanje i unutarnji odnos u kojem netko razumije sebe, svijet i Boga u kojem se taj odnos oblikuje. To je nešto vrlo živo", dodao je fra Vučković.

Još je rekao kako mu je drago što su na Brevijaru radili ljudi iz različitih sfera među kojima su i fonetičari, umjetnici, poduzetnici, odnosno ljudi različitih životnih interesa koji pokazuju kako molitva nije samo način života religioznih ljudi ili redovnika, već univerzalna ljudska potreba koja se izriče vrlo različito i raznoliko.

Za akademika Nenada Cambja Brevijar je vrlo monumentalan jer različitu građu donosi u četiri toma. Bio je, kaže, oduševljen kad su mu autori došli s idejom da o tome napiše nekoliko riječi jer u Brevijaru ima vrijedne i bitne građe za kulturu Hrvata, pa je tome želio pridonjeti.  "Knjizi želim uspješan put do čitatelja, a nadam se da će to i postići", poručio je Cambj.

U Brevijaru se ističu brojne molitve i mise, kao i pobožnost Isusu Kristu, a poglavlja su posvećena Presvetom Trojstvu, Duhu Svetom i Svetom Križu. U Brevijaru je opisano i više od 120 Gospinih svetišta diljem krajeva gdje žive Hrvati, te veliki broj molitvi posvećenih Majci Božjoj. U njemu je opisana pobožnost hrvatskog naroda izvan domovine, te se nalazi i nekoliko stotina fotografija svetišta i crkava.

Uvodne riječi u Brevijaru su napisali mons. Nikola Eterović, Adalbert Rebić, fra Bonaventura Duda i splitska klarisa i pjesnikinja s. Marija od Presvetog Srca Anka Petričević.

Zakladu Rhema osnovala je skupina ljudi koja nastoji u živote ugrađivati kršćanske vrijednosti, a među ostalim je osnovana kako bi se promicale kršćanske vrijednosti, potpora u duhovnom rastu, promicanje ekumenskih vrednota i dijaloga među vjerskim zajednicama, ističe se u pozivnici za promidžbu Brevijara.

Cijena četiri toma knjiga je 1200 kuna, tiskana je u 700 primjeraka, a može se kupiti u knjižarama "Verbum".



Predstavljena knjiga "Kristalno zvono" Mirka Božića


ZAGREB - Mostarski pjesnik, prozaist i kritičar Mirko Božić predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu svoju knjigu "Kristalno zvono", najavljenu kao pjesnički zaigrani 'hommage' gradu Mostaru i jednome svijetu izgubljenom u vihoru rata i bolesti, ispisan kroz niz labavo povezanih pripovijedaka kojima su okidač sjećanja na okuse i mirise kolača i hrane iz stare kuharice autorove majke.

Knjiga je objavljena u izdanju nakladnika Frakture, čiji je glavni urednik Seid Serdarević istaknuo kako je riječ o prvoj proznoj zbirci tog pjesnika, književnog kritičara i kolumnista, zbirci pripovjedaka koja se može čitati i kao jedan labavi roman.

"Krećući od pronađenog sačuvanog dnevnika – kuharice svoje majke, Mirko Božić ispisao je jednu vrlo zanimljivu, važnu i ponešto drugačiju proznu zbirku u kojoj svaki recept, poput Proustovog kolačića, u njemu izaziva neko sjećanje iz kojega kreće priča, ne samo o tome receptu već i priča o djetinjstvu, odrastanju, obiteljskim odnosima, ali jednako tako i o današnjici, ovdje i sada", rekao je Serdarević na predstavljanju u Dvorani Mueller Kina Europe.

Ipak, ponajviše je to priča Mostaru, gradu u kojemu se i danas osjeća podijeljenost, grada koji još uvijek nije u cijelosti obnovljen, na kojemu se vide vrlo jasne rane rata a koji je prije bio jedna živa multikulturalna sredina, dodao je Serdarević.

Mirko Božić (1982.) autor je još zbirki poezije "Jedrim kroz buru" (2001., Nagrada Antun Branko Šimić za mlade pjesnike), "Bijele noći" (2004.) i "Mrlje na njenim rukama" (2012., Nagrada Zdravko Pucak) te monografije "Mostar iza kulisa" (2017.). Pokretač je regionalnog književnog festivala Poligon te objavljivan u časopisima i antologijama u zemlji i inozemstvu. Preveden je na engleski, francuski, njemački, španjolski, danski, albanski, slovački, poljski i slovenski, a i sam se bavi književnim prevođenjem. Kolumnist je slovenskog portala Literatura i kritičar portala Moderna vremena. Dobitnik je nagrade CEI Fellowship Award za 2014.

Njegova knjiga "Kristalno zvono" najavljena je kao brižljivo pripravljan kolač poslužen s ljubavlju, koji se poput složenca pred čitateljem otvara kroz jednu istodobno posebnu i univerzalnu priču o sazrijevanju i shvaćanju svijeta oko sebe.

Knjiga sadrži 40-ak priča svaka od kojih počinje jednim receptom iz kuharice piščeve majke. Zapisana u tipičnom socijalističkom rokovniku, prepuna recepata za sva obična, svakodnevna jela, za kolače koji su se radili o slavljima ili da se u kući ima nešto slatko, majčina je kuharica Mirku Božiću poslužila kao okidač da ispiše niz pripovijedaka o rodnome Mostaru, o obitelji, odrastanju, o sebi.

"Uzimajući recept za receptom, kolač za kolačem, Božić se vraća u neko prošlo vrijeme i oživljava ga na jedan specifičan način, poetskim jezikom po kojemu se vidi da je on prije svega pjesnik", napomenuo je Serdarević.

Razgovor s autorom vodio je književnik Andrija Škare, koji je ocijenio kako je riječ o knjizi "o mnogočemu - o prošlosti, nostalgiji, obiteljskoj povijesti i samom Mirku Božiću - ali ponajviše je to knjiga o Mostaru: kada se čita, stječe se dojam da je upravo Mostar njezin glavni lik".

Način pisanja o nekom gradu ovisi o onome koji ga gleda i onome što vidi, rekao je Mirko Božić. "Poznajem puno ljudi koji u Mostaru žive jednako dugo koliko i ja, ali o njemu nikada ne bi mogli napisati ni slova i to ne zato što ne bi znali pisati, već zato što ne hodaju otvorenih očiju – za mene pisanje nije ništa drugo nego pisanje otvorenih očiju", pojasnio je.

Knjiga je formirana tako da svaka priča može funkcionirati sama za sebe, a smještene su u jedan zajednički okvir u kojemu je sve autobiografsko - pripovjedno ja istodobno je i biografsko ja, a autor je istaknuo kako se u početku malo plašio kakvu će reakciju knjiga izazvati kod njemu bliskih osoba čija se intima u njoj također iznosi, ali na sreću, rekao je, "do sada me nitko nije tužio".

Naravno, pamćenje je varljivo, a sjećanje uvijek malo iskrivljeno - "Da nije tako, možda ne bi bilo moguće živjeti sa sobom. Zato se ta knjiga i bavi nečim što je više neka vrsta osvete osvete ljudima u kojima često vidim silan podražaj da stvari prikažu onakvima kakve nisu".

"Mostar kakav je bio više ne postoji, između ostaloga i zato što ja kakav sam tada bio više ne postojim. Ali što se tiče podijeljenosti, mi na nju pokušavamo gledati s nekakvim homorom, jer iz te je podijeljenosti proizašlo to da smo postali grad sa šest kazališta", rekao je pisac.

Svaki je čin pisanja neka vrsta iznošenja političkog stajališta, dodao je, a nostalgija, iako danas ima negativan predznak, može biti i konstruktivna, mada je riječ o jednom vrlo zavodljivom konceptu "koji vas, ako mu se ne znate oduprijeti na vrijeme, može uvući u sebe kao neka vrsta živog pijeska - od te je zamke jedino moguće pobjeći tako da se okrenete budućnosti", poručio je Božić.



Franka Batelić na Euroviziji predstavlja Hrvatsku


ZAGREB - Na ovogodišnjemu 63. natjecanju za pjesmu Eurovizije Hrvatsku će s pjesmom Crazy predstavljati mlada glazbenica Franka Batelić, koja je ujedno i autorica teksta, dok je autor glazbe Branimir Mihaljević, priopćila je Hrvatska radiotelevizija (HRT) u utorak.

Batelić je do sada izdala dvanaest pjesama. Pjesma S tobom po broju emitiranja na vrhu je top-ljestvica, a popularna je i na YouTubeu na kojemu je zabilježila više od dva milijuna pregleda, rečeno je u priopćenju.

Dodaje se da su njene pjesme na engleskom jeziku On Fire i Run, Batelić osigurale uspjeh i izvan Hrvatske. Osvojila je i nominacije za novoga izvođača godine za glazbene nagrade Zlatna Koogla i Porin, a bila je i predizvođač popularnoj pjevačici Beyoncé na koncertu u Areni Zagreb. Također je sudjelovala u rusko-ukrajinsko-američkoj produkciji baleta The Great Gatsby 2017. godine, gdje je bila jedina vokalna solistica.

"Moj tim i ja svjesni smo odgovornosti koju ovo predstavljanje donosi, spremni smo na izazov i dat ćemo baš sve od sebe da u Portugalu u svibnju Hrvatsku predstavimo na najbolji mogući način”, poručila je Franka Batelić.

Ovogodišnje 63. natjecanje za pjesmu Eurovizije održat će se od 8. do 12. svibnja u glavnome gradu Portugala – Lisabonu. Bit će to prvi put u povijesti da će Portugal biti domaćinom toga najvećega glazbenog natjecanja, zaslugom njihova prošlogodišnjeg predstavnika Salvadora Sobrala koji je s pjesmom Amar Pelos Dois očarao Europu i svojoj državi donio prvu pobjedu poslije 53 godine od njihova prvoga sudjelovanja.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Izložba u povodu 100. obljetnice smrti Gustava Klimta u bečkom KHM-u


BEČ - Izložba "Klimtov most", posvećena jednom od najpoznatijih austrijskih slikara secesije i Jugnedstila Gustavu Klimtu, otvara se u ponedjeljak navečer u bečkom muzeju povijesti umjetnosti - Kunsthistorisches Museum (KHM) u povodu 100. obljetnice smrti toga umjetnika čije je djelo danas čvrsto utkano u austrijski kulturni identitet.

U središtu izložbe su zidne slike koje je Gustav Klimt naslikao uoči otvorenja muzeja, a za ovu je prigodu u predvorju muzeja duž sjevernoga zida glavnog stubišta napravljen poseban most na visini od oko 12 metara, kako bi se  Klimtova djela mogla razgledati izbliza.

Kako je na konferenciji za novinare, naglasila  glavna ravnateljica bečkog Muzeja povijesti umjetnosti Sabine Haag, taj ciklus Klimtovog zidnog slikarstva savršeno je očuvan u originalnom stanju i nikad nije restauritan.

"Drugi put otkako je muzej otvoren 1891., publika ima prigodu izbliza razgledati jedinstvena Klimtova djela između arkada i stupova, uz pomoć mosta koji može primiti do 60 osoba", dodala je Haag.

Godine 1890., uoči otvorenja novoga muzeja, braća Ernst i Gustav Klimt i njihov kolega Franz Matsch, dobili su narudžbu oslikati zidove između arkada i stupova u KHM-u . Od četrdesetak oslikanih polja na zidu impozantnog stubišta, trinaest ih je potpisao Gustav Klimt, a predstavljaju važna razdoblja drevne egipatske i grčke te rimske, firentinske i venecijanske umjetnosti 15. i 16. stoljeća.

"Ta se djela ubrajaju među ključna u Klimtovu ranom umjetničkom stvaralačkom opusu", rekao je povjesničar umjetnosti Daniel Uchtmann. "U alegorijskom prikazu motiva iz egipatske umjetnosti, u stilu historicizma, u kojemu je građen i sam muzej, vidi se primjena ornamenata, što će Klimt poslije dovesti do savršenstva u umjetničkom radovima Jugendstila", dodao je.

Istodobno s "Klimtovim mostom", u dvorani antičke zbirke izloženo je njegovo slavno djelo "Nuda Veritas" (1899.).

Umjetnici Ernst i Gustav Klimt i Franz Matsch osnovali su nakon školovanja na bečkoj Školi primijenjene umjetnosti 1883. društvo "Kuenstler Companie" kako bi lakše dobivali projekte ukrašavanja interijera. Afirmirali su se kao uspješni dekorateri  kazališta projektiranih u arhitektonskom ateljeu Fellner-Helmer, čije je  djelo i Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci, a čije su stropove oslikali braća Klimt i Matsch.

Nakon rada na dekoraciji bečkog Muzeja povijesti umjetnosti uslijedila je narudžba za dekoriranje novog Burgtheatra, što je bio vrhunac njihovog rada. Nakon smrti Klimtova oca i brata Ernsta 1892. raspada se poslovna suradnja s Matschom. Klimt je ugled najboljega bečkog dekoratera zadržao i nakon što je 1897. došao na čelo umjetničkog pokreta "Secession" koji prekida s tradicionalnom akademskom umjetnošću. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanja moderne.

Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, primjerice goleme slike za vijećnicu Bečkog sveučilišta, ali on je portretiranjem žena iz otmjenoga društva dovoljno zarađivao. Klimt stvara vlastito izvorno slikarstvo stroge stilizacije, a njegove su slike danas među najskupljima  u svijetu. Neka od njegovih najpoznatijih umjetničkih djela "Adele Bloch-Bauer" poznata kao "Zlatna Adele", nakon što je restitucijom vraćena vlasnici Mariji Altmann, prodana je 2006. na aukciji za rekordnih 135 milijuna američkih dolara i nalazi se u galeriji Ronalda Laudersa u Novoj galeriji u New Yorku.

Izložba u KHM ostaje otvorena do 2.rujna 2018. a 100. obljetnicu Klimtove smrti obilježit će  uglavnom svi veliki muzeji u Beču posebnim prigodnim izložbama.



Slovački grad nada se postati epicentrom ljubavi


ZAGREB - Najduža ljubavna pjesma objavljena je u 19. stoljeću u slovačkoj Banskoj Štiavnici. Danas taj srednjovjekovni rudarski gradić želi postati mjesto hodočašća zaljubljenih.

Slovački pjesnik Andrej Sladkovič napisao je 1846. godine "Marinu", pjesmu s 2.900 stihova u 291 kitici, kojom je opjevao svoju nesretnu ljubav prema sugrađanki Marini Pischlovoj.

Suprotno od priče o Romeu i Juliji, ova je istinita.  

Marinini roditelji ruku svoje kćeri dali su bogatom pekaru, a ne pjesniku bez prebijena novčića.

Kuća u kojoj je Marina nekada živjela pretvorena je u "Epicentar ljubavi" u kojoj se može pogledati interaktivna izložba o najdužoj ljubavnoj pjesmi ikad napisanoj.

Ondje je smještena i "banka ljubavi" u kojoj moderni parovi mogu položiti svoje ljubavne zavjete.

Taj svojevrsni muzej ljubavi vodi mjesna nevladina organizacija koja se nada da će Bansku Štiavnicu pretvoriti u srednjoeuropsku Veronu.  

"Mnogi nam govore da je to preambiciozno, ali ako su milijuni ljudi spremni potegnuti do Verone kako bi vidjeli balkon izmišljenog para Romea i Julije, vjerujem da će ih mnogo doći ovdje, gdje je tragična ljubavna priča bila stvarna", kaže Katarina Javorska, glasnogovornica oganizatora.

"Epicentar ljubavi" otvoren je u prosincu, nakon dvogodišnje pripreme i uređenja.

 

Guillermo del Toro predsjednik žirija u Veneciji


VENECIJA - Prošlogodišnji pobjednik Mostre, meksički redatelj Guillermo del Toro predsjedat će ovogodišnjim filmskim festivalom u Veneciji, objavili su u ponedjeljak organizatori.

"To je golema čast i odgovornost koju prihvaćam s poštovanjem i zahvalnošću", rekao je Guillermo del Toro u priopćenju.

"Venecija je prozor svjetske kinematografije i prilika da se proslavi njezina snaga i kulturna važnost", dodao je.

Njegov prošlogodišnji film "Oblik vode", pobjednik Venecije, nominiran je za 13 Oscara ove godine.

Filmski festival u Veneciji održat će se ove godine 75. put. Otvorenje je 29. kolovoza.



Valentinovo ili Čista srijeda? Slatkiši ili pokora?


ZAGREB - Čokolada i šampanjac ili pepeo i nemrs? To je dvojba s kojom će se mnogi kršćani suočiti u srijedu.

Čista srijeda ili Pepelnica početak je korizme, četrdeset dana dugog razdoblja pokore i odricanja kojim se kršćani pripremaju za Uskrs. Prvi put od 1945. godine poklopilo se da korizma počinje na Valentinovo.

Irsko-američke dijeceze u Sjedinjenim Državama često vjernicima dopuštaju izuzetke kada Dan svetog Patrika pada na Veliki petak i omogućuju im da jedu tradicionalnu usoljenu govedinu s kupusom iako bi morali nemrsiti.

Crkveni čelnici najavili su da takve iznimke na Valentinovo ne dolaze u obzir.

"Čista srijeda i Veliki petak jedina su dva dana u godini kada su post i nemrs obavezni", rekao je američki biskup Richard Malone u video poruci vjernicima.

"Oni koji su navikli slaviti Valentinovo neka to učine dan prije. Neka ga spoje s pokladnim utorkom", poručio je biskup.

Još jedno slično preklapanje dogodit će se za nekoliko tjedana. Uskrs i dan za zbijanje šala i psina, 1. travnja, istog su dana.



Ubrzava se rast razine oceana, do kraja stoljeća možda 65 cm


MIAMI - Rast razine oceana ubrzava se i do kraja stoljeća mogla bi dosegnuti 65 centimetara, što se poklapa s procjenom Ujedinjenih naroda, i ta bi pojava mogla ozbiljno ugroziti gradove na obali, stoji u američkoj znanstvenoj studiji.

Razine oceana sada rastu ritmom od približno 3 milimetra na godinu, ali bi se ritam mogao utrostručiti na 10 milimetara svake godine sve do 2100., stoji u studiju objavljenoj u ponedjeljak u listu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States (PNAS).

Rezultati tih radova temelje se na podatcima koje su prikupljali sateliti tijekom 25 godina.

Oni su "u skladu s projekcijama iz izvješća AR5 (koje je u 2014.) predstavio UN-ov stručni panel za klimu (GIEC)", navodi se u studiji.

"To ubrzanje izazvano je prvenstveno ubrzanim otapanjem Grenlanda i Antarktika i moglo bi potencijalno udvostručiti ukupnu razinu oceana do 2100., što je novost u odnosu na projekcije koje su polazile od načela da će rast biti konstantan", kaže glavni autor studije Steve Nerem, profesor aeronautičkog inženjerstva na Sveučilištu u Coloradu.

S tim rastom koji se svake godine ubrzava, razine oceana narasle bi više od 60 centimetara do kraja stoljeća, kaže profesor Nerem.

"I naravno, to je oprezna procjena", upozorava.

Klimatske promjene uzrokuju rast oceana putem dva fenomena: ubrzano otapanje leda na polovima i povećanja razine ispuštanja plinova s učinkom staklenika u atmosferu.

Ovaj drugi fenomen odgovoran je za rast temperature voda, jer topla voda manje je gusta od hladne i zauzima više mjesta. Taj mehanizam već je odgovoran za polovicu od konstatiranih sedam centimetara koliko je razina mora narasla u promatranih 25 zadnjih godina, kaže profesor Nerem.

"Ova studija skreće pozornost na važnu ulogu koju mogu imati podaci prikupljeni satelitima jer oni potvrđuju projekcije o klimi", rekao je koautor studije, John Fasullo, klimatolog u Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere.

 

Brzina kojom jedemo povezana je s težinom


ZAGREB - Ljudi koji jedu sporije imaju tendenciju gubljenja kilograma, objavili su japanski znanstvenici.

Studija provedena na 60 tisuća ljudi i objavljena u časopisu BMJ povezuje brzinu kojom ljudi jedu s promjenama u tjelesnoj težini.

"Promjena brzine kojom jedemo može voditi promjeni težine, indeksa tjelesne mase i opsega struka", kažu znanstvenici sveučilišta Kyushu.

"Odnosno, usporavanje može biti učinkovito u prevenciji pretilosti", dodali su.

Znanstvenici su proučili podatke osoba s dijabetesom 2, bolesti koja često proizlazi iz pretilosti.

Ljudi koji su kazali da jedu "polako" u prosjeku su imali najmanji opseg struka. Samo 21,5 posto dijabetičara iz te kategorije imalo je prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase veći od 25).

Osobe koje jedu "normalno" i "brzo" u prosjeku imaju veći indeks tjelesne mase i širi struk.

Ali najvažnije, osobe koje su naknadno usporile način na koji jedu, počele su gubiti na težini.

"Zanimljiva studija koja je potvrdila ono što smo pretpostavljali, brzina jedenja utječe na težinu", kažu znanstvenici.

To je vjerojatno zato jer probavni sustav prije pošalje signal mozgu da smo siti.

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus