23:34, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 13. svibnja 2017.

Objavljeno: 13.05.2017 u 09:47
Pregledano 134 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 13. svibnja 2017.

ZAGREB, 13. svibnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Dodijeljene medalje za arhitekturu i konceptualni pothvat Hrvatske komore arhitekata


ZAGREB - Dinko Peračić i Roman Šilje, autori projekta "Građevinski fakultet Osijek" dobitnici su Medalje za arhitekturu, novoutemeljene godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata, a laureat Medalje za konceptualni pothvat je arhitektonski studio 3LHD za koncept (izložbu) "3LHD INTERAKCIJE", priopćeno je iz HKA.

Dobitnike prestižnih novoutemeljenih strukovnih priznanja za istaknuti doprinos hrvatskoj arhitekturi u 2016. godini proglasio je na svečanosti održanoj u petak navečer u Rovinju peteročlani ocjenjivački žiri kojim je predsjedao akademik Nikola Bašić.

Bašić je tom prilikom u projektu zgrade Građevinskog fakulteta Osijek, koja se nalazi na Sveučilišnom kampusu Osijek, posebno pohvalio pojavnost i funkcioniranje proizašle iz poštovanja prema zatečenim vrijednostima – vrijednom arheološkom nalazištu koje se nalazi na lokaciji zgrade.

Iz toga je proizašla ideja da pet visokostijenih nosača postanu njezin glavni konstruktivni, a ujedno i oblikovni element. Ambijent je, tako, oblikovan nosivom konstrukcijom i svijetlom u bezbroj varijacija, zbog čega je kretanje kroz zgradu "kinematografski doživljaj".

"Što se tiče izložbe 3LHD interakcije, dobitnika Medalje za konceptualni pothvat, upravo ta izložba kroz petnaest tematskih cjelina problematizira i ukazuje na kompleksnost djelovanja arhitekata te nudi u praksi već provjerene metode kao odgovor na postavljena pitanja i izazove", kazao je Bašić.

3LHD interakcije konceptualni je pothvat arhitektonskog studija 3LHD realiziran kao interaktivna izložba u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od prosinca 2015. do veljače 2016., kojom je arhitektonski studio, čiji potpis stoji na nekim od ključnih radova novije hrvatske arhitekture, predstavio više od 20 godina svoga djelovanja.

"Pod zajedničkim nazivom 'Interakcije', izložba raščlanjuje različite aspekte interaktivnog djelovanja: ured kao platforma za razmjenu znanja; suradnja s drugim kreativcima, inženjerima i tehnolozima; složenost procesa realizacije građevina; prezentacija arhitektonskog djela; međuodnos edukacija i praksa; komunikacija s medijima i drugo, prepuštajući posjetitelju da odabere redoslijed i teme koje ga zanimaju i tako sam otkriva veze među njima", rekao je Bašić.

Medalje su dodijeljene na svečanosti u okviru prve godišnje strukovne konferencije Hrvatske komore arhitekata, "Dani arhitekata 1.0.".

Trodnevna konferencija okupila je u hotelu Lone u Rovinju brojna ugledna imena iz svijeta arhitekture i graditeljstva.



Predstava o kućnim ljubimcima "pazi.mazi.voli." premijerno u petak u Maloj sceni


ZAGREB - Posljednja premijera zagrebačkog kazališta Male scene u sezoni 2016./2017. bit će u petak 19. svibnja predstava "pazi.mazi.voli." autorica Dine Vukelić i Nine Horvat u režiji Nore Krstulović, koja govori o važnosti odgovornog ponašanja prema kućnim ljubimcima.

Kako se ističe u najavi, kućni ljubimci i njihovi vlasnici stvaraju posebnu vezu. Takav odnos je iznimno važan za djecu koja su često zdravija i sretnija ako žive u obitelji s kućnim ljubimcem.

Bez obzira radi li se o odrastanju uz psa, macu ili ribicu, djeca također usvajaju razne oblike ponašanja, stoga je iznimno važno da od malih nogu nauče biti odgovorni vlasnici kućnih ljubimaca.

No, što sve treba imati na umu prije no što odlučite nabaviti kućnog ljubimca? Zašto je bolje udomiti, a ne kupiti psa? Kakve obveze i kakve radosti donosi briga o životinjama?

Predstava "pazi.mazi.voli." pridonosi jačanju svijesti kod djece o brojnim prednostima suživota s kućnim ljubimcima, kao što su učenje izražavanja emocija, jačanje suosjećanja i osjećaja odgovornosti koji će ih pratiti tokom cijelog života.

"Tko je koga 'izdresirao' - pas ljude ili ljudi njega, te koja je veza između zaigranih pasa i pisanja zadaće, samo su neka od pitanja na koja odgovore kroz predstavu traže glavna lica - Juraj i Lea", stoji u najavi.

Gledatelje kroz priču vodi pas lutalica Čupko, koji jednog dana upozna Juraja i Leu i okrene im život naglavačke. Zaigrani brat i sestra uz Čupkovu će pomoć shvatiti da životinje nisu igračke i mnogo naučiti o prijateljstvu, odgovornosti, pravilnom češkanju i bacanju loptica.

Sinopsis predstave prema narudžbi je napisala mlada autorica Dina Vukelić, a dramaturški ga je obradila višestruko nagrađivana suradnica Male scene - Nina Horvat.

Toplu priču o čovjekovom najvjernijem prijatelju na scenu su postavili Nora Krstulović i Vedran Peternel, osnivači kolektiva SKROZ.

Peternel je i autor glazbe te oblikovatelj zvuka, a SKROZ potpisuje i oblikovanje svjetla. Kostmografkinja je Lucija Smolčec, a likovno oblikovanje napravile su Klasja Habjan i Zita Nakić Vojnović.

Leu, Juraja i Čupka, igraju na audiciji odabrani glumci – Vanja Ćirić, Davor Kovač i Aleksandra Demše. U radu na predstavi sudjelovao je i pseći konzultantski tim kojeg čine Bowie, Luna i Tessa.



Vatra akustik/elektrik u petak i subotu u Tvornici kulture


ZAGREB - U godini u kojoj slavi svoj 18. rođendan, virovitički rock sastav Vatra nastupit će u petak i subotu 19. i 20. svibnja u zagrebačkoj Tvornici kulture i po prvi puta u karijeri u istom prostoru u dva dana održati dva različita koncerta s različitim set listama pjesama.

Kako se ističe u najavi, nakon izuzetno uspješnog koncerta karijere prošle godine u rasprodanoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, na kojemu se predstavila u akustičnom ruhu, jedna od najvećih domaćih rock atrakcija vraća se nakon tri godine u klupski prostor Tvornice.

U godini kada bend postaje punoljetan, glazbenici koji su već s prvim albumom "Između nas" (1999.) osvojili srca publike, osobito oduševivši svojim nastupima uživo, odlučili su se na novi izazov u klupskom okruženju Tvornice, gdje su prije tri godine obilježili vrhunac svoje dotadašnje karijere rasprodanim koncertom.

"Dvodnevno druženje s dva potpuno različita programa u Tvornici kulture za nas je novi izazov, nova igra, nova ekspedicija na kojoj planiramo proslaviti 18. rođendan Vatre, uživajući u društvu naše vjerne publike", poručio je frontmen Ivan Dečak.

Posebnost je nastupa u Tvornici u tome što će jedan od njih, onaj u petak 19. svibnja, biti posve akustičan, uz glazbene goste i bend pojačan gudačima, perkusijama, brass sekcijom, a na njemu će Vatra uživo predstaviti novi akustični album "Akustik u Lisinskom".

Album je snimljen na prošlogodišnjem koncertu u Lisinskom gdje je bend publici predstavio niz svojih hitova u potpuno novim aranžmanima, poput aktualnog singla "Gorim (akustik)", koji je već našao mjesto među deset najemitiranijih pjesama na HR Top40 listi.

Album izlazi na dan prvog koncerta u petak 19. svibnja, gdje će se moći i kupiti, a kao svojevrsna najava za koncert, već je u petak 12. svibnja izašao premijerno na Deezeru.

"Drugi dan, 20. svibnja, rezerviran je za Vatru 'na struju'! Očekuje nas žestoki rock koncert na kojem će bend uz svoje poznate uspješnice po prvi puta uživo izvesti i neke od pjesama koje upravo sprema za budući studijski album", stoji u najavi.

Rock skupina Vatra poznata je kao jedan od najzanimljivijih domaćih koncertnih izvođača, s dosad objavljenih osam albuma s nizom singlova uvrštenih u ljestvice najslušanijih i najemitiranijih na nacionalnim i regionalnim Top listama.

Već prvim albumom "Između nas" (1999.) bend je zaslužio nominaciju za novinarsku nagradu Crni mačak u kategoriji nade godine, koju je "Anđeo s greškom" (2002.) producentu Denykenu i donio, za produkciju, priskrbivši Vatri širu pozornost publike, što je kulminiralo pozivom da nastupi kao specijalni gost na koncertu grupe Simple Minds u Zagrebu.

Slijedi "Prekid programa" (2004.), a pjesmama "Anđeo s greškom", "Gorim", "Privremeno nedostupan", "Unutra - van" i "Alkohol", Vatra zasjeda na prva mjesta nacionalnih TV i radijskih top ljestvica, dok se spot za pjesmu "Privremeno nedostupan" (režijia Radislav Jovanov Gonzo) pojavljuje na Britanskom MTV-u.

Album "Aritmija" (2006.) nominiran je za nagradu Porin u kategoriji rock album godine, a Vatra svojim energičnim nastupom na dodjeli biva proglašena najuzbudljivijim trenutkom te diskografske nagrade.

Godine 2008. objavljen je "Sputnik", peti album Vatre, na kojem band radi značajni zaokret u zvuku, a koji je već po objavljivanju dobio hvalospjeve glazbenih kritičara i publike. Koncem 2009. Fender korpodacija Vatru je proglasila Rock bendom godine.

Šesti studijski album "Ima li budnih" objavljen je u listopadu 2011., za koji je 2012. Vatra na diskografskoj nagradi Porinu nominirana u tri kategorije, za Hit godine (''Tremolo''), Rock album godine i, osvojenu, za Najbolju vokalnu suradnju (''Tremolo'' feat. Damir Urban). Slijedi EP album "VT" (2013.), koji 2014. osvaja nagradu Porin u kategoriji Najbolji alternativni album, te dobija nominaciju za prestižnu MTV nagradu "Best Adria Act".

Album "Zmajevi na vjetru" snimljen je 2015. i najavljen singlom "Tango", koji ubrzo zauzima prva mjesta nacionalnih i regionalnih Top lista, te u Hrvatskoj postaje najemitiraniji domaći singl s 26 tjedana provedenih na prvom mjestu HR TOP 40 (nacionalne top liste singlova).

Novi album Vatre ponovno izlazi u izdanju Dallas Recordsa.



U Komediji premijerno izveden Labicheov "Talijanski slamnati šešir"


ZAGREB - Posljednji ovosezonski novi naslov zagrebačkog Gradskog kazališta Komedije, "Talijanski slamnati šešir" Eugenea Labichea premijerno odigran u petak u režiji Georgija Para, veseli je zbir farse, društvene komedije i karnevalskog humora u vrtoglavom nizu komičnih sličica koje su premijernu publiku nasmijale i oduševile.

Vrlo razvedenog zapleta, punog paklenskih slučajnosti i izvrnute logike maštovito orkestriranih u nizu urnebesno smiješnih situacija, "Talijanski slamnati šešir" (Un chapeau de paille, 1851.), klasična je farsa napisana u maniri francuskog vodvilja.

Struktura drame u osnovi je jednostavna, ali se doima složenom zbog stalnih presijecanja razgranatih radnji, koje su sve podložne jednoj središnjoj liniji – mahnitoj potrazi mladoga rentijera Fadinarda (Jan Kerekeš) za žutim talijanskim slamnatim šeširom s makovima, koji izgleda poput šešira kakvoga je tog jutra pojeo njegov konj.

Šešir je bio vlasništvo udane dame, Anais Beauperthuis (Jasna Palić Picukarić), koja ga je bila odložila na grm dok se šetala šumom s ljubavnikom, poručnikom Emileom Taverniereom (Filip Juričić).  

Problem je što njezin suprug, ljubomorni Beauperthuis (Saša Buneta) zna da je kuću napustila upravo s tim šeširom, pa se od Fadinarda očekuje da, slijedom linije zapovjedne odgovornosti, kako zna i umije pronađe novi, navlas isti šešir.

Problem je što je šešir od posebne talijanske slame koje nema nigdje za kupiti i što je riječ o jutru Fadinarova vjenčanja, a u grad je upravo stigla njegova prekrasna zaručnica Helene (Dajana Čuljak), kći vrtlara Nonancourta (Damir Lončar), u pratnji oca i čitave svite članova svoje provincijske obitelji.

Osim što ga budući punac neprekidno zbog svake sitnice ucjenjuje potencijalnim raskidom zaruka, Fadinard je sada suočen s novim problemom – u njegovoj je kući tuđa žena u pratnji mahnitog ljubavnika koji ne samo što odbija otići dok ne dobije zadovoljštinu u obliku novog šešira, već i razbija namještaj na svaki nagovještaj otpora prema toj ideji.

Fadinard je prisiljen krenuti u naizgled jednostavnu potragu, koja se sa svakim sljedećim korakom pokazuje sve težom. Put ga prvo vodi u trgovinu šeširima, koju igrom slučaja vodi modistica Clara (Nina Kaić Madić), koju je šest mjeseci ranije bio izveo u šetnju pa bezobrazno ostavio pod izlikom da ide po kišobran.

Kada mu Clara otkrije da je jedan posve isti šešir tjedan dana ranije prodala barunici Champigny (Marija Borić), Fadinard se otisne u misiju pokušaja otkupa šešira od barunice. Ova ga je pak poklonila nećakinji, pa Fadinard mora dalje u potragu, ali ne prije nego biva upleten u niz komičnih zamjena identiteta u baruničinu domu.

Komediju situacije još komičnijom čini to što ga čitavo vrijeme sumanute jurnjave po Parizu slijedi budući punac s pratnjom. Svugdje stižući Fadinardu za petama, oni od modnog salona misle da je gradska vijećnica, za kuću barunice Champigny da je hotel, a potom se blaženo smjeste na spavanje u Beauperthuisovoj kući, misleći da je Fadinardova.

U Komedijinoj najnovijoj produkciji komad je ostavljen u izvornom kontekstu Pariza sredine 19. stoljeća, dok je prijevod Vjenceslava Kapurala, uz redakciju Damira Lončara, književno hrvatski ispoliran, ne iskorištavajući potencijal predloška koji nudi mogućnost humora temeljenog na dijalektalnim nijansama.

Istodobno, glazba Veseljka Barešića je komorna, gotovo nevesela, bez i jednog elementa francuskih melodija, izuzev Marseillaise, čije izvođenje predstavlja jedan mali glazbeni vrhunac predstave.

No, prava je snaga te produkcije u glumačkim vratolomijama izvrsno odabranog i tehnički minuciozno posloženog ansambla, koji majstorski igra Labicheovu "brzu farsu s pjevanjem", vodeći publiku iz jedne smiješne situacije u drugu.

"Talijanski slamnati šešir" komad je koji je "stvorio" Labichea, učinivši ga vodećim komediografom svoje generacije. Riječ je o vrlo sofisticiranoj socijalnoj kritici čija oštrica vješto secira blaziranosti i navike ondašnje visoke klase, ne štedeći pritom ni "provinciju".

To je istodobno i komedija karaktera koja se izruguje moralnim dvosmislenostima, društvenim okoštalostima, licemjernim zadrtostima, ali bez zle namjere – njezini su protagonisti dopadljiva galerija likova osmišljena kako bi u prvome redu izazivala smijeh gledatelja.

Kerekeš briljira u ulozi Fadinarda, kao i Buneta kao Beuperthuis; izvrsne su im i glumačke partnerice Kaić Madić, Palić Picukarić i Borić. Posebno su dobri Dražen Čuček kao plemić Achille de Rosalba i Ivan Magud kao Fadinardov sluga.

Fadinardova zaručnica Čuljak karikatura je seljančice, Ronald Žlabur njezin je također iskarikirani rođak, a Tomislav Martić gluhi ujak.

Glumački ansambl još čine Davor Svedružić, Nera Stipičević, Goran Malus, Adnan Prohić, te članovi Zbora kazališta Komedije, Ivana Filić, Jadranka Gospodnetić, Kristina Habuš, Ana Hruškovec, Franciska Križnjak, Dario Došlić, Gordan Grnović, Božidar Peričić i Dario Štulić.

Na pozornici je čitavo vrijeme, na balkonu kuće, i kazališni orkestar, u sastavu Tomislav Babić, Juraj Janjić, Tomislav Parmać, Salih Sadiković, Luko Stanović i Saša Špoljar.

Blaženi kaos Fadinardove potrage završava, naravno, sretno: krug se zatvara i sve stvari sjedaju na svoje mjesto; preostaje jedino oprostiti se od publike u zajedničkoj pjesmi i plesu, uz smijeh i ovacije.



Premijera "Labuđeg jezera" u riječkom HNK Ivana pl. Zajca


RIJEKA - Klasični balet Petra Iljiča Čajkovskog "Labuđe jezero" premijerno je izveden u petak na sceni HNK Ivana pl. Zajca u koreografiji i režiji Staše Zurovca, nakon 22 godine od posljednje riječke izvedbe.

 Dirigirao je Matija Fortuna, a nastupili su, uz plesače riječkoga Baleta, studenti druge godine studija Gluma i mediji Akademije primijenjene umjetnosti Sveučilišta u Rijeci te glumci Hrvatske drame Jelena Lopatić i Nikola Nedić u ulozi dvorskih luda, tako da je na pozornici u nekim scenama bilo 40 izvođača.

 U ulogama Odette i Odile nastupila je Nika Lilek, u ulozi princa Siegfrida Joseph Samuel Cane, a u važnijim ulogama bili su još i Gala Nikolić, Ali Tabouch i Daniele Romeo.

 Scenograf i autor projekcija je Dalibor Laginja, kostimografkinja Bjanka Adžić Ursulov a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

 Staša Zurovac je rođen u Zagrebu 1973. godine. Bio je prvak Baleta HNK Zagreb te ravnatelj Baleta HNK Ivana pl. Zajca, od 2003. do 2012. godine. Diplomirao je u Školi za klasični balet u Zagrebu, a usavršavao se na Akademiji Vaganova u Sankt Peterburgu. Kao plesač je nastupao diljem Europe, u SDA-u, Kini i Brazilu te radio s koreografima svjetskoga glasa.

 Koreografirati je počeo 1996. godine, a u Rijeci postavio balete „Cirkus primitif balet“, „San zaručnice?“, „Volite li Brahmsa?“, „Marquezomania“, „Romeo i Julija“, „Pjesma nad pjesmama“, „Daphnis i Chloe“, „Diskretni šarm buržoazije“ i „Blue Butterfly“. Postavio je na scenu još desetak cjelovečernjih autorskih djela, režirao je i koreografirao glazbenu dramu „Sprovod u Theresienburgu“ i režirao „Dubrovačku trilogiju“ Ive Vojnovića u sklopu 66. dubrovačkih ljetnih igara.

 Postavljao je i predstave za djecu, te je tako autor, koreograf i redatelj dječjeg mjuzikla „Sami u kući“ i režiser i koreograf predstave „Puž“ po tekstu Maje Hrgović. Suradnik je odsjeka Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Među brojnim nagradama koje je dobio, izdvaja se godišnja nagrada Vladimir Nazor, za predstavu „Proces“ te godišnja Nagrada grada Rijeke, kao i nagrade hrvatskog glumišta.  
 


IZ SVIJETA - MOZAIK


VENECIJA - Međunarodna izložba vizualnih umjetnosti, 57. Venecijanski bijenale, otvoren je u subotu, a očekuje se da će ga do zatvaranja u studenome obići pola milijuna posjetitelja.

Dvije glavne nagrade bijenala u subotu su osvojili Nijemci.

Njemački paviljon, koji je izradila 39-godišnja Anne Imhof iz Frankfurta i koji istražuje aspekte njemačke povijesti, dobio je Zlatnog lava za najbolji nacionalni paviljon, objavio je ocjenjivački sud.

Franz Erhard Walther (77), iz Fulde u središnjoj Njemačkoj, dobio je Zlatnog lava za najboljeg umjetnika. On je poznat po velikim interaktivnim skulpturama načinjenim od različitih materijala.

Ovogodišnji bijenale traje do 26. studenoga. Na njemu nastupa više od 80 zemalja koje se predstavljaju u nacionalnim paviljonima, a njegova je tema "Viva Arte Viva" – "Izložba za umjetnike i o umjetnicima".

Na bijenalu radove izlaže oko 120 umjetnika iz 51 zemlje.

Hrvatski nacionalni paviljon koji predstavlja dvije suvremene hrvatske umjetničke pozicije objedinjene pod nazivom "Horizont očekivanja" predstavljen je u petak.

Otvarajući izložbu, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je važnost kontinuiteta sudjelovanja Republike Hrvatske na tom najdugovječnijem i međunarodno najvidljivijem mjestu globalnog susreta umjetnika, kustosa, publike, teoretičara, muzealaca i kritičara te dodala kako Ministarstvo kulture ovom projektu posvećuje posebnu pozornost.

"Želja nam je predstaviti se kao mlada država bogatog kreativnog potencijala,  stoga smo u formi svojevrsne 'carte blanche' povjerili zadatak Branki Benčić, čije je poznavanje suvremene scene iznimno, a ugled međunarodni. Kroz njezin odabir umjetnika Tine Gverović i Marka Tadića u dijalog su postavljene dvije umjetničke pozicije, a njihov pažljivo uravnotežen suodnos stvorio je nove vrijednosti, naznake novih stanja i predodžbi", rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Izrazila je i veliko zadovoljstvo uvrštavanjem radova Mladena Stilinovića, jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, na središnju izložbu Bijenala.



Britanci bi glasovali za napuštanje Eurosonga, prema anketama


LONDON - Većina Britanaca rekla je da bi glasala za napuštanje Eurosonga u slučaju referenduma, pokazuje to anketa koju je  YouGov objavio u subotu.

Gotovo godinu dana nakon što su Britanci glasovali za izlazak iz Europske unije, 56 posto Britanaca reklo je da bi glasovlo za napuštanje glazbenog natjecanja, dok bi 44 posto glasalo  za ostanak, osim onih koji nisu znali ili onih koji su rekli da ne bi glasovali.

Glasači su bili uvelike podijeljeni kao u pitanju Brexita, 76 posto onih koji bi glasovali za napuštanje Eurosonga glasovali su u korist Brexita. Među onima koji bi željeli ostati, 65 posto je glasovalo protiv Brexita.



Bijela kuća otvara kinodvoranu za javnost


WASHINGTON - Posjetitelji Bijele kuće moći će odsad ući u predsjedničku kinodvoranu gdje je Dwight Eisenhower volio gledati vesterne a Jimmy Carter prikazivao "Sve predsjednikove ljude".

Odluku da otvori privatnu kinodvoranu, koju je dao izgraditi Franklin Delano Roosevelt 1942. na mjestu garderobe, donijela je Melania Trump, predsjednikova supruga.

"Bijela kuća pripada ljudima ove zemlje", objasnila je Prva dama.

"Svi oni koji si uzmu vremena da posjete Bijelu kuću trebali bi imati najširi mogući pristup njezinoj bogatoj povijesti i prekrasnim tradicijama. Nadam se da će naši posjetitelji iskoristiti u punom smislu to novo mjesto".

Među najvećim filmofilima Ovalnog ureda bio je Dwight Eisenhower koji je obožavao vesterne, posebice Garyja Coopera. Richard Nixon volio je crno-bijele mjuzikle poput "Fićfirića sa Sjevera" iz 1942. Jimmy Carter organizirao je dvije do tri projekcije tjedno a za prvi film u svojem mandatu odabrao je "Sve predsjednikove ljude" (1976.), priču o skandalu Watergate koja je natjerala Richarda Nixona na ostavku.

Nekadašnji glumac Ronald Reagan nije bio veliki gledatelj ali je gledao vlastite filmove sa suprugom Nancy prigodom rođendana, po Internet stranici muzeja Bijele kuće.

Republikanac je preuredio dvoranu za projekcije kako bi ondje stalo 51 sjedalo, na više razina.

Ukus Georgea W. Busha naginjao je prema Austinu Powersu ali se nakon ratova koje je pokrenuo u Afganistanu i Iraku okrenuo i ratnim filmovima poput "Pada crnog jastreba" ili "Bili smo vojnici", o ratu u Vijetnamu.

Barack Obama prikazao je "Ubiti pticu rugalicu" obilježavajući 50. obljetnicu filma o rasnim napetostima na jugu SAD-a.

Što se tiče Donalda Trumpa, prvi film koji je pogledao u toj kinodvorani bio je animirani "Potraga za Dorom" iz 2016. Film je prikazan krajem siječnja u trenutku kad su izbijali prosvjedi u SAD-u zbog protuimigracijske uredbe Donalda Trumpa protiv sedam muslimanskih zemalja.

Kinodvorana se nalazi u istočnom krilu Bijele kuće koje obuhvaća i atomsko sklonište iz Drugog svjetskog rata.

Prvi film prikazan u Bijeloj kući bilo je "Rođenje jedne nacije" 1915.

 

MOZAIK


ZAGREB - Ako zamjećujete sve više vlasi na četki i u umivaoniku nakon češljanja, možda biste trebali obratiti pozornost na prehranu jer bi nedovoljan unos nekih vitamina i minerala mogao biti jedan od uzroka jačeg opadanja kose, podsjećaju francuski znanstvenici.

Poput općeg zdravstvenog stanja organizma i zdravlje kose ovisi o onome što svakodnevno stavljate na tanjur, odnosno o uravnoteženom načinu prehrane te zdravom načinu života.

Iako je više uzroka alopecije (opadanja i gubitka dlaka s glave ili dijelova tijela), poput stresa, hormonalnih poremećaja ili promjene godišnjih doba, hrana je ključan faktor za zdravu kosu.

Prehrana siromašna aminokiselinama koje sadrže sumpor (sastojak keratina), vitaminima E i B, mineralima i oligoelementima može imati velik utjecaj na rast kose jer on ovisi o hranjivim tvarima koje do korijena dlake stižu krvnim žilama.

Uravnotežena prehrana nahranit će kosu iznutra i potaknuti proizvodnju keratina, vlaknastoga strukturalnog proteina koji se nalazi u kosi, koži i noktima.

U borbi protiv prekomjernog padanja vlasi treba se odmah 'pozdraviti' s brzom hranom, slatkišima i svakodnevnim unošenjem nezdravih masnoća u organizam.

U prehranu je preporučljivo uvesti:

- Cink i magnezij kroz školjke, haringe, kozice i škampe, soju, tofu, smeđu rižu i banane. Cink igra ključnu ulogu u reguliranju raznih tjelesnih funkcija, od reprodukcije stanica do ravnoteže hormona, a sve to djeluje i na rast kose. No najvažnije je da je cink iznimno važan za žlijezde koje su spojene s folikulima kose. Dođe li do manjka cinka u organizmu, folikuli slabe, zbog čega se vlasi lome i ispadaju.

- Proteine koji su neophodni organizmu, a ima ih u soji, u tuni, piletini, govedini i žutanjku.

- Željezo, koje je odličan saveznik u borbi protiv gubitka kose. Najviše ga ima u bademima, guščjim iznutricama, plodovima mora, u kakau, lješnjacima, suhom voću. Njegovu apsorpciju olakšava vitamin C, zbog čega bi trebalo jesti puno voća poput jagoda, limuna ili naranče.

- Vitamin B, koji se nalazi u žutanjku, tuni, gljivama, jetricama, cvjetači i leći.

Iz prehrane treba izbaciti rafinirani šećer.

Dodatan savjet: uvesti u prehranu bijelo meso, ribu i/ili jaja te pokušati provesti detoksikaciju organizma sokom od lubenice.

 

TRENTON - Američki znanstvenici tvrde da ljudi ne bi trebali zavidjeti sisavcima na odličnom njuhu, čak ni psima i štakorima, koji navodno imaju najviše njušnih stanica jer u tome nisu od njih inferiorniji.

"Inferiornost čovjeka u odnosu na životinje, kada je posrijedi sposobnost razlikovanja čitave palete mirisa puki je mit koji se njeguje od 19. stoljeća. Tada se vjerovalo da je čovjek razumno biće kod kojega razum dominira nad njuhom, smatranim isključivo animalnom karakteristikom", objasnio je profesor psihologije na Sveučilištu Rutgers u američkom New Jerseyu, John McGann.

On je i glavni autor istraživanja utemeljenih na nizu ranijih studija.

"Zapravo ljudski olfaktorni bulbus (dio mozga) koji prenosi signale iz nosa na obradu u druga moždana područja da bi se omogućilo prepoznavanje mirisa, puno je razvijeniji nego što se dosad vjerovalo te sadrži jednak broj neurona kao i olfaktorni bulbusi ostalih sisavaca", tvrdi McGann.

"Dakle, po sposobnosti detektiranja i razlikovanja mirisa ljudi se mogu usporediti s psima i štakorima koji se smatraju najboljim njuškalima u životinjskom svijetu", kazao je američki znanstvenik. On i njegovi kolege tvrde da ljudi mogu razlikovati milijardu različitih mirisa, što je puno više od 10.000 spomenutih u udžbenicima psihologije.

McGann tvrdi da je ljudski njuh puno osjetljiviji na neke mirise od pasa ili štakora. Dodaje da psi najbolje otkrivaju i razlikuju miris urina, no da je ljudski njuh puno osjetljiviji kada su posrijedi, primjerice, mirisi iznimno dobrog vina.

Predrasude o ograničenosti ljudskog njuha sežu još iz doba djelovanja francuskoga neurologa i antropologa iz 19. stoljeća Paula Broca. Po njegovu mišljenju ljudskoj je vrsti za preživljavanje potrebna inteligencija, a ne njuh.

Ta je tvrdnja utjecala i na velikoga austrijskog psihoanalitičara Sigmunda Freuda, koji je smatrao da prikraćenost olfaktornim osjetilima ljudska bića čini podložnijima mentalnim bolestima, podsjeća McGann.

Tu su teoriju znanstvenici desetljećima podupirali kroz genetička istraživanja. Otkrili su da štakori i miševi posjeduju gene koji djeluju na milijun različitih čulnih senzora što ih aktiviraju mirisi, u odnosu na samo 400 kod ljudi.

McGann tvrdi da ništa ne 'drži' tvrdnju po kojoj puno veći olfaktorni bulbus u odnosu na ostali dio mozga omogućuje i bolje razlikovanje mirisa.

Objasnio je i da je mogućnost osjeta velikog broja mirisa znatno utječe na ljudsko ponašanje te potiče sjećanja i emocije, što je vrlo važno u liječenju PTSP-a.

Gubitak osjeta mirisa, koji se s godinama smanjuje, može upućivati na probleme sa sjećanjem i neurološke bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove, otkriva studija, čiji su rezultati objavljeni u stručnome američkom časopisu Science.
 


BERLIN - S godinama se ne mijenja samo naš izgled, već i metabolizam koji se usporava, a tijelo gubi mišiće i koštanu masu zbog čega bi starije osobe trebale povesti računa o prilagodbi na drukčiju vrstu prehrane, podsjećaju njemački nutricionisti.

Koje bi namirnice i koliku količinu hrane starije osobe svakodnevno trebale unositi u organizam više ovisi o razini njihove aktivnosti nego o životnoj dobi. "Nema nekog općeg pravila", kaže dr. Ulrike Grohmann, specijalistica za prehranu osoba treće životne dobi.

Kod njih postoji opasnost od pojave malnutricije zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Iako je učestala, malnutricija u starijih osoba često izostaje kao dijagnoza i rijetko se liječi. Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Specifično obilježje starije životne dobi je sarkopenija ili gubitak mase skeletnih mišića, koja rezultira smanjenjem mišićne snage.

Je li organizmu potrebno manje energije u starijoj životnoj dobi?

Energetski unos niži je u osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću.

Oko pedesete tijelo godišnje počinje gubiti jedan ili dva posto mišićne mase. Kod muškarca starijeg od 65 godina bazalna metabolička stopa, odnosno količina kalorija što je tijelo troši u stanju mirovanja da bi održalo vitalne funkcije organizma, za 300 je kalorija dnevno niža od one kod dvadesetpetogodišnjaka.

To je otprilike količina energije koju organizam dobije iz triju banana.

"S obzirom na to da su stariji ljudi najčešće i fizički manje aktivni, dnevno im je potrebno i 600 kalorija manje", kaže Grohmann, napominjući da će osobe treće životne dobi koje nastave s istim prehrambenim navikama s vremenom dobiti na težini.

Osobe koje oduvijek jedu izbalansirane obroke u starijoj životnoj dobi neće morati bitnije mijenjati svoje navike, no i oni će morati uvesti neke manje promjene.

"Istodobno, organizmu je potrebna jednaka količina vitamina i minerala, zbog čega bi starije osobe trebale konzumirati hranu bogatu hranjivim sastojcima, primjerice kruh od cjelovitih žitarica umjesto bijeloga kruha", podsjeća dr. Grohmann.

Što učiniti kad se smanje fizičke sposobnosti?

Starije bi osobe trebale obavljati same onoliko poslova koliko mogu. "Ako kupite manju količinu namirnica, morat ćete nositi manje teške vrećice, a istodobno ćete se redovito kretati", kaže Ricarda Holtorf iz njemačke Udruge nutricionista.

Onima koji imaju poteškoća sa žvakanjem Holtorf preporučuje korištenje kućanskih aparata kojima će usitniti hranu.

"Naravno, ne savjetuje se miksanje baš svih vrsta namirnica jer rezultat često nije baš uspješan ni okusom ni izgledom", kaže dijetetičarka Margret Morlo te podsjeća da posjet stomatologu često rješava problem sa žvakanjem hrane.

Jesu li dodaci prehrani dobra zamisao?

Osobe koje se hrane uravnoteženo ne trebaju ih. "Ne savjetuje se uzimanje suplemenata u kapsulama kao mjera opreza jer prevelika količina kod osoba treće životne dobi može biti štetna", upozorava Morlo te dodaje da se jedino iz krvnog testa koje će provesti liječnik može odrediti nedostaju li organizmu neki vitamini ili minerali.

Dr. Grohmann dodaje: "Starije osobe redovito moraju provjeravati razinu vitamina D u organizmu, kao i količinu kalcija, jer su iznimno važni za zdravlje njihovih kostiju."

Kako znati da je količina unesene tekućine dostatna?

Ricarda Holtorf kaže da bi starije osobe dnevno u organizam trebale unijeti oko litru do litru i pol tekućine, uključujući čaj i kavu.

"Napitak za čitav dan može se pripremiti ujutro, osobito kada su posrijedi zaboravne osobe. Druga je mogućnost postaviti napitke na razna mjesta u domu, kako ne bi bilo potrebe za stalnim odlascima u kuhinju", savjetuje Holtorf.

 

KAIRO - Grobnica faraonove kćeri stara 3700 godina pronađena je blizu nedavno otkrivene piramide u Egiptu, objavio je u četvrtak BBC.

Ministarstvo za starine izvijestilo je da je u grobnoj komori kod kraljevske nekropole Dahsur, južno od Kaira, bila drvena kutija ukrašena hijeroglifima.

U njoj su otkrivene četiri kanopske vaze s balzamiranim organima pokojnice, najvjerojatnije kćeri kralja Emnikamava iz 13. dinastije.

Njegova piramida nalazi se oko 600 metara od grobnice.

Arheolozi su prošlog mjeseca ondje pronašli reljef s deset redaka hijeroglifa s imenom faraona Emnikamava.

Dahsur je mjesto na kojem je kralj Sneferu iz 4. dinastije prije oko 4600 godina izgradio prvu egipatsku piramidu zaobljenih rubova, 104 metra visoku Crvenu piramidu.

Sneferua je naslijedio sin Khufu, poznat po gradnji Velike piramide u Gizi koja je visinom od 138 metara bila čudo drevnog svijeta.

 
OSLO - Norveška u idućoj godini planira predstaviti prvi autonomni i potpuno električni teretni brod, za kojeg projektanti prognoziraju da će nadomjestiti 40.000 putovanja kamionima godišnje.

Proizvođač umjetnih gnojiva Yara International udružila se s industrijskom grupom Kongsberg u gradnji Yara Birkelanda, koji će prevoziti gnojiva između tri luke u južnoj Norveškoj. Na ruti duljoj od 65 nautičkih milja, brod će moći prevoziti otprilike 100 kontejnera brzinom od 12 do 15 čvorova, kaže voditelj projekta Bjorna Tore Orvika.

 U početku će brodom upravljati ljudi, ali od početka 2019. godine će biti djelomice autonoman, da bi do 2020. godine bio u potpunosti automatski upravljan, objavili su iz tvrtke.

 "Svakodnevno je potrebno više od 100 putovanja kamiona dizelaša za transport iz Yareove tvornice Porsgrunn do luka u Breviku i Larviku, odakle isporučujemo gnojiva i proizvode kupcima širom svijeta", izjavio je glavni izvršni direktor Yare Svein Tore Holsether.

 "S novim autonomnim kontejnerskim brodom na električni pogon preselit ćemo prijevoz sa cesta na more i time smanjiti emisije buke i prašine, poboljšati sigurnost lokalnih cesta, te umanjiti emisije dušikovih i ugljikovih plinova", dodao je.

 Očekuje se kako će se takvim prijevozom smanjiti emisije ugljikovih plinova za 678 tona godišnje, navodi Yara u priopćenju, dok će za napajanje brodskih baterija koristiti gotovo isključivo električnu energiju iz hidroelektrana.

 Norveška je glavni proizvođač nafte, ali predvodi u širenju upotrebe električnih automobila zahvaljujući velikodušnim poreznim poticajima i eksperimentima s trajektima na električni pogon koji se koriste za prijelaz čuvenih norveških fjordova.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus