23:24, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 13. listopada 2017.

Objavljeno: 13.10.2017 u 00:55
Pregledano 80 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 13. listopada 2017.

ZAGREB, 13. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

 "Apoksiomen" u HNK-u Zagreb, suvremeni baletni rekvijem za sve izgubljene duše današnjice


ZAGREB - Balet "Apoksiomen" brazilsko-belgijskog koreografa Claudija Bernarda na glazbu Tamare Obrovac, čijom je premijerom u petak Balet Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu otvorio sezonu, duboko je asocijativna baletna predstava sazdana od elemenata Euripidovih "Trojanki" spojenih u novu, suvremenu plesnu priču o patnji, nadi i mogućnosti novog početka.

"Trojanke", prvi puta izvedene 415. godine prije naše ere, smatrane su najsnažnijom ikad napisanom antiratnom dramom. Dramaturginja Lada Kaštelan za predstavu je odabrala pet fragmenata toga mita, smjestivši razorene, izgubljene živote likova poznate tragedije u kontekst mogućnosti uskrsnuća, simboliziranog brončanim kipom mladoga atleta koji je dvije tisuće godina ležao izgubljen u podmorju Jadrana da bi, pukim slučajem, dobio novi život.

Obrovac je uz njih uglazbila pet vokalnih tema koje dočaravaju izgnanstvo iz ratom porušene Troje, euforičnu radost gdje se onaj koji je izgnan uvjerava da mu je ipak malo bolje nego što stvarno jest, pa pokapanje mrtvih i molitvu koja ne donosi spas, a sve završava pjesmom mirenja sa sudbinom.

Pet pjesama na starogrčkom citati su Euripidovih stihova, a većim ih dijelom pjevaju sami plesači uz pozadinsku matricu za koju je Obrovac kao osnovne glazbene elemente odabrala udaraljke i glas.

Prepoznatljiv glazbeni izričaj istaknute istarske etno jazz glazbenice u kombinaciji s elektronskom glazbom Yvesa de Meyja stvara potresnu ambijentalnu glazbenu instalaciju, svojevrsni oratorij koji poput rekvijema oplakuje mistične dubine morskoga dna.

Skupinu protjeranih, poraženih, izgubljenih, živih, mrtvih, stvarnih i nestvarnih utjelovljuje gotovo cijeli baletni ansambl nacionalnog teatra – Milka Hribar Bartolović, Natalia Horsnell, Ozana Mirković, Barbara Novković Novak, Lucija Radić, Cristiana Rotolo, Rieka Suzuki, Atina Tanović, Iva Višak, Iva Vitić Gameiro, uz alternacije Dariju Brdovnik Bukvić i Maju Šehić, te Guilherme Gameiro Alves, Gianmarco Beoni, Alen Gotal, Adam Harris, Andrea Schifano, George Stanciu i Simon Yoshida, kojima su alternacije George Baldovin, Eugen Dobrescu, Tomaž Golub i Ovidiu Muscalu.

Motiv kipa Apoksiomena njihov pokušaj spasa smješta u poetski prostor imaginacije između svijeta živih i onoga mrtvih, gdje prolaze čitav dijapazon emocija – tuge, odustajanja, očaja, nade, histerije, veselja, pa i mirenja s onim što se ne može promijeniti.

Ideja je koreografa Bernarda koristiti mit kao ogledalo stvarnosti, a u stvarnosti potražiti zrcalni odraz mita, dok sudbinu kipa spašenoga od zaborava morskih dubina uzima kao metaforu svih izbjeglica suvremenosti u bijegu od raznih opasnosti – putnika današnjice u potrazi za novim počecima.

Predstava počiva na ansamblu kao zbroju pojedinaca – svi su plesači jednaki, svi podjednako sudjeluju, nema tradicionalnog hijerarhijskog ustroja klasičnoga baletnoga ansambla. Koreograf koji u svoja djela voli uključivati tijela zrelijih plesača kao još jedan doprinos ideji uprizorenja drugačijega i različitoga, Bernard je i tu uključio plesača znatno starijega od ostalih.

U tom izrazito ritualnom komadu, agonija protoka vremena isprepliće se u plesu s krikom ranjenih, na pozornici prepuštenoj bezdanu morskih dubina gdje nešto neprekidno šuška, mreška se, krcka, zvoni, huji. Upravo se tu sudara primordijalna snaga mitskih Trojanki s iskonskom emocijom.

Relativno kratka plesna priča, "Apoksiomen" je koreografski zahtjevno djelo, koje baletni ansambl nacionalnog teatra po prvi puta prikazuje u sasvim novom kontekstu neočekivanih obrazaca kretanja razvijenih u zajedničkom kreativnom procesu improvizacije. U kombinaciji s moćnom glazbom Tamare Obrovac, nastaje neočekivana baletna predstava suvremenog plesnog izričaja.



Čadež: Karlovac treba biti središte proučavanja opusa Stanka Lasića


KARLOVAC - Komemoracija preminulom teoretičaru i povjesničaru književnosti, esejisti, sveučilišnom profesoru Stanku Lasiću održana je u petak u karlovačkoj Gradskoj knjižnici gdje se književni kritičar Tomislav Čadež založio za to da se ta knjižnica bori za njegovu ostavštinu jer je, kako je rekao, ta ostavština ogromna i čita se kao kulturna povijest Hrvatske.

Smatra da bi se upravo iz Karlovca, grada Lasićeva rođenja, trebao ubuduće pretraživati sav njegov opus, i "u formi muzeja" izložiti javnosti.

O svom znamenitom sugrađaninu govorili su i Karlovčani: novinar, publicist i književni kritičar Danko Plevnik i scenarist i redatelj Mladen Ćapin.

Plevnik je ocijenio da mediji nisu adekvatno popratili odlazak Stanka Lasića. Naglasio je da je Lasić, kao krležolog, od drugih krležologa bio jači po tome što je bio i njegov kroničar i teoretičar književnosti. Riječ je, dodaje, o jednoj od najjačih ličnosti hrvatske kulture.

"Kad čovjek umre medijski, onda ni stvarna smrt više nije vijest", rekao je Plevnik zamjerivši urednicima što "očito nisu prepoznavali da Lasić spada među najveće hrvatske intelektualce".

Rastužila ga je činjenica da je na karlovačkoj Zavičajnoj čajanki u petak navečer bilo više publike nego na komemoraciji u Društvu hrvatskih pisaca gdje su se malobrojni sudionici zgrozili što mediji nisu prepoznali ni ranije niti u trenutku njegove smrti važnost Stanka Lasića.

Najdraži su mu Lasićevi autobiografski zapisi u kojima govori o sebi i o Karlovcu te podsjetio da je Lasića, Josipa Vaništu i Slavka Goldsteina Krleža zvao "svojim Karlovačkim dečkima".

"Želim dati paralelu između Krleže i Lasića, premda je Krleža bio 34 godine stariji od Lasića. Obojicu karakterizira naklonost radničkom pokretu i naglašeni antiklerikalizam, pri čemu je Krleža bio salonski propagator diktature proleterijata, a Lasić neobuzdani terenski aktivist, te su djelovali kao dosadni antifašisti osuđujući epohalno beščašće ustaštva i NDH", rekao je te dodao kako je Lasić prigovarao Krleži da je nakon 1945. napustio svoj kritički liberalizam, što se Lasiću prigovaralo devedesetih. Kako Krleža nije htio kritizirati SFRJ i Tita tako ni Lasić nije želio kritizirati Tuđmana i Hrvatsku, odnosno anomalije Tuđmanove vlasti, dodao je.

"Krleža je bio strasni umjetnik, a Lasić strasni znanstvenik, Krleža je praktički proizvodio književnu građu za određene žanrove, a Lasić koristio različite žanrove za građu za svoju teorijsku ekstrapolaciju", ustvrdio je.

Scenarist i redatelj Mladen Ćapin upoznao je Stanka Lasića kroz dopisivanje na relaciji Karlovac-Pariz, nakon što ga je Lasić odbio za snimanje dokumentarnog filma.

"Upoznali smo se tako, kao nevidljivi prijatelji, i dopisivali skoro do kraja njegova života. Nadam se da je ova topla Zavičajna čajanka ukazala na činjenicu koliko je Karlovac uvelike odredio Lasića te koliko je on svima nama približio Krležu", rekao je Ćapin i Lasićevo djelo nazvao "ontološkim strukturalizmom u cjeloživotnom traženju samoga sebe".

Za Stanka Lasića (Karlovac, 25. svibnja 1927. - Pariz, 5. listopada 2017.) predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić rekao je da je bio zaslužni dopisni član HAZU-a, istaknuti književni teoretičar, povjesničar i memoarist kojem se u radu posebno ističu "Roman Šenoina doba", "Poetika kriminalističkog romana" i "Sukob na književnoj ljevici", a da je vrhunac njegova stvaranja šestosveščana "Krležologija" ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži. Lasićeva velika zasluga je i analiza fenomena hrvatske popularne kulture i posebno njegova revalorizacija do tada zapostavljenog književnog opusa Marije Jurić Zagorke.



Kuća arhitekture Oris: Otvorena izložba "Krajolici ideja: skice RCR arhitekata"


ZAGREB - Izložba"Krajolici ideja: skice RCR arhitekata" katalonskog arhitektonskog ureda "RCR Arquitectes", ovogodišnjih dobitnika prestižne arhitektonske nagrade Pritzker - arhitektonskoga Oskara, otvorena je u petak u Kući arhitekture Oris u nazočnosti dvoje od troje poznatih arhitekata osnivača toga ureda.

Izložene su akvarelne skice sedam projekata toga poznatog arhitektonskog ureda koji su 1988. osnovali Rafael Aranda, Carme Pigem i Ramon Vilalta. Na izložbi su bili Pigem i Vilalta, a otvorio ju je pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković. Otvorenje je priređeno uoči 17. Dana Orisa - tradicionalnoga međunarodnog arhitektonskog simpozija u organizaciji Kuće arhitekture Oris koji će se u subotu i nedjelju, 14. i 15. listopada, održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga. Otvorenje izložbe moderirao je arhitekt Andrija Rusan pokretač Dana Orisa, koji su prvi put održani 2000.   


Trupković: To nije posao, već strast, umjetnost i kultura

Trupković, koji je i sam arhitekt, istaknuo je kako ova izložba svjedoči da ovdje nije riječ o poslu već o strasti, umjetnosti i kulturi. Zahvalio je Andriji Rusanu na velikoj incijativi i organizacijskoj kreaciji koja je bila potrebna da Dani Orisa dostignu prepoznatljivu visoku razinu na kojoj su danas.

"Htjeli mi to priznati ili ne, arhitektura je ona koja definira ljude i prostor, s njom možemo promijeniti neke stvari", rekao je Trupković i dodao da su se hrvatski arhitekti ovih godina bavili nekim "bezvučnim temama", poput legalizacije. Smatra kako je to razdoblje ipak iza nas i da predstoji jedna druga razina arhitekture za koju smo se, ustvrdio je, i školovali.


Thorne: Dobitnici Pritzkera duboko osjećaju mjesto   

Izvršna direktorica Pritzkerove nagrade Martha Thorne ponovno je gošća Dana Orisa, a u ovoj prigodi osvrnula se na ovogodišnje dobitnike te prestižne nagrade. Ukazala je na neke dijelova iz obrazloženja nagrade, od kojih je prvi - vrlo duboki osjećaj za mjesto, za svaki prostor u kojemu su ugledni katalonski arhitekti ostvarivali svoje projekte, neovisno o tomu je li to njih rodni grad, Francuska ili bilo koje drugo mjesto u svijetu.

Žiri je, dodala je Thorne, također ukazao na vezu između prirode i zgrade, na njihovu fuziju što, istaknula je, možemo vidjeti i na izloženim akvarelnim skicama. Kako je rekla, možda je najvažnije obrazloženje žirija ono koje govori o tomu da arhitekti mogu biti vrlo povezani s određenim mjestom i biti s njim integrirani, a da u isto vrijeme govore svima nama.

Arhitektica i docentica na Arhitektonskome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Lovorka Prpić upoznala je katalonski arhitektonski 'trio' za njihova prvog boravka u Zagrebu na Danima Orisa 2004.  Već tada su, istaknula je, Aranda, Pigem i Vilalta imali osobujan arhitektonski jezik čiji su elementi, primjerice, poetična apstrakcija, horizontalitet, nestalnost prostorne percepcije , snažna atmosfera, baratanje minimalnim brojem različitih materijala - uglavnom je to čelik, volumen reduciran na plohe, zid fragmentiran u linije, te dvodimenzionost kuće nasuprot trodimenzionalnosti pročelja.  


Hauck: Kreativnost će nam biti jako potrebna

Šef predstavništva katalonske Vlade u Hrvatskoj Eric Hauck rekao je kako je ova svečana prigoda ujedno i njegov prvi javni nastup u Hrvatskoj u svojstvu predstavnika katalonske Vlade. Uz napomenu kako je "Katalonija bila neovisna država na šest sekundi", istaknuo je kako nije mogla biti bolja prigoda od ove za početak njegove dužnost jer, objasnio je, ugledni arhitekti doista svjedoče o katalonskome načinu života. Osvrnuo se i na situaciju u Kataloniji rekavši da su pred Kataloncima "mjeseci u kojima će trebati svu potporu i mnogo kreativnosti".      

Carme Pigem prisjetila se pak prvoga dolaska u Zagreb koji je, po njezinim riječima, bio i početak vrlo snažnih prijateljskih odnosa s Andrijom Rusanom, Lovorkom Prpić, ali i s mnogima koje, dodala je, vidi i na otvorenju izložbe. Posvjedočila je i kako joj je veliko zadovoljstvo biti ponovno u Zagrebu.  

 

Čišić: Strip u Hrvatskoj u puno boljem položaju nego u BiH


ZAGREB - Sarajevski strip crtač, ilustrator i grafički dizajner Enis Čišić ocijenio je u petak kako je strip u Hrvatskoj u puno boljem položaju nego u BiH, a istaknuo je i da su mu se suradnjom s Marvel Comicsom ostvarili dječački snovi.

"Položaj stripa u Hrvatskoj puno je bolji nego u Bosni i Hercegovini koja je prije rata ima jaku scenu. No, zbog rata smo malo stali, dok su svi ostali krenuli dalje", rekao je Čišić na Veleučilištu Vern gdje je predstavio svoje umjetničke početke i svoju suradnju s najvećom strip izdavačkom kućom – Marvel Comics.

Dodao je da u Hrvatskoj i Srbiji postoji jako puno autora i izdavača koji se bave stripovima i izdaju ih. No, drži, većina strip crtača na kraju treba tražiti posao izvan regije jer, dodao je, tu ne postoji dovoljno velika kultura čitanja i kupovine stripa kao primjerice u Francuskoj i Americi.

Smatra važnim potaknuti interes mladih za čitanjem stripova.

Upitan o poplavi filmova koji su bazirani na strip-junacima, Čišić je odgovorio da mu se "od toga ništa ne sviđa", ali je pozitivno što je populariziralo strip scenu.

Strip je ozbiljna deveta umjetnost

"Strip je ozbiljna deveta umjetnost, može biti ozbiljno književno, djelo i tu se situacija promjenila", ocijenio  je.

Izrazivši zadovoljstvo radom za Marvel Comics, Čišić je rekao da su mu se time ostvarili dječački snovi jer je, uz ostalo, crtao i Spidermana za izdanje Avengers Millenium. Podsjetio je i da mu je prvi projekat za Marvel bio "Original Sin" za koji je priču o novom Marvelovom junaku, astronautu i borcu koji planetu Zemlju brani od izvanzemaljaca napisao Jason Latour.

Čišić je rekao i da se sa Marvelovim lovcem na talente susreo 2014. na MaFestu, festivalu stripa u Makarskoj, gdje mu je uz ostale radove pokazao i strip "Tajna Nikole Tesle", koji je nastao prema priči Karima Zaimovića, a koji mu je otvorio vrata Marvela.

Podsjećajući na svoje početke, Čišić je rekao da je ljubitelj znanstvene fantastike pri čemu su ga u velikoj mjeri inspirisali SF filmovi poput Mad Maxa, Blade Runnera, Odiseje u svemiru, Aliena, Star Warsa, Robocopa.

 

Dokumentarac o domoljubnoj glazbi "Glasnije od oružja" stiže u kina


ZAGREB - Dokumentarni film "Glasnije od oružja" Miroslava Sikavice, svojevrsni filmski vremeplov o domoljubnoj glazbi u vremenima kada je ona imala poseban značaj, počinje se prikazivati u hrvatskim kinima od petka, 20. listopada.

Vojna agresija na Hrvatsku u jesen 1991. potaknula je kao nikada do tada snažnu reakciju glazbenika svih žanrova, od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i punkera. 

"Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost", ističe se u najavi filma.

S obzirom da je nacionalna radiotelevizija pjesmu smatrala važnim oblikom političke "borbe", ona ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala, a i dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov 'soundtrack' još uvijek izaziva pozornost i budi emocije", dodaje se. 

Film je nastajao tijekom šest godina, nakon stotina sati pregledanog privatnog i javnog arhivskog videomaterijala, a tijekom istraživanja napravljeni su brojni razgovori. 

U filmu govore mnogi koji su stvarali ili izvodili domoljubnu, te televizijski urednici, novinari, producenti, glazbenim kritičari, povjesničari i muzikolozi - Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i drugi.

Rješavanje pitanja autorskih prava trajalo je više od godinu dana, a u konačnu verziju filma uvršteno je šezdesetak pjesama.

Film će se prikazivati u zagrebačkom kinu Europa, splitskom kinu Karaman i Kinoteci Zlatna vrata, te u neovisnim kinima u Dubrovniku, Komiži, Bolu, Imotskom i Daruvaru. 

Krajem listopada i tijekom studenoga kino-turneja tog filma obuhvatit će tridesetak neovisnih kina diljem Hrvatske. 

Producent je Nenad Puhovski i Factum, a režiju i scenarij potpisuje Miroslav Sikavica, koji je dosad režirao niz nagrađivanih autorskih dokumentarnih filmova Njegov kratkometražni igrani film "Zvir" premijerno je prikazan na prošlogodišnjem Cannesu, gdje je dobio posebno priznanje, a od tada je prikazan na više od 50 svjetskih festivala. 

Film je nastao uz financijsku podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.



Otvoren Mjesec hrvatske knjige 2017.


CRIKVENICA - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvorila je u petak u crikveničkoj Osnovnoj školi Zvonko Car manifestaciju Mjesec hrvatske knjige 2017., koja je ove godine posvećena enciklopedistici, istaknuvši da se knjižnična djelatnost nalazi u samom temelju demokracije i civilnoga društva te poželjevši svim ljubiteljima knjige da tijekom tog mjeseca uspiju pronaći štivo koje će ih ispuniti zadovoljstvom čitanja.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je da će se u Mjesecu hrvatske knjige održavati brojni programi u čijem je središtu knjiga te da je riječ o nacionalnom događanju koje okuplja autore, čitatelje, knjižničare, nakladnike, sve one koji vole knjigu.

Svi programi isticat će iznimnu važnost i značaj knjige, knjižnica i svega što je vezano uz život našeg najstarijeg medija, kazala je ministrica naglasivši da je svake godine puno je događanja te da se knjižnice sve više otvaraju građanima i da su u resornom ministarstvu iznimno zadovoljni njihovom aktivnošću.

Knjižnična djelatnost nalazi se u samom temelju demokracije i civilnog društva, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek dodavši da ona jednako služi svima, jamči socijalnu uključenost i rizinica je kolektivnog sjećanja.

Tu ulogu Ministarstvo kulture itekako prepoznaje te posebno skrbi za knjižnice i knjižničnu djelatnost, nastojeći zajedno s osnivačima održati kvalitetu i razvoj te djelatnosti u cijeloj zemlji, dodala je.

Istaknula je i aktivnu uloga ministarstva u pomoći nakladnicima, naročito u ovoj godini, koju je obilježila ozbiljna kriza, kazavši i da su intenzivna nastojanja na unaprjeđenju sustava otkupa knjiga za narodne knjižnice. Skrbi se i o autorima, što se, kazala je, očituje i kroz povećanje broja stimulacija.

Uskoro nacionalna strategija poticanja čitanja i Zakon o knjižničarskoj djelatnosti i knjižnicama

Najavila je da se očekuje da će za dva do tri tjedna na Vladi biti prihvaćena nacionalna strategija poticanja čitanja, koja će biti financirana i iz Europskog socijalnog fonda. Prikupljena su sva mišljenja, sve su procedure završene, određena su sredstva za financiranje aktivnosti u sljedećoj godini. U suradnji smo s nizom drugih resora, posebno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja u vezi s implementacijom, navela je.

Ministrica je najavila i novi Zakon o knjižničarskoj djelatnosti i knjižnicama, koji je u završnoj fazi izrade, pa se sljedećeg mjeseca očekuje u javnoj raspravi. Pozvala je sve da se u nju uključe, dodavši da se novim zakonom želi očuvati dosadašnje standarde i otvoriti mogućnosti za novi razvoj.

Ove godine radili smo na na tri zakona, a donošenje tih propisa je preduvjet za provedbu cjelovitog program revitalizacije kulturne baštine, zaključila je.

"Mjesec hrvatske knjige" je manifestacija promicanja knjige i čitanja, ove godine posvećena je enciklopedistici, trajat će od 15. listopada do 15. studenoga, a program će obilježiti gostovanja i susreti s renomiranim hrvatskim i regionalnim književnicima pod sloganom "Sve na jednom mjestu".

Kako je u proslovu programske knjižice napisao Antun Vujić, istaknut će se neobično ažurna povezanost "hrvatske knjige" s najranijim pojavama enciklopedija uopće.

Predsjednica programskog i organizacijskog odbora Višnja Cej navela je da će se održati oko 2000 programa, a sudjelovat će 213 knjižnica. Tijekom manifestacije održat će se programi cjelodnevnog čitanja, Dan hrvatskih knjižnica, nacionalni kviz za poticanje čitanja i drugi programi.

Kao mjesto svečanog otvaranja Mjeseca hrvatske knjige ove godine odabrana je Crikvenica, koja uskoro dobiva prostore nove Gradske knjižnice.

Nova knjižnica, čije je uređenje stajalo oko 20 milijuna kuna, imat će na raspolaganju oko 500 četvornih metara prostora za više od 1600 korisnika. Preseljenje gradske knjižnice u novouređeni prostor odgođeno je do kraja mjeseca, zbog uređenja nakon nedavnih obilnih kiša i poplave. Kao jednu od zanimljivosti criveničke knjižnice, njena ravnateljica Irena Krmpotić navela je da je riječ o jedinoj hrvatskoj knjižnici koja je udomila mačka, Edgara Cara, koji ponekad sudjeluje u programima knjižnice.



Predstavljen hrvatski prijevod Priručnika za katalogizaciju pokretnih slika FIAF-a


ZAGREB - Hrvatsko izdanje Priručnika za katalogizaciju pokretnih slika Međunarodne federacije filmskih arhiva - FIAF, stručna publikacija koja će omogućiti da se na jednom mjestu prikupi što veća količina informacija o nekom filmskom djelu, predstavljeno je u petak u Hrvatskom državnom arhivu, u okviru tjedna kojim predstavlja javnosti svoje djelatnosti.

"Sadašnji sustav obrade gradiva zasniva se na bibliotečnom standardu, a novi standard približava način obrade arhivističkim standardima", rekao je pročelnik Hrvatskog filmskog arhiva Dinko Majcen.

Objasnio je kako se filmsko gradivo dosad obrađivalo po bibliotečnom standardu, s obzirom na ono zajedničko između knjiga i filma, poput, naslova, autora ili sadržaja, no prikladnije je obrađivati ga onako kako to rade arhivske institucije, a ne biblioteke.

Majcen kaže kako se dosadašnji sustav obrade sada širi i omogućava da se sve informacije koje se nalaze na nekoj vrsti gradiva koje čine pojedino filmsko djelo, ovisno o tome kako ono nastaje, zabilježe na istom mjestu.

"Suština je u pružanju što veće količine informacije o nekom filmskom djelu", istaknuo je, najavivši da će Hrvatski filmski arhiv sada početi raditi po tim novim standardima.

Po njegovim riječima, postoji određeno nerazumijevanje o tome što radi filmski arhiv. "Ne čuvamo samo filmska djela, kako se to često misli, već i sve ono što mu prethodi, scenarije, knjige snimanja, dokumentaciju, gradivo koje nastaje paralelno ili nakon snimanja, poput medijskih objava, filmsku opremu i sve što omogućava nastanak filma", napomenuo je.

Priručnik je na engleskom jeziku objavljen prošle godine i nadopuna je publikacije iz 1991. Arhivistima služi kao izvor informacija o promjenama u kataloškim praksama iz proteklih godina te podloga za bazu podataka u skladu s novim tehnologijama za prikupljanje podataka, koja ostaje kompatibilna sa starijim metodama i standardima.

"Nova verzija je zadržala osnovne koncepte iz prethodne, no odgovorila je na izazove novih tehnologija koje su se pojavile u međuvremenu", rekla je Suzana Šute, koja je radila na prijevodu priručnika.

Napomenuvši kako su stručnu filmsku terminologiju nastojali u prijevodu uskladiti s Filmskom enciklopedijom, izrazila je nadu da će priručnik postati stručno pomagalo koje bi se koristilo u audiovizualnom sektoru.

Hrvatska kinoteka utemeljena je kao nacionalni filmski arhiv Zakonom o kinematografiji iz 1976., a od 1979. djeluje kao zasebna cjelina u sastavu Hrvatskoga državnog arhiva. Dosad je prikupljeno oko 15 tisuća naslova domaće i strane filmske produkcije.

Međunarodnoj federaciji filmskih arhiva, koja djeluje u okviru UNESCO-a i ima 164 članova, pristupila je 1993. godine.



Premijerom "Dvostrukog portreta" otvara se novi festival Dance Inn


ZAGREB - Premijerom predstave "Dvostruki portret" Isabelle Schad i Saše Božića u Zagrebačkom plesnom centru u petak počinje novi 'pop up' festival suvremenog plesa i kazališta Dance Inn.

Prvo izdanje festivala održava se tijekom vikenda na temu "Portret u plesu" i do 15. listopada donosi tri plesne predstave, uz "Dvostruki portret"  izvest će se "Love Will Tear Us Apart" Saše Božića i Petre Hrašćanec i "Od tada do sada" Aleksandre Janeve Imfeld i Pravdana Devlahovića.

"Dvostruki portret" njemačke koreografkinje i izvođačice Isabelle Schad u Zagrebu će se izvesti prije premijere u Njemačkoj, tom predstavom nastavlja seriju radova u kojima kreira precizne osobne portrete specifičnim pristupom tjelesnosti plesača, modelirajući ritam i energiju u koreografsko iskustvo, te postavlja pitanja o nasilju i senzualnosti, ulozi temporalnosti, odnosu prema sebi koji se proširuje na drugoga i u svijet.

Predstava "Love Will Tear Us Apart" najdugovječnija je i najuspješnija hrvatska plesna predstava Saše Božića i Petre Hrašćanec, dosad izvođena u Parizu, Bruxellesu, Milanu, Lileu, Dublinu i Ljubljani. Taj je solo prvi dio trilogije o odnosu suvremenog plesa i specifičnog žanra pop-glazbe, kreiran za izvođačicu Petru Hrašćanec, žanrovski smješten između rock-koncerta, ispovjedne forme i apstraktnog plesa.

Projektom "Od tada do sada" renomirani hrvatski plesači i koreografi sa svjetskom karijerom, Aleksandra Janeva Imfeld i Pravdan Devlahović, obilježavaju 25 godina svoje karijere. Riječ je o njihovom autorskom djelu u kojemu uprizoruju trenutke iz sjećanja na zajednički rad na sceni, u dvorani i oko nje, kao svojevrsnom prostoru za zajedničku 'nostalgiju u pokretu'.

"Dance Inn želi mobilizirati plesače, djelatnike u kulturi i performere, a ima namjeru svake godine u svega par dana raspraviti i staviti u suodnos suvremeni ples i neku drugu granu umjetnosti, temu, te otvoriti polje za raspravu o stanju umjetničke proizvodnje u izvedbenim umjetnostima, načinima recepcije iste i daljnjim potencijalima povezivanja umjetnika koji djeluju u različitim formatima proizvodnje suvremene umjetnosti", izjavio je umjetnički direktor festivala Saša Božić u povodu prvog izdanja.

Taj bi inovativni festivalski koncept trebao ubuduće, ovisno o temi, okupljati europske i hrvatske umjetnike, umjetničke kolektive i institucije s ciljem obuhvaćanja šire kulturne zajednicu u kratkom vremenskom trajanju.

U okviru festivala održat će se i razgovor "Portret u suvremenoj umjetnosti',  koji će okupiti znanstvenike i stručnjake te studente zagrebačke likovne , plesne i dramske akademije, a moderirat će ga Leonida Kovač. 

Festival će u ovoj godini imati dva izdanja - od 13. do 15. listopada u suradnji sa Zagrebačkim plesnim centrom te od 8. do 10. prosinca u suradnji s Teatrom &TD.



Sve o hrvatskim velikanima na portalu Znameniti.hr HAZU


ZAGREB - Internetski portal Znameniti.hr Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji omogućava pretraživanje i pristup digitaliziranim djelima velikana hrvatske kulture, znanosti, umjetnosti i javnog života te radovima drugih autora posvećenih njihovu opusu, počeo je s radom početkom listopada, priopćeno je u petak iz HAZU.

Na portalu Znameniti.hr dostupna je tekstualna, slikovna, zvučna i video građa koja je izvorno smještena u digitalnim zbirkama/repozitorijima raznih hrvatskih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova, a pokretanjem ovog portala ta je građa dostupna na jednom mjestu.

Projekt je pokrenut 2016. godine, a koordinator je Knjižnica HAZU, u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Knjižnicom grada Zagreba i Državnim arhivom u Varaždinu.

Budući da se te godine navršavala 200. godišnjica rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog, u prvoj fazi projekta prikupljeni podaci iz zbirki ove četiri ustanove koji se odnose na ovog istaknutog hrvatskog povjesničara, književnika, političara i bibliofila.

U drugoj fazi izgradnje portala projektu su pristupile i ostale ustanove koje u svojim digitalnim zbirkama/repozitorijima posjeduju vrijedne priloge o znamenitim ličnostima hrvatske prošlosti i sadašnjosti: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Institut za etnologiju i folkloristiku te Muzej za umjetnost i obrt, a najnoviji partner u projektu je Centar za ženske studije iz Zagreba.

Kako se ističe u priopćenju, jednokratnu financijsku potporu za projekt dala je 2016. Zaklada Adris u sklopu projekta koji je prijavljen pod nazivom "Znameniti i zaslužni Hrvati", po uzoru na poznati leksikon "Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925‐1925." objavljen 1925. u povodu jubileja tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva koji donosi životopise oko 3000 osoba iz hrvatske povijesti. Ministarstvo kulture i CARNet donirali su besplatnu internetsku domenu.

Portal na adresi http://znameniti.hr/ trenutno sadrži 6511 digitalnih zapisa koji se, osim na Kukuljevića, odnose i na još 34 hrvatska velikana, uglavnom one kojima u 2017. padaju okrugle godišnjice života ili smrti, a o kojima postoji digitalizirana građa.

To su Ruđer Bošković, Josip Jelačić, Ljudevit Gaj, Dimitrije Demeter, Petar Preradović, Vatroslav Lisinski, Šime Ljubić, Ivan Zajc, Adam Mandrović, Andrija Mohorovičić, Celestin Medović, Ivo Vojnović, Milan Rešetar, Nikola Faller, Janko Ibler, Menci Klement Crnčić, Nikola Andrić, Rudolf Valdec, Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić-Mažuranić, Viktor Kovačić, Milan Begović, Milan Ogrizović, Tomislav Krizman, Ivan Meštrović, Julije Benešić, Lavoslav Ružička, Vinko Žganec, Frano Kršinić, Antun Motika, Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Tošo Dabac i Neven Šegvić.

Najviše zapisa je iz HAZU koja u svojem digitalnom repozitoriju Dizbi sustavno objavljuje svoje publikacije, tako da su putem interneta dostupni primjerice svi brojevi časopisa Rad koji izlazi od 1867., Akademijin Ljetopis koji izlazi od 1877., te brojne serije: Diplomatički zbornik, Starine, Stari pisci hrvatski, Građa za povijest književnosti hrvatske, Zbornik za narodni život i običaje, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium i druge, kao i sva izdanja Akademijinih Zavoda u Varaždinu i Osijeku.

Najviše digitalnih zapisa na portalu Znameniti.hr, čak 1578, odnosi se na glumca Adama Mandrovića, a uglavnom se radi o digitaliziranim kazališnim ceduljama koje se u izvorniku čuvaju na Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta HAZU. Portal

Znameniti.hr u 2018. će se nadopuniti građom o drugim hrvatskim velikanima kojima padaju okrugle životne obljetnice, ističe se.

Portal sadrži i poveznice prema biobibliografskim podacima, među kojima se izdvajaju online enciklopedije i leksikoni Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.


Potaknuti digitalizaciju kulturnih, znanstvenih i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj

Koordinatorica projekta Vedrana Juričić, upraviteljica knjižnice HAZU očekuje da će se u projekt uključiti i ostale ustanove te da će opseg i raznovrsnost zastupljenog digitalnog sadržaja sve više rasti.

Posljednjih se godine u Hrvatskoj, objašnjava, prikupio respektabilan broj digitalizirane građe, naročito tekstovne i slikovne, koja je raštrkana na raznim internetskim adresama institucija, međusobno nepovezana i obrađena na različite načine koji ne omogućavaju pobiranje podataka.

Ovaj projekt omogućuje stvaranje zajedničkog pretraživačkog mehanizma pristupu građe i stoga se radi o inovaciji u području digitalne ponude hrvatskih umjetničkih i kulturnih institucija, ističe.

"Nekomercijalni kulturni i umjetnički sadržaji u Hrvatskoj nisu dovoljno zastupljeni na internetu te bi ovo bio jedan od načina da se predstave i približe javnosti i to putem najraširenijeg medija današnjice", kaže Juričić koja očekuje da se ovim projektom potakne digitalizacija kulturnih, znanstvenih i umjetničkih sadržaja u Hrvatskoj, koji su u usporedbi sa stranim izvorima malobrojni i nezamjetljivi.

"Primjerice, u najvećoj europskoj digitalnoj knjižnici Europeani koja je na dan 12. listopada 2017. imala 53.164.653 jedinica dostupno je 114.476 digitaliziranih jedinica iz Hrvatske, dok npr. Slovenija ima 564.858 jedinica, a najzastupljenija je Njemačka s 5,876.851 jedinicom. Postotak je vrlo mali, zbog čega je potrebno učiniti brze i snažne poteze da se poveća prisutnost hrvatske kulture, znanosti i umjetnosti u europskim digitalnim resursima. Tematski portal Znameniti.hr pridonosi promidžbi hrvatskih stvaralaca, umjetnika i znanstvenika u europskom okruženju", dodaje Juričić.



32. Gavelline večeri – Vikend u kazalištu: riječki "Mizantrop" i ZKM-ova "Črna mati zemla"


ZAGREB - Festival 32. Gavelline večeri najavljuje u subotu i nedjelju posebno atraktivan program za sve ljubitelje kazališne umjetnosti, gostovanje u Zagrebu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke s hvaljenom predstavom "Mizantrop" Igora Vuka Torbice te veliku uspješnicu protekle sezone Zagrebačkog kazališta mladih, predstavu "Črna mati zemla" u režiji Dore Ruždjak Podolski.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka predstavit će se zagrebačkoj publici u subotu 14. listopada na pozornici Gradskog dramskog kazališta Gavelle s Moliereovim "Mizantropom", predstavom koja tragičnu figuru Alcestea promatra pitajući se: nije li moguće da je Alcesteova priroda samo jedna autentičnija, originalnija i interesantnija maska od svih mogućih maski onog ili ovog našeg vremena?

"Lako bi bilo promatrati Alcestea kao tragičnu figuru, koja zbog neobuzdane pravdoljubivosti i urođene strasti da govori istinu, na kraju biva ostavljen samim i izopćenim iz društva. Mene je ipak zanimao sam čovjek iza svega toga, polje i centar iz kojeg njegovi 'driveovi' izlaze, kao i pitanje o tome je li istina isključivo moralna kategorija, nešto što se jednoobrazno prihvaća kao čovjekovo dobro svojstvo", ističe u najavi redatelj Torbica.

"Priliku za to, dao je, vjerujem, sam Moliѐre spretnim, majstorski ambivalentnim odnosom prema tome liku. Upravo zbog takvih višeznačnosti njegovog pisanja, ključno je pitanje trebamo li se danas Moliѐreovim komedijama opušteno smiješiti ili ih sagledati u svjetlu analize kolektivne malignosti društva", dodao je.

Alcestea igra Jerko Marčić, Leon Lučev je njegov prijatelj Philinte, a Celimene Katarina Bistrović Darvaš. Jasmin Mekić i Nikola Nedić alterniraju u ulozi njezina obožavatelja Orontea, Marija Tadić je Celimenina sestrična Eliante, a Olivera Baljak prijateljica Arsinoe, Markiz Acaste je Dražen Mikulić, a Clitandre Davor Jureško.

Predstava se igra u prijevodu Vladimira Gerića, dramaturginja je Nataša Antulov, glazbu je skladao Josip Maršić, scenografiju osmislio Branko Hojnik, a kostime Manuela Paladin Šabanović. Scenski je pokret oblikovala Ivana Kalc, a svjetlo Boris Blidar.

U nedjelju 15. listopada u sklopu 32. Gavellinih večeri igrat će "Črna mati zemla" Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) koju je po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca režirala Dora Ruždjak Podolski. Predstava igra u matičnom kazalištu.

Riječ je o impresivno elaboriranoj kazališnoj inscenaciji Novakove kompleksne priče o osobnoj i kolektivnoj krivnji u razorno emotivnoj predstavi koja se dramatizacijom, izvedbom i scenskim oblikovanjem svrstava u vrhunce suvremenog hrvatskog teatra.

"'Črna mati zemla' roman je koji se uporno i dosljedno opire definicijama, ili pokušajima da ga se ubaci u određen sustav sistematizacije koji bi pomogao njegovu dešifriranju i pritom ponudio jednoznačne odgovore ili tumačenja", ističe u najavi autor dramatizacije i dramaturg Zajec.

"Nekoliko je razloga za to. Spektar podloženih tema, a onda i motiva koji te teme ulančano opslužuju impresivan je sam po sebi; vremenski skokovi u kojima se teme podastiru i obrazlažu vrtoglavi su i služe se tehnikama rezova i pretapanja; stilska raznolikost građe, te na koncu tretman jezika i njegova uporaba kao dramaturškog sredstva, od standarda i njegovih izvedenica sve do mjesnoga govora gornjeg Međimurja, dovoljni su argumenti početne teze", dodao je.

Glumački ansambl čine Adrian Pezdirc, Dado Ćosić, Doris Šarić Kukuljica, Urša Raukar, Pjer Meničanin, Milica Manojlović, Nataša Dorčić, Mia Biondić, Dora Polić Vitez, Suzana Nikolić, Barbara Prpić, Nadežda Perišić Radović, Damir Šaban, Danijel Ljuboja, Zoran Čubrilo, Jasmin Telalović i Mateo Videk. Na sceni je stalno i glazbenik Stanko Kovačić, koji je i skladatelj, a u ulozi malog Matije alterniraju Nikola Ljutić i Leon Bujanović.

Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Doris Kristić, suradnica za scenski pokret Petra Hrašćanec, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek a maski Slavko Vidović.

Festival najboljih domaćih i regionalnih kazališnih ostvarenja protekle godine 32. Gavelline večeri održava se od 11. do 21. listopada u domaćinu Gavelli, na sceni ZKM-a te u Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb, a donosi ukupno deset predstava u službenoj konkurenciji za festivalske nagrade, te jednu koja igra izvan konkurencije.


Urbanističke teme Vjenceslava Richtera na izložbi u Zbirci Richter


ZAGREB - Uz veliku retrospektivu Vjenceslava Richtera u Muzeju suvremene umjetnosti, u petak će se otvoriti još jedna izložba posvećena tog istaknutom hrvatskom umjetniku i arhitektu - "Iz arhiva arhitekta: Novi pogledi, urbanizam i programiranje" u Zbirci Richter na zagrebačkom Vrhovcu.

Izložit će se skice, crteži i fotografije nekih od najvažnijih Richterovih projekata koji se čuvaju u njegovom arhivu, a koji predstavljaju autorove preokupacije na području urbanizma. Riječ je o projektima koji su otvorili mnoga urbanistička pitanja na koja ni do danas nije odgovoreno.

Pokrivene su dvije teme kojima se Richter bavio u svojim urbanističkim projektima - jedna se bavi oblikovanjem urbanih područja, dok druga nadilazi granice urbanizma i prikazuje njegov istraživački proces od urbanizma prema arhitekturi i skulpturi.

"Poput istraživanja u drugim srodnim područjima, i tu je u središtu autorova interesa sinteza i sistemski pristup u kojima prepoznajemo elemente kompjutorskog oblikovanja i programiranja", napominje se u najavi izložbe kojoj je autor Ivan Rupnik.

Predstavljeni su njegovi radovi nastajali u drugoj polovici 20. stoljeća, od prvog urbanističkog projekta za Sopot iz 1964. godine, preko urbanističkog natječaja za uređenje centra Zagreba krajem šezdesetih koji radi s Hildegard Auf-Franić i Marijanom Uzelcem, do Projekta Savlje kojeg započinje 1987. godine.

Tim će radovima Richter otvoriti mnoga pitanja i dati prijedloge za urbanistički razvoj grada Zagreba, a s obzirom da su mnoga od  tih pitanja i danas otvorena i aktualna, izložba je podloga za nova istraživanja i diskusije u svrhu stvaranja kvalitetnijeg života, ističe se.

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter darovali su 1980.  Zagrebu umjetničke radove i obiteljsku kuću s namjerom osnutka mjesta na kojem će se proučavati konstruktivistička umjetnost, okupljati mladi umjetnici, ali i potaknuti kulturne sadržaje izvan užeg središta Zagreba. Na upravljanje Muzeju suvremene umjetnosti Zbirka Richter, kako se najčešće naziva, predana je 1998. godine.

Izložba u tom prostoru, otvorena do 3. prosinca, prati retrospektivu "Buntovnik s vizijom" u MSU koja će u iduća dva mjeseca s više od dvije stotine radova predstavljati bogati opus Vjenceslava Richtera, u povodu stote obljetnice njegova rođenja.



Svjetski dan kravate 'Academia Cravatica' obilježit će Festivalom posvećenom kravati


ZAGREB - Ustanova 'Academia Cravatica' uz središnju proslavu Svjetskog dana kravate ove godine prvi put organizira i Festival posvećen kravati koji će se od 14. do 18. listopada održati u Zagrebu s nizom javnih aktivnosti i programa koji slave kravatu kao pokretnu hrvatsku, ali i europsku i svjetsku baštinu, a cilj je Festivala širenje svijesti o tome da je Hrvatska "domovina kravate", a Zagreb "prijestolnica kravate".

Dani kravate započet će u subotu 14. listopada postavljanjem kravata i rubaca na četrdesetak zagrebačkih spomenika, skulptura i bisti znamenitih i povijesnih ličnosti, pa će kravatu dobiti skulpture bana Josipa Jelačića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe, Marije Jurić Zagorke, Većeslava Holjevca, Petrice Kerempuha i mnogih drugih.

Svečano službeno otvaranje Festivala Dani kravate održat će se istoga dana u 18 sati uz fontanu na križanju Vukovarske i Hrvatske bratske zajednice, uz nastup bubnjarskog orkestra Počasne satnije Kravat - pukovnije i postrojavanje vojnika Kravat - pukovnije, te uz svjetlosne projekcije na temu Grad Zagreb – Prijestolnica kravate koje će obasjavati fontanu sve do završetka Festivala.

Završnicu prvog dana Festivala obilježit će cjelovečernji Kravata Party na Opatovini, u pivnicama 'Tolkiens's House' i 'Veliki Tolk', uz obavezni dress-code – kravatu ili rubac.

U nedjelju, 15. listopada na Trgu Svetog Marka građane očekuje povijesno - vojni spektakl 'Velika smjena straže' Zdruga povijesnih postrojbi s kravatom kojega će predvoditi Kravat-pukovnija, a u kojem će sudjelovati preko 60 pripadnika povijesnih postrojbi. Uz Kravat-pukovniju, središtem Zagreba prodefilirat će Počasna zaštitna bojna Oružanih snaga, Turopoljski banderij Plemenite Općine Turopoljske i Zrinska garda Čakovec.

U srijedu, 18. listopada, središnja proslava Svjetskog dana kravate održat će se na Europskom trgu na kojem će u 17 sati biti postavljena umjetnička instalacija Hrvatsko-europska kravata autora Dinka Domaćinovića, uz prigodan i slavljenički program, a svemu će prethoditi Smjena straže Kravat-pukovnije na Trgu Svetog Marka kojom će Kravat-pukovnija i službeno završiti ovogodišnju sezonu smjene straže.

Festivalu Dani kravate pridružit će se ove godine i zagrebački 'Nažigači' (onaj koji po dužnosti obilazi i pali svake večeri plinske svjetiljke gradske rasvjete-užigač) koji će uz svoje uniforme tijekom Festivala nositi kravate, a isto će učiniti i djelatnici Gradske čistoće u užem središtu grada uz poruku "Beli Zagreb grad“.

Premda terminski izvan Festivala, izložba "Hrvati, Francuzi i kravata" koja će u organizaciji 'Academie Cravatice' biti postavljena u Medijateci Francuskoga instituta od 6. do 11. studenoga svojim sadržajem naglašava 350. obljetnicu imenovanja kravate i 350. obljetnicu njenoga ulaska na velika vrata visoke mode.

Festival Dani kravate prvi je festival u Hrvatskoj posvećen kravati, a kao zagrebačka festivalska turistička atrakcija trebao bi, nakon ovog premijernog izdanja, postati tradicionalan.

"Kravata kao jedinstveni i danas globalno gledano neizostavni modni dodatak, izvorni je i autentični hrvatski doprinos globalnoj kulturi odijevanja, ali i općoj kulturi; kroz povijest je izrasla u simbol civiliziranog svijeta i u današnje vrijeme univerzalni je simbol niza ljudskih vrijednosti poput dostojanstva, poštovanja, samosvijesti, ljubavi, svečanosti i otmjenosti", tvrde iz 'Academie Cravatice'.

Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši godine 2008., upravo 18. listopada Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine 18. listopada svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, a tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta. Ove će mu se godine uz potporu Hrvatskog svjetskog kongresa pridružiti i mnogi hrvatski iseljenici.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

U Sarajevu postavljena izložba o Zagrebu u doba Franje Josipa


SARAJEVO - Izložba zagrebačkog Državnog arhiva pod nazivom "Zagreb u doba Franje Josipa I. (1848.-1916.) " otvorena je u petak u sarajevskom muzeju.

Izložba čija je autorica arhivistica Katarina Horvat u glavnom gradu Hrvatske je postavljena u lipnju 2016. godine, a sarajevska publika imat će je prigodu vidjeti u sklopu suradnje Državnog Arhiva Zagreba i Historijskog arhiva Sarajeva.

Postava započinje proglasom Franje Josipa I. o preuzimanju kraljevske vlasti 1848., a završava prikazom proklamacije Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. koja simbolično uvodi Zagreb u novo razdoblje njegove povijesti.

Ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli kazala je na otvaranju kako je izložba nastavak suradnje dvaju arhiva započete 2011. godine koja će se nastaviti i intenzivirati s obzirom da na to zagrebački arhiv obilježava 110. obljetnicu uspostave, a sarajevski 70 godina rada.

"Zagreb se u vrijeme Franje Josipa od malog gradića razvio u moderni europski grad", kazala je na otvaranju Katarina Horvat.

Dodala je kako se nada da će izložba biti poticaj na nova istraživanja tog povijesnog razdoblja.

Punih 68 godina vladavina Franje Josipa I. za Zagreb je predstavljala razdoblje u kojemu su grad razvio u pravo hrvatsko središte, prateći nastanak modernog građanskog društva.

Od 1850. godine ujedinjeni su Slobodni i kraljevski grad Zagreb te Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati i od tada teče razvoj jedinstvenog Zagreba.

Počela je raditi Gradska plinara (1863.), uvedena je javna plinska rasvjeta (1877.), izgrađen moderni vodovod (1878.), osnovano središnje gradsko groblje na Mirogoju (1878.), uveden konjski tramvaj (1891.), započinje izgradnja sustava moderne kanalizacije (1892.), otvoren je Državni (danas Glavni) kolodvor (1892.), postavljena električna rasvjeta (1907.), te je proradio i prvi električni tramvaj (1910.).

Prema popisu iz 1857. godine Zagreb je imao 16.657 stanovnika, a 1910. 79.038 stanovnika.

Car Franjo Josip triput je za vrijeme vladavine posjetio Zagreb.

 

Retrospektivna izložba Ferdinanda Holdera u bečkom Leopold muzeju

 
BEČ - Retrospektivna izložba "Ferdinand Holder - Srodne duše od Klimta do Schielea" koja obuhvaća oko 300 izložaka, najvažnijih radova iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva te osobnih predmeta iz ostavštine najpoznatijeg švicarskog slikara 19. stoljeća od petka se može razgledati u Leopold muzeju u Beču.

Sveobuhvatna retrospektiva najznačajnijeg švicarskog slikara simbolizma i Jugendstila Ferdinanda Holdera postavljena na više od tisuću četvornih metara muzeja, dokumentira njegov život i rad iz svih razdoblja umjetničkog stvaralaštva.

Holder je, kako ističe direktor muzeja Hans Peter Wipplinger, kao eksponent simbolizma i Jugendstila te preteča ekspresionizma bio uzor mnogim slikarima bečke moderne Gustavu Klimtu, Kolomanu Moseru, Elbinu Eggeru-Lienzu, Oskaru Kokoschki, Egonu Schieleu pa se u sklopu izložbe može razgledati i nekoliko njihovih djela.

Izložba obuhvaća sto ulja na platnu, pedesetak crteža, dvije biste te osobne predmete od pisama fotografija, kataloga za izložbe, slikarskog pribora, glazbenih instrumenta do putovnice umjetnika. Izložen je i namještaj, tepih i lampe koje je austrijski arhitekt Jugendstila Josef Hoffmann izradio za interijer Holderova stana u Ženevi.

"Ova je izložba od posebnog značenja za Leopold muzej, temelji se na novim švicarsko-austrijskim znanstvenim istraživanjima i novim spoznajama te saznanjima o Holderovu životu i umjetničkom opusu, a mnogi izlošci prikazuju se prvi put te je po tome jedinstvena", ocjenjuje Wipplinger.

Izložba je postavljena kronološki u nekoliko cjelina: dokumenti i osobni predmeti, autoportreti i portreti, krajolici oko 1900. godine, Holder i Bečka secesija, Dijalog sa Schieleom i njegove inspiracije Holderorom i druge. Posebna prostorija posvećena je ciklusu crteža posvećenih njegovoj muzi i ljubavnici Valentini Code-Darel (1873-1915), koja je mlada umrla od raka, što je Holdera jako pogodilo. Holder je, kako ističe Wipplinger, na poseban način crtežom, koji se prvi put prikazuju javnosti, izrazio tugu, očaj i bol, dokumentirao proces bolesti do smrt, što je u povijesti umjetnosti jedinstveno.

Veliki uspjeh Ferdinanda Holdera na izložbi Bečke secesije 1904. u Beču značio je za Holdera međunarodni prodor i priznanje, koje do tada nije imao  u vlastitoj zemlji. Godine 1900. postao je član Bečke secesije, a četiri godine kasnije Berlinske secesije. Njegovi kasni ekspresionistički radovi donijeli su mu titulu najpoznatijeg švicarskog slikara Alpskog krajolika. Njegovo djelo "Ženevsko jezero" prodano je 2007. godine na dražbi u kući Sotheby's za 10,9 milijuna švicarskih franaka, što je najveća cijena koju je dobio jedan švicarski slikar za svoj umjetnički rad.

Ferdinand Holder  (1853-1918) bio je bliski prijatelj bernskog književnika Carla Alberta Looslia, koji je o njemu napisao i objavio nekoliko knjiga. Eksponati za izložbu posuđeni su iz 26 muzeja i zbirki u Švicarskoj, Njemačkoj i Francuskoj a jedan dio je i iz bečkih muzeja kao i iz vlastitog fundusa Leopold muzeja.

Izložba ostaje otvorena do 22. siječnja,  a u povodu 100. obljetnice njegove smrti planira se velika izložba slijedeće godine u Bernu.



Napola popušena cigara Winstona Churchilla prodana za 12.000 dolara

 
BOSTON - Napola popušena cigara britanskog premijera Winstona Churchilla, tijekom njegova puta u Pariz 1947., prodana je za 12.000 dolara na online dražbi.

Dražbovna kuća RR Auction iz Bostona objavila je da je cigara dugačka desetak centimetara kupljena u srijedu navečer a kupac je kolekcionar iz Palm Beacha na Floridi čiji identitet nije objavljen.

Churchill je tu cigaru pušio 11. svibnja 1947. u zračnoj luci Le Bourget. Uz cigaru bila je priložena fotografija koju je potpisao bivši britanski premijer na kojoj se Churchill vidi s cigarom u ruci na aerodromu.

RR Auction je naveo da je pripadnik britanskih zračnih snaga William Alan Turner zadržao cigaru nakon što je njegova posada prevezla Churchilla i suprugu do Pariza i natrag.

Cigara je kubanska La Corona i naljepnica ima Churchillovo ime.



Švicarskom kanalizacijom godišnje proteče zlato i srebro vrijedno 3,1 milijuna dolara


ZÜRICH - Iduća zlatna groznica možda će se dogoditi u švicarskoj kanalizaciji. Naime, znanstvenici sa švicarskoga Instituta tehnologije ispitivali su postrojenja za pročišćenje otpadnih voda diljem zemlje te ustanovili da kroz odvodni sustav svake godine prođu 43 kilograma zlata i 3 tone srebra čija se vrijednost procjenjuje na 3,1 milijuna dolara.

Uz zlato i srebro u mulju su pronađeni i drugi metali poput tantala i germanija koji se često koriste u tehnološkom i medicinskom sektoru. U prosjeku oko 70 posto svjetskog zlata prolazi kroz švicarske rafinerije.

"Često čujete priče o ljutitim supružnicima koji u gnjevu bacaju prstenje u wc školjke, no ovdje, nažalost nismo pronašli nakit", kaže u smijehu autor izvješća Bas Vriens.

Količina zlata i srebra u otpadnim se vodama mjeri u mikrogramima ili čak nanogramima, pa nije vrijedno tragati za ovim ostacima plemenitih metala osim u iznimno rijetkim slučajevima.

Distribucija određene količine rijetkih materijala varira ovisno o dijelu Švicarske. Značajnija je količina zamijećena u kantonu Juri, zbog razvijene industrije satova u kojoj se zlato koristi kao ukras.

Znanstvenici tvrde da koncentracije zlata pronađene u otpadnim vodama ne predstavljaju rizik za okoliš. Njihova je količina ispod granica koje ugrožavaju ljudske živote, a ponovna eksploatacija tog plemenitog metala u većem dijelu zemlje ne bi bila isplativa.

No nekoliko je gradova u kojima zamisao o vađenju zlata iz kanalizacije ne bi bila neutemeljena. Riječ je o Ticinu, gradu s rafinerijom plemenitih metala. Njihova koncentracija u otpadnim vodama bila bi dovoljno visoka da opravda sredstva koja bi se morala uložiti u eksploataciju.

Istraživanja su provedena u 64 postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda širom Švicarske. Istodobno je riječ o prvom sustavnom istraživanju otpadnih voda provedenom u švicarskim gradovima.

Švicarske vlasti još nisu odlučile što će sa zlatom iz kanalizacije, no bez sumnje neće dopustiti da propadne.



NASA-in satelit zabilježio porast emisije ugljikova dioksida


WASHINGTON - Podatci NASA-ina satelita pokazuju skokove u emisiji ugljikova dioksida širom svijeta, vezane uz godišnja doba te veliko povećanje 2015. u tropskom pojasu zahvaljujući El Ninu.

Zaključci pet istraživanja objavljeni u časopisu Science temeljeni su na podacima satelita koji prati emisiju ugljika. Satelit je 2014. lansirala američka svemirska agencija NASA i zove se OCO-2, orbitirajući opservatorij ugljika.

Zadaća satelita je proučiti kako se ugljikov dioksid, vodeći staklenički plin koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, kreće po Zemlji i utjecaj vegetacije na emisiju i pohranu ugljikova dioksida.

"Podaci pokazuju zapanjujuće promjene u ciklusu ugljika na sjevernoj polutki ovisno o promjeni godišnjih doba. U proljeće nastaje dramatično povećanje emisije ugljika zahvaljujući biljkama", navodi se u jednom od pet radova u časopisu Science. "Tijekom zime vegetacija minimalno proizvodi ugljikov dioksid ali raspadanje biljaka oslobađa ugljikov dioksid s porastom temperatura koje potiču emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva nad Kinom, Europom i jugoistokom SAD-a."

To dovodi do sezonskog porasta ugljika u travnju na sjevernoj polutki.

Nakon toga s prolaskom proljeća i približavanjem ljeta biljke počinju upijati ugljikov dioksid.

Još jedna od pet studija u časopisu Science otkrila je da je fenomen zagrijavanja oceana poznat kao topli ekvatorski El Nino rezultirao s mnogo više oslobađanja ugljika u tropskom pojasu nego ranijih godina.

El Nino je pojava koja izaziva fluktuiranje temperature površine mora i tlakova nad Tihim oceanom i može trajati više godina.

El Nino je 2015. i početkom 2016. "rezultirao oslobađanjem oko 2,5 gigatona ugljikova dioksida više u atmosferu u 2015. nego u 2011.", navodi izvješće.

"Manje oborina u južnoj Americi i povećanje temperatura u Africi bili su ključni pokretači" te promjene, dodaje se. Očekuje se da će se ta pojava pogoršati do kraja stoljeća zbog globalnog zagrijavanja u tropskim krajevima koji su tradicionalno služili apsorpciji emisije ugljika.

U 2015. i 2016. OCO-2 satelit je zabilježio 50 postotno povećanje atmosferskog CO2 u usporedbi s prosjecima zabilježenima ranijih godina.

U tropskoj Aziji povećano oslobađanje ugljikova dioksida bilo je većinom zahvaljujući izgaranju biomase.



Srbija svom novom državljaninu Ralphu Fiennesu financira film


BEOGRAD - Srbijansko ministarstvo kulture izdvojilo je više od 518.000 eura za film White Crow (Bijela vrana) britanskog glumca, redatelja i producenta Ralpha Fiennesa, koji je od rujna i državljanin Srbije.

Vijest od dodjeli 62,2 milijuna dinara za film Fienneseu beogradskim je medijima potvrđena u ministarstvu kulture i informiranja, a odluka srbijanske vlade objavljena je i u Službenom glasniku.

Novac za projekt Ralpha Fiennesa izdvojen je, kako navodi beogradski list Politika, "iz proračunskih rezervi" na temelju zaključka vlade, usvojenog na prijedlog ministarstva kulture i informiranja 6. listopada.

Film "Bijela vrana" bit će priča o ruskom baletanu Rudolfu Nurejevu i snimat će se u Srbiji, a premijera filma planirana je za 2018. godinu

Britanski glumac, redatelj i producent Ralph Fiennes dobio je srbijansko državljanstvo početkom rujna ove godine, a putovnicu mu je osobno uručio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Rješenje o prijemu Ralpha Fiennesa u državljanstvo premijerka Ana Brnabić potpisala je 7. rujna, po članku 19. Zakona o državljanstvu koji propisuje da u državljanstvo "može biti primljen i stranac čiji bi prijem u državljanstvo Republike Srbije predstavljao interes za Republiku Srbiju".

Fiennes je 23. lipnja bio gost na inauguracijskoj svečanosti koju je organizirao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u povodu preuzimanja dužnosti šefa države.

Britanski glumac u Srbiji je 2010. snimio i svoj redateljski prvijenac - film Koriolan, po istoimenoj Shakespearovoj tragediji, nakon što je istu dramu prethodno režirao u kazalištu.

Prije Ralpha Fiennesa državljanstvo Srbije 2016. dobio je i američki glumac, glazbenik i humanitarac Steven Seagal.

 

Alergičnima na ribe nedostaju važni hranjivi sastojci


BERLIN - Osobe alergične na ribe ne unose važne hranjive sastojke koji trebaju njihovim organizmima i trebali bi taj manjak nadoknaditi na drugi način, upozoravaju stručnjaci.

Riba je važan izvor vitamina D, omega-3 masnih kiselina i joda pa bi osobe alergične na ribe trebale razgovarati s nutricionistima kako bi osigurale da te važne sastojke unose na drugi način, poručuju stručnjaci iz njemačkog udruženja za alergije i astmu.

Bjelančevina koja obično izaziva alergiju je parvalbumin koji je prisutan kod gotovo svih vrsta riba. Mlijeko i mliječni proizvodi bogati su jodom, kao i jaja, rakovi i školjkaši koje osobe alergične na ribe obično mogu jesti. Tijelo proizvodi vitamin D kad je koža izložena sunčevu svjetlu.

Farmaceutski nadomjesci također su rješenje ako se prehranom ne unose ti sastojci.



Bračni usponi i padovi povezani sa zdravljem srca

 
LONDON – Oženjeni muškarci čiji se odnos sa suprugama tijekom godina popravlja mogu također zabilježiti pozitivne promjene u svom zdravlju koje mogu smanjiti rizike za srčane bolesti, pokazuje britansko istraživanje.

Znanstvenici su proučili podatke o 620 oženjenih očeva kako bi utvrdili što misle o svojim bračnim odnosima kad su djeca imala gotovo tri godine i potom opet kad su imala devet. Znanstvenici su također procjenjivali rizike za srčane bolesti poput krvnog tlaka, kolesterola, težine i šećera u krvi.

“Kod onih čiji su odnosi bili kontinuirano dobri ili loši bilo je malo promjena u faktorima kardiovaskularnog rizika”, kazao je voditelj istraživanja Ian Bennett-Britton sa sveučilišta Bristol.

Promjene u braku bile su povezane s promjenama u srčanom zdravlju, otkrilo je istraživanje.

“Poboljšanje odnosa bilo je povezano s manjim razinama tzv. lošeg kolesterola ili LDL-a i relativno manjom tjelesnom težinom u usporedbi s onima koji su bili u kontinuirano dobrim odnosima”, kazao je Bennett-Britton. “Pogoršanje odnosa s druge strane bilo je povezano s pogoršanjem krvnog tlaka”.

Svi muškarci bili su obuhvaćeni istraživanjem koje je započelo 1991.

Znanstvenici su procjenjivali njihov krvni tlak, broj otkucaja srca u mirovanju, težinu, kolesterol i razinu šećera u krvi i između 2011. i 2013. kad su im djeca imala gotovo 19 godina.

Faktorima rizika treba vremena da se primijete i pomaci otkriveni u istraživanju bili su mali, napisali su znanstvenici u radu u časopisu Journal of Epidemiology & Community Health.

Nakon što su uzeli u obzir faktore koji mogu utjecati na izglede za bolesti srca poput starosti ispitanika, obrazovanja, položaja i prihoda dobri bračni odnosi bili su povezani s nešto nižim razinama LDL kolesterola (oko 0,25 mmol/litri).

Poboljšanje odnosa također je bilo povezano sa smanjenjem težine izražene promjenom indeksa tjelesne mase (BMI) koji predstavlja odnos težine i visine. U usporedbi s onima koji su bili stalno u dobrim bračnim odnosima muškarci s poboljšanim odnosima u braku imali su BMI koji je pao prosječno 1,07 BMI jedinica što odgovara težini od oko 4,5 kilograma.

Pogoršani odnosi bili su povezani s lošijim dijastoličkim krvnim tlakom (donjim tlakom koji pokazuje koliki je pritisak krvi na arterijske stijenke kad srce miruje između dva otkucaja). Dijastolički tlak bio je 2,74 milimetra žive viši kod onih koji su kazali da su im se pogoršali odnosi u braku.

Znanstvenici napominju kako cilj istraživanja nije bio utvrditi kako brak utječe na zdravlje srca.

Muškarci su na početku istraživanja bili prosječno stari 36 godina i moguće je da su na kraju istraživanja još bili dovoljno mladi pa se nisu razvile uočljive promjene faktora rizika za bolesti srca jer su za razvoj mnogih od njih potrebne godine.

Ipak rezultati podupiru ranija istraživanja da brak može utjecati na zdravlje, kaže Brian Chin, psiholog sa sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu koji nije bio uključen u istraživanje.

Moguće je da se promjene u broju sati sna i njegovoj kvaliteti događaju paralelno s promjenama kvalitete bračnih odnosa a to je nešto što također utječe na faktore rizika za bolesti srca, kaže Chin.

Promjene kvalitete bračnih odnosa također mogu biti povezane s mentalnim i fizičkim zdravljem posebice ako ih prate promjene u prehrambenim navikama, vježbanju, pušenju ili konzumaciji alkohola.

“Zanimljivo je vidjeti da su poboljšanja ili pogoršanja bračnih odnosa povezana s promjenama faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i iznenađujuće je da su s time najmanje povezani trajno dobri li trajno loši bračni odnosi”, kaže Chin.

“Čini se da to sugerira da je nešto vezano uz tranziciju iz dobrog braka koji vam pruža potporu, skrb i toplinu u loš brak koji znači izostanak emocija i uvažavanja posebno relevantno za rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti”, dodao je Chin.



Njemačka: policija istraživala puštanje vjetrova


BERLIN - Najmanje 23 policajca u Berlinu provelo je više od 17 sati pokušavajući prikupiti dokaze protiv muškarca koji je puštao vjetrove dok je njegove dokumente provjeravala policajka.

Slučaj se dogodio u veljači 2016. a voditelj policijske skupine smatrao je da se radi o uvredljivom ponašanju i optužio ga je za nepoštOvanje službene osobe.

Godinu kasnije 'krivcu' je stigla kazna na više od 900 eura i on je uložio žalbu. Na ročištu u rujnu sudcu je trebalo nekoliko minuta da odbaci čitav slučaj, prenosi njemački list Berliner Kurier.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus