23:59, 16. Listopad 2018

kultura...

Kultura 13. lipnja 2018.

Objavljeno: 12.06.2018 u 23:46
Pregledano 189 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 13. lipnja 2018.

ZAGREB, 13. lipnja 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:
 

Komemoracija za profesora emeritusa Željka Brkanovića na Muzičkoj akademiji

ZAGREB - Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu Željko Brkanović bio je izuzetno darovit i svestran glazbenik, veliki učitelj glazbe i pravi gospodin koji je svoj autoritet gradio na mirnom i nekonfliktnom dijalogu, rečeno je u srijedu na komemoraciji na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u povodu Brkanovićeve smrti.

Skladatelj, dirigent, pijanist, radijski urednik i producent, dugogodišnji pedagog i profesor glazbe Željko Brkanović umro je nakon kratke bolesti u Crikvenici u četvrtak 7. lipnja, u 81. godini Rođen je u Zagrebu 1937. u obitelji velikoga hrvatskog skladatelja Ivana Brkanovića. Na komemoraciji bili su supruga, djeca i rođaci Željka Brkanovića, te njegovi učenici i štovatelji, a popraćena je i izvedbom segmenata Brkanovićevih djela.


Velika i opsežna glazbena karijera

Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu Željko Brkanović diplomirao je 1962. klavir u klasi Svetislava Stančića, a studij kompozicije završio je 1980. kod Tome Proševa na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skopju. U dirigiranju se usavršavao na Akademiji Chigiana u Sieni, a u kompoziciji u Stuttgartu kod Erharda Karkoschke. Željko Brkanović izabran je 2017. za professora emeritusa zagrebačkoga Sveučilišta, podsjetio je obnašatelj dužnosti dekana Muzičke akademije Dalibor Cikojević. Sažimajući Brkanovićevu opsežnu glazbenu karijeru, Cikojević je spomenuo kako je Željko Brkanović počeo kao pijanist, ali ga je, istaknuo je, stalno nešto vuklo dalje pa je radio kao glazbeni producent na Radio Zagrebu, korepetitor i dirigent gdje je do izražaja došlo njegovo veliko glazbeno znanje. Razmjerno kasno, dijelom ustručavajući se zbog svoga oca, Željko Brkanović završio je i studij kompozicije, a veliku pozornost posvetio je i radu svog oca Ive Brkanovića i dovršio je njegov oratorij Missa profana croatica, za što je 1996. nagrađen diskografskom nagradom Porin.

Brkanovićev skladateljski opus obuhvaća sedamdesetak orkestralnih, komornih, glasovirskih, orguljskih i vokalnih djela. Njegovo se stvaralaštvo, rekao je Cikojević, odlikuje spojem novoromantičnoga tradicionalizma i suvremenih skladateljskih tehnika.

Jedan od trojice počasnih članova HDS-a, učitelj devet hrvatskih skladatelja

Glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja (HDS) Antun Tomislav Šaban podsjetio je da je Željko Brkanović od 2000. do 2004. bio potpredsjednik, a od 2004. do 2008. predsjednik HDS-a, a potom je izabran za počasnoga člana kao jedan od samo trojice skladatelja kojima je pripala ta čast.

Šaban je istaknuo kako je Brkanović bio učitelj devet hrvatskih skladatelja, od njih 50-ak koji danas skladaju, pa se može reći da je gotovo svaki peti hrvatski skladatelj bio Brkanovićev učenik. Napomenuo je i kako je Brkanović dao veliki doprinos integraciji europskih skladatelja.

Uz izniman glazbeni talent i postignuća Željko Brkanović bio je i veliki gospodin, nesklon konfliktima, blagi i miran u tumačenju osobnih stajališta i njegov je autoritet, posvjedočio je Šaban, izrastao na blagosti i poštovanju svih.

Pročelnik Odsjeka za kompoziciju i teoriju glazbe na Muzičkoj akademiji Vjekoslav Nježić podsjetio je da je profesor Brkanović poticao na bavljenje kompozicijom i učenike srednjih škola, među kojima je bio i Nježić. Istaknuo je kako profesoru Brkanoviću nije bilo ispod časti učiti i srednjoškolce te da je smatrao kako su za napredak puno važnije riječi pohvale od riječi pokude.

Nježić smatra kako se kvaliteta Brkanovićeva profesorskog rada očituje i u tome što su njegovi učenici skladatelji tako različita glazbena opusa i ne pripadaju istom glazbenom izričaju.  

Posljednji ispraćaj Željka Brkanovića bit će u četvrtak 14. lipnja, u 10,50 sati na zagrebačkome groblju Mirogoju.



Riječka ljetna kulturna zbivanja objedinjavaju se pod nazivom "Ljeto u prijestolnici"


RIJEKA - Kulturna događanja, festivali i druge manifestacije koje se tijekom ljeta održavaju u Rijeci prvi put će se ove godine objediniti pod zajedničkim nazivom "Ljeto u prijestolnici", kao predprogrami projekta Europske prijestolnice kulture 2020. godine, rečeno je na konferenciji za novinstvo održanoj u srijedu u Rijeci.

Kako je kazao gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, inicijativa objedinjavanja ljetnih programa postoji već nekoliko godina, te se sad otvorila prilika da se okupe u okviru predprograma EPK.

Direktorica tvrtke Rijeka 2020, koja upravlja projektom EPK, Emina Višnić, kazala je da "Ljeto u prijestolnici" počinje 15. lipnja, prvim događanje iz ciklusa Furioza te događanjem Delta otvoreno. Ciklus Furioza se razvija u okviru programskog pravca Kuhinja a sastoji se od niza koncerata samostalnih glazbenica ili bendova čije su članice žene, različitih glazbenih izraza, od post-punka do techna. Prve večeri nastupit će ženski bend Punčke na prostoru Delte, pred zgradom u kojoj je trenutno sjedište Rijeka 2020. Tog dana će se prirediti i program Delta otvoreno, u kojoj će se moći razgovarati s umjetnicima i drugim korisnicima prostora te zgrade, a priredit će se i predstave, projekcije, izložbe i predavanja.

Ljetno Art-kino rad počinje 15. lipnja projekcijama na otvorenom.  Drugi festival za djecu "Tobogan" počet će 27. lipnja a do 8. srpnja će obuhvatiti niz radionica, predstava, projekcija igranih i animiranih filmova. Za otvaranje je najavljen spektakl "Insects Invasion" u središtu Rijeke, s robotiziranim insektima veličine nekoliko metara.   

"Ljeto u prijestolnici" obuhvaća i festival Riječke ljetne noći, od 28. lipnja do 18. srpnja. Otvaraju se gostovanjem Slovenskog mladinskog gledališča s predstavom "Republika Slovenija", dijela predprograma programskog pravca Doba moći EPK u Rijeci. Najavljuje se niz komornih koncerata na otvorenom, performans, odnosno izložba Vlaste Delimar.

I manifestacija "Ljeto na gradini", koja se održava 13. put, dio je "Ljeta u prijestolnici". Program se održava na Trsatskoj gradini, tijekom srpnja i kolovoza te se sastoji od 18 programa s više od 250 izvođača. Riječ je o koncertima, predstavama i konceptualnim programima.

MMSU Rijeka priredit će seriju umjetničkih instalacija na raznim lokacijama u javnom prostoru Rijeke pod nazivom "Spajalica", u okviru programskog pravca Slatko i slano ugostit će se krajem srpnja mladi arhitekti na skupu EASA gdje će njih oko 500 istraživati mogućnosti urbanih intervencija, prvenstveno na području Delte te prostora u središtu grada uz more.

Multidisciplinarni projekt Sailor Sweet&Salt Festival, temeljen na glazbeno-scenskom performansu Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrleta, priredit će se 27.i 28. srpnja. Okosnicu festivala čini taktilno-zvučna instalacija postavljena na obali, a u glazbenom programu nastupit će Darko Rundek i Ekipa, Urban & 4, Mr Lee & IvaneSky i drugi.

Najznačajniji koncert ovoga ljeta u Rijeci je nastup grupe Calexico 13. kolovoza u prostoru Exportdrva na Delti. Kao predgrupa nastupit će riječki bend My Buddy Moose. "Ljeto u prijestolnici" zaključit će festival Porto Etno, na kojem predstavnici različitih nacija predstavljaju svoju kulinarsku tradiciju uz odgovarajuću glazbenu podlogu.



Ljeto u kinu Europa: Više od 70 filmova programa "Propustili ste, pogledajte!"


ZAGREB - Ovogodišnje Ljeto u kinu Europa u to zagrebačko kino donosi od 21. lipnja do 1. rujna više od 70 filmskih naslova koji su tijekom godine prikazivani u sklopu redovnog programa, kao hit ostvarenja europske kinematografije.

Ljetni program "Propustili ste, pogledajte!" podsjetit će, među ostalim, na dobitnika Zlatne palme i najboljeg europskog filma "Kvadrat" o uglednom kustosu Christianu kojem se život okrene naglavačke nakon što ga opljačkaju.

Bit će tu i nekonvencionalna romantična komedija "Isabellino sunce", prve filmske suradnje glumice Juliette Binoche i redateljice Claire Denis i dobitnik Zlatnog globusa za najbolji strani film "Iz ništavila" Fatiha Akina s Diane Kruger u glavnoj ulozi.
Uvršteni su i najnoviji filmski uradci dvojice velikih imena autorskog filma Michaela Hanekea i Andreja Zvjaginceva - njihove snažne i provokativne drame "Sretan kraj" i "Bez ljubavi".  

Američku filmsku scenu predstavlja jedan od najhvaljenijih filmova godine "Tri plakata izvan grada" Martina McDonagha s Frances McDormand kao glavnom protagonisticom.

Romantična drama "Fantomska nit", posljednja filmska suradnja Paula Thomasa Andersona i Daniela Day-Lewisa, gledatelje vodi u londonski svijet mode pedesetih.

Iz kina Europa iz programa izdvajaju i šarmantnu priču o neprilagođenoj tinejdžerki "Lady Bird" Grete Gerwig, duhovitu posvetu "Majstor lošeg filma", u režiji i izvedbi holivudskog otkačenjaka Jamesa Franca, te mračni triler "Iskupljenje u New Yorku" redateljice Lynne Ramsay u kojem Joaquin Phoenix glumi ubojicu sa savješću.

Od francuskih društveno angažiranih filmova do hrvatskih komedija

Od društveno angažiranih festivalskih uspješnica prikazat će se francuski filmovi, dobitnik Zlatnog lava "Julien u sredini" Xaviera Legranda, napeta triler-drama koja progovara o vrlo aktualnoj temi obiteljskog nasilja, kao i dobitnik canneskog Grand Prixa i čak šest Césara "120 otkucaja u minuti" Robina Campilla, erotična drama u kojoj se osobno i političko prepliću kroz priču o pariškim aktivistima koji ranih devedesetih podižu razinu osviještenosti o AIDS-u.

Na programu su i švicarska dramedija "Božja volja" Petre Volpe koja nas podsjeća na feminističku borbu i teško izboreno pravo na glas, psihološki triler "Ubojstvo svetog jelena", neobičan spoj grčke tragedije i 'Sofijinog izbora' u režiji ekscentričnog Yorgosa Lanthimosa te nagrađivana senzualno-sanjiva drama "Skrivena ljubav" Luce Guadagnina, kao "uvertira u predstojeće ljetne vrućine, koja podsjeća na to kako je to biti mlad i zaljubljen".

Hrvatsku kinematografiju predstavljaju dvije komedije smještene na dalmatinske otoke - u "Osmom povjereniku" Ivana Salaja korumpirani političar pokušava organizirati lokalne izbore na izmišljenom Trečiću, dok se u lepršavoj posveti izoliranom Visu "Comic Sans" Nevija Marasovića prati ljubavno-životne peripetije zagrebačkog grafičkog dizajnera.

Tu su i pobjednički film Pule, alegorijsko putovanje u nepoznato "Kratki izlet" Igora Bezinovića te eksplozivna antiratna drama "Muškarci ne plaču" filmskog debitanta Alena Drljevića koja je pobijedila na 15. Zagreb Film Festivalu (ZFF).  


Osim odabranih repriza u programu i novi filmovi

Osim repriznih naslova kino Europa u svoju redovnu kinodistribuciju donosi i nekoliko novih naslova, među kojima su i dvije talijanske filmske priče o izgubljenoj nevinosti koje nam stižu s prošlogodišnjeg ZFF-a - "Ciambra" Jonasa Carpignana i "Sicilijanska bajka" autorskog tandema Fabio Grassadonia & Antonio Piazza.

Kao 'poslastica za gledatelje' najavljen je dokumentarni memento "'Viva ludež: Razgovor s trojicom od Ferala" u režiji riječkog dvojca Marine Banićević i Saše Stanića, posvećen  političko-satiričnom listu Feral Tribune.

Najmlađima je namijenjen program Kino Bibijada, s devet pažljivo odabranih dugometražnih igranih i animiranih ostvarenja, koja će se moći besplatno pogledati svake srijede i nedjelje od 17 sati.

Prikazivat će se obiteljska komedija "Oči u oči", dvostruki pobjednik 3. KinoKino – Međunarodnog festivala za djecu, koji na duhovit način progovara o životu s različitostima, simpatična romantična komedija "Brailleovo srce" o darovitoj, slijepoj čelistici Marie koja se zaljubljuje u razrednog 'blesana' Victora, te skandinavski dječji hit "Dječak u oblacima" o malenom Niilasu koji na dalekom sjeveru Švedske s narodom Samii provodi najuzbudljivije ljeto u životu.

Većina filmova iz ljetnog programa, točnije oni koji su nastali izvan engleskog govornog područja, prikazat će se i uz titlove na engleskom jeziku u sklopu ljetnog programa "Subtitled Tuesday" - ljetne verzije redovnog godišnjeg programa koji već treću godinu zaredom, kao odgovor na potrebe sve brojnije inozemne publike, na veliko platno kino Europa svakog utorka donosi filmove s dvojezičnim (hrvatsko-engleskim) titlovima.

Ponedjeljkom će se uz kupnju ulaznica moći ostvariti 20 posto popusta na sve artikle u ponudi kafića kina Europe, kao i na kokice, a četvrtkom će se posjetiteljima po promotivnoj cijeni ponuditi kokteli Mojito i Cuba Libre.



Carmina Burana "vatrometno" otvara 37. Večeri na Griču


ZAGREB - Izvedbom Carmine Burane Carla Orffa Akademski zbor Ivan Goran Kovačić otvorit će u četvrtak 28. lipnja popularnu zagrebačku ljetnu manifestaciju 37. Večeri na Griču, koja do 17. srpnja donosi devet glazbenih poslastica na atraktivnoj lokaciji Atrija Galerije Klovićevih dvora na Gornjem Gradu.

Organizator je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, čiji je ravnatelj Dražen Siriščević na konferenciji za novinare u Galeriji Klovićevi dvori u srijedu najavio "još jedan uzbudljiv program bez konkurencije koji nitko ne može nadmašiti".

"Trudili smo se prikazati najbolje, i to najbolje iz različitih žanrova", rekao je Siriščević.

Istaknuo je kako je program ove godine gotovo udvostručen u odnosu na godinu ranije, a devet veličanstvenih koncerata "počinje vatrometno", nastupom Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, koji će, pod ravnanjem maestra Ivana Josipa Skendera i u pratnji istaknutih solista, sopranistice Ivane Lazar, tenora Ladislava Vrgoča i baritona Ljubomira Puškarića, izvesti glasovitu kantatu Carmina Burana njemačkog kompozitora Carla Orffa.

Pridružit će im se i Srebrenka Poljak i Domagoj Gušić na glasoviru, te "najotkačenija grupa glazbenika na našim prostorima", Sudar Percussion.

Slijedi, u nedjelju 1. srpnja, "jedan nesvakidašnji, uzbudljiv i urnebesni program", glazbeni kabare "Mozart je živ!", u izvedbi MozART Groupa iz Poljske.

U utorak 3. srpnja, glumica i pjevačica Maja Posavec u pratnji gitarista Ivana Kapeca izvest će najveće hitove Leonarda Cohena, a "Večer s Cohenom" Posavec je najavila kao "pjesničku večer zajedničke meditacije koja nije samo još jedna posveta tom legendarnom glazbeniku".

Slijedi večer filmske glazbe, 5. srpnja, uz Ansambl Nina Rote iz Italije, koji je Siriščević opisao kao vrhunsko glazbeno iskustvo pod zvjezdanim zagrebačkim nebom, koje donosi niz najpoznatijih glazbenih tema iz slavnih filmova, od "Amarcorda", preko "Doručka kod Tiffanyja", "Titanica", "Schindlerove liste", "Život je lijep", te mjuzikala "Kabaret" i "Mačke" i drugih.

"Još jedan neobičan program" najavio je za nedjelju 8. srpnja, kada će "udaraljkaška senzacija" Sudar Percussion, "u svojem energičnom stilu" predstaviti najpopularnija djela pionira elektroničke glazbe Jean-Michela Jarrea. Dva dana poslije, 10. srpnja, nastupit će poznati mađarski violinistički virtuoz Roby Lakatos, "ciganski violinist, đavolji guslač, klasični majstor, jazz improvizator, skladatelj i aranžer", koji će uz pratnju svojeg Ansambla izvesti atraktivni program ponajboljeg od romske i mađarske glazbene tradicije.

Svi koncerti održavaju se u prostoru Atrija Galerije Klovićevih dvora osim onoga u četvrtak 12. srpnja, kada se program nakratko seli u Veliku dvoranu Lisinski, gdje će Jazz orkestar HRT-a ugostiti poznate saksofoniste Victora Goinesa, Branforda Marsalisa, Rosarija Giulianija, Pericu Sambeata te Krzysztofa Urbanskog.

Glazbenici nastupaju pod ravnanjem maestra Andreasa Marinella, a koncert je dio programa XVIII. svjetskog kongresa saksofonista, čiji je umjetnički ravnatelj Dragan Sremec, prodekan Muzičke akademije u Zagrebu, napomenuo kako je riječ o nastupu vrhunskih jazz glazbenika koji je tek "vrh sante od 450 programa koji će biti u pet dana odigrani, odsvirani i odpredavani diljem Zagreba". Nakon samog koncerta na terasi KD Lisinskog održat će se i jazz session u kojemu će sudjelovati i drugi sudionici kongresa.

U atrij Klovićevih dvora u nedjelju 15. srpnja stiže Bromley Youth Chamber Orchestra iz Londona – "Više od 40 glazbenika doći će predstaviti mladost i radost glazbe izvodeći djela Händla, Mozarta, Elgara, Piazzolle i drugih", rekao je Siriščević, a nakon njih, 17. srpnja, "pozornicu preuzimaju tri vrlo poznate dame", istaknute i nagrađivane glazbenice Marija Pavlović, Monika Leskovar i Martina Filjak, koje će svojim umijećem izvođenja djela Beethovena i Brahmsa zatvoriti 37. Večeri na Griču i publici manifestacije priuštiti "nezaboravnu noć klasike i romantike".

37. Večeri na Griču ostvaruju se u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu, veleposlanstvima Poljske i Mađarske, te uz potporu Turističke zajednice Grada Zagreba, Ministarstva kulture i Grada Zagreba.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević parafrazirala je pokojnog maestra Vjekoslava Šuteja, "koji je rekao da postoje samo dvije vrste glazbe: dobra i loša". "Svi ćemo se složiti da se ovdje radi o dobroj vrsti glazbe. Ovo je sve samo dobra glazba!", rekla je Pavičić Vukičević, te izrazila nadu kako će ovogodišnje Večeri biti uvertira u još uspješnije sljedeće izdanje, "jer bez obzira na novac, entuzijazma i ljubavi nam ne nedostaje, a to je ono što pokreće svijet".



DHF: "Filmska dvorišta" za zagrijavanje uoči početka festivala


ZAGREB - Pretprogramom "Filmska dvorišta" u Staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj u petak, 15. lipnja, počinju filmski programi 27. Dana hrvatskog filma, festival posvećen hrvatskoj produkciji kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova.

Prostor Stare vojne bolnice mnogo je puta poslužio kao jedinstveni gradski ambijent, reklamna kulisa ili prizorište povijesnih, ratnih i drugih drama, a prije nekoliko godina i mjesto održavanja raznih urbanih festivala.

Potencijal tog zapuštenog kompleksa zgrada s  prostranim unutarnjim prepoznao je Design District, smjestivši ondje dio svojih festivalskih programa, a ove godine pridružuju mu se i Dani hrvatskoga filma, izlazeći s dijelom popratnih programa iz zatvorene dvorane u otvoreni prostor.

Na programu će biti hrvatski kratki filmovi o nekim drugim urbanim dvorištima viđenima tijekom minulih desetljeća očima hrvatskih filmaša raznih orijentacija i senzibiliteta, najavljuju s Dana hrvatskog filma.

Sva njihova dvorišta nose neku svoju priču – o sebi, svojoj široj urbanoj okolini, o ljudima koji ih nastanjuju i njihovim navikama, o društvu koje ih okružuje ili autorima filmova u kojima se pojavljuju, dodaju.

Program otvara eksperimentalno-dokumentarna "Siesta" iz 1958, Mihovila Pansinija, u kojoj je dvorišni je prizor viđen očima žene s jednog drniškog prozora, s jednim papiromo kao glavnim "protagonistom" i prolaznošću kao središnjom temom.

Voajerski pristup s Pansinijem dijeli Tomislav Gotovac, u jednom od eksperimentalno-dokumentarnih filmova snimljenih iz zagrebačkog stana u Krajiškoj ulici, broj 29.

Bilježeći kamerom fasade kuća, žbuku, krovove, drveće i ljude na svakodnevnim poslovima, njegov film "29" iz 1967. godine, posveta Hitchcockovu "Prozoru u dvorište", se vizualno ekspresivnim detaljima povremeno odmiče od dokumentarizma prema čistoj vizualnoj glazbi.

Posveta velikom redatelju iščitava se i u radu "Dvorišta" Saše Podgorelca iz 1993, koji u svojem studentskom filmu dokumentarnom kamerom zaviruje u živote nepoznatih stanovnika jednog zagrebačkog dvorišta.

Nasuprot tomu, Lordan Zafranović u igranome filmu "Poslijepodne (puška)" iz 1967. inscenira razne prizore na balkonima, prozorima i vratima mediteranskog dvorišta u kojem ljetna omara budi istodobno eros i thanatos, dok Hana Jušić oslikava patologiju jedne prigradske obitelji okupljene na zajedničkom dvorišnom roštiljanju u igranome filmu "Da je kuća dobra i vuk bi je imao" (2015).

Zoran Tadić je u filmu "Kašinska br. 6" (1981) dokumentirao nestajanje jednog starog dvorišta okruženoga novogradnjama iz socijalističke epohe, kada je život u unutarnjim dvorištima zauvijek preuzeo život ulice.

Dani hrvatskog filma od 16. do 20. lipnja s konkurencijom i popratnim programima

Selektorica filmskog programa je Diana Nenadić, umjetnička ravnateljica Dana hrvatskog filma, koji će se održati od 16. do 20. lipnja u Kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka, Staroj vojnoj bolnici, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te Akademiji dramske umjetnosti.

Uz selekciju sa 63 rada i pretprogram posvećen dvorištima, festival nudi još estetski ili tematski jedinstvena novija djela sekcije "Izvan okvira", djela obnovljene baštine "Retro", filmove o nogometu "Više od igre", program za mlade "Junaci hrvatskih animiranih serijala" te hommage Jeleni Rajković.

Održat će se i masterclass filmske glazbe pod vodstvom Darka Rundeka, radionica filmske kritike i radionica videoigara te promocije knjiga.

Kao dio izložbenih događanja ističu se filmske scenografije Vladimira Tadeja i mini-sajam "Dan filmske knjige".

Zabavni program donosi koncerte i druženja nakon večernjih projekcija, u suradnji s Pop Up Summer Garden Festivalom u neposrednoj blizini Ljetne pozornice Kina Tuškanac.



Velesajam kulture ove godine na temu ulične umjetnosti


ZAGREB - S naglaskom na 'street art' od 14. do 16. lipnja u prostorima Studentskog centra održat će se jubilarni, petnaesti Velesajam kulture, a u slavlju mu se pridružuje i Multimedijalna koliba koja obilježava svoju petu godišnjicu.

"Naglasak programa Velesajma bit će na street art umjetničkom izričaju koji se unutar Studentskog centra profilirao kao jedna od konstantnih točaka sastajanja umjetnika i publike", najavila je Kultura promjene SC-a.

Sadašnje i buduće studente OKO & Lunar upoznat će sa svojim radom i tehnikama koje koriste na radionicama, a tijekom trajanja Velesajma nastajat će i novi murali - Lunar u suradnji s Ronaldom Aleksanderom Lindgreenom i Miljenkom Bengezom te Chez, Sarme i novosadski gost Piros kao dio projekta Opens na putu.

U suradnji s Udrugom Smokvica organizirana je jednotjedna radionica skejta za najmlađe, čime se najavljuje i nastavak velesajamskih aktivnosti kroz nastavak uređenja vanjskih prostora i rada na pričama o 'street artu' tijekom cijele godine.

Ulaz na festivalska događanja je besplatan, a detaljan program nalazi se na Facebook stranici 15. Velesajma kulture.

Multimedijalna koliba umjetnička je organizacija koju vode plesna umjetnica Zrinka Šimičić Mihanović i dramaturginja i radiofoničarka Pavlica Bajsić Brazzoduro, a pod svojim 'krovom' nudi utočište autorima iz raznih  djelatnosti s ciljem stvaranja zajedničkih projekata i poticanja intermedijalne, interdisciplinarne i intergeneracijske suradnje, kontinuiteta i zajedništva.  

Njihovi višegodišnji programi su Improspekcije i Plan za bijeg, a Hoerspiel: mala igra za slušanje (i gledanje), Nestajanja, Eter nad Berlinom, Ja pa ti pa mi, samo neke od plesnih i radiofonijskih predstava koje stvaraju.

Svoju će obljetnicu proslaviti u formi retrospektive, kratkoga filma, piknika, koncerta, zajedničkoga kuhanja i noćnih razgovora. Osim Hoerspiela, od čega će se prihod namijenjeniti u dobrotvorne svrhe, ulaz na programe je slobodan.



Talijanski filmovi nagrađeni u Cannesu na programu kina Europa


ZAGREB - 'Ciambra' i 'Sicilijanska bajka', talijanski filmovi nagrađivani na prošlogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu 14. lipnja se počinju prikazivati u zagrebačkom kinu Europa, kao i u odabranim kinima  u sklopu Kino mreže.

"S juga Italije dolaze nam dvije intrigantne, visoko estetizirane i sugestivno režirane priče o odrastanju i izgubljenoj nevinosti u društvu koje je otupjelo na kriminalom zatrovanu svakodnevicu", najavljeno je iz kina Europa.

"Ciambra" redatelja Jonasa Carpignana prati tinejdžera Pija Amata koji živi u Ciambri, malenoj romskoj zajednici u Kalabriji, posvuda prateći starijeg brata Cosima, usvajajući pritom vještine potrebne da preživi na ulicama grada.

Kada Cosimo nestane, Pio se mora snaći između različitih etičkih skupina u susjedstvu - lokalnih Talijana, afričkih imigranata i Roma – te odlučiti je li doista spreman postati muškarcem.

Taj "pronicljiv prikaz manjinske teme" nosi producentski pečat Martina Scorsesea i svjetsku premijeru imao je u sklopu canneskog programa "15 dana autora", gdje je osvojio prestižnu nagradu Europa Cinemas Label. Talijanska filmska akademija filmu je dodijelila dvije nagradeDavid di Donatello, za najbolju režiju i najbolju montažu.

Hrvatska publika imala je priliku vidjeti 'Ciambru' u sklopu glavnog natjecateljskog programa 15. Zagreb Film Festivala gdje je bio u konkurenciji za nagradu Zlatna kolica.

Film se opisuje kao "slobodan nastavak" Carpignanova prvog filma "Mediterranea' koji je prikazan na Zagreb Film Festivalu 2015. godine, u sklopu Dana LUX filma, dok je "Ciambra" prikazana u konkurenciji 15. izdanja tog festivala.

Druga "intrigantna, visoko estetizirana i sugestivno režirana priča o odrastanju i izgubljenoj nevinosti u društvu koje je otupjelo na kriminalom zatrovanu svakodnevicu" je "Sicilijanska bajka".

Dok 14-godišnji Pio pokušava odrasti u mačističkom okruženju, njegova vršnjakinja Luna u "Sicilijanskoj bajci" opire se tišini i strahu u malenom sicilijanskom selu na rubu šume koje je postalo talac Cosa Nostre, napominje se u najavi.

Film autorskog tandema Fabio Grassadonia i Antonio Piazza inspiriran je istinitim događajem koji je devedesetih užasnuo Italiju, nestankom sin mafijaškog doušnika.

Luna, Giuseppeova kolegica iz razreda koja je zaljubljena u njega, jedina odbija prihvatiti njegov misteriozni nestanak i ponire u mračan svijet kriminalnog podzemlja koji ga je progutao.

"Žanrovski spoj trilera i gotičke bajke 'Sicilijanska bajka' vodi nas kroz nezaboravnu avanturu u kojoj se samo snagom ljubavi može pobjeći iz smrtonosnog zagrljaja mafije", ističe se, dodajući kako autori stvaraju "čudesan filmski svijet u kojem se mitologija i priče o duhovima isprepliću sa surovom stvarnošću".

Atmosferičnosti doprinosi i soundtrack austrijske eksperimentalne glazbenice Anje Plaschg (Soap&Skin).

Film je prikazan u sklopu canneskog Tjedna kritike gdje je dugometražni debi "Salvo" istih autora prije nekoliko godina osvojio Veliku nagradu žirija.

"Sicilijanska bajka" osvojila je nagradu David di Donatello za najbolji adaptirani scenarij, a hrvatsku premijeru imala je na 15. ZFF-u u sklopu natjecateljskog programa "Ponovno s nama".

Oba filma prikazuju se u distribuciji su Umjetničke organizacije Zagreb Film Festival.


Konferencija "Potopljena baština Prvog svjetskog rata" u Zadru

ZADAR - Hrvatska ima 175 lokaliteta podvodne arheološke baštine, 32 arheološka lokaliteta su u programu podvodnih aktivnosti, a za 12 su izdana koncesijska odobrenja za ronilački turizam, istaknuo je u utorak u Zadru na otvaranju konferencije "Potopljena baština Prvog svjetskog rata" u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju državni tajnik u Ministarstvu kulture Krešimir Partl.

Kada je riječ o podvodnoj arheologiji, Hrvatska je predvodnik na Mediteranu, napomenuo je.

"Imamo velike planove za uređenja kompleksa Samostana sv. Nikole u Zadru koji bi trebao postati prezentacijski centar, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek već je razgovarala sa zadarskim gradonačelnikom Brankom Dukićem jer nam je želja da ovaj kompleks postane UNESCO-ov centar druge kategorije", najavio je  Partl.

Na konferenciji je sudjelovalo tridesetak domaćih i inozemnih stručnjaka, a povod joj je stota obljetnica potonuća broda Szent Istvan kod otoka Premude.

Prema riječima ravnatelja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Luke Bekića, konferencija je dio popularizacije ronilačkoga turizma za koji postoji sve veće zanimanje.

"Sve je više ljudi koji ciljano s ronilačkim centrima dolaze na potopljene brodove, i to baš na ove iz Prvog svjetskog rata. Mi to podržavamo, ali te lokalitete treba zaštititi jer pljačkaši odnose vrijedne predmete", upozorio je Bekić.

Konferenciju je priredio Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru u sklopu projekta NETWORLD (Networking in preserving the First World War multicultural heritage in the Danube countries) u suradnji s ustanovom INOVAcija.



Sisak: Obilježavanje stote obljetnice završetka Prvog svjetskog rata počelo izložbom o šibenskoj ratnoj luci


SISAK - Uz nekoliko izložbi, predavanja i predstavljanja izdanja, u Državnom arhivu u Sisku ove će se godine obilježiti stota obljetnica završetka Prvog svjetskog rata, a projekt je počeo otvaranjem gostujuće izložbe  šibenskog Državnog arhiva "Šibenska ratna luka u Prvom svjetskom ratu".

O važnosti šibenske luke kroz povijest govorio je njezin autor Joško Zaninović, koji je izrazio žaljenje što su mnogi dokumenti, arhivski artefakti, objekti, pa čak i posljednja počivališta sudionika Prvog svjetskog rata devastirani ili uništeni.

Ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku Nataša Mučalo istaknula je kako je Prvi svjetski rat vrlo slabo zastupljen u arhivskoj građi, koja je nakon rata uglavnom uništena, a nešto građe ima u fragmentima samo u privatnim zbirkama i do nje je teško doći.

U takvoj situaciji nedostatak građe namjeravamo dijelom nadomjestiti gostujućim izložbama, pa pripremamo i izložbu Državnog arhiva iz Zagreba pod nazivom "Hrvatska u Prvom svjetskom ratu", koja sadrži i dio materijala iz arhiva u Beču, rekla je ravnateljica sisačkog Državnog arhiva Nela Kušanić.

Budući da je u sisačkoj Domobranskoj vojarni za Austro-ugarske bilo sjedište 27. domobranske pukovnije, namjera je arhivskih djelatnika i povjesničara da rasvijetle ratni put te vojne postrojbe.

Uz skromne dokumente, rekla je Kušanić, istraživačima je posrećilo da pronađu dnevnik jednog Siščanina koji je 1914. godine bio mobiliziran u 27. domobransku pukovniju.

Dnevnik, koji detaljno govori o ratnom putu pukovnije, predstavlja biser arhivske građe, a bit će tiskan kao publikacija i predstavljen potkraj ove godine.



Dizajn rasvjete Hendrixova mosta nagrađen u New Yorku


ZAGREB - Dizajn rasvjete Zelenog mosta, popularnog Hendrixova mosta u Zagrebu, realiziran prema projektu Deana Skire i njegovog tima, osvojio je prestižnu IES Special Citation nagradu u New Yorku, za "izniman pristup u dizajnu rasvjete uz korištenje svjetla kao umjetničke forme".

Svečana dodjela nagrade održat će se 9. kolovoza u Bostonu, u povodu 45. godišnjice održavanja konferencije IES Illuminating Engineering Society, društva koje je međunarodni autoritet na području rasvjete.

Riječ je o nagradi koju dobivaju projekti s iznimno kreativnim i originalnim idejama.

"Veliko nam je zadovoljstvo primiti ovakvu značajnu nagradu u međunarodnoj konkurenciji s projektima koji iza sebe imaju renomirane timove i globalne investitore", rekao je u povodu nagrade Dean Skira.

"Ponosni smo što možemo doprinijeti promociji naše države i u ovako specijaliziranom segmentu kao što je dizajn rasvjete i arhitektura", dodao je.

Autor je niza nagrađivanih projekata poput Eurasia tunela koji povezuje Europu i Aziju, Svjetlećih divova u Puli i uvale Čikat te raznih proizvoda. Nedavno je nagrađen i za dizajn kružnog toka u Puli IALD nagradom u Chicagu.

Skira je član međunarodnih udruženja IES Illuminating Engineering Society i IALD International Association of Lighting Designers..

Dizajn rasvjete željezničkog mosta u Zagrebu ističe njegovu prepoznatljivu zelenu boju, dok RGB rasvjetu aktivira vlak svojim prolaskom što svjetlosni efekt čini dinamičnim.

Projekt je započeo 2014. te je uz podršku i suradnju s Gradom Zagrebom i HŽ Infrastrukturom d.o.o. realiziran u svibnju 2017.



Predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja na šibenskoj tvrđavi sv. Mihovila

 
ŠIBENIK - Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik i Josip Pavić iz Odjela za kulturnu baštinu Tvrđave kulture u utorak su novinarima predstavili rezultate arheoloških istraživanja lokacija na tvrđavi sv. Mihovila koje prije nisu bile istražene, a najzanimljivijim nalazom smatraju otvor na sjeveroistočnom dijelu tvrđave koji vodi u malen, još neistražen prostor.

Radove, koji su stajali ukupno 400 tisuća kuna, vodio je arheolog Andrija Nakić, uz nadzor povjesničara Josipa Pavića iz Odjela za kulturnu baštinu Ustanove, a na terenu su sudjelovali radnici iz programa Javnih radova za nezaposlene, koji je raspisao Grad Šibenik. Istraživanja su nadzirali djelatnici Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Ministarstvo kulture za radove je izdvojilo 110 tisuća, oko 70 tisuća dalo je poduzeće Čempresi, grad i država izdvojili su oko 90 tisuća, dok su ostalo sredstva Tvrđave kulture.

"Tvrđava sv. Mihovila vjerojatno je najvrjedniji spomenik u Šibeniku poslije šibenske katedrale. To je simbol grada koji zaslužuje da o njemu doznamo što više moguće i da sa svim mogućim resursima dođemo do dodatnih odgovora. S obzirom na to da je čitav kompleks jedna složena cjelina, puno puta pregrađivana i nadograđivana, sigurno nećemo doznati odgovore na sva pitanja, ali naš je zadatak da to pokušamo", rekla je Gorana Barišić Bačelić.

Na tvrđavi sv. Mihovila u prošlosti su napravljena dva velika arheološka istraživanja. Prvo sedamdesetih godina, a drugo devedesetih godina, s prekidom tijekom ratnih godina. Ta istraživanja nisu publicirana i nikad nije jasno objavljeno što je u njima pronađeno tako da su se povjesničari i arheolozi tijekom najnovijih istraživanja morali snalaziti s terenskim dnevnicima iz Muzeja grada Šibenika.

Pavić i Barišić Bačelić prvo su predstavili rezultate istraživanja dijela uz dvostruke bedeme tvrđave gdje se nalazi kula. Taj dio dosad nije bio istražen, a tijekom najnovijeg istraživanja otkriven je obrambeni položaj koji je nadzirao morsko predgrađe Šibenika. Na njemu je otkriveno nekoliko puškarnica i mogućih otvora za topove malog kalibra. Rijetki pronađeni pokretni nalazi potječu kasnog srednjeg ili ranog novog vijeka.

"Tijekom istraživanja uočili smo da su s vanjske strane puškarice i mogući topovski otvori što znači da je prostor funkcionirao kao sporedni položaj. Iskopali smo jako veliki dio, nismo se još spustili do otvora jer nam smetaju zidovi budući da je prostor nekoliko puta pregrađivan. Najviši zid koji se vidi izgrađen je tijekom Drugog svjetskog rata. Još imamo jako posla i još puno toga moramo istražiti", kazao je Pavić.

Tvrđava kulture Šibenik je za 2018. godinu dobila potporu Ministarstva kulture za Program zaštite arheoloških kulturnih dobara u iznosu od 40 tisuća kuna. Sredstva Ministarstva, kao i dodatna sredstva Ustanove, iskorištena su za istraživanje na nekoliko lokacija tvrđave koja prije nisu bila arheološki istražena, a sve na temelju Plana stručnog upravljanja, istraživanja i sanacija na Tvrđavi sv. Mihovila, izrađenog od strane Ustanove.

U sljedećih godinu i pol dana na tvrđavi sv. Mihovila planiraju izgraditi i novu šetnicu koja će se nalaziti na zidinama sjeveroistočne poligonalne kule.

Ispod sjeveroistočnog bedema tvrđave gdje se od 2014. godine postepeno obnavlja falsabraga, takozvani lažni zid. Prije potpune rekonstrukcije zida bilo je potrebno istražiti smjer kretanja i spoj s kulom Madonna koja je danas dio groblja sv. Ante. No, prije toga istraživači su morali odnijeti čak tisuću kubika zemlje i sekundarnog otpada koji se desetljećima bacao s groblja.

"Mislili smo da će biti puno manje zemlje nego što je bilo, a na kraju bilo skoro tisuću kubika koje smo odavde odnijeli u suradnji s djelatnicima tvrtke Čempresi. Istovremeno smo morali paziti da ne odnesemo nešto vrijedno što je bio jako mukotrpan posao. Teren smo potom sanirali, očistili zid koji je bio zakopan, potvrdili njegovu rekonstrukciju i smjer te očistili kulu Madonna. To je bio najzahtjevniji i najdulji postupak. Dolje smo našli i vrata koja su vjerojatno nastala prije kule i preko kojih je prostor vjerojatno komunicirao s nečim što je bilo prije kule Madonna na ovom području", ispričao je Josip Pavić.

Najvrjednije novo otkriće je otvor na sjeveroistočnom zidu tvrđave koji vodi u unutrašnjost bedema, a za koji su istraživači prvo mislili da je rupa za drenažu kojih po zidovima tvrđave ima puno.

"Nakon što smo krenuli čeprkati, shvatili smo da vjerojatno ipak nije riječ o takvom otvoru jer je ovaj bio veći. Točnije velik je 100 puta 60 centimetara, a pravi šok uslijedio je kada smo prošli kroz njega. Unutra se, naime, nalazi prostor u kojem se može uspraviti, a za koji do sada nismo znali. Otvor je sličan onome kakav postoji na tvrđavi sv. Ivana, a koji je služio za iznenadne napade na neprijatelja nakon čega bi se otvor zatrpao. Ipak, ne možemo sa sigurnošću reći radi li se o istom takvom otvoru", rekao je Pavić.



KIC: Posveta dadaizmu na izložbi Vladislava Kneževića "Između pogleda"


ZAGREB - Multimedijalni umjetnik Vladislav Knežević predstavlja na izložbi "Između pogleda", koja se otvara u utorak u Galeriji na katu Kulturno-informativnog centra (KIC), stereotipske kolaže koje je napravio kao hommage dadaizmu.

Po riječima povjesničara umjetnosti Zvonka Makovića, djela prikazana na izložbi imaju svoju povijesnu referenciju koja je nedvojbeno korisna za njihovo bolje razumijevanje - autor je prije dvije godine izveo tridesetak kolaža kao svojevrsni hommage za stotu obljetnicu dade, avangardnoga pokreta začetog 1916. u Cabaret Voltaire u Zürichu.

Poput dadaista, koji su povezivali izolirane fragmente prikaza stvarnosti stvarajući potpuno novi smisao, novi semantički poredak, Knežević je iz tiskanih medija izrezivao fragmente fotografija, tekstova, znakova i lijepio ih na karton.

Odabirao je prizore iz filmova, osobito film noira, ilustriranih reportaža, reklama koje, ustvrdio je Maković u predgovoru izložbe, karakterizira odreda visokoestetizirana zavodljivost. "Ono što upada u oči to su prostorni odmaci koji dijele jedan prizor od drugoga, a to im omogućava stereoskopski pogled", dodao je.

Maković objašnjava kako Kneževićeva djela dojam dubine, trodimenzionalnosti i prisutnost prostora shvaćaju kao fikciju, optičku varku što im omogućuje stereoskopski pogled kao bitan alat kojim se ona uopće promatraju.

"Mogli bismo stoga reći kako se ovdje radi o ekstenziji pogleda, o uključivanju stereoskopske 3D slike kao nadomjestka za uobičajene plošne izreske s klasičnih kolaža/fotomontaža i trodimenzonalnih predmeta koje susrećemo u asamblažima",ustvrdio je.

"Fragmenti izrezanih i polijepljenih slika, baš kao i predmetni inventar uronjen u puni prostor u asamblažima pripadaju konkretnome svijetu, a ne onome hologramskoga podrijetla na koji računa Vladislav Knežević", dodao je

Vladislav Knežević (1967., Zagreb) osnove medijske pismenosti stekao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti i nizozemskoj De Vrije akademiji. Od samih početaka zanimaju ga istraživanja te razvoj filmske forme i drugih komplementarnih medija.

Nagrađivan je u Hrvatskoj i inozemstvu, među ostalim, na festivalima u Splitu, New Yorku, Karlsruheu, a dobitnik je i nagrade Oktavijan za najbolji eksperimentalni film 2010.  i 2015. godine na Danima hrvatskog filma.

Jedno vrijeme intenzivno je  surađivao s Hrvatskom televizijom kao redatelj i autor špica emisija koje se bave kulturom i umjetnošću, a kao kurator i medijski aktivist radio je na projektima vezanima uz eksperimentalni film i video, među ostalim, jedan je od inicijatora Međunarodnog festivala eksperimentalnog filma 25FPS. Bavi se i eksperimentalnom glazbom u okviru projekta Parakozmik.

Njegova izložba u KIC-u bit će otvorena do 28. lipnja.



MFF: Na prvoj skrivenoj projekciji "Kineska četvrt" Romana Polanskog


ZAGREB - Do početka ovogodišnjeg Motovunskog filmskog festivala, koji će se održati od 24. do 28. srpnja, na skrivene lokacije u Zagrebu festival dovodi četiri filmska klasika, počevši od nedjelje, 17. lipnja i filma "Kineska četvrt" Romana Polanskog.

"Prvo pravilo Skrivenih projekcija je - nikome ni riječi! Drugo pravilo Skrivenih projekcija je ‒ nikome ni riječi!", poručju s Motovunskog filmskog festivala, najavljujući prvi film na temu "u nas na razne načine vrlo aktualne, pojedincima slatke korupcije".

Film "Kineska četvrt" iz 1974.  redovito je uvršten na liste najboljih filmova svih vremena, ponajprije zahvaljujući originalnom scenariju Roberta Townea, nagrađenom te godine Oscarom.

Kako se radnja filma vrti oko vode, mjesto prve projekcije, organizirane u suradnji s Design Districtom, bit će u skladu s time, a otkrit će se 24 sata prije prikazivanja.

Za otkrivanje tajnih mjesta, treba se prijaviti na newsletter Motovunskog filmskog festivala.



Izložba fotografija upozorava na problem zbrinjavanja otpada


ZAGREB - Izložba "Rasprodaja" Petre Slobodnjak, koja se ostvara u utorak u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH, s fotografijama namještaja odbačenog diljem grada upozorava na problem zbrinjavanja otpada.

Fotografirajući krupni otpad, komode, stolice, fotelje, ormare koji nisu zbrinuti na odgovarajući način, Slobodnjak ukazuje na problem divljih odlagališta kroz koji se zrcali neodgovornost i nebriga na svim razinama - od pojedinaca koji bacaju otpad izvan za to predviđenih mjesta, do komunalnih službi koje ne osiguravaju dovoljno mjesta za njegovo zbrinjavanje.

"Petrine fotografije doimaju se monumentalno – u njihovu središtu stoji komad kućanskog otpada, nekadašnji predmet želja, sada napušten i odbačen. Stolica, sofa, komoda... najčešće stoje kao u vrijeme svoje upotrebe, spremni za korištenje, položeni na pod, uspravljeni na svojim nogama, samo ovoga puta izvan prostora dnevnog boravka, izmješteni u opustjeli krajolik, neimenovan i univerzalan", ustvrdila je u predgovoru kataloga Maša Štrbac.

"Snimljeni su u jasnom danjem svjetlu i čini se kao da sjaje u svojoj osamljenosti. Dok ih tako gledam, preobražavaju se u dobroćudna divovska stvorenja koja su pod stare dane svi zaboravili jer više nisu onako lijepa kakva su nekad bila – vrijeme i upotreba načeli su njihovu tekstilnu presvlaku, podstava je provirila iz poderotina, jedna je noga stolice polomljena. Ali oni ipak stoje dostojanstveno na tim klimavim nogama, izranjavani i odbačeni, kao svjedoci jednog života koji je bio", dodala je.

Po njezinim riječima, autorica svoj komentar teme daje fotografijama, ali i publikacijom koja ih prati, oblikovanom po uzoru na promidžbene kataloge trgovačkih lanaca, uz razgovore što ih je obavila s ljudima koji se bave zbrinjavanjem otpada u želji da rasvijetli problem sa svih strana.

Taj istraživački dio kataloga napravila je u suradnji s kulturnom antropologinjom Petrom Kelemen i sociologom Dragom Župarićem-Iljićem, koji su zaslužni za tekstove unutar publikacije.

Petra Slobodnjak (Bjelovar, 1988.) diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, smjer Dizajn grafičkih proizvoda. Osim dizajna profesionalno se bavi fotografijom. Do sada je realizirala šest samostalnih, te više od dvadeset skupnih izložbi.

Dobitnica je velike nagrade Hrvatskog fotosaveza za najboljeg mladog autora. Članica je ULUPUH-a (od 2013. Sekcije za multimediju i intermediju, od 2017. Sekcije za fotografiju) i Hrvatskog dizajnerskog društva – HDD-a (od 2009.). Službeni je fotograf Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO.

Njezina izložba u Galeriji ULUPUH bit će otvorena do 27. lipnja.



Središnja proslava 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti


ZAGREB - Cjelodnevna, središnja proslava 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti, jednoga od deset najvećih hrvatskih nakladnika, počela je u utorak ujutro u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu znanstveni kolokvijem „Vjera i kultura“.

Kršćanska sadašnjost, koju  je, kako ta nakladnička kuća ističe, u razdoblju Jugoslavije pratio glas najvećeg katoličkog izdavača od Beča do Vladivostoka, obilježava pola stoljeća postignuća, ali i prijepora i poteškoća s komunističkim vlastima i s crkvenim krugovima i vlastima iz koji je "izišla jača i čista obraza". Obilježavanje nakon znastvenbog kolokvija nastavlja izložbom, programom „Kršćanska sadašnjost – putovanje u pet slika“ i završava navečer euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali.

Teolog Stjepan Kušar kazao je da nove okolnosti djelovanja zbog društvene kakofonije izgledaju teže, ali da KS ne smije odustati od traženje puta i, kao i u proteklih 50 godina, stvaranja prostora dijaloga u kojem će se raspravljati o životu Crkve, društva i kulture.

Kušar je podsjetio na rečenicu jednog iz osnivačkog "trolista Kršćanske sadašnjosti" Josipa Turčinovića (1933-1990) – druga dva su Vjekoslav Bajsić (1924-1994) i Tomislav Šagi-Bunić (1923-1999): "Treba naći put da se angažiramo, a da se ne poreknemo" i kazao da će KS jedino tako ostati na putu i održati sposobnost za razgovor i otvorenost za druge ako bude slijedila ideju na kojoj je osnovana.

Kršćanske vrijednosti mogu nastati samo iz kršćanskog uvjerenja tj. iz djelovanja, kazao je Kušar i naglasio da traženja dijaloga neće poreći Crkvu, iako je bilo takvih ocjena, nego su naprotiv, odgovor na poziv Drugog vatikanskog koncila za osuvremenjivanjem i modernizacijom crkve.

Ravnatelj KS Stjepan Brebrić zahvalio je svima koji su doprinijeli da KS sa 100-150 naslova godišnje bude jedan od deset najvećih hrvatskih nakladnika. Pozivajući se na Tomislava Šagi-Bunića, kazao je da je KS više od nakladnika, te da se kroz interdisciplinarni odnos vjere i kulture bavi evangelizacijom knjigom.

Prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Gordan Črpić kazao je da su vodeći ljudi KS-a proročki djelovali, da je KS bila osporavana ali je poželio da Kršćanska sadašnjost i dalje bude na tom tragu i da zapravo bude „kršćanska budućnost“.

Skup su pozdravi državni tajnik kulture Ivica Poljičak i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Ivana Franić, čestitali KS-u na prinosima hrvatskoj kulturi i znanosti u pedeset godina postojanja i zaželjeli da i KS nastave raditi na razvoju kulturnog identiteta i boljitka ljudi.

Kršćanska sadašnjost d.o.o. najveći je hrvatski crkveni izdavač i nakladnik je Biblije, liturgijskih knjiga, crkvenih dokumenata, teološke, duhovne i vjerske literature, udžbenika, literature za djecu kao i audiovizualnih sredstava i pomagala. Svojim bibliotekama i periodikom KS pokriva vrlo široko područje crkvenoga, znanstvenog i kulturnog djelovanja.

KS se bavi organizacijom skupova, među kojima se više desetljeća ističe "Teološki četvrtak", znanstvenih simpozija, sudjeluje u raznim nacionalnim i biskupijskim vjerskim okupljanjima, a aktivna je i na medijskome području, kaže se. K tome, KS je od svojih početaka značajno prisutna na europskim i domaćim sajmovima knjiga, a u katoličkim i kršćanskim strukovnim organizacijama zauzima važno mjesto.

Centar KS prvih deset godina djelovanja razvio je razgranatu djelatnost te postao vrlo snažan pokret pokoncilske obnove. Tijekom narednih godina nizale su se nove biblioteke da bi danas dosegle broj od 38 biblioteka i više nizova te šest periodičkih publikacija.

Nakon izdanja tzv. Zagrebačke Biblije (1974.), KS je tiskala više prijevoda Novoga zavjeta, posebice poznatoga Duda-Fućakovog, te je izdala cijeli niz Biblija, od tzv. Franjevačke do Jeruzalemske i Ekumenske Biblije, a velik uspjeh postigla je i izdavanjem Ilustrirane Biblije mladih, koja se u KS-u tiskala u 11 svjetskih jezika te se distribuirala posebice po zemljama iza tzv. "Željezne zavjese".



Na Osječkom ljetu kulture 49 programa


OSIJEK - U sklopu 18. Osječkog ljeta kulture (OLJK),  od 29. lipnja do 13. srpnja, održat će se 49 visokokvalitetnih programa iz područja kazališne, glazbene, koncertne, likovne, književne, plesne, filmske i novomedijske umjetnosti, izvijestili su u utorak u osječkoj Gradskoj upravi.

Zamjenica gradonačelnika Osijeka i predsjednica organizacijskog odbora OLJK-a Žana Gamoš kazala je na konferneciji za novinare kako je riječ o najvećoj kulturnoj manifestaciji u istočnoj Hrvatskoj, koja će ove godine biti otvorena praizvedbom rock melodrame osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) 'Osječki long, long play' redatelja Saše Anočića, u petak 29. lipnja.
 
Kako je rekla, grad je nositelj organizacije i produkcije manifestacije i poklanja besplatno svih 49 programa. U organizaciju su uključene sve važnije osječke kulturne ustanove, udruge i umjetnici pojedinci, ali dolaze i brojni gostujući izvođači. Programima je, kako je rekla Gamoš, „pokriven cijeli Osijek jer će se izvoditi na više od 20 različitih lokacija”. Prema njezinim riječima 18. OLJK koštat će milijun i 120.000 kuna.
 
„Od tog iznosa iz gradskog proračuna bit će izdvojeno 720.000 kuna, 250.000 kuna daje Ministarstvo kulture, a 150.000 kuna će izdvojiti sponzori. Tome treba pridodati i dodatnih 120.000 kuna koje će dati Zagrebačka banka koja sponzorira tri svoje osječke produkcije koje će biti u sklopu OLJK-a”, rekla je Gamoš.
 
Osim osječkih umjetnika, na OLJK-u gostuju Komorni zbor „Ivan Filipović” iz Zagreba, Srpsko narodno pozorište i Novosadsko pozorište, Dječji zbor iz Ukrajine, Zbor Glazbene akademije iz Krakowa, Vinkovačko kazalište, HNK Mostar, Teatar to go i Hrvatsko kazalište Pečuh, Koprodukcija RUPER i Teatar&TD iz Zagreba, Multimedijalna koliba iz Zagreba, Plesna mreža Hrvatske i Narodno pozorište iz Tuzle. Ovogodišnji OLJK u petak 13. srpnja u 21 sat na Trgu sv. Trojstva zatvara se koncertom glazbenog sastava Mostar Sevdah Reunion.
 
Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić OLJK je nazvao  „velikim društvenim događajem kojim Osijek pokazuje svoje velike kulturne potencijale".
„OLJK je sinergija osječkih kulturnih ustanova i materijalnih resursa, sve je više sponzora i to pokazuje o koliko važnoj je manifestaciji riječ. To je proizvod našeg grada, pozivam sve sugrađane i sve Slavonce i Baranjce i cijelu Hrvatsku neka dođu pogledati što OLJK nudi”, rekao je Vrkić.
 


Nakon poništavanja dozvole Vortexu, Garden i britanski festivali ostaju u Tisnom


ŠIBENIK - Nakon nove odluke tišnjanskoga Općinskog vijeća, kojom se poništava prije doneseno dopuštenje za rad i prekoračenje razine buke beach baru Vortex, domaćin lokacije "The Garden Resort" Nick Colgan istaknuo je u utorak da će se međunarodni događaji tog festivala i dalje održavati u Tisnom.

"Ja i promotori događaja s kojima radimo u Tisnom (Love International, Hospitality On The Beach, Suncebeat, Soundwave, Defected i Dekmantel) zahvaljujemo svim stanovnicima Tisnog, restoranima i poslovnim objektima na kontinuiranoj potpori i želji da ostanemo u mjestu. Važno je za sve koji su uključeni u cijelu priču da nam je dopušteno raditi naš posao normalno i odgovorno", rekao je Colgan.

Najavio je da već imaju ugovor do kraja sezone 2019., a sada će početi pregovore kako bi ga produžili treći put.

"Sretni smo i uvijek smo bili sretni u Tisnom i želimo tu i dalje raditi i privlačiti sve više posjetitelja iz godine u godinu", istaknuo je Colgan.

Ovog ljeta "The Garden Resort" u Tisnom ugostit će šest glazbenih događaja od kraja lipnja do kraja kolovoza.

Tišnjansko Općinsko vijeće u ponedjeljak je na devetoj sjednici opozvalo odobrenje za rad Vortexu i svoju odluku sa sedme sjednice koja je bila povod najavi odlaska festivala elektronske glazbe okupljenih oko The Gardena.

Odluka nije bila jednoglasna. Za opoziv je glasovalo samo sedam vijećnika SDP-a (vijećnici Silvio Šoda i Luka Henjak zbog odluke od 28. svibnja dali su ostavke, a zamijenile su ih Anđelina Jušić i Ivana Vlašić-Cindić), pet vijećnika HDZ-a je bilo protiv, a vijećnik Živog zida Lovre Crvelin, koji je tražio da o tome odluči narod na referendumu, napustio je vijećnicu.

 

HŽ omogućuje jeftiniju vožnju vlakom za posjetitelje INmusic festivala


ZAGREB - Posjetitelji INmusic festivala mogu i ove godine jeftinije putovati vlakom jer HŽ Putnički prijevoz za posjetitelje festivala s boravištem izvan Zagreba odobrava 40 posto popusta u 1. i 2. razredu redovnih vlakova, priopćio je organizator INmusica.

Popust će se moći koristiti od 22. do 29. lipnja iz svih kolodvora na području Hrvatske i Slovenije do zagrebačkog Glavnog kolodvora i natrag.

Dovoljno je da posjetitelji pri kupnji karte naglase da odlaze na INmusic festival ili predoče festivalsku ulaznicu, a pri povratku bitno je imati ovjerenu kartu koja se ovjerava na festivalskom ili kamperskom informacijskom pultu. Popust se neće moći koristiti na relacijama kraćim od 25 kilometara.

INmusic festival #13 bit će uskoro rasprodan jer je u prodaji ostalo još svega 900 ulaznica i ograničeni kontingent jednodnevnih ulaznica za sva tri dana festivala, poručuje organizator.

Na ovogodišnjem izdanju festivala, koji će se održati na lokaciji zagrebačkih jarunskih otoka od 25. do 27. lipnja, nastupit će Queens Of The Stone Age, Nick Cave & The Bad Seeds, Interpol, Alice in Chains, David Byrne, St. Vincent, Portugal. The Man, The Kills i dr.


Uz The National na Šalati sviraju Elf Power, ostalo manje od 1000 ulaznica

ZAGREB - Četiri tjedna uoči koncerta koji je za 10. srpnja najavljen na Šalati, američki The National otkriva da će publiku prije njihova nastupa zagrijavati lo-fi psihodelični pop sastav Elf Power, objavio je organizator koncerta agencija Žedno Uho.

Za peti zagrebački, a sveukupno deveti hrvatski koncert kod nas omiljenog američkog indie benda ostalo je još manje od 1000 ulaznica.

The National, petorka je koja je ljubav spram Zagreba i njegove publike razvila davne 2004., kao još mali i gotovo potpuno nepoznati bend. Sa svakim korakom koji su od tada napravili postajali su sve veći i popularniji, ne žrtvujući pritom vlastiti umjetnički i ljudski integritet.

U rujnu prošle godine njihov sedmi album "Sleep Well Beast" zasjeo je na vrh top lista diljem svijeta, a uvodni singl "The System Only Dreams in Total Darkness" postao je prvom pjesmom koja se uspela na vrh neke od Billboardovih ljestvica singlova.

Elf Power su jedan od rijetkih i danas aktivnih pripadnika kolektiva okupljenog oko kultne etikete Elephant 6, osnovane u Denveru 1991. godine. S trinaest studijskih albuma za sobom Elf Power ostaju vjerni zvuku koji njeguju još od 1994., kad su Andrew Rieger i Laura Carter, jedini stalni članovi grupe, snimili svoje prve lo-fi psihodelične pop bisere.

Premda nikad nisu ostvarili zamjetniji tržišni uspjeh, Elf Power su svojom kvalitetom i kontinuitetom djelovanja stvorili kultni status među indie rock publikom, navodi Žedno Uho.

Koncert The Nationala i Elf Powera na Šalati, zajedno s nastupima The Sonicsa 13. veljače u Vintage Industrial Baru i Yo La Tenga 11. svibnja u Pogonu Jedinstvo, predstavlja uvertiru za peto izdanje festivala SuperUho, koji će se održati od 6. do 8. kolovoza u Primoštenu.

Na ovogodišnjem SuperUhu nastupit će Ride, Turbonegro, !!!, John Maus, Trail Of Dead, Pallbearer, Algiers, No Age, Earthless, Blue Hawaii, Pick A Piper, Šumski, Nlv, Crvi, Porto Morto, Them Moose Rush, Tyger Lamb i Harvo Jay.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

U londonskom muzeju V&A izložba osobnih predmeta Fride Kahlo

LONDON - Londonski muzej Victoria&Albert izlaže slike, odjeću i predmete koji su pripadali meksičkoj umjetnici Fridi Kahlo, među kojima i njezinu protezu noge, na izložbi koja pomaže da se bolje shvati tu osebujnu slikaricu.

Izložba "Frida Kahlo: Making Her Self Up" koja traje do 4. studenog, otkriva više od 200 predmeta iz Case Azul, kuće u kojoj je rasla i u kojoj je imala slikarski atelier, u četvrti Coayacan u Meksiku, gdje je i umrla 1954. u 47. godini.

U tu se plavu kuću od 1936. do 1938. sklonio ruski revolucionar Lav Trocki koji će joj postati ljubavnik.

Uz haljine, nakit, pisma, slike, obiteljske fotografije i medicinski korzet koji je morala nositi, tu je i poseban predmet, njezina proteza za nogu.

Protezu je oslikala kako bi dobila "modernu i lijepu" nogu, rekla je za AFP Meksikanka Circe Henestrosa, kustosica izložbe.

Proteza je obuvena u crvenu čizmu na kojoj su "motivi kineskog veza i zvonce kako bi bila uočljivija. Zašto bi proteza morala biti ružna? Frida Kahlo je bila umjetnica", istaknula je Circe Henestrosa.

Frida Kahlo, kći njemačkog fotografa i Meksikanke, u djetinjstvu je oboljela od dječje paralize. Zbog bolesti joj je atrofirala desna noga koja joj je na kraju amputirana 1953., godinu dana prije smrti.

S 18 godina doživjela je tešku prometnu nesreću zbog koje nije mogla imati djece.

Frida je bila "nevjerojatno ženstvena i nije dopuštala da je tjelesni nedostatak definira", kazala je kustosica.


Jedinstveni zlatnik s likom Georgea Washingtona prvi put na dražbi nakon 128 godina

LOS ANGELES - Jedinstvena zlatna kovanica iz 18. stoljeća s likom prvoga američkog predsjednika Georgea Washingtona na prednjoj strani, mogla bi na dražbi u kolovozu postići cijenu veću od milijun dolara, kažu iz aukcijske kuće Heritage Auctions.

Zlatna kovanica iz 1782. nije nikada bila platežno sredstvo. Sam predsjednik Washington nije želio da se na zlatnicima nalazi njegov lik, smatrajući to previše "monarhističkim".

Stručnjaci vjeruju da je zlatnik s Washingtonovim likom na prednjoj strani i orlom na naličju bio poklon tadašnjem američkom predsjedniku koji je on nosio kao uspomenu.

Američka kovnica novca (U.S. Mint) osnovana je 1792. godine, a prve kovanice izrađene za javnu upotrebu proizvedene su godinu dana kasnije od bakra i srebra. Na njihovoj prednjoj strani bila je lady Liberty, a na naličju bjeloglavi orao.

Rijedak zlatnik s likom predsjednika Washingtona bit će ponuđen na dražbi 16. kolovoza, prvi put u 128 godina. Dražba će se održati u sklopu Međunarodne konvencije o novcu u Philadelphiji.

Suosnivač aukcijske kuće Heritage Auctions, Jim Halperin kazao je da je riječ o "jedinstvenom i iznimno značajnom zlatniku, jer je riječ o najstarijem zlatnom uzorku za kovanice Sjedinjenih Država".

"Numizmatička istraživanja pokazala su da je gotovo sigurno riječ o novčiću što ga je posjedovao sam prvi američki predsjednik", rekao je Halperin.

Cijene zlatnika iz kolonijalnog razdoblja, koji su postavili standarde modernoga američkog bankarskog sustava porasle su u posljednjih nekoliko godina jer ih nema puno i jer mnogi žele posjedovati dio američke povijesti.

Zlatnik s predsjednikom Washingtonom na naličju bio je dio zbirke kolekcionara Erica P. Newmana koji ga je kupio 1942. Umro je 2017., a za sobom je ostavio impozantnu kolekciju zlatnika.

 

Trump De Nira nazvao osobom s niskim IQ-om


LOS ANGELES - Američki predsjednik Donald Trump uzvratio je na prostački napad Oscarom nagrađenog glumca Roberta De Nira te ga nazvao "osobom s vrlo niskim kvocijentom inteligencije", prenosi u srijedu Reuters.

De Niro je tijekom ceremonije dodjele nagrade Tony, na pozornici njujorškog Radio City Music Halla, najavljujući glazbenika Brucea Springsteena iznenada uzviknuo: "Reći ću samo jednu stvar. J***š Trumpa!". Svečanost se prenosila u živo, a nagrade Tony daju se za najbolje predstave na Broadwayu i prošle ih je godine gledalo šest milijuna ljudi.

Dva dana nakon De Nirova ispada, Trump je kazao da je vidio taj isječak i da "istinski vjeruje da je glumac možda bunovan jer pati od ozljede mozga".

"Robert De Niro, osoba s vrlo niskim kvocijentom inteligencije, primio je u filmovima previše udaraca u glavu od pravih boksača. Gledao sam ga sinoć i istinski vjerujem da je možda bunovan i glavinjav zbog ozljede mozga", napisao je Trump na Twitteru.

"Pretpostavljam da ne shvaća da je stanje ekonomija bolje nego ikada, zaposlenost je rekordno visoka, a mnoge kompanije se vraćaju u zemlju. Probudi se Teturavi"!, dopisao je Trump.

Proslavljeni holivudski glumac, De Niro je dobio Oscara za ulogu američkog boksača Jakea LaMotte u filmu "Pobješnjeli bik" iz 1980. U boksački ring se vratio 2013. u filmu "Grudge Match", a 2016. u filmu "Hands of Stone" je glumio boksačkog trenera.


'Norman' - i umjetna inteligencija može postati psihopat

ZAGREB - Ne, nije riječ o novom horor filmu - riječ je o 'Normanu', prvoj umjetnoj inteligenciji (AI) koja pokazuje znakove psihopatskog ponašanja, objavili su američki znanstvenici, u studiji koja bi trebala pokazati moguće opasnosti od AI-ja.

Norman "predstavlja studiju slučaja opasnosti u kojemu umjetna inteligencija može poći ukrivo ako se pristrani podatci unesu u algoritme pomoću kojih stroj uči", objavio je prestižni Massachusetts Institute of Technology (MIT).

"Postoji ključna ideja u strojnom učenju: podatci koji se unose u algoritme strojnog učenja mogu značajno promjeniti ponašanje stroja", navode znanstvenici MIT-a uključeni u istraživanje.

"Kad govorimo o AI algoritmima koji su pristrani ili nepošteni, krivac uglavnom nije sam algoritam, već pristrani podatci koji su uneseni", dodaju znanstvenici Pinar Yanardag, Manuel Cebrian i Iyad Rahwan.

Otuda i ideja kreiranja Normana, psihopatskog AI-ja nazvanog prema liku psihopatskog ubojice Normana Batesa iz filma "Psycho" Alfreda Hitchcocka iz 1960.

Norman je 'nahranjen' samo osnovnim podatcima kojima se opisuju fotografije 'umirućih ljudi' pronađene na društvenoj mreži Reddit. Znanstvenici su nakon toga Normanu pokazali slike mrlja tinte, kao u poznatom Rorschachovom psihološkom testu, kako bi vidjeli što u njima Norman vidi i usporedili njegove odgovore s odgovorima drugih AI-ja u koje su uneseni tradicionalni podatci.

Rezultati su u najmanju ruku bili sablasni: u mrljama tinte u kojima 'tradicionalni' AI vidi "dvije osobe koje stoje jedna blizu druge", Norman vidi "osobu koja skače kroz prozor". A kad Norman prepozna "muškarca kojeg je iz vatrenog oružja ubila njegova žena", drugi AI-ji vide "osobu koja drži kišobran".

Na stranici "norman-ai.mit.edu" prikazano je desetak primjera mrlja tinte i odgovore koje su dala dva sustava - a u svakom slučaju Norman je imao neku jezivu ideju o tome što je u mrljama prepoznao.

Stranica dopušta korisnicima da također iskušaju Normana mrljama tinte, te pošalju svoje odgovore kako bi pomogli da "Norman popravi samoga sebe".



SP Rusija - Što ne činiti u Rusiji?


ZAGREB - Putujete li u Rusiju na svjetsko nogometno prvenstvo, vjerojatno će vam se zbog sličnosti slavenskih kultura neke stvari činiti poznatim pa ćete se dobro snaći, no možda je ipak dobro znati što Rusi tradicionalno smatraju poželjnim, a što ne, kako ne biste zapali u teškoće ili jednostavno ispali smiješni.

Internetski "Ruski vjesnik" tako upozorava da Rusima ne darujete noževe, satove ili šalove! Naime, šalovi predskazuju suze, noževi neprijatelje a satovi rastanak. Čak ako ste Ruskinji naumili pokloniti skupocjeni Hermes šal, ona će ga radije kupiti sama, samo da se poštedi suza. Ako ipak komu poklonite neku od nepoželjnih stvari, nemojte se iznenaditi dadne li vam novčić. Svakako ga uzmite, premda vas može začuditi što vam za skupocjenu stvar plaća sitnišem. To služi stvaranju iluzije da je stvar kupljena.

Novac se ne smije uzimati i davati u ruke! U Rusiji vam se može dogoditi da taksist ili trgovac ne želi uzeti novac koji mu pružate u ruku i inzistira da ga stavite drugdje, primjerice na pult uz blagajnu. Vjeruje se naime, da novac prenosi energiju vlasnika pa i onu negativnu.

Ljubitelji zviždanja bit će iznenađeni kad doznaju da se u Rusiji to ne radi u kući. Zviždite li u kući, smatra se da nećete imati novca.

U Rusiji se stvari ne dodaju preko praga. Zašto je tako, nije posve jasno, ali ruski mistik i astrolog Vladislav Oblonski objašnjava kako je u davna vremena u toj zemlji uobičajeno bilo prah predaka čuvati pod pragom, pa je to mjesto trebalo što manje uznemiravati. Zato se prag uvijek preskakivalo, na njemu se nikad nije sjedilo ili nešto preko njega dodavalo.

U Rusiji neki (prazno)vjeruju kako se ne treba vraćati ako ste krenuli iz kuće, a niste stigli na cilj. Ako ste se ipak vratili, treba svakako triput preko lijevog ramena pogledati u zrcalo, inače vas može sustići nesreća. Smatra se da, vrati li se tko doma, a prethodno nije stigao na cilj zbog kojega je izišao, njegove životne snage kopne, a na pragu ga hvataju zločesti duhovi čije djelovanje poništava trostruki pogled u zrcalo preko lijevog ramena.

Krećete li na put, prije toga treba malo sjesti. Kada tko odlazi, pred sam izlazak svi ukućani trebaju koji trenutak sjesti, potom ustati i reći "Zbogom!", i tek tad možete mirno napustiti dom. Znalci objašnjavaju da je tako zbog praznovjerja prema kojem domaći duhovi ne vole čovjeka pustiti iz kuće u strašan i opasan vanjski svijet, no kada sjedne čini se kako nigdje ne ide, te prevari duhove.

Noću u Rusiji ne treba izbacivati smeće. Ne zna se odakle potječe ta zabrana, ali je ruski muškarci vole i često se na nju izgovaraju kad ih supruge zamole da ga iznesu.



Singapoore je u Maleziji? State Department se mora vratiti u osnovnu školu


ZAGREB - State Department zabunom je Singapoore zemljopisno smjestio u susjednu Maleziju u priopćenju objavljenom u povodu sastanka SAD - Sjeverna Koreja te objavio informaciju na svojim internetskim stranicama, pokrenuvši lavinu sarkastičnih komentara korisnika društvenih mreža.

Američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un u utorak su se sastali na povijesnom sastanku u hotelu u gradu-državi Singapooreu.

Pogrješka je nastala u prijepisu brifinga američkoga državnog tajnika Mikea Pompea od ponedjeljka. U priopćenju je navedeno da su se dvojica čelnika sastala "u hotelu JW Marriott, Singapoore, Malaysia". Pogrješka je kasnije ispravljena.

"Dakle, američki State Dept. još uvijek misli da je Singapoore u Maleziji", napisao je jedan korisnik Twittera.

Otok Singapoore nekoć je bio dio Malezije, no do razdvajanja je došlo g. 1965., a diplomatski i gospodarski odnosi između dviju država godinama su bili iznimno loši.

"Planira li Trump uskoro prinijeti ponovnom malezijsko-singapooreskom ujedinjenju?", zapitao se drugi korisnik Twittera. Pogrješku je na Facebook stranici objavio i malezijski list "Star" pod naslovom "Kako istodobno uvrijediti Singapoorece i Malezijce?"

Objava je podijeljena gotovo 700 puta, a ispod nje se našlo 300 komentara.

Jedan od najboljih je bio onaj Jimija Leonga koji je napisao: "SAD se mora vratiti u osnovnu školu."



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus