07:06, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura, 12. srpnja 2017.

Objavljeno: 12.07.2017 u 01:09
Pregledano 105 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 12. srpnja 2017.

ZAGREB, 12. srpnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Preminuo književnik i prevoditelj Ivo Runtić

ZAGREB -
Hrvatski književnik, profesor germanistike i komparativne književnosti te prevoditelj Ivo Runtić preminuo je u utorak u Zagrebu, izvijestilo je u srijedu Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Ivo Runtić rođen je 8. srpnja 1940. u Splitu, gdje je završio gimnaziju. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu germanistiku i komparativnu književnost. 

Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Gostovao je na većini sveučilišta u domovini, na skoro svima u Austriji, pogotovo u Njemačkoj, gdje je kraće vrijeme (1994.) bio i profesorom na novijoj germanistici Sveučilišta GHS Essen (FB3) s nastavnim i ispitnim obavezama.

 Nastupao je i izvan Europe. Bio je član i šef hrvatskog PEN-a, pisac i književni prevodilac.
 Prevodio je s njemačkoga jezika, a autor je, uz ino, i knjige priča "Refleksna zona – prve i druge priče".



Ljeto u kinu Europa: uz reprize najboljih filmova od sredine srpnja i dva nova naslova


ZAGREB -
Uz više od osamdeset filmova koji su obilježili proteklu filmsku sezonu, a tijekom ljeta se prikazuju u ciklusu "Propustili ste, pogledajte" zagrebačko kino Europa od sredine srpnja donosi i dva nova naslova - poljsku dramu "Sjedinjene države ljubavi" i norveški dokumentarac "Magnus - šahovski Mozart".

U jednom od najzapaženijih filmova ovogodišnjeg Berlinalea mladi redatelj Tomasz Wasilewski prikazuje pad komunizma, kroz intimnu priču o četiri naizgled sretne žene koje nastoje pronaći svoje mjesto u novom poretku.

Film govori o njihovim ljubavnim čežnjama i potragom za srećom u jednom provincijskom gradiću - jednu od njih privlači svećenik, druga je u dugogodišnjoj vezi s oženjenim liječnikom, treća je profesorica kojoj se sviđa mladi susjed, a četvrta sanja o svjetskoj manekenskoj karijeri.  

Na Berlinskom filmskom festivalu film je osvojio nagradu za najbolji scenarij i nominaciju za najbolji film.

Dokumentarni film 'Magnus - šahovski Mozart' redatelja Benjamina Reeja otkriva neobičnu i brzu putanju do vrha Magnusa Karlsena, koji je postao šahovski velemajstor sa samo 22 godine.  

Priču o mladiću koji ima urođenu vještinu memoriranja te izrazitu kreativnost i intuiciju redatelj donosi uz pomoć niza arhivskih i kućnih snimaka - pratio ga je od njegove 13. godine.  

"Već od djetinjstva, kao čudo od djeteta, Magnus je želio postati šahovski prvak. Dok su većini igrača neophodni strogi uvjeti da bi usavršili svoje vještine, Magnusova se briljantnost najjače ističe u krugu obitelji, kao izvoru ljubavi i podrške", ističe se u najavi filma. 

U okviru ovogodišnje ljetne sezone kina Europa prikazat će se gotovo svi filmovi koji su obilježili proteklu sezonu, od dramedije "Tony Edrdmann" preko hit mjuzikla "La la Land" i Oscarom nagrađenog filma "Moonlight", do nekonvencionalnih biografskih filmova "Neruda" i "Jackie" Pabla Larraina. 

Prikazat će se i psihološki trileri "Elle" i "Sluškinja", jedan od najkontroverznijih filmova godine "Neonski demon" te poetični art film "Paterson" Jima Jarmuscha. 

Na programu je i provokativna argentinska saga "Klan" za koju je Pablo Trapero nagrađen Srebrnim lavom za režiju na venecijanskoj Mostri.  

Filmovi koji nisu na engleskom prikazuju se svakog utorka i četvrtka u sklopu ljetnog programa "Subtitled T-days" koji, kao odgovor na potrebe sve brojnije inozemne publike, na veliko platno donosi filmove s titlovima na hrvatskom i engleskom. 

U sklopu tog programa prikazat će se i tri hrvatska filma, dokumentarac "Gazda" Darija Juričana, festivalska uspješnica "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić i božićna priča "Sve najbolje" Snježane Tribuson. 

Za djecu je priređen program Kino Bibijada - svake srijede i nedjelje održavaju se besplatne projekcije filmova (uz prethodno preuzimanje ulaznica), među ostalim, filmovi "Mali ganster", "Anka", "Uzbuna na Zelenom Vrhu", "Moj život kao Tikvica". 

Tu je i program kratkih igranih i animiranih filmova "Moj prvi odlazak u kino" namijenjen najmlađoj publici, u sklopu kojega se prikazuju filmovi s ovogodišnjeg Animafesta te odabrani naslovi iz serije "Mišo i Robin".




Predstavljen časopis "Glasnik HAZU"


ZAGREB -
Časopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti "Glasnik HAZU" predstavljen je u srijedu u palači HAZU-a u Zagrebu, a predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić naglasio je kako Akademija svojim Glasnikom poručuje da je otvorena prema budućnosti i uključena u rješavanje aktualnih društvenih pitanja.

 Kusić je podsjetio da Akademija od 1877. izdaje svoj "Ljetopis" koji donosi popis svega što je učinila u protekloj godini i koji je vrlo opsežan, na otprilike 1200 stranica. "Stoga se pojavila potreba da se rad Akademije predstavi u prihvatljivijem obliku široj zajednici", rekao je Kusić naglasivši kako Akademija svojim Glasnikom poručuje da je otvorena prema budućnosti i uključena u rješavanje aktualnih društvenih pitanja te da kao akademija hrvatskog naroda šalje poruke hrvatskom narodu.

O časopisu su govorili i glavni urednik Glasnika HAZU akademik Ivan Gušić, urednik Tihomil Maštrović i publicist Marko Grčić.

Akademik Gušić je napomenuo kako je Glasnik HAZU pokrenut na poticaj predsjednika HAZU-a akademika Kusića 2014. godine. "Časopis izlazi polugodišnje i do sredine 2017. objavljena su četiri broja u tiskanom i elektroničkom izdanju", rekao je dodavši kako se u njem objavljuju tekstovi na hrvatskom i engleskom jeziku.

Ocijenio je kako Glasnik HAZU javnosti predstavlja znanstvenu i umjetničku djelatnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja se ostvaruje radom 9 razreda, 24 znanstveno-istraživačke jedinice, 18 znanstvenih vijeća, 7 muzejsko-galerijskih jedinica te Knjižnice i Arhiva HAZU.

Po Maštrovićevim riječima, cilj časopisa je povećati recepciju rezultata rada HAZU-a u hrvatskoj i u široj europskoj i svjetskoj javnosti jer su brojne aktivnosti akademika i HAZU-a premalo poznate.

 Naglasio je kako se u časopisu na stručan, pristupačan i vizualno atraktivan način obrađuju teme vezane uz povijest i baštinu HAZU-a te Hrvatske u cjelini, ali i aktualna društvena pitanja.

 Maštrović je poručio kako je Glasnik HAZU namijenjen znanstvenoj i akademskoj zajednici te široj javnosti.

 Publicist Marko Grčić je istaknuo da sve tradicionalne ustanove trebaju shvatiti važnost modernih medija. „Glasnik HAZU doista je hvalevrijedan pokušaj da se ova kuća smjesti na domaći i međunarodni medijski prostor", rekao je dodavši kako je HAZU starija i od jedne državne tvorevine u kojoj je djelovala.

 Ocijenio je kako on na HAZU gleda kao vrhunsku znanstvenu i umjetničku ustanovu vrijednu divljenja sa svom historijskom prtljagom koju vuče i nastoji osposobiti za nepredvidljive izazove sutrašnjeg dana.
 
 Pojava Glasnika HAZU ulijeva nadu da će uskoro pretegnuti pustolovna strana Akademije okrenuta uvijek rizičnoj budućnosti, rekao je Grčić.

 U Glasniku HAZU između ostaloga nalaze se i rubrike: Tema broja, Razredi HAZU, Znanstveni zavodi HAZU, Muzeji, galerije i zbirke HAZU, Projekti HAZU, Blago Knjižnice, Arhiva i zbirki HAZU, Izlog izdanja HAZU, Međunarodna suradnja, Izjave HAZU te Kronika događaja u HAZU.

 Glavni i odgovorni urednik Glasnika HAZU je akademik Ivan Gušić, urednik je Tihomil Maštrović, likovni urednik Damir Fabijanić, a uz njih su u uredništvu Alemko Gluhak, Vjera Katalinić, Ana Lederer, Marijan Lipovac, Bojan Marotti i Snježana Paušek Baždar.

 Izlaženje Glasnika HAZU potpomaže Zaklada HAZU-a.



MEDIA podupire projekte Interfilma i ZagrebDox PRO


ZAGREB -
Zadovoljivši zahtjevne uvjete prijave za sredstva izdvojena za razvoj skupnih projekata Potprograma MEDIA, zagrebačka producentska tvrtka Interfilm uspjela je osigurati sredstva u ukupnome iznosu većem od 94 tisuće eura, a ZagrebDox PRO u iznosu od 24 tisuće eura.

Riječ je o sredstvima za razvoj triju projekata - igrani film "Bischofshofen" scenarista i redatelja Igora Mirkovića i film za djecu "Bumbarov let" scenarista Ivana Turkovića Krnjaka i Marka Hrenovića, te televizijska serija "Zagorka", kojoj su autori koncepta Vladimir Stojsavljević i Ivan Maloča, a režiju potpisuju Snježana Tribuson i Jasna Nanut.

To je prva potpora za razvoj skupnih projekata koja je dodijeljena producentskoj tvrtki Interfilm, ali druga u okviru Programa Kreativna Europa – Potprograma MEDIA, izvijestili su iz Hrvatskog audiovizualnog centra.

Interfilm je ranije već imao uspjeha kod sufinanciranja sredstvima Potprograma MEDIA, u kategoriji za razvoj pojedinačnoga projekta, za filmove "Ustav RH" i "Država!".

Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) ocijenila je kako je riječ o jednoj od rijetkih hrvatskih producentskih tvrtki "čija se snaga temelji na orijentiranosti na razvoj lokalnih igranih filmova i lokalne televizijske produkcije".

"Menadžment tvrtke je stručan i zna pravila tzv. televizijske igre iz koje proizlazi i jedan od izvora sufinanciranja. Sva su tri projekta u okviru skupnoga razvoja profesionalno predstavljena, a popratni su materijali kao i pojašnjenja vezana uz razvoj, financiranje i distribuciju odgovarajući", obrazložila je.

ZagrebDox PRO je jedini hrvatski program usavršavanja koji se i ove godine našao u skupini poduprtih europskih radionica kontinuiranoga usavršavanja, a radi se o Pozivu u kategoriji stručnog usavršavanja EACEA-e 06/2016, za dvogodišnju potporu. 

Taj program međunarodnog festivala ZagrebDox osigurava  radionicu za redatelje, scenariste, snimatelje i producente dokumentarnih filmova u različitim fazama razvoja i produkcije, na kojoj uz pomoć mentora mogu usvoje vještine potrebne za pronalaženje međunarodnih partnera za realizaciju filmova te pitching forum na kojem se ti projekti predstavljaju javnosti i potencijalnim financijerima i distributerima.

S projektima Interfilma i ZagrebDox PRO Hrvatska se, s još 16 zemalja, našla na listi s ukupno njih 69 odobrenih.



Španjolski umjetnici predvode program festivala u Svetvinčentu


ZAGREB -
Festival plesa i neverbalnog kazališta, koji će se održati od 20. do 23. srpnja u Svetvinčentu, ove godine dovodi istaknute španjolske plesne umjetnike - kazališnu kompaniju Señor Serrano, koja se vraća na festival treći put te španjolsku plesnu umjetnicu i koreografkinju Lauru Aris Alvarez.

Agrupacion Señor Serrano se afirmirala originalnim produkcijama temeljenima na pričama iz suvremenog doba, a na ovogodišnjem istarskom festivalu gostuje s predstavom "Ptičica" koja će u nedjelju, 23. srpnja, zatvoriti festival.

Za svoj rad nagrađena je Srebrnim lavom na Venecijanskom bijenalu 2015. godine, te brojnim nagradama i sjajnim kritikama u medijima diljem svijeta.

Riječ je o multimedijalnoj predstavi s videom uživo, predmetima, Hitchcockovim Pticama, viđenim iz jednog novog ugla, maketama, dvije tisuće mini-životinja, ratovima, krijumčarima, masivnom migracijom i tri izvođača koji se s humorom, kritikom i predanošću ljudskom rodu hvataju u koštac s kaotičnim svijetom, napominje se u najavi festivala.

Laura Aris Alvarez na festivalu gostuje s tri projekta - "Otvorena rana", dio serije solo radova nazvanih MicroActions, dok je duet "Jednog jutra" rezultat suradnje s umjetnikom Alvarom Estebanom u projektu "Anatomija slomljenih stvari", kojim se bavi protekle tri godine.

Uz te predstave Aris Alvarez će održati i radionicu "Izvori snage", namijenjenu profesionalcima te plesačima s osnovnim predznanjem.

Španjolska umjetnica deset je godina bila članica proslavljene belgijske plesne kompanije Wim Vandekeybus/Ultima Vez, a dotad je djelovala kao članica španjolske plesne kompanije Lanonima Imperial te je radila s umjetničkim kolektivom General Elèctrica na nekoliko predstava Tomása Aragaya.

Proteklih sedam godina radi kao slobodna umjetnica i dobitnica je nagrade Lladro za najbolju plesačicu na Festivalu de Valencia 1999.

Festival će 20. srpnja otvoriti "Hidden in Plain Sight", nova predstava austrijske plesne kompanije "Hungry Sharks" i Valentina Alferyja, jedna od desetak ovogodišnjih festivalskih plesnih izvedbi.

Kao najava skorašnjeg festivala na trećem programu Hrvatske radiotelevizije ovaj četvrtak će se prikazati dokumentarni film o prošlogodišnjem, 17. festivalskom izdanju.


Fotografske službe NDH i partizana na izložbi u Hrvatskome povijesnom muzeju

 
ZAGREB -
Više od dvije stotine fotografija nastalih u okviru dviju propagandnih službi koje su djelovale tijekom Drugoga svjetskog rata i poraću - one Nezavisne Države Hrvatske te antifašističke, partizanske Hrvatske, predstavljene su na izložbi "Tko to tamo snima?", koja se otvara u četvrtak u Hrvatskome povijesnom muzeju (HPM).

"Izložba ne prezentira samo te dvije propagandne službe, već kroz biografije fotografa pomiče težište na ljude koji su radili unutar njih u nemogućim uvjetima", rekla je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica HPM-a na konferenciji za novinare.

Dodala je kako se izložbom htjelo mimo ratne sfere dati naglasak na životnu priču na fotografijama koje se čuvaju u jednoj od najvećih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja, Zbirci fotografija, filmova i negativa, a zanimljivo je što će pokazati sličnosti i razlike između dviju službi.

"U tijeku je intenzivna inventarizacija i digitalizacija fotografske građe i ova je izložba rezultat toga, a za publiku su izvučene ekskluzivne snimke koje šira javnost dosad nije mogla vidjeti", naglasila je.

Autorica idejne koncepcije izložbe Rhea Ivanuš smatra kako je to prvi korak da se javnosti približi bogatstvo zbirke koja nije intonirana samo tako da veliča neke vođe nego pokazuje običan život, dolazak na zgarišta i siromaštvo, ali i modu, ženske frizure i slično.

Po njezinim riječima, izložbom je htjela pokazati kako iza foto aparata uvijek postoji čovjek koji u momentu ratnih zbivanja bilježi svoje osjećaje, prema ženama, djeci i svakodnevici koju zatiče na terenu.

Izložba pokazuje i kako su neki u to vrijeme već priznati fotografi i članovi Fotokluba Zagreb radili u Svjetlopisnoj službi pri Predsjedništvu Vlade NDH - Tošo Dabac, Mladen Grčević, Marijan Szabo.

"Oni su se kao fotografi profilirali i prije Drugog svjetskog rata i sudjelovali su na značajnim međunarodnim izložbama, a ratne prilike su ih nagnale da se radije priključe u te službe nego da odu na bojište", istaknula je Ivanuš.

U Zagrebu su već postojale fotografske radionice i tamne komore, dok su partizanske službe niču tek nakon 1943. godine i kapitulacije Italije, kada su iz logora pušteni neki značajni židovski fotografi, koji su se potom priključili NOB-u i stvorili osnovnu ćeliju fotoslužbe ZAVNOH-a.

Dok je u propagandnim službama NDH vladao red, radilo se u uredima, odjelima, redakcijama i muzejima, partizanska strana radila je u ilegali i konspiraciji, morao se štedjeti fotografski materijal, a najveće teškoće bile su pohrana i arhiviranje zapaljivih negativa u nemogućim uvjetima.

Izložba predstavlja i Mladena Ivekovića, koji je snimao Ivana Gorana Kovačića i Vladimira Nazora, Elviru Kohn koja je u talijanskom logoru kriomice vodila foto-dnevnik, Antoniju Kulčar - Tonku koja je snimala kozaračku djecu te Franju Mosignera koji je snimio foto-album svog odlaska u partizane.

Tu je i Hugo Fischer Ribarić, jedan od utemeljitelja Fotosekcije propagandnog odjela ZAVNOH-a i autor je slavnog fotoportreta Josipa Broza Tita, no kako nije kasnije bio omiljen kod vlasti - nakon 1948. gubi mu se svaki trag, a pretpostavlja se da je otišao u Kanadu ili Izrael. 

Izložene su i fotografije dvojice živućih autora - Franje Cvrtile koji je snimao dolazak delegacija u Zagreb, uređenje Jelačićevog placa i mnoge druge svakodnevne teme, te Živka Gatina, jednog od organizatora tiska prvog broja Slobodne Dalmacije, njezinog prvog fotoreporter, vlasnika novinarske iskaznice broj jedan.

Među tridesetak predstavljenih fotografa su profesionalci i amateri, Stanko Aleksić, Stjepan Puba Cerjan, Ljubomir Garbin, Ljudevit Griesbach, Mladen Iveković, Mahmud Konjhodžić, Stevo Mahobej, Savo Marković Štedimlija, Herman Mates/Mattes, Mario Medeot, Milan Pavić, Dragutin Rajterić, Ante Roca, Jure Ruljančić, Vilim Schwarz, Georgij/Žorž Skrygin, Ivan Softa/Sopta, Edmund Stöger, Vincenzo (Vice) Stojan.

Kustosica HPM-a Petra Braun, koja je i autorica izložbe uz Rheu Ivanuš, izdvojila je kao atrakcije izložbe i originalne albume te četiri fotoaparata iz prve polovice 20. stoljeća, većinom njemačke proizvodnje.

Izložba "Tko to tamo snima?", nastavak je prakse Hrvatskoga povijesnog muzeja u prezentiranju tema iz novije hrvatske povijesti, a bit će otvorena do 29. listopada.



Šibenik - grad s dva UNESCO-va spomenika; Tvrđava sv. Nikole - dogodine prvi posjetitelji

   
ŠIBENIK -
U povodu upisivanja tvrđave sv. Nikole na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, šibenski župan Goran Pauk je u srijedu rekao da se 9. srpnja 2017. upisao u povijest grada koji sada ima dva spomenika na tom popisu; osim katedrale sv. Jakova to je i pomorska šibenska obrambena tvrđava koja će dogodine primiti prve posjetitelje.

 Župan Pauk je s Anitom Babačić Ajduk, ravnateljicom Javne ustanove Priroda, te Joškom Ćuzelom, koordinatorom za nominaciju kojeg je imenovalo Ministarstvo kulture, na tvrđavi sv. Nikole održao konferenciju za novinare na kojoj se osvrnuo na put koji je tvrđava prošla dok nije stavljena na UNESCO-v popis te je izložio planove o njezinu uređenju kako bi je posjetitelji mogli obilaziti već sljedećeg ljeta.

 "Kao što znate tvrđava sv. Nikole u nedjelju je i službeno upisana na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine  što je dokaz da je ona najbolje očuvana šibenska tvrđava i jedini dostojanstveni spomenik kulture koji je zadržao svoj izvorni izgled. Sad imamo dva zaštićena spomenika UNESCO-a što će mapirati grad i županiju kao još poželjnije turističke destinacije i definitivno će podignuti turističku ponudu“ rekao je župan Goran Pauk.

 Tvrđavom upravlja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije, a u suradnji sa županijskom administracijom i Razvojnom agencijom radi se na pripremi projektne dokumentacije za potpunu obnovu tvrđave i 26 milijuna vrijednom projektu Posjetiteljskog centra u bivšoj vojarni u Minerskoj.

 "Do idućeg ljeta planiramo riješiti morski i kopneni pristup tvrđavi, a moramo i tvrđavu osigurati za posjetitelje. UNESCO bi trebao odobriti sve zahvate, tako da bi do ljeta tvrđava trebala biti spremna za posjetitelje“ dodao je Pauk.

 Joško Ćuzela, koordinator za nominaciju istaknuo je da mu je velika čast bila sudjelovati u pripremi nominacija oba zaštićena šibenska spomenika, katedrale sv. Jakova koja je pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, te sada i tvrđave sv. Nikole.

 Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije kazala je da je UNESCO-vom zaštitom potvrđena njihova koncepcija nastojanja očuvanja tvrđave u izvornom obliku.

 "Izuzetno smo ponosni na ovaj uspješan ishod priče koju smo počeli još 2010. projektom Turističke valorizacije Kanala sv. Ante u Šibeniku, a upravo nominacija tvrđave sv. Nikole sa buffer zonom odnosno Kanalom sv. Ante nam je potvrdila da smo ispravno postavili cijelu priču od samog početka. Kroz suradnju s tri države koje su unutar zaštite zajednički ćemo raditi na marketingu što će svakako doprinijeti promociji na svjetskoj razini. Dokazali smo da nismo škrto čuvali tvrđavu za sebe nego za građane Šibenika i zaštitili smo je od agresivnih investicija", kazala je Babačić Ajduk.

 Tvrđava sv. Nikole ušla je na popis svjetske baštine na 41. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu  u Krakowu u nedjelju kao dio obrambenog sustava Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Osim šibenske tvrđave na taj je popis ušao i obrambeni sustav grada Zadra te utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova u Italiji i u Crnoj Gori grad Kotor.

 Za hrvatsko izaslanstvo 41. sjednica UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu u Krakovu bila je uspješna, jer je Hrvatska dobila pet novih lokacija pod UNESCO-ovom zaštitom, osim dviju tvrda na popis su upisane i tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici.

 UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu sastaje se jednom godišnje, a od 21 države članice, četiri su europske predstavnice, među njima i Hrvatska te Poljska, Portugal i Finska.



DLJI: Klavirski recital Dmitrija Šiškina u četvrtak u atriju Kneževa dvora



ZAGREB - Program "U susret budućnosti - mladi laureati prestižnih međunarodnih natjecanja" 68. Dubrovačkih ljetnih igara otvorit će u četvrtak 13. srpnja recital ruskog pijanista Dmitrija Šiškina u atriju Kneževa dvora.

Kako se ističe u najavi, Šiškin je studirao na Moskovskom konzervatoriju u klasi Eliso Virsaladze, a trenutno radi na doktoratu u okviru poslijediplomskog studija.

Popularnost u domovini stekao je 2010. izvodeći Koncert za glasovir br. 1 P. I. Čajkovskog uz Komorni orkestar Gnesinski virtuozi na gala koncertu na Crvenom trgu organiziranom u povodu ruskog Dana državnosti.

Godine 2015. osvojio je šestu nagradu na 17. međunarodnom klavirskom natjecanju Chopin u Varšavi.

"To je širom otvorilo vrata njegovoj međunarodnoj karijeri, a dodatan zamah tome bio je ulazak u finale Međunarodnog natjecanja Queen Elizabeth 2016.", stoji u najavi.

Mladi virtuoz za festivalsku je publiku pripremio zanimljiv program pretežno ruskih kompozitora: Skrjabinovu Sonatu-Fantasie, Chopinov Nokturno br.3 u H-duru i Scherzo br. 2, Prokofjevovu Sonatu br. 7, zatim Preludij i fugu u gis-molu Sergeja Tanejeva te na kraju i devet etida Sergeja Rahmanjinova.



"Carminom Buranom" posvećenoj maestru Vjekoslavu Šuteju otvoren glazbeni programa Igara


DUBROVNIK - Izvedbom ''Carmine Burane'' Carla Orffa posvećenoj Vjekoslavu Šuteju, uspješnom ravnatelju glazbenog programa Igara i svjetski uglednom dirigentu, u povijesnoj jezgri Dubrovnika Zagrebačka filharmonija u utorak navečer otvorila je glazbeni program ovogodišnjih 68. Dubrovačkih ljetnih igara.

Maestro Šutej, prije petnaest je godina glazbeni program 53. Igara otvorio spektakularnom izvedbom upravo ''Carmine Burane'', djelom koje je postalo simbolom njegove neraskidive poveznice s Gradom.

Uz Zagrebačku filharmoniju kao najstariji i najugledniji hrvatski orkestar ovo djelo izveo je i Dubrovački simfonijski orkestar kao snažna potpora glazbenom programu Igara i kao orkestar koji je ''Carminu Buranu'' izveo 2002. pod dirigentskom palicom maestra Šuteja.

Zborske dionice izveo je ugledni Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, a sve to pod dirigentskom palicom Ivana Josipa Skendera, Šutejeva učenika, koji je danas stalni dirigent ''Cantus Ansambla'', zborovođa u Operi HNK u Zagrebu te asistent Uroša Lajovica na Muzičkoj akademiji.

Kao solisti na koncertu su nastupili Owen Willets, zatim austrijska koloraturna sopranistica Nicola Proksch te bariton Nikola Mijailović koji se diči brojnim priznanjima diljem svijeta, nastupima u najuglednijim opernim kućama poput Boljšoja, La Scale ili Teatra Colon, u kojima nastupa uz operne velikane kao što su Luciano Pavarotti, Jose Cura i drugi.

Velebna kantata "Carmina Burana" za sopran, tenor, bariton, zbor i orkestar njemačkog skladatelja Carla Orffa već je svojim prvim izvedbama osvojila publiku, a to se nije promijenilo ni do današnjih dana. Djelo donosi 24 uglazbljene pjesme iz srednjovjekovne zbirke pod istim imenom. Najpoznatija od njih, uvodna i ujedno završna ''O fortuna'', često je izvođena i samostalno.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


John Cleese počasni gost ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala


SARAJEVO -
Legendarni britanski komičar John Cleese bit će gost ovogodišnjeg 23. Sarajevo Film Festivala (SFF) i tom prigodom za izniman prinos filmskoj umjetnosti primiti priznanje Počasno srce Sarajeva, potvrdila je u srijedu direkcija te najveće regionalne filmske smotre koja će se održati od 11. do 18. kolovoza.

Cleese je najpoznatiji po svome doprinosu i ulogama u humorističkim serijama "Leteći cirkus Montya Pythona" i "Fawltty towers", podsjeća direkcija SFFF-a.

Jednako su ga proslavili filmovi "Monty Python i Sveti gral", "Brianov život po Monty Pythonu" te "Riba zvana Wanda", kojega će projekcija u glumčevoj nazočnost biti upriličena u Sarajevu.

Pored rada na komedijama Cleese je sa Sir Antonyem Jayem osnovao tvrtku za poslovnu obuku Video Arts koja je u razdoblju od dvadeset godina postala najveća tvrtka takve vrste izvan Sjedinjenih Država.

Britanski glumac je autor i dviju knjiga u suradnji s psihijatrom Robinom Skynnerom, “Kako preživjeti svoju obitelj” i “Kako preživjeti život”, koje su postale bestseleri.

Cleese trenutno obavlja dužnost rektora na Sveučilištu Cornell.

 

 Deset godina zatvora za unuka Envera Hoxhe


TIRANA -
Unuk nekadašnjeg albanskog komunističkog diktatora Envera Hoxhe dobio je deset godina zatvora za preprodaju kokaina, piše u novinskom priopćenju suda izdanom u srijedu u Tirani.

Ermal Hoxha (42) bio je u skupini od devet osoba, među kojima dvojica kolumbijskih državljana, osuđenih na kazne od 10 do 13 godina zatvora.

Proglašeni su krivima u svojstvu "zločinačke skupine umiješane u preprodaju kokaina iz pravca Kube preko Albanije prema zemljama Zapadne Europe".

Ermal Hoxha i njegovi suučesnici uhićeni su u siječnju 2015. u operaciji policije koja je dovela do zapljene 120 kilograma kokaina i otkrića u Xibraki, lokalitetu udaljenom 68 kilometara južno od Tirane, laboratorija gdje je droga obrađivana.

Dva kolumbijska državljana uhićena su in flagranti.

Enver Hoxha je vodio Albaniju od 1944. do smrti 1985.



Berlin: policija uhitila više ljudi osumnjičenih za krađu zlatnika od 100 kilograma


BERLIN -
Specijalne njemačke policijske snage uhitile su u srijedu nekoliko osoba u raciji u Berlinu za koje se sumnja da su povezani sa spektakularnom pljačkom u ožujku 100 kilograma teškog zlatnika iz muzeja Bode, vrijednog četiri milijuna američkih dolara.

Potpuno zamaskirani komandosi i kola hitne pomoći nalaze se ispred kuće u Neukoellnu, dijelu Berlina.

"Trenutno provodimo pretrese i izvršavamo uhidbene naloge na nekoliko mjesta u Berlinu, a vezano uz provalu u Muzej Bode u ožujku", priopćila je berlinska policija.

Početkom tjedna policija je objavila snimke nadzornih kamera sumnjivaca i ponudila nagradu od 5000 eura.

Provala u muzej i krađa zlatnika koji je iskovala Kraljevska kanadska kovačnica zapanjila je Nijemce. Čak 100 kilograma teška kovanica s promjerom od 53 centimetra i tri centimetra debljine iskovana je od čistog 24-karatnog zlata.

Zlatnik je bio pohranjen iza neprobojna stakla, a proizveden je 2007. godine. Na jednoj je strani lik kraljice Elizabete, a na drugoj kanadski nacionalni simbol, javorov list.

Policija vjeruje da je u muzej provalila skupina pljačkaša te da su ušli kroz prozor uz pomoć ljestvi.

Na izložbi kovanica i zlatnika nalazi se više od 540 tisuća izložaka, ali ukraden je samo ovaj vrijedan zlatnik.



Od Antarktika se odvojila santa leda kao pola Jamajke

 
BREMEN -
Ledena santa površine 5800 četvornih kilometara odvojila se od ledenog grebena Larsen C na Antarktiku i slobodno pluta prema sjeveru, objavili su u srijedu njemački stručnjaci.

Dugačka 175 i široka 50 kilometara, radi se o jednoj od najvećih santi koju su znanstvenici registrirali posljednjih godina i trebat će dvije do tri godine da se posve istopi, priopćio je institut Alfred Wegener u Bremenu.

Uzrok odvajanja je golemi rascjep na Larsenu C koji je nastajao godinama.

Stručnjaci iz skupine Midas Project, koja nadzire Antarktiku, ranije su rekli kako nema dokaza da je do pucanja došlo zbog klimatskih promjena.

Ledeni grebeni su golemi plutajući komadi leda koje na okupu drže ledenjaci ili ledene ploče.

Larsen se sastoji od četiri dijela, od kojih je naveći Larsen C.



Vozači godišnje troše milijarde u potrazi za parkirnim mjestima


DETROIT -
Vozači u SAD-u, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini godišnje izgube milijarde trošeći vrijeme i gorivo u potrazi za parkirnim mjestom, a često iz straha od kazne preplate parkiranje, stoji u srijedu u studiji o prometu agencije INRIX.

Kako gradovi postaju sve zagušeniji, direktni i indirektni troškovi parkiranja zadaju glavobolju i vozačima i gradskim vlastima koji često imaju suprotstavljene interese.

Proizvođači automobila i tehnološke kompanije, u međuvremenu, trljaju ruke zbog dodatnog profita koji ostvaruju svojim aplikacijama na pametnim telefonima ili tehnologijom, a koji omogućuju lakšu navigaciju u potrazi za parkirnim mjestima i automatiziranje parkirnih manevara.

Studija o troškovima izgubljenog vremena i goriva temelji se na bazama podataka tvrtki koje upravljaju parkiralištima te anketi u kojoj je sudjelovalo 18.000 vozača iz 30 gradova u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

U SAD-u, svaki vozač godišnje u prosjeku preplati parkiranje za 97 dolara.

Što se tiče izgubljenog vremena u potrazi za parkirnim mjestom i goriva, prosječno američki vozač godišnje nepotrebno izdvoji dodatnih 345 dolara.

U Velikoj Britaniji ti troškovi iznose gotovo 1000 funti, a u Njemačkoj blizu 1000 eura.

 

Madonna otvorila dječji odjel u Malaviju


BLANTYRE - Američka pop zvijezda Madonna svečano je u utorak otvorila prvi specijalizirani bolnički dječji odjel u Malaviju, čiju je gradnju financirala njezina humanitarna organizacija Raising Malawi, poručivši kako će to "pomoći životima tisuća djece" te zemlje na jugu afričkog kontinenta.

Odjel pedijatrijske kirurgije i intenzivne njege "Mercy James" bolnice Queen Elizabeth Central Hospital u Blantyreu, drugom po veličini gradu u toj zemlji, može primiti 50 pacijenata a ime je dobio po Madonninoj usvojenoj kćeri iz Malavija. Gradnju je financirala Madonnina humanitarna organizacija Raising Malawi, a riječ je o prvom specijaliziranom bolničkom odjelu za djecu u zemlji od 18 milijuna stanovnika, prema UN-u jednoj od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta.
 


NASA-in orbiter počeo slati podatke i fotografije Jupiterove Velike crvene pjege


LOS ANGELES - NASA-ina letjelica koja se nalazi u orbiti oko Jupitera počela je u utorak slati podatke i fotografije Velike crvene pjege, dok leti iznad te goleme plinovite planetarne oluje koja stoljećima opčinjava promatrače sa Zemlje.

Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona.

Podatci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom središtu Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni, gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako bi se svi ti podatci analizirali.

Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterovog ozračja i zašto se čini da postupno nestaje.

Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i stvaranja samoga Jupitera.

"Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već stotinama godina. Želimo znati što je pokreće", rekao je Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.

Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu, promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od 1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da 'proguta' tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla potpuno nestati.



Melinda Gates ističe važnost kontraceptiva u borbi protiv siromaštva


LONDON - Kontracepcijska sredstva su "jedna od najvećih svjetskih inovacija" u borbi protiv siromaštva u svijetu, izjavila je u utorak dobrotvorka Melinda Gates, pozvavši stanovnike svijeta da im planiranje obitelji postane globalno prvenstvo.

Pristup kontracepciji potiče ekonomsku produktivnost na način da ženama omogućuje da privređuju i zarađuju, a omogućuje i planiranje manjih obitelji koje raspolažu s više sredstava namijenjenih djeci, njihovu zdravlju i obrazovanju, rekla je Gates.

Zaklada Billa i Melinde Gates u Londonu je organizirala međunarodni skup o planiranju obitelji, na kojoj se od darovatelja očekuje prikupljanje najmanje 2,5 milijarda dolara kako bi na globalnoj razini pristup kontraceptivima postao što veći.

"Kontracepcijska sredstva idu na ruku ženama, osnažuju ih i čine sposobnijima, a sposobne žene..., upravo one mijenjaju društva", rekla je Gates.

Zaklada će najaviti darovanje dodatnih 375 milijuna dolara za planiranje obitelji u predstojeće četiri godine.

Skup se održava u kritičnom trenutku, kad je američki predsjednik Donald Trump najavio da kani prekinuti financiranje Zaklade za stanovništvo (UNFPA), UN-ove agencije koja brine o planiranju obitelji te o spolnom i reproduktivnom zdravlju.

Usto je Trumpova administracija ponovno uspostavila politiku zaustavljanja američkog financiranja skupina koje djeluju izvan SAD-a kako bi nedovoljno obrazovano stanovništvo obavijestile o pobačaju i kontracepciji.

Melinda GAtes, supruga suosnivača Microsofta Billa Gatesa rekla je kako je njoj kontracepcija omogućila da završi studij, da ostvari uspješnu karijeru te da isplanira kad će imati djecu.

"Moja obitelj, karijera i čitav život izravan su rezultat činjenice da sam imala pristup kontracepcijskim sredstvima", istaknula je, dodavši da zna kako brojne žene diljem svijet zbog premalo znanja o kontraceptivima "zatrudne prerano ili prekasno ili češće nego bi željele".

Iznijela je i podatak po kojemu čak 214 milijuna žena i djevojaka u zemljama u razvoju nema pristup kontracepcijskim sredstvima. Kad ne bi bilo tako, svake bi se godine spriječilo 67 milijuna neplaniranih trudnoća, kao i 76.000 smrtnih ishoda rodilja zbog komplikacija tijekom trudnoće i poroda uslijed raznih komplikacija.

Istaknula je da su kontracepcijska sredstva "jedno od najmudrijih ulaganja zemlje", koje na "individualnoj razini život čini boljim, a na općoj bitno mijenja njezine ekonomske smjernice".




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus