04:24, 22. Siječanj 2018

kultura...

Kultura 12. siječnja 2017.

Objavljeno: 12.01.2018 u 04:49
Pregledano 43 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 12. siječnja 2017.

ZAGREB, 12. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Animafest: Paul Fierlinger dobitnik Nagrade za životno djelo

ZAGREB - Animator, redatelj i producent Paul Fierlinger dobitnik je Nagrade za životno djelo ovogodišnjeg, 28. Svjetskog festivala animiranog filma - Animafest Zagreb, koja će mu se dodijeliti na svečanosti otvorenja, 4. lipnja u kinu Europa.

Vijeće Animafesta odluku je donijelo jednoglasno, obrazloživši kako je Fierlinger, čija se karijera i život rasprostiru između SAD-a i Europe, prvenstveno Češke gdje je i započeo s umjetničkim istraživanjima, "istinski klasik svjetskog animiranog filma".

"Inovativan u tehnikama animacije, prihvatio je razvoj računalne tehnologije, ali je veoma sklon naizgled jednostavnim, uvijek efektnim rješenjima. U svojim najzapaženijim radovima često je usmjeren na dokumentarističku i autobiografsku animaciju, povremeno dajući i političke komentare, zbog čega su neki njegovi radovi s uspjehom prikazivani i na festivalima dokumentarnog filma, te je dokazao veliku moć animacije u području nefikcionalnog stvaralaštva", napominje se u obrazloženju.

Fierlinger je veliki dio opusa realizirao podižući naručeni, namjenski film na najvišu moguću razinu kreativnosti, uspješno surađujući sa Sandrom Fierlinger i drugim vizualnim umjetnicima.

"Animiranim filmovima kao što su 'Tako je lijepo imati vuka oko kuće', 'Tada ću prestati', 'Moj pas Tulip', 'Nacrtano po sjećanju', 'Mrtva priroda s animiranim psima' i 'Ja… Jane', nagrađivanima na zagrebačkom i brojnim drugim festivalima animacije, postavio je standarde poetičnosti i uvjerljivosti animiranih svjetova, prožimajući inteligentna zapažanja o ljudima, psima, prirodi i svijetu toplim, prepoznatljivim humorom", ističe se.

U sklopu ovogodišnjeg Animafesta, koji će se održati od 4. do 9. lipnja u kinu Europa, njegov će s opus predstaviti na retrospektivi i predavanju.


Paul Wells dobitnik Nagrade za izniman prinos proučavanju animiranog filma

Godišnju Nagradu za izniman prinos proučavanju animiranog filma Vijeće Animafesta je dodijelilo Paulu Wellsu, jednom od vodećih stručnjaka s područja modernog i suvremenog proučavanja animacije.

Kako se navodi u obrazloženju, Wells je svojim sažetim pregledima, priručnicima i inovativnom analizom najintrigantnijih pojava, pokazao "raznolik i inspirativan ukus za dobru animaciju, jedinstven i dubok uvid u unutarnje funkcioniranje medija, nijansirano shvaćanje umjetnosti animacije i istinski talent za prenošenje znanja".

Autor je niza diljem svijeta objavljenih knjiga, "Understanding Animation", "Animation and America", "The Animated Bestiary: Animals", "Cartoons and Culture", "Animation – Genre and Authorship and Scriptwriting", koje podjednako čitaju i cijene znanstvenici, studenti, kritičari i ljubitelji animacije.

Njegova ga je potraga za svim mogućim oblicima animacije dovela do uspješnih izdavačkih suradnji s kolegama kao što su Joanna Quinn, Vivien Halas, Samantha Moore i Johnny Hardstaff, podsjeća se.

"Od elitističkih umjetničkih projekata do najvećih animiranih blockbustera, od festivalskih krugova do treperenja televizijske animacije, Wells je pokrio velik dio svijeta animacije, uspijevajući povezati svoje teorijske i praktične interese i pothvate s vještinama s kojima su se rijetki, pa čak i najbolji i najdarovitiji u povijesti proučavanja i kritike animacije, mogli mjeriti", ističe se.

"Ako je umjetnost nešto čemu valja pristupiti iz baš svakog kuta kako bi je se na ispravan način shvatilo, Paul Wells je to učinio, ili se barem maksimalno približio", dodaje se u obrazloženju nagrade koja će se laureatu također uručiti na otvorenju.

Wells će ove godine biti i glavni govornik Međunarodnog znanstvenog skupa Animafest Scanner, čije će se peto izdanje održati u sklopu festivala.


Prijave za ovogodišnji Animafest otvorene do 1. veljače

Svi koji se žele natjecati za prestižne Animafestove nagrade još uvijek mogu prijaviti svoje radove - natječaj je otvoren do 1. veljače, a na njemu mogu sudjelovati svi kratki i dugi animirani filmovi završeni nakon 1. siječnja 2017. godine, putem online obrasca na internetskoj stranici www.animafest.hr

Kratkometražni filmovi (do 40 minuta trajanja) prijavljuju se u kategorijama natjecanja kratkometražnog filma, studentskog filma (produciranog u obrazovnim institucijama), filmova za djecu i hrvatskog filma, a dugometražni za Natjecanje dugometražnog filma.

Do 1. ožujka su otvorene i prijave za peti međunarodni znanstveni skup Animafest Scanner - filmski i medijski znanstvenici pozivaju se da predstave najnovija otkrića s područja animacije na skupu koji će se održati 5. i 6. lipnja, s ciljem stvaranja sinergije teorijskog i praktičnog diskursa, kao i razmjene ideja između autora i znanstvenika.



Predstavljena dva tematska broja časopisa "Život umjetnosti"


ZAGREB - Dva tematska broja časopisa "Život umjetnosti" Instituta za povijest umjetnosti, broj 100 posvećen temi ljubavi koji je uredila glavna i odgovorna urednica Sandra Križić Roban, i broj 101 posvećen migracijama koji je uredila gostujuća urednica Ana Dana Beroš, predstavljena su u četvrtak navečer u Zagrebu.

"U ruhu istrošenosti od prekomjerne upotrebe, riječ ljubav postala je nešto što nerijetko budi zazor. Stoga smo u eri postistine pokušali istražiti performative riječi ljubav koji sežu s onu stranu estradizacije, spektakularizacije i nadasve komercijalizacije," kazala je Sandra Križić Roban.

Teoretičarka i kritičarka Leonida Kovač kazala je da je Život umjetnosti bio otvoren za sva pitanja umjetnosti, unutar koje su tijekom 20. stoljeća nastupile brojne i snažne promjene, i stalno bio spreman na davanje odgovora.

Budući se najveći takvi događaji u Hrvatskoj zbivaju izvaninstitucionalno, Institut za povijest umjetnosti, izdavač časopisa, jedna jeod  rijetkih institucija koja nije kaskala za umjetnošću, kazala je Leonida Kovač i naglasila da se to osobito može reći posljednjih 17 godina kad je časopis vodila Sandra Križić Roban.

Nataša Lah kazala je da se ljubav kao privatno pitanje i psihološke čudo promeće u Životu umjetnosti u javno, filozofsko, etičko, teorijsko, kulturološko viđenje i reakcije na suvremenosti.

Aktualni broj Života umjetnosti pod nazivom "Trans/migrantnost: psihogeografije prijelaza" posvećen je fenomenu suvremenih migracija, kritički sagledavajući infrastrukturne, socijalne i prostorno-političke, kao i individualno-psihološke aspekte traumatičnih iskustava suvremenih ekonomskih i političkih migracija, odnosno, načine njihove medijacije posredstvom umjetničkog rada i suvremenih kustoskih praksi, rečeno je.

Ana Dana Beroš se osvrnula na naslovnu fotografiju časopisa, "Geotraumu" Matije Kralja, koja prikazuje smetlište odbačenih prsluka za spašavanje na sjevernom Lezbosu ujesen 2017. i kazala da to nije tek rana urezana u organsko tkivo stranim predmetom, niti je riječ o iskustvu pojedinca, nego o fizičkoj i materijalnoj stvarnosti u koju se upisuje cjelokupan zemaljski život, a ti su tragovi nagomilani i zapetljani unutar nas.

Poprišta koja su u javnom diskursu obilježena terminom „izbjegličke krize”, poput izbjegličkih logora, napuštenih pograničnih pustopoljina ili skrivenih groblja bezimenih, u bilježenju tog autora poprimaju značaj planetarne geotraume izvan atomiziranih, rascjepkanih iskustava i košmarnih uspomena.

U slijedu događaja u kojem su Grčka i Turska već postale "zemlje odlagališta" europske zajednice, a tvrđava Europa prelijeva se na susjedne kontinente, fotografska bilježenja Matije Kralja podsjećaju nas da smo odgovorni tražiti i zamišljati, upravo kroz trenutačne i dugotrajne, beskrajne (geo)traume, mogućnosti novih (ko)egzistencija i društava otvorenih granica koja prihvaćaju drugost, kolektivnost i solidarnost, upravo sada i ovdje, kazala je Ana Dana Beroš.

Također, kazala je da časopis Život umjetnosti, kao ni srodni časopis Čovjek i prostor, nisu dobili nikakva financijska sredstva i podršku za svoju djelatnost za 2018. godinu.

O pojedinim stranama ta dva časopisa govorili su još izvršna urednica Sanja Horvatinčić, zatim Andrea Zlatar, Antonije Grgić, Irena Bekić i Duga Mavrinac, a prikazan je i sedamnaestominutni video rad Matije Kralja i Ane Dane Beroš "Geotrauma".



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Švicarska vlada zakonom zabranila kuhanje živih jastoga

BERN - Zakon nalaže da se žive jastoge i rakove mora omamiti prije ubijanja, a donesen je od strane Saveznog vijeća u srijedu i stupiti će na snagu 1. ožujka.

„Žive rakove, uključujući jastoge, više se ne može transportirati na ledu ili u ledenoj vodi. Vodene vrste moraju uvijek biti u svom prirodnom okruženju. Rakovi sada moraju biti omamljeni prije nego ih se ubije„ – kaže novi zakon, prenosi Reuters.

Novi zakoni zabrinuli su vlasnike restorana koji kažu da će morati promijeniti svoje kuhanje i primijeniti novu praksu, izviješćuje švicarski list Tages Anzeiger.

Niz drugih propisa o zaštiti životinja su uključeni u novom zakonu, uključujući zabranu uređaja koji kažnjavaju pse zbog lajanja, nova pravila za veličine kaveza za kućne ljubimce i nalog koji kaže da zamorci, zečevi i pilići više ne smiju biti izloženi u zoološkim vrtovima.

Švicarska slijedi susjednu Italiju u svezi propisa o čuvanju jastoga. Talijanski sud je presudio u lipnju prošle godine da se jastozi ne smiju držati na ledu u kuhinji restorana jer im to uzrokuje nepotrebne patnje.

„Iako se određeni postupak kuhanja može smatrati pravno uobičajenim, patnja zbog držanja životinja, dok one čekaju na kuhanje – se ne može opravdati”, napisao jesudac.


Pet kolegica optužilo Jamesa Franca za seksualno uznemiravanje

LOS ANGELES - James Franco je osvojio Zlatni globus za najboljeg glumca u filmu ‘The Disaster Artist’, no njegovo slavlje nije dugo trajalo jer ga je pet žena optužilo za seksualno uznemiravanje, piše Los Angeles Times.

List prenosi da je više žena Franca nazvalo licemjerom i ljigavcem s obzirom na to da je nosio bedž ‘Vrijeme je isteklo’, a i sam je umiješan u seksualno uznemiravanje.

Četiri glumice, studentice škole "Studio 4" koju je utemeljio Franco, a bio im je i mentor, za losanđeleski su list rekle da se ponašao vrlo neugodno tražeći da odglume neke 'neprikladne' scene, dodavši da je bio 'bio vrlo ljutit' kad su se u nekim scenama odbile pojaviti nage.

Neke od njih su ga prozvale na svojim Twitter profilima još u nedjelju navečer, nakon što je osvojio Zlatni globus.

Tridesetdevetogodišnji glumac i njegovi odvjetnici niječu optužbe.

Glumica Sarah Tither-Kaplan za LA Times je rekla da je Frankovu potporu pokretu Time’s Up, koji su osnovale moćne holivudske žene protiv spolnog uznemiravanja doživjela kao "pljusku".

"U životu preuzimam odgovornost za stvari koje sam učinio. Ono što je objavljeno na Twitteru nije točno, no podupirem potrebu ljudi da govore o nekim stvarima. Ne želim ih ni na koji način u tome spriječiti", rekao je Franco medijima.

Za spolno uznemiravanje Franca je optužila redateljica Violet Paley te još tri studentice koje su pohađale "Studio 4": Hilary Dusome, Natalie Chmiel i Katie Ryan.



Biljke u uredu smanjuju stres i sprečavaju razvoj bolesti


CANBERRA - Ispunite li radni prostor sobnim biljkama one će pročistiti zrak od toksičnih kemikalija i pomoći vam da budete zdraviji te smanjiti razinu stresa, pokazalo je australsko istraživanje, a u prilog mu idu rezultati sličnoga ranijeg istraživanja NASA-inih znanstvenika.

Zaključak se osobito odnosi na radne prostore u neboderima s ugrađenim ventilacijskim sustavom zbog kojih se virusi šire i brže.

"Zeleni" prostori utječu na osjećaj smirenosti i opuštenosti, a osobito su korisni jer pročišćavaju zrak od toksičnih kemikalija i održavaju optimalnu količinu vlage u zatvorenoj prostoriji", kažu Eddie van Etten i Pierre Horwitz, suradnici australskog Centra za menadžment ekosustava pri Sveučilištu Edith Cowan.

Jedan od brojnih kemijskih spojeva koji se oslobađaju u radnim prostorima iz PVC stolarije, namještaja od iverice, linoleuma, tapeta, kao i svih vrsta deterdženata su formaldehidi, hlapljivi organski spojevi odgovorni za iritaciju sluznice očiju, nosa i grla te za alergijski kontaktni dermatitis. Negativno utječu na funkciju gornjega dišnog trakta i mogu prouzročiti glavobolju.

Među ostalim toksičnim kemikalijama u uredskom zraku su još benzen, etilbenzen, toluen i ksilen, pa čak i amonijak iz sredstava za čišćenje.

"Idealno bi bilo u ured donijeti biljke koje će 'pročistiti' zrak od patogena, poboljšati uredski miks bakterija i preživjeti s malo svjetla i ne previše brige o njima", kaže dr. Van Etten, dodajući da visoke razine ugljičnog dioksida što ga izdišu osobe u punoj radnoj sobi, prostor čine zagušljivim, osobito ako u sobi nema klima uređaja.

Sobne biljke djeluju poput neke vrste biološkog filtera, skupljaju svu prašinu na svoje listove, apsorbiraju loše materije i oslobađaju kisik.

I dok uredi mogu biti plodno mjesto za razvoj loših i opasnih bakterija koje uzrokuju bolesti, ima i onih vrsta koje se povezuju s biljkama, a na radno okružje utječu pozitivno, tvrde Etten i Horwitz.

"To su rekombinantne bakterije koje mogu razgraditi herbicide na netoksične produkte. Ponekad se korijenje biljaka cijepi rekombinantnim bakterijama. Biljke uvlače vodu kroz korijenje, prolazeći pritom kraj bakterija koje odstranjuju, primjerice teške metale", objasnili su znanstvenici.  

Istraživanje što ga je provela NASA pokazalo je da sobne biljke pročišćavaju zrak, sprečavajući širenje raznih bolesti koje se razvijaju iz virusa. Određene vrste biljaka savršene su u borbi protiv prehlada, nesanice ili napetosti u prsima, ustanovili su NASA-ini znanstvenici.

Etten i Horwitz u uredskim prstorima preporučuju patuljaste bambus palme ili areka palme, aloa veru, engleski bršljan, bostonsku paprat, zeleni sobni  ljiljan, Spathiphyllum, Aglaonemu, damsku palmu, patuljastu datulju ili fikus.



Nizozemska nakon 140 godina ukida tiskane telefonske imenike


AMSTERDAM - Nakon gotovo 140 godina Nizozemska u potpunosti ukida tiskane telefonske imenike, rekao je za nizozemski radio njegov izdavač Erik Wiechers.

Internet je utjecao na to da tiskani telefonski imenik postana suvišan.

"To je jedina knjiga u Nizozemskoj koju je svaki njezin državljanin upotrijebio bar jedanput", rekao je u šali Wiechers.

Velika većina Nizozemaca telefonske brojeve traži u online izdanju imenika, a samo mala skupina, većinom ljudi treće životne dobi u ruralnim područjima još uvijek koristi tiskana izdanja.

U prvome izdanju nizozemskog telefonskog imenika iz 1881. bilo je 49 telefonskih brojeva., a 1980. tiskano je gotovo sedam milijuna primjeraka.

Tiskani telefonski imenici nizozemskim će se domaćinstvima zadnji put podijeliti u veljači.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus