03:28, 19. Studeni 2018

kultura...

Kultura 12. prosinca 2017.

Objavljeno: 12.12.2017 u 13:06
Pregledano 224 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 12. prosinca 2017.

ZAGREB 12. prosinca 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


U MUO predstavljene dvije knjige iz serije Umjetnička baština istarske crkve


ZAGREB - Dvije knjige iz serije Umjetnička baština istarske crkve - "Kiparstvo 1, od 4. do 13 stoljeća" i Kiparstvo 2, od 14. do 18. stoljeća", predstavljene su u utorak u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrtu (MUO), a riječ je o djelima sakralne umjetnosti koja su se stoljećima čuvala u crkvama i samostanima na području sadašnje Porečke i Pulske biskupije.

Ta je sakralna umjetnost u velikoj mjeri bila nepoznata širokoj publici, a dijelom i stručnoj i znanstvenoj javnosti.

 U dvije monografije obrađeno je oko 260 umjetnina na ukupno 750 stranica s više od 600 reprodukcija, a svi su tekstovi tiskani usporedno i na talijanskom jeziku.

 Svaka knjiga sadrži uvodna poglavlja u kojima se osvjetljavaju osobine crkvene umjetnosti u Istri u pojedinom povijesno-stilskom razdoblju kao i katalog umjetnina s ilustracijama.

 Prvu knjigu o kiparstvu od 4. do 13. stoljeća napisao je dr. Ivan Matejčić, povjesničar umjetnosti i konzervator. Matejčić ističe kako su uspjeli okupiti najbolje stručnjake za pojedina povijesna razdoblje i određenu umjetničku vrstu.

 Prava knjiga je predstavljena prije dvije godine, a druga prije pola godina, a sada došlo se do ideje da se sada predstave i u Zagrebu, naglasio je.

 "Meni osobno je izazov da Istra može tako reprezentativno i opširno pokazati svoju umjetničku baštinu. Istra je možda jedna od najgušćih regija u Hrvatskoj što se tiče umjetničke baštine, pri čemu je u 90 posto riječ o crkvenoj baštini, budući da se u prošlosti  većina umjetnina radila za crkvu. Ponosni smo na to što jedna mala sredina, odnosno županija, ima snage odvojiti sredstva, a radi se o stotinama tisuća kuna, za jedan vrijedni kulturni projekt", rekao je dr. Matejčić.

 On je ujedno urednik cijele serije Umjetnička baština istarske crkve, u sklopu koje bi u idućih 5-6 godina trebalo biti izdano još pet knjiga, gdje će biti  kataloški obrađeno i vrhunski reproducirano ukupno 3000 umjetnina.

 Koautorica druge knjige o kiparstvu od 14. do 18. stoljeća i voditeljica Kuće fresaka u Draguču Sunčica Mustač, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, kaže kako su u knjigama prezentirana i nova otkrića do kojih se došlo u posljednjih desetak godina, koja su naišla i na veliki interes inozemne stručne javnosti.

Seriju Umjetnička baština istarske crkve pokrenuli su 2013. godine Upravi odjel za kulturu Istarske županije i Istarska kulturna agencija s ciljem valorizacije cjelokupne sakralne  baštine nastale na području Istre od 4 . do 19. stoljeća.

 Predviđeno je izdavanja ukupno sedam knjiga koje će biti podijeljene prema umjetničkih vrstama pa će, uz dvije objavljene o kiparstvu, biti predstavljeno i slikarstvo, arhitektura te umjetnički izrađeni liturgijski predmeti, relikvije, ruha i zvona.

 

Peti Maraton kratkometražnih filmova 21. prosinca diljem Hrvatske


ZAGREB - Na najkraći dan u godini, 21. prosinca, u dvadesetak kina diljem Hrvatske održat će se peto izdanje Maratona kratkometražnih filmova, koji slavi kratku filmsku formu.

Uz besplatan ulaz na sve projekcije, prikazat će se 37 filmova, među kojima i mnoga novija, na filmskim festivalima nagrađivana ostvarenja.

Program ovogodišnjeg Maratona održava se u četiri programa - "Hrvatski maratonci 1 i 2" posvećeni su recentno nagrađivanim hrvatskim kratkim filmovima, dok "Domaći mali maratonci" i "Europski mali maratonci" donose animirane naslove namijenjene najmlađim gledateljima.

Za prva dva programa najavljene su projekcije deset filmova različitih rodova - "Gamer Girl" Irene Jukić Pranjić, "Oni samo dolaze i odlaze" Borisa Poljaka, "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović, "Tanja" Jasne Nanut, "Trip" Marka Meštrovića, "Siguran let" Alda Tardozzija, "Čistačica" Matije Vukšića, "Blink" Jakova Labrovića, "Noćna ptica" Špele Čadež i "Manivald" Chintis Lundgren.  

U druga dva programa prikazat će se, također nagrađivani filmovi s animirane scene. rvatski program program predstavit će serijal s osam animiranih filmova "Koyaa i nestašni predmeti" Kolje Sakside i "Ježevu kuću" Eve Cvijanović, a europski animirane filmove iz Nizozemske ("Malo logike"), Slovenije ("Lasica"), Italije ("Dobro jutro mjeseče"), dva filma iz Francuske ("Dva prijatelja" i "Malena lija") te po jedan iz Hrvatske ("Medo trapavko"), Portugala ("Ginjas) i Španjolske ("Životna priča").

Filmovi će se prikazati u kinima od Slatine i Nove Gradiške, preko Rijeke, Zagreba, Samobora do Hvara, Korčule.

Osim u kinima, Maraton će se ove godine godine održavati i na internetskoj stranici Hrvatskog audiovizualnog centra - u online programa prikazat će se presjek kratkometražnih uspješnica s prošla četiri izdanja Maratona 'kratkiša', najavljeno je iz tog centra.

Inicijativu Najkraći dan pokrenuo je 2012. Francuski nacionalni centar za film u suradnji s Agencijom za kratki film, a nakon velikog uspjeha pridružilo joj se ukupno 14 europskih zemalja.

Jubilarni peti Maraton kratkometražnog filma organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji sa zagrebačkim Francuskim institutom i Kino mrežom.

 

Šibenik prvi u Hrvatskoj dobiva sustav evidentiranja građevina


ZAGREB/ŠIBENIK - Svaka od više od dvije tisuće građevina u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim bitnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu, što je jedan od ciljeva projekta "Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika".

Izradom profila građevina, kroz projekt evidentiranja građevina provodi Društvo "Juraj Dalmatinac", nastoji se, kako je priopćeno, izbjeći devastaciju zaštićenih objekata koji zbog ekspanzije apartmanizacije nerijetko prenamjenom doživljavaju nedozvoljene promjene.

"Na projektu je sudjelovalo desetak članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu", rekao je Nikola Grubić predsjednik Društva "Juraj Dalmatinac".

Na osobnoj karti građevine nalaze se opći podaci - broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj, potom podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu.

Uz to, na internetskim stranicama koje će biti dostupne za javnu potrebu, jednostavnim klikom miša za svaku od građevina zainteresirani će moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja, katastarsku situaciju, te, što je najvažnije, smjernice za obnovu.

Time se želi osigurati uvjeti prema kojima potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu ili nekim drugim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.

Prvi korak u projektu, na kojemu se intenzivno radi posljednje dvije godine, bilo je pomno evidentiranje svih građevina u gradskoj jezgri.

U suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcijom mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) pokrenuto je evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture.

Riječ je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj, no interes su pokazali i neki od ostalih gradova na Jadranskoj obali te iz Slovenije i Italije.

"Preuranjeno je govoriti o kojim gradovima je riječ budući se radi o preliminarnom interesu. Na izvedbenoj razini smo još uvijek maksimalno fokusirani na dovršetak projekta u gradu Šibeniku. Dobar glas se daleko čuje pa su tako za našu priču doznali i drugi te otvoreno iskazali želju za eventualnim 'preslikavanjem' modela i na njihove sredine", napomenuo je Grubić.

Projekt su poduprli Ministarstvo kulture RH, te Arhitektonski i Geodetski fakulteti u Zagrebu.



Novi nastavak "Ratova zvijezda" od četvrtka u kinima


ZAGREB - Novi nastavak proslavljenog serijala, film "Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi", počinje se prikazivati u četvrtak, 14. prosinca u hrvatskim i svjetskim kinima, a uoči toga u zagrebačkoj Kinoteci se podsjeća na neke od prethodnih nastavaka.

Film,  koji je dijelom sniman i u Dubrovniku, režirao je Rian Johnson, glazbu i dalje potpisuje slavni skladatelj John Williams, a iz glumačke ekipe tu su Daisy Ridley u glavnoj ulozi, Carrie Fisher i Mark Hamill kao legendarni brat i sestra te John Boyega i Oscar Isaac, poznati likovi iz prethodnog filma "Sila se budi" te Adam Driver kao negativac

U "Posljednjem Jediju", nastavku filma "Sila se budi", odnosno drugom dijelu trilogije, priča postaje još složenija - poslije ulaska u svijet Jedija, Rey se pridružuje na epskom putovanju Lukeu Skywalkeru u otkrivanju misterija Sile i tajni prošlosti. 

Na tamnoj se strani i ovaj put našao Kylo Ren, koji je u prošlom filmu u dvoboju ubio svog oca, svima omiljenog, Hana Sola, a njegova se unutarnja borba između svijetle i tamne strane i dalje nastavlja. 

Film ponovno predstavlja i svoje slavne fanove - u gostujućoj ulozi stormtroopera su princ William i princ Harry, a snagama Prvog reda pridružuje se Tom Hardy. 

Kao nove nade trilogije najavljeni su i Lupita Nyong'o, Benicio del Toro, Laura Dern i Gwendoline Christie, najpoznatija po ulozi Brienne od Tartha u "Igri prijestolja". Novost su i slatki izvanzemaljci, bića zvana Porgovi. 

Dubrovnik je u filmu glumio glamurozni galaktički grad Canto Bight, grad mnoštva casina i trkališta, a na projektu je bilo angažirano 286 domaćih filmskih djelatnika, 10 pripravnika i 120 statista.

Snimanje, realizirano kroz mjere poticaja Hrvatskog audiovizualnog centra, trajalo je od 9. do 17. ožujka prošle godine. Domaći servisni producent bio je Formula Film, a hrvatski kinodistributer je 2i Film. 

Uoči dolaska novog dijela "Ratova zvijezda" u zagrebačkoj Kinoteci prikazat će se, u srijedu, 13. prosinca"Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda" (2016.), prvi film serijala "Ratovi zvijezda" sa samostalnom pričom.

U četvrtak je u poslijepodnevnim satima na programu "Ratovi zvijezda: Sila se budi" iz 2015. godine, koji je radnjom smješten trideset godina nakon događaja iz filma "Povratak Jedija", a potom će se prikazati i novi dio "Posljednji Jedi".



Akcije Hrvatskog Caritasa - "Nedjelja Caritasa" i "Za 1000 radosti"


ZAGREB - Hrvatski Caritas u predbožićnom razdoblju priprema nacionalne akcije "Nedjelja Caritasa" i "Za 1000 radosti", kojima pod geslom "Daruj i obraduj!" poziva sve ljude da pomognu potrebitima.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina podsjetio je na konferenciji za novinare na riječi pape Franje u povodu 1. svjetskog dana siromašnih, poruku koja je završila s time da siromašni nisu problem, već izvor na kojem se moramo napajati u našem nastojanju da prihvaćamo bit evanđelja.

"Siromašni nisu teret nego naše bogatstvo jer služenjem potrebitima se približavamo poslanu Isusa Krista, a na tragu toga želimo osvijestiti potrebu sudjelovati u tom procesu kako bi oni koji trebaju našu pomoć znali da nisu prepušteni samima sebi", rekao je ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina u utorak na konferenciji za novinare. 

"Na taj način njihovo dostojanstvo je u punom značenju i oni se osjećaju kao dijete Božje", dodao je Svalina, pozvavši sve da se uključe kako bi bili "konkretan dar" onima koji to od nas očekuju. 

U suradnji s Hrvatskim šumama i Gradom Zagrebom u subotu, 16. prosinca od 8 do 13 sati na Trgu bana J. Jelačića, Hrvatski Caritas 16. godinu za redom organizira tradicionalni promotivno-humanitarni događaj uz humanitarnu prodaju božićnih drvaca. 

Ove se godine Hrvatskom Caritasu pridružio i Vrtni centar Šestine s drvcima u tegli, pa će se na Trgu ponuditi 230 drvaca obična smreke, Pančićeve omorike i srebrne smreke, uz predloženu početnu cijenu od 100 do 150 kuna. 
U akciji sudjeluju volonteri, članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Frame, učenici Nadbiskupske gimnazije, studenti Sveučilišta u Zagrebu te udruge, organizacije i pojedinci koji će, onima kojima je potrebno, organizirati prijevod drvaca do kuće. 

Na prigodnim štandovima bit će ponuđeni promotivni materijali i dobrovoljni prilozi za siromašne, a učenici Nadbiskupske klasične gimnazije promovirat će svoj ekološki projekt "Od malih stvari se kreće, a male stvari kreću od nas". 

Akcija "Za 1000 radosti" teži i afirmirati kršćanske i humane vrijednosti u društvu i svake godine istaknuti u prvi plan neku od bitnih poruka Božića.

Tako je u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj distribuirano već gotovo 550 tisuća listova s naljepnicama koje poticajnim ilustracijama ohrabruju na darivanje.

Građani i tvrtke u akciju "Za 1000 radosti" mogu se uključiti uplatom na račun Hrvatskog Caritasa: Za 1000 radosti, IBAN HR4023400091510126452, poziv na br. 7-17, on-line uplatama, pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena 6,25 kn po pozivu, PDV uključen).

Treću nedjelju došašća (ove godine 17. prosinca) slavi se kao Nedjelja Caritasa, uz koju se za sve one koji su sami ili usamljeni, bolesni, ostavljeni i zaboravljeni, zlostavljani, mučeni, progonjeni, čiji se glas ne čuje i čija lica neće vidjeti u medijima, prikupljaju dragovoljni prilozi.

Uključiti se može pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena po pozivu 6,25 kn, PDV uključen), uplatom na račun Hrvatskog Caritasa, IBAN: HR05 2340 0091 1000 80340, poziv na br. 101 uplatom novčanog dara u župi i online donacijom.

Bit će to i priprema za obilježavanje 25. obljetnice ustanovljenja Hrvatskog Caritasa, krovnog tijela mreže Caritasa u Hrvatskoj, a uz Nedjelju Caritasa objavljena je i poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskog naslovljene "Neka živi duh djelotvorne ljubavi", u kojoj je govorio o važnosti organiziranog djelovanja Caritasa te ulozi i zadaćama Caritasa u cjelovitu pastoralu župne zajednice i života Crkve.

Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom rekla je kako su Hrvatski Caritas i Grad Zagreb partneri u pomoći za najugroženije. "U Gradu se brinemo za najugroženije i znamo koliko su takve akcije nužne, ne samo zato što ne možemo doći do svakog potrebitog nego smo svjesni situacije u kojoj živimo", kazala je. 

"U vremenu došašća svi smo osjetljiviji na potrebe drugih, pa je svaka takva akcija dobrodošla", dodala je Galić, napomenuvši kako je Gradu među mnogim akcijama baš ta posebna. 

Potporu akciji iskazali su na konferenciji za novinare, među ostalima, ravnatelj Uprave šuma Podružnica Zagreb, Hrvatske šume Damir Miškulin i sportaš Mario Možnik.



Stota obljetnica rođenja Maka Dizdara obilježena u Zagrebu


ZAGREB - Stota obljetnica rođenja pjesnika Maka Dizdara obilježena je u ponedjeljak navečer u Zagrebu, u organizacije pjesnikove fondacije predstavljanjem "autentičnog i konačnog izdanja" zbirke "Kameni spavač", nakon brojnih svečanosti održanih tijekom godine u Bosni i Hercegovini.

 Predstavljači su ocijenili da Dizdarovo nadrealističko poniranje u daleke dubine jezika nije povijesni ili politički čin, nego pokušaj izražavanja onoga što se o vječnim pitanjima može reći u vremenu propitivanja jezika.

 Akademik Tonko Maroević usporedio je Maka Dizdara u bosanskoj poeziji, tog "pjesnika širokog raspona a kratkog životnog luka", s pojavama Jure Kaštelana u hrvatskoj i Vaska Pope u srpskoj poeziji, kazavši kako se Dizdar najprije okrenuo srednjovjekovnom i zavičajnom, da bi formulirao svoj osobni izraz, govor koji je kumulativan i zajednički.

Perspektiva bosanskih mramorova je pokrenula Maka Dizdara, ali potreba da cijelu civilizaciju rekonstruira na temelju malog broja eliptičnih zapisa kakvi su zapisi na stećcima, ta slova koje je on odgonetnuo, omogućili su mu da krene dalje kroz vrijeme iz prošlosti, i kroz svoju sadašnjost dođe do budućnosti. Iako je Pjesnik danas mrtav, njegova riječ s razlogom odjekuje, zaključio je Maroević.

 Profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zvonko Kovač kazao je da na tom fakultetu ali i u nekim drugim institucijama u Hrvatskoj, popu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na kojem je održana svečanost, postoji veoma bogato i lijepo interpretativno naslijeđe Maka Dizdara, pa i takvih radova koji omogućuju da ga čitamo ne samo u domaćim relacijama, nego u poredbenim interpretacijama kao važnog europskog pjesnika.

 Podržao je napore priređivača u razumijevanju Dizdarovog "Kamenog spavača" te pozvao na kritičko izdavanje Dizdarovih sabranih djela.

 Tomislav Brlek sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta upozorio je na interes povjesničara prema poeziji Maka Dizdara, ocijenivši kako je to ipak poezija i da u njoj ne treba tražiti povijesne odgovore, pa niti neku versifikaciju ili mitologizaciju prošlosti, već je to poetski pokušaj ontološkog i eshatološkog razumijevanja svijeta,

 Analizirajući jezik "Kamenog spavača", Amir Kapetanović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje uočio je dvije prevladavajuće razine, onu zapadnog štokavskog govora ali i starijeg sloja jezika, koju je crpio iz starih bosanskih tekstova čiju je antologiju priredio.

 Kapetanović je čestitao izdavačima na novom izdanju "Kamenog spavača", te zaključio da je Makov jezik "višebojno jezično tkivo i klupko koje treba još odmotavati i tumačiti", te da još "postoje neotkriveni dijelovi mape jezičnog puta kojim je išao Mak Dizdar".

 Bibliofilsko izdanje "Kamenog spavača", koje se pojavilo ove godine u nakladi Fondacije Mak Dizdar, sastoji se od četiri cjeline: Slovo o čovjeku, Slovo o nebu, Slovo o zemlji i Slovo o slovu, te je podnoslovljeno kao "autentično i definitivno izdanje".

 Urednik Gorčin Dizdar objasnio je da se ono temelji na posljednjem od tri izdanja koja je za svog života uredio pjesnik i koje je smatrao da je autentično i definitivno. Zbirka se nakon pjesnikove smrti javila u desecima različitih izdanja, pa zbog njegove ocjena Fondacija preporučuju ovo izdanje kao standard za sva buduća izdanja.

 Na adrese hrvatskih redakcija i kulturnih ustanova stiglo je tijekom dana otvoreno pismo sina pisca i nasljednika jedne trećine autorskih prava Maka Dizdara, Maje Dizdara, koji smatra da je promocija Kamenog spavača nezakonita jer nema njegov pristanak.

 Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Bruno Kragić kazao je Hini da je Leksikografski zavod samo pružio prostor za održavanje promocije.

 Predsjednik Fondacije Gorčin Dizdar kazao je kako je riječ  o tužnoj situaciji kojom Majo Dizdar iz privatnih razloga koje oni potpuno ne razumiju, nastoji onemogućiti održavanje obljetnice. Potvrdio je kako postoji sudski proces, ali odbacuje da se radi o ilegalnom  izdanju.



Otvorena izložba „Domi sum“ o povijesti dubrovačkog Prirodoslovnog muzeja


DUBROVNIK - Izložba „Domi sum“ otvorena je u ponedjeljak navečer u dubrovačkom Prirodoslovnom muzeju, a  rezultat je višegodišnjeg istraživanja o povijesti ustanove koja je osnovana 1872. godine kao Domorodni muzej, istaknula je ravnateljica muzeja te koautorica izložbe Ana Kuzman.

 Prirodoslovni muzej u Dubrovniku ima zanimljivu i dugu povijest, preživio je ratove i veliki potres 1979. godine te je često selio, podsjetila je ravnateljica Kuzman.

 „Muzej je otvoren 1872. godine u općinskoj palači pa je potom preselio u tvrđavu Svetog Ivana, zatim u palaču Crijević Pucić pa u Benediktinski samostan na otoku Lokrumu. Nakon toga opet u tvrđavu Svetog Ivana, a za vrijeme Domovinskog rata najvrjedniji dio zbirke nalazio se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Na današnjoj lokaciji u Androvićevoj ulici je od 2009. godine, kada je opet osnovan, prvi put u povijesti kao samostalna ustanova“, rekla je Kuzman.

 Sve te nedaće utjecale su na fundus i zbirke, koje su oštećene i smanjene obimom, dodala je.

„Oni najvažniji predmeti, sama srž muzeja, sačuvani su zalaganjem djelatnika koji su kroz prošlost radili u muzeju, počevši od utemeljitelja Antuna Dropca preko Balda Kosića, Lucijana Marčića, Zore Karaman, Milivoja Ulage do Ivana Tutmana i Andrije Lesingera“, istaknula je Kuzman.

 Koautorica izložbe Jadranka Sulić Šprem rekla je kako je  izložbom odgovoreno na brojna dosad neodgovorena pitanja o povijesti muzeja.

 „Dosad smo znali više o povijesti muzeja prije 140 godina, nego o posljednjih 40 godina. Odgovori koje imamo danas povećali su vrijednost zbirke jer smo u potrazi za odgovorima došli do dokumenata koji su nam jako potrebni u obradi zbirke“, naglasila je Sulić Šprem.

 „Postav izložbe zamišljen je kao dom, jer je muzej dugo bio u potrazi za novim domom, a i sami djelatnici su kroz povijest muzej smatrali upravo svojim drugim domom. Za izložbeni prostor iskorišteno je dosad neiskorišteno stubište, koje smo podijelili na predsoblje, radnu sobu, blagovaonicu te dnevni boravak, a u njima smo izložili biografije zaslužnih istaknutih pojedinaca“, objasnila je Sulić Šprem.

 Koautor izložbe Frane Čizmić istaknuo je kako izložbu prati dvojezični katalog na oko 140 stranica, koji donosi pregled povijesti dubrovačkog Prirodoslovnog muzeja.

 „Temeljem arhivskih dokumenata i pregledom privatnih fondova povijest Prirodoslovnog muzeja je točno rekonstruirana te su rasvijetljena tamnija desetljeća, za koja smo se pitali što se s muzejom događalo. Pokušali smo razriješiti određena pitanja te istaknuti neka razdoblja koja dosad nisu bila dovoljno poznata, ali i donijeti biografije istaknutih pojedinaca koji su svojim radom obilježili povijest muzeja. Na afirmativan smo im način odali priznanje“, rekao je Čizmić.

 Autori izložbe „Domi sum“ su Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić, autorice likovnog postava izložbe su Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman, a autorica vizualnog identiteta je Ana Demović.



Držićev "Pjerin" treća ovosezonska premijera Kazališta Marina Držića


DUBROVNIK - Treća ovosezonska premijera dubrovačkog Kazališta Marina Držića bit će izvedena u petak, 15. prosinca, a riječ je o "Pjerinu" Marina Držića u režiji Ozrena Prohića, koji je u ponedjeljak na konferenciji za novinare istaknuo kako je predstavu bilo iznimno teško raditi jer je tekst sačuvan na samo deset stranica.

 "U jednom trenutku smo toliko izanalizirali tekst da smo mogli nadopisati situacije iz drugih Držićevih komada. Zanimljivo je da u 'Pjerinu' postoje direktne reference na 'Dunda Maroja' te neke druge Držićeve komade. Iz improvizacija smo rekonstruirali događaje, sa svim Držićevim kritičkim promišljanjem koje je i danas nažalost aktualno. Na kraju, htjeli smo vidjeti što je taj Držićev svijet danas te koje su granice onog što možemo napraviti", rekao je Prohić i dodao da predstava po svojemu žanru nije 'blizanačka komedija', nego melodrama.

 "Mislim da smo uspjeli napraviti specifičan kazališni svijet. Mislim da smo 'nanjušili' i Držića i njegovu sjetnost, odnosno drugu vrstu duhovitosti nego kod drugih književnika tog razdoblja", rekao je Prohić.

 Ravnatelj Kazališta Marina Držića Ante Vlahinić istaknuo je kako se "Pjerinom" zaokružuje ovogodišnje obilježavanje 450. godišnjice smrti Marina Držića.

 "'Pjerin' je imao čudnu sudbinu jer je ostao u fragmentima fragemanata. Nadamo se da će možda jednog dana 'izroniti' iz nekog arhiva. Redatelj Prohić se dugo bavi Držićem, a ovdje je prije 14 godina rekonstruiran Držićev 'Pomet' u punom tekstualnom smislu. Za 'Pjerin' smo radili scensku rekonstrukciju“, rekao je Vlahinić te istaknuo kako je u 'Pjerinu' najeskplicitnija podvojenost budući da je riječ o dva brata blizanca premda nitko ne garantira da to zaista i jesu dvije osobe.

 "Ta dvostruka slika Dubrovnika je uvijek prisutna, tako i u Držićevo doba. Grad je živio dobro i mirno, a imao je svoj donji sloj u kojemu je Držiću vječno visio mač nad glavom. I mi danas živimo dvostruku sliku Dubrovnika", ocijenio je Vlahinić, dodajući kako je u predstavi riječ o drukčije čitanom Držiću premda je on uvijek isti.
 Dramaturg predstave Ivan Penović istaknuo je kako je točkice u krnjem tekstu rastvorio segment Dalmacije zimi, drugi identitet Dalmacije.

 "Slika vezanih stolica ispred kafića koje raznese bura je jedna od ljepših u Dalmaciji. Takav melankoničan osjećaj donosi i predstava", rekao je Penović.
 Glumica Srđana Šimunović ocijenila je da je rad na predstavi bio "težak, kopajući i vrlo intrigantan".

"Jako sam sretna što sam imala priliku raditi Držića tako da, u dogovoru s autorskim timom, sama pišem svog Držića, što mi je blagoslov", rekla je Šimunović.
 Glumica Mirej Stanić istaknula je kako se redatelj Prohić odlučio na najteži mogući način na scenu postaviti predstavu "Pjerin".

"Način je neobičan i prilično zahtjevan za glumiti. Svi su trebali naći zajednički jezik u slaganju točkica u tekstu“, ocijenila je Stanić.

 Scenografkinja predstave Dubravka Lošić rekla je da je odrađen dobar posao, autorica glazbe Paola Dražić-Zekić rekla je kako je imala intrigantan i izazovan zadatak, kostimografkinja Irena Sušac da je poseban izazov bio posložiti svijet koji može postojati i u Dubrovniku i u kazalištu, a Zrinka Lukčec-Kiko (scenski pokret) da je zahvalna na novoj suradnji s redateljem.

 Premijera će biti u petak, 15. prosinca, a predstava će se izvesti i 16., 22. i 23. prosinca.



Muzej iluzija na tri dana postao Muzej realnosti


ZAGREB - Zagrebački Muzej iluzija u ponedjeljak je pretvoren u Muzej realnosti, koji treću godinu zaredom u organizaciji UNICEF-a, uz interakciju s posjetiteljima, progovara o najugroženijoj djeci diljem svijeta.

Ovogodišnji Muzej realnosti pod naslovom "Darovi za cijeli život", donosi interaktivnu priču o tome kako su zdravlje, hrana, obrazovanje, obitelj i sigurnost najvredniji darovi koje moramo osigurati svakom djetetu, bez obzira na mjesto i okolnosti u kojima se ono igrom sudbine našlo.

Muzej su otvorili predstojnica Ureda UNICEF-a u Zagrebu Valentina Otmačić,  UNICEF-ova ambasadorica dobre volje Bojana Gregorić Vejzović i plavi Djedica Goran Navojec.  

Uz pomoć instalacija, iskustvenih soba, holograma, optičkih iluzija i virtualne stvarnosti Muzej će do 13. prosinca funkcionirati kao svojevrsno interaktivno putovanje kroz najranije djetinjstvo i potresnu svakodnevicu milijuna ugrožene djece diljem svijeta.

Izložba će pružiti iskustvene odgovore na pitanja kako stvari koje ne biramo, poput mjesta rođenja, mogu odrediti životne šanse svakog djeteta, što uzrokuje razlike i postoje li načini da smanjimo situaciju u kojoj, zbog nejednakosti, siromaštva, prirodnih katastrofa i ratnih zbivanja, pati najranjivija skupina društva - djeca.

Za posjetitelje je priređena i lutrija života, jedinstveni "stroj za upoznavanje" na trenutak će suočiti njihov životni put s putem jednog djeteta s daleke adrese, moći će otškrinuti vrata sobe koja vode u dva paralelna dječja svijeta, onaj zaposlenih roditelja i onaj u kojemu obitelj prima socijalnu pomoć.  

Imat će priliku i dijelom vidjeti kako je to kada se dogodi "invazija na djetinjstvo", izgubi tlo pod nogama i iskusi kako dugotrajni sukobi i nasilje odraslih utječu na najmlađe.

Uz pomoć VR filma “The Food Drop” ući će u svakodnevicu malog izbjeglice iz Južnog Sudana čiji život ovisi o dostavi hrane zrakoplovom, jednog od oko 155 milijuna djece u svijetu koji zaostaju u razvoju zbog slabe prehrane, nezdravog okruženja i bolesti.

Također, moći će se uspeti "stepenicama života", vidjeti što je potrebno da se dijete uspne njima i koji su to temelji koje svako dijete treba dobiti, da bi se te stepenice izgradile?”. Uspon nije lak, ali je osjećaj na vrhu nešto posebno.

Posjetitelji će imati priliku osjetiti prirodne katastrofe, snaći se kada im uragan iznenada izmakne tlo pod nogama, čekati da s neba padne pošiljka hrane o kojoj ovisi njihov život – sve su to stvarna iskustva djece u raznim krajevima svijeta.

Predstavit će se i aktivnosti UNICEF-a najranjiviju skupinu stanovništva, a kroz program "Čuvari djetinjstva" i sami će posjetitelji moći poduprijeti stvaranje boljeg, sigurnijeg i pravednijeg svijeta za svako dijete. 

Ulaz u Muzej realnosti je besplatan, a adresa je Ilica 72. Na dan otvorenja radi od 12 do 22 sata, a preostale dane od 9 do 22 sata.



Zagrebačko kino Tuškanac slavi 101. rođendan Kirka Douglasa


ZAGREB -  Ciklusom ponajboljih filmova Kirka Douglasa, koji u ponedjeljak otvara film "Šampion" iz 1949. godine, zagrebačko kino Tuškanac obilježava 101. rođendan te američke glumačke legende, producenta, redatelja, autora i filantropa, jednog od posljednjih živućih zvijezda Zlatnog doba Hollywooda.

Ciklus će do 23. prosinca prikazati šest filmova u više termina, počevši od njegova prvog  važnijeg uratka, "Šampion", u u kojemu je utjelovio samodopadnog boksača koji ne preza ni od čega da postane sportska zvijezda. Za tu je ulogu dobio prvu nominaciju za Oscara.

Uslijedit će "Staklena menažerija", nastala prema scenariju i drami Tennesseeja Williamsa, slavna priča o nesretnoj obitelji koju čine dominantna majka, introvertirana, sramežljiva kćer koja šepa i sin koji želi vidjeti svijet. 
Prikazat će se i jedini film noir Williama Wylera, "Detektivska priča", nominiran za četiri Oscara, koji prati moralne dileme poštenog i principijelnog policijskog detektiva. 

Program podsjeća i na klasik žanra vesterna "Obračun kod O.K. korala", utemeljen na stvarnom revolveraškom obračunu Wyatta Earpa i Doca Hollidaya i razbojničke bande braće Clanton kod gradića Tombstone u Arizoni 1881. godine. Wyatta Earpa utjelovio je Burt Lancaster, a Doca Hollidaya Kirk Douglas.  

Bit će tu i legendarni Kubrickov "Spartak", povijesni spektakl o rimskom robu, gladijatoru koji podiže ustanak, koji je osvojio četiri Oscara i Zlatni globus. 

Iz bogatog Douglasovog opusa za ciklus je izabran i "Grad bez milosti", film o četiri američka vojnika stacionirana u Njemačkoj optužena su za silovanje, kojima slijedi vojno suđenje. 

Kirk Douglas (Amsterdam, New York, 9. prosinca 1916.) rodio se u obitelji židovskih imigranata iz carske Rusije kao Issur Danielovitch. Obitelj mu je bila siromašna, no kao uzoran učenik i aktivni sportaš, zahvaljujući hrvanju, školovao se na St. Lawrence sveučilištu te dobio stipendiju za Akademiju dramskih umjetnosti u New Yorku. 

Nastupa u tek nekoliko predstava na Broadwayu prije negoli se priključuje američkoj mornarici 1941. godine, a nakon vojnog otpusta zbog ratnih ozljeda 1944. vraća se kazalištu i nastupa u brojnim radio dramama. 

Za glavnu ulogu u filmu "Neobična ljubav Marthe Ivers" iz 1946. prima sjajne kritike, nakon čega reda nove uloge, a posljednji u kojem je glumio je TV film "Meurtres à l'Empire State Building" (2008.), posveta američkom film noiru i zvijezdama iz Zlatnog doba Hollywooda. 

Svoju zvijezdu na Pločniku slavnih ima još od 1960. godine, a unatoč nekoliko nominacija, Oscara je primio tek 1996. godine, i to počasnog, za 50 godina rada, što je jedna od mnogih nagrada koje je primio u karijeri. 

Napisao je deset knjiga memoara i romana, a većinu svog života bavio se i humanitarnim radom. Bio je ambasador dobre volje američkog State Departmenta od 1963. godine. Primio je Predsjedničku medalju slobode 1981. godine od Jimmya Cartera, a u Francuskoj primio odlikovanje Viteza Legije časti za doprinos umjetnosti i književnosti.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVFOSTI)


U Beču održana književna večer Andriane Škunca

BEČ - Istaknuta hrvatska pjesnikinja i fotografkinja Andriana Škunca održala je u utorak navečer u Beču književnu večer na kojoj je čitala pjesme iz svoje knjige pjesama "Novaljski svjetlopis", prevedene na njemački jezik.

Književna večer održana je u hrvatskom veleposlanstvu u sklopu bilateralnog projekta "Godina kulture Austrija-Hrvatska 2017". Uglednu gošću predstavio je mnogobrojnoj bečkoj publici kulturni savjetnik u veleposlanstvu Domagoj Marić, koji je istaknuo kako je riječ o nagrađivanoj autorici, koja se ubraja među najpoznatije hrvatske pjesnikinje, a kada se govori o njezinom umjetničkom radu riječ je o dojmljivom sljubljivanju poezije i fotografije.

Škuncina poezija prevedena je na gotovo sve europske jezike. Knjiga "Novaljski svjetlopis" obuhvaća uz pjesme i 50 autentičnih fotografija, a predvedena je na njemački jezik pod nazivom "Lichtenschrift von Novalja". Njezine fotografije prate i snažno nadopunjuju njezinu poeziju

Andriana Škunca rođena je u Bjelovaru, živi u Zagrebu i Novalji na otoku Pagu, odakle joj potječe obitelj pa je tamo provela djetinstvo. Za svoj je rad stekla titulu poetske kroničarke surove ljepote otoka a nazivaju je i pjesnikinjom karizmatičnih tišina.

Uvrštena je u brojne antologije, a među priznanjima koja je primila za svoj pjesnički rad su i nagrade "Tin Ujević" i "Vladimir Nazor", te "Goranov vijenac" za cjelokupni pjesnički opus.

Nakon književne večeri održana je turistička i kulinarska prezentacija Novalje.



U2 prvi bend u povijesti s brojem jedan u četiri uzastopna desetljeća


NEW YORK - Novi album U2 "Songs of Experience" zasjeo je na prvo mjesto američke top ljestvice albuma, čime je irski bend postao prvi u povijesti s tim uspjehom u četiri uzastopna desetljeća.

U osamdesetima im je to uspjelo s Joshuom Tree, u devedestima s tri albuma (Achtung Baby, Zooropa i Pop), a u 'nultima' s još dva (How to Dismantle an Atomic Bomb i No Line on the Horizon).

Albume na broju jedan u četiri dekade imaju i Beatlesi, ali ne u uzastopnim.

Četiri broja jedan u uzastopnim desetljećima ostvarilo je još troje samostalnih umjetnika, Bruce Springsteen, Janet Jackson i Barbra Streisand.   

Album Songs of Experience prodan je u prvom tjednu u Americi u 185.000 primjeraka, što je najbolja tjedna prodaja nekog rock albuma u cijeloj godini.
 


Indija zabranila emitiranje tv-reklama za prezervative u dnevnom programu


NEW DELHI - Indijske su vlasti zabranile emitiranje promidžbenih poruka za prezervative u dnevnom dijelu tv-programa, pozivajući se na pravila o prikazivanju "vulgarnih sadržaja" i na pravila o zaštiti djece.

Ministarstvo informiranja, televizijske difuzije i radiodifuzije na adresu 900 indijskih tv-kanala uputilo je odredbu po kojoj se između 6 sati ujutro i 22.00 sata ne smiju emitirati promidžbene poruke za prezervative pod prijetnjom oštrih sankcija.

"Zasad se svim tv-mrežama savjetuje da reklamne sadržaje u kojima se prikazuju i spominju prezervativi, a namijenjeni su odraslim osobama, ne emitiraju u vremenu od 6.00 do 22.00 sata, jer predstavljaju neprikladan sadržaj za djecu", stoji u upozorenju.

Javni i privatni tv-programi u Indiji prate se u 183 milijuna domaćinstava.

Spolni odnosi su još uvijek tabu tema u konzervativnoj i vrlo tradicionalnoj Indiji, a polemike zbog emitiranja reklama o prezervativima nisu novost.

 

"Obliku vode" najviše nominacija za Zlatni globus


LOS ANGELES - Mračna bajka "Oblik vode" meksičkog redatelja Guillerma del Tora osvojio je najviše, sedam nominacija za filmsku nagradu Zlatni globus, uključujući i onu u kategoriji najbolje drame, objavljeno je u ponedjeljak.

Nakon "Oblika vode", koji je pobjednik i ovogodišnjeg filmskog festivala u Veneciji, slijedi novi film Stevena Spielberga, političko-novinarski triler "The Post" sa šest nominacija.

Osim ova dva filma, u kategoriji najbolje drame nominirani su i ratni film "Dunkirk" Christophera Nolana, crna komedija "Tri plakata izvan grada" i romantična komedija "Zovi me svojim imenom".

U kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla nominirani su filmovi "Lady Bird", "Ja, Tonya",  "The Disaster Artist", "Bježi" i "Najveći showman".

Među nominiranima za najbolje glumce u dramskoj kategoriji su Daniel Day-Lewis, Tom Hanks, Gary Oldman i Denzel Washington. Za najbolje glumice u istoj kategoriji borit će se, među ostalima, Jessica Chastain, Frances McDormand i Meryl Streep.

Među nominiranima u glumačkim kategorijama u mjuziklu ili komedijama nalaze se i Steve Carell, James Franco i Hugh Jackman te Judi Dench, Helen Mirren i Emma Stone.

Dobitnici Zlatnih globusa, nagrade koju dodjeljuje Udruženje stranih dopisnika u Hollywoodu i smatraju se najboljim pokazateljem uoči Oscara, bit će objavljeni 7. siječnja.



Aboridžinka Jessica Mauboy predstavljat će Australiju na Euroviziji


SYDNEY - Australka Jessica Mauboy, aboridžinskog podrijetla predstavljat će iduće godine u svibnju u Portugalu svoju zemlju na natjecanju za pjesmu Eurovizije.

Australija službeno sudjeluje u najvećem svjetskom glazbenom natjecanju od g. 2015.

"Imam uzbudljive vijesti! Na natjecanju za pjesmu Eurovizije 2018. predstavljat ću Australiju", napisala je dvadesetosmogodišnja Mauboy na Twitteru.

"Iz dubine duše ću pjevati za Australiju. Jako sam ponosna što ću službeno predstavljati svoju zemlji i pomalo sam nervozna, uglavnom zbog izbora haljine", dodala je.

Bit će to drugi glazbeničin nastup na Euroviziji. Godine 2014. nastupila je u Danskoj u nenatjecateljskom dijelu ispred australske i aboridžinske zastave. Prvi je put u povijesti Eurovizije jedna neeuropska zemlja nastupila u tom dijelu natjecanja.

Mauboy je porijeklom iz Darwina. Glazbeni producenti su je zapazili nakon nastupa na australskom Supertalentu 2006. Otad je prodala više od 3,4 milijuna CD kopija pet izdanih albuma i glumila u nekoliko tv serija i filmova.



Modeli željeznice Neila Younga na dražbi prodani za 300.000 dolara


LOS ANGELES - Velika kolekcija modela vlakova i željeznica koji su pripadali folk-rock pjevaču i autoru pjesama Neilu Youngu, na dražbi je postigla cijenu od gotovo 300.000 dolara.

Osim modela vlakova na dražbi su ponuđeni i njegovi automobili te glazbena oprema sedamdesetdvogodišnje glazbene ikone.

Young, koji već desetljećima skuplja modele željeznica ponudio je više od 230 dijelova na dražbi koju je organizirala aukcijska kuća Julien's u Los Angelesu.

Po narudžbi obojana lokomotiva "Commodore Vanderbilt 4-6-4" prodana je za 10.000 dolara.

Pjevač je svojedobno ispripovijedao da mu je veliki model željeznice postavljen na njegovu kalifornijskom ranču pomogao da se bolje poveže sa sinom Benom koji boluje od cerebralne paralize.

Na dražbi je prodano i nekoliko Youngovih automobila. Buick kabiolet 76X Road master Skylark iz 1953. s upravljačem na kojemu piše "proizvedeno za Neila Younga" postigao je cijenu od 400.000 dolara.

Među ostalim predmetima su se našle gitare, pojačala i mikrofoni.

Dio prihoda ide školi Bridge u Kaliforniji koju je Young osnovao zajedno s bivšom suprugom Pegi, a namijenjena je djeci s govornim i fizičkim poremećajima.

 

Nov i učinkovit lijek daje nadu oboljelima od Huntingtonove bolesti


LONDON - Znanstvenici su prvi put uspjeli ispraviti defekt na proteinu koji uzrokuje Hungintgonovu bolest ubrizgavanjem u pacijentovu spinalnu tekućinu lijeka tvrtke Ionis Pharmaceuticals, kojim je učinkovito snižena razina toksičnog proteina u mozgu.

Huntingtonovu bolest je posljedica genetske mutacije i uzrokuje je pogreška u dijelu DNK koji se zove Huntingtonov gen. Genetska pogreška oštećuje protein i pretvara ga u ubojicu moždanih stanica, a novi eksperimentalni lijek koji se ubrizgava u spinalnu tekućinu (tekućinu koja okružuje mozak i moždinu) na siguran način uspijeva sniziti razinu toksičnog proteina u mozgu.

Profesorica kliničke neurologije s londonskog Sveučilišnog Collegea, Sarah Tabrizi, koja je vodila istraživanje, kazala je da je učinkovitost novoga eksperimentalnog lijeka bez presedana.

"Prvi put imamo terapiju koja pruža oboljelima nadu da se napredovanje ove opake bolesti može usporiti ili spriječiti", rekla je Tabrizi.

Ističe da još ne možemo govoriti o lijeku za bolest. Ona i kolege smatraju da je potrebno provesti daljnja istraživanja kako bi se ustanovilo može li se promjenom defekta na spomenutom proteinu promijeniti i tijek bolesti.

U studiji koju je vodila s kolegama sudjelovalo je 46 pacijenata. Znanstvenici su se isprva bojali da bi lijek mogao izazvati meningitis, no nije bilo takvih nuspojava. Postupak je proveden u Centru za eksperimentalnu neurologiju Leonard Wolfson u londonskoj državnoj bolnici za neurologiju i neurokirurgiju.

Postignuće stručnjaci smatraju najvećim otkrićem na području neurodegenerativnih bolesti u posljednjih pola stoljeća. Huntingtonova bolest je u usporedbi s Parkinsonovom, Alzheimerovom i bolesti motornog neurona bez sumnje najteža i najrazornija.

Ova progresivna neurodegenerativna nasljedna bolest utječe na mentalne sposobnosti pojedinca i na koordinaciju pokreta.

Simptomi i znakovi bolesti razvijaju se podmuklo, a obično počinju u dobi od 35 do 50 godina. Demencija ili psihijatrijski poremećaji (depresija, apatija, iritabilnost, anhedonija, asocijalno ponašanje, bipolarni poremećaj ili shizofrenija) razvijaju se prije ili istodobno s poremećajima pokreta.

Pojavljuju se i abnormalni pokreti: trzanje udova, živahan hod, nemogućnost obuzdavanja motoričkih radnji kao što su plaženje jezika, grimase lica, ataksija i distonija.

S pogoršanjem poremećaja hod postaje nemoguć, gutanje otežano, a demencija izrazita.

Pacijenti obično umiru desetak do dvadeset godina nakon početka pojave simptoma.

Britanski znanstvenici ističu da uspjeh u ranoj fazi kliničkih istraživanja obećava. Terapiju je razvila tvrtka Ionis Pharmaceuticals, a prava su prodana tvrtki Roche.



Rad za računalom i važnost pauza svakih sat vremena

 
BERLIN - Osobe čiji je posao vezan uz višesatni rad za računalom moraju praviti stanke od po pet do petnaest minuta svakih sat vremena, jer u suprotnom zurenje u ekran može rezultirati oštećenjem vida, glavoboljom i boli u vratu i leđima, podsjetili su njemački liječnici.

Istraživanje koje su proveli njemački znanstvenici pokazalo je da nije toliko važno koliko zaposlenici dugo rade, već na koji način planiraju svoj radni dan.

Pokazalo se da su osobe koje su pazile da redovito odlaze na kratke pauze bile puno odmornije i produktivnije od onih koje su radile više sati "u komadu".

Najboljim se pokazao omjer od 52 minute rada, nakon čega bi uslijedilo pet do petnaest minuta odmora. Usto su zaposlenici koji su se pridržavali ovakvog rasporeda imali izvrsnu razinu usredotočenosti na posao. Čitavih su sat vremena bili u potpunosti posvećeni radnoj zadaći, što znači da pritom nisu provjeravali ni Facebook ni privatni email.

Kad su osjetili laganu slabost, a to je obično bilo nakon sat vremena, uzeli su kratak predah tijekom kojeg bi se odvojili od posla, što im je omogućilo da se radu vrate odmorni i produktivni.

Njemački su znanstvenici podsjetili da mozak prirodno funkcionira s naglim rastom i padom energije. Ona obično raste sat vremena, nakon čega slijedi 5 do 10 minuta dug pad.

Objasnili su da uzimanje pauze ne znači nastavak sjedenja za kompjuterom i dopisivanje s prijateljima. U pauzi treba ustati, prošetati po prostoriji ili, ako je moguće, izaći izvan zgrade. Baterije se mogu napuniti razgovorom s kolegama, kratkom šetnjom, čitanjem.

Upozoravaju kako ne treba čekati da organizam bude toliko iscrpljen da vam tijelo samo 'poruči' da trebate predah. Ukoliko vam se to dogodi, prekasno je, jer ste već umorni i dekoncentrirani.



Kina u orbitu lansirala prvi alžirski telekomunikacijski satelit


PEKING - Kina je u ponedjeljak u orbitu poslala prvi alžirski satelit namijenjen telekomunikacijskim potrebama te zemlje, što je početak uspješne svemirske suradnje između dviju zemalja, izvijestili su kineski mediji.

Alcomsat-1 je lansiran s kineske rakete u nedjelju nedugo iza ponoći po mjesnom vremenu iz centra Xichang u pokrajini Sečuan, izvijestila je agencija Nova Kina.

Satelit će koristiti Alžirci za emitiranje televizijskih programa, za hitne telekomunikacijske potrebe, za multimedijsko obrazovanje na daljinu, za komunikaciju među tvrtkama ili za satelitsku navigaciju.

Nedugo nakon lansiranja satelita, kineski predsjednik Xi Jinping i njegov alžirski kolega Abdelaziz Buteflika razmijenili su čestitke, prenosi Nova Kina.

"Projekt Alcomsat-1 predstavlja prvu svemirsku suradnju između Kine i jedne arapske zemlje. Imat će značajnu ulogu u promicanju ekonomskog razvoja Alžira, u poboljšanju uvjeta života njegovih stanovnika i bit će važan za društveni napredak zemlje", rekao je Xi.

Alžirski je predsjednik istaknuo da je njegova zemlja spremna na jačanje daljnje suradnje s Kinom, piše Nova Kina.

 

Razvoj čovječanstva dosegnuo vrhunac, napredovanje u opadanju


PARIS - Dugo se vjerovalo da je čovjekov razvoj dugačak proces koji se sastoji od stalnog napredovanja koje će trajati zauvijek. No znanstvenici vjeruju da je ljudski rod dosegnuo svoj vrhunac, da se upravo kreće preko svojih mogućnosti te da je čovjekov napredak u opadanju.

U sklopu velikog istraživanja provjereni su podatci stari 120 godina. Znanstvenici su zaključili da postoje granice kada su posrijedi ljudske karakteristike i osobine, poput godina života, kao i krajnje granice kada su posrijedi ljudska visina i snaga.

U ovom trenutku mi i dalje nastojimo pomicati te granice, podsjećaju znanstvenici. Upozoravaju da, s obzirom na način na koji mijenjamo okoliš u kojem živimo, a pritom misle i na globalno zagrijavanje, ne samo da te granice ne ćemo uspjeti pomaknuti nego će nas posljedice globalnog zagrijavanja prisiliti na nazadovanje.

Čovječanstvo je dugo napredovalo. Brzina trčanja koja se nekoć činila nezamislivom danas je uobičajena, pomaknute su i granice kada je čovjekova životna dob posrijedi, no s vremenom će biti sve manje takvih rekordnih postignuća i rezultata, pokazuje novo istraživanje.

Sve će manje ljudi uspijevati dosegnuti rekord u brzini trčanja, no ne će ga i premašiti, a ni ljudska životna dob više se ne će znatno produljivati, pišu znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Frontiers in Psychology.

"Neka se svojstva više ne mijenjaju nabolje, unatoč stalnim znanstvenim, medicinskim i nutricionističkim poboljšanjima i postignućima. To znači da su moderna društva omogućila ljudskoj vrsti da dosegne svoje granice. Prva smo generacija ljudi koja je toga svjesna", kaže profesor Jean-Francois Toussaint s pariškoga Sveučilišta Descartes.

"Istodobno u nekim stvarima i postignućima postupno nazadujemo. Velikim smo dijelom za to sami odgovorni, jer smo negativno utjecali na vlastiti okoliš", ističe Toussaint.

"Bit će to jedan od najvećih izazova stoljeća u kojem živimo, osobito zbog pritiska antropogenih čovjekovih aktivnosti koje će biti odgovorne za negativan učinak na ljudsko zdravlje i na okoliš", kazao je pariški profesor.

"Proučavajući opadanje spomenutih tendencija zaključili smo da su one rani signali da se nešto izmijenilo, ali ne nabolje. U zadnjih desetak godina među stanovništvom nekih afričkih zemalja zamijetili smo da se njihova visina općenito smanjila, što upućuje na to da neka društva nisu više u stanju priskrbiti dovoljnu količinu nutrijenata za svoju djecu niti održati zdravima svoje potomstvo", upozorava Toussaint.

Francuski profesor i njegovi kolege misle da bi se političari, vlade i ostale odgovorne osobe, u trenutku kad su utvrđena ograničenja ljudske vrste, trebale fokusirati na to da se ljudima zajamči mogućnost dosezanja sadašnjih limita, a ne inzistirati na daljnjem pomicanju granica.

"S obzirom na ograničenja kada je okoliš posrijedi, treba uložiti puno više sredstava u postizanje ravnoteže s obzirom na sve snažnije pritiske na ekosustave. Tek ako se uspije u tomu moći ćemo razmatrati mogućnost daljnjeg napredovanja kada su posrijedi ljudski vijek i većina ljudskih biomarkera", kaže Toussaint.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus