10:47, 25. Travanj 2019

kultura...

Kultura 12. ožujka 2019.

Objavljeno: 12.03.2019 u 05:35
Pregledano 100 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura 12. ožujka 2019.

ZAGREB, 12. ožujka 2019. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Opus Clinta Eastwooda u zagrebačkoj Kinoteci

ZAGREB -
Zagrebačko kino Kinoteka posvetio je dio programa u ožujku opusu slavnog holivudskog glumca i redatelja Clinta Eastwooda, s osam odabranih filmova iz njegove više od pedeset godina duge karijere - Mistična rijeka, Nepomirljivi, Pisma s Iwo Jime, Ponoć u vrtu dobra i zla, Gran Torino, Blijedi jahač, Mostovi okruga Madison i njegov najnoviji film – Mula.

Svjetsku slavu Eastwood je stekao u vesternima Sergija Leonea 60-ih godina, dok je njegov holivudski uspon obilježio nezaboravni glumački angažman u Prljavom Harryju 1971. godine.

Program u Kinoteci je posvećen njegovim redateljskim radovima koji su izazvali veliku pozornost kod publike i kritike. Filmovi su mu čak deset puta bili nominirani za nagradu Oscar, a dosad ju je osvojio četiri puta u kategorijama najbolje režije i najboljeg filma (Nepomirljivi i Djevojka od milijun dolara, a ostale nominacije zaradio je za Mističnu rijeku i Pisma s lwo Jime).

Kinoteka u utorak prikazuje kriminalističku dramu Mistična rijeka (2003) film o tri prijatelja, Seanu (Kevin Bacon), Jimmyju (Sean Penn) i Daveu (Tim Robbins), čiji su životi obilježeni događajem iz djetinjstva i tragedijom koja je zadesila jednog od njih.

Za srijedu je najavljena projekcija filma Blijedi jahač (1985.) inspiriranog klasičnim vesternom Georgea Stevensa, što je naturalistička obrada romantične vestern priče o tajanstvenom jahaču u kojoj Clint Eastwood ima glavnu ulogu.

Slijede Nepomirljivi (1992) o ostarjelom revolverašu koji dobiva ponudu za unosan posao, u kojemu glume još Gene Hackman, Morgan Freeman i Richard Harris te Gran Torino (2008) u kojemu je Eastwood mrzovoljni udovac koji se i dalje čvrsto drži svojih predrasuda unatoč svim promjenama koje se događaju oko njega.

Film Pisma iz Iwo Jime (2006) vraćaju gledatelje više od pola stoljeća unazad kada su se američka i japanska vojska susrele su se na Iwo Jimi, a desetljećima poslije, iz zemlje na tom golom otoku iskopano je nekoliko stotina pisama koja oslikavaju lica i glasove ljudi koji su se ondje borili, kao i iznimnoga generala koji ih je vodio.

Prikazat će se i Ponoć u vrtu dobra i zla (1997), koji prati život njujorčanina Johna Kelsa (John Cusack) koji stiže u Savannu kako bi napisao članak o elegantnoj i ekskluzivnoj božićnoj zabavi te se nađe u središtu senzacionalnog suđenja za ubojstvo svome domaćinu Jimu Williamsu (Kevin Spacey).

Tu je i romantična drama Mostovi okruga Madison (1995) o dvoje običnih ljudi slučajno su se susreli i doživjeli nesvakidašnju romansu, s Eastwoodom i Meryl Streep u glavnim ulogama.

Za kraj programa odabran je film Mula (2018) najnoviji iz njegova redateljskog opusa, u kojem i ostvaruje naslovnu ulogu – uz Bradleyja Coopera, Noela Gugliemija, Laurencea Fishburnea, Dianne Wiest i Andyja Garciju. Film prati devedesetogodišnjaka Earla koji u jednom trenutku bankrotira i čeka ovrhu, a u drugom postaje mula meksičkog kartela.

 

Izložba posvećena dizajneru Mihajlu Arsovskom u HDD galeriji

ZAGREB -
Izložba "Opremio: Mihajlo Arsovski - Oblikovanje knjiga i periodike od 60-ih do danas", koja se u utorak otvara u zagrebačkoj HDD galeriji, tematizira opus tog istaknutog grafičkog dizajnera, jednog od najznačajnijih na području hrvatskog grafičkog dizajna uopće.

Kustosi Marko Golub i Dejana Kršić izložbom su obuhvatili publikacije dizajnirane u vremenskom rasponu od ranih šezdesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana, a prikazuju se i isječci iz televizijskog dokumentarnog filma “Slovo i riječ” Radovana Ivančevića iz 1972. godine.

“Mihajlo Arsovski nesumnjivo je jedna od najznačajnijih figura hrvatskog grafičkog dizajna uopće, štoviše pojedini dijelovi njegovog opusa, kao veće cjeline ili pojedinačni fragmenti – prije svega plakati, naslovnice knjiga i časopisa ili fascinantne kompozicije teksta, slovnih znakova, tekstura i slika – i sami su stekli svoj vlastiti mitski status, voljeni od onih u čijem su pogledu zatitrali, obožavani od svih koji pažljivije čitaju njihov pažljivo nijansirani vizualni vokabular.", ustvrdili su kustosi u predgovoru izložbe.

Za razliku od većine drugih dizajnera tog perioda, Arsovski u dizajn ne dolazi iz slikarstva i ilustracije odnosno arhitekture, pa je njegov dizajnerski pristup bitno utemeljen na tipografiji, oblikovanju slovima.

"Kod Arsovskog slovo nije primarno shvaćeno kao područje književnog, literarnog, pjesničkog, poetskog, nego upravo vizualnog. Slovo, riječ, tu se javljaju kao vizualna činjenica, forma i kontraforma (uvijek izuzetno važna u tipografiji), prostor, volumen i slično", ocijenili su.

Kustosi kažu kako se već iz tog doista osnovnog, doista pojednostavljenog informativnog pregleda, jasno da iščitati kako je Arsovski, naročito u svom najaktivnijem razdoblju od ranih 60-ih do 90-ih imao sreću vezati se za institucije i ljude koji su desetljećima bili ne samo njegovi naručitelji, nego na izvjestan način i radna sredina, kulturni krug, a često i prijatelji.

Izložba predstavlja autorov rad od prvih brojeva časopisa Razlog, zatim knjiga iz istoimene biblioteke, časopisa Život umjetnosti, Biblioteke Kolo, časopisa i biblioteke Teka, izdanja SN Liber, do čitavog niza izdanja zagrebačkog CeKaDea koja između ostalog uključuju časopis Prolog i Politička misao, biblioteke Prolog, Znaci, Politička misao i Ekonomska biblioteka.

Na izložbu je uvršten i niz pojedinačnih knjiga, kataloga i publikacija koje se javljaju kroz čitav raspon njegove dizajnerske karijere, koji je najviše bilo od devedesetih do danas, kad Arsovski radi smanjenim intenzitetom, sporadično, održavajući veze s pojedinačnim autorima (prije svega književnicima i umjetnicima), a puno manje s izdavačima.

Osim knjiga, izloženo je i nekoliko plakata povezanih s knjigama: četiri iz serije promotivnih plakata za časopis Teka i plakat za nastup hrvatskih nakladnika na Frankfurtskom sajmu knjiga iz 1995.

Film “Slovo i riječ” ustupio je za izložbu HRT, a plakate Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena do 29. ožujka.


Balet "Coppélia" u petak u splitskom HNK

SPLIT -
Balet splitskog Hrvatskog narodnog kazališta u petak, 15. ožujka premijerno će izvesti komični balet Léa Delibesa "Coppélia" u koreografiji latvijskoga koreografa Aivarsa Leimanisa i pod ravnanjem maestra Harija Zlodre, najavljeno je u utorak na konferenciji za medije.

Riječ je o velikom produkcijskom "zaloguju", a splitsko je kazalište ovoga puta sve samo pripremilo za izvedbu, rekao je v.d. intendanta Goran Golovko. Pripreme su pri samom kraju, a Golovko se nada da će publika zaista uživati u pravoj baletnoj poslastici koja na splitskoj pozornici nije viđena 30 godina.

"To je bila vrlo uspješna predstava 1989. godine koja se na našoj pozornici zadržala punih šest sezona. Vjerujemo da postoje svi razlozi da tako bude i ovoga puta", poručio je Golovko, dok je ravnatelj Baleta Igor Kirov istaknuo kako je sretan i ponosan što imaju predstavu koja je izazov plesačima i lijepa za publiku.

Koreograf Aivaris Leimanis postavio je ovaj balet prije puno godina u Rigi (Latvija), a s tom su predstavom gostovali u Engleskoj, Poljskoj, Francuskoj i Švicarskoj. Predstava je razigrana i s puno šale, rekao je Leimanis, istaknuvši da splitski ansambl ima snažne soliste

"Ova je predstava za ljude koji vole klasični balet i dobru tehniku, ali je isto tako i za sve generacije. Svi su dobro došli na predstavu", rekao je Leimanis.

Coppelia će dirigentu Hariju Zlodri biti 21. baletna premijera u 29 godina rada u HNK Split. "Jako sam sretan, s maestrom Leimanisom je zaista krasno raditi jer se gotovo ni u što ne miješa", rekao je Zlodre.

U produkciji se koristi 80 kostima koji su, kako je rekao kostimograf Aleksandar Noshpal, detaljizirani, estetski pročišćeni, ali opet bogati. Napravljeni su tako da budu atraktivni i odraslima i djeci.

Scenograf je Slaven Raos, oblikovatelj svjetla Branimir Bokan, a u glavnim će ulogama nastupiti solisti splitskoga baleta Eva Karpilovska (Swanilda), Ivan Boiko (Franz) i Dimitrij Rodikov (doktor Coppelius).

Preminula književnica i prevoditeljica Irena Lukšić

ZAGREB - Književna prevoditeljica, spisateljica, znanstvenica i urednica Irena Lukšić, dugogodišnja članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, umrla je u 67. godini.

Irena Lukšić rodila se 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi.

Studij rusistike i komparativne književnosti završila je 1978. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1996.

Pisala je prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodila s ruskog djela Aksjonova, Berberova, Bunina, Harmsa, Čehova, Platonova, Brodskog, Koljadu, Tolstoja, Puškina i drugih

Njezina su djela prevedena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik, a uređivala je biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika. Bila je članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa te suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata.

Surađivala je s najvažnijim hrvatskim enciklopedijskim izdanjima te s američkom Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, a povremeno je nastupala kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu i sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.

U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti te uredila nekoliko antologija s područja rusko-hrvatskih književnih odnosa, posebno se baveći ruskom disidentskom i emigrantskom književnošću. Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije "Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima".

Objavila je romane "Konačište vlakopratnog osoblja" (1981), "Traženje žlice" (1987), "Povratak slomljene strijele" (2000), "Pismo iz Sankt-Peterburga" (2006), "Nebeski biciklisti" (2008), knjige kratkih priča i proza "Sedam priča i jedan život" (1986), "Noći u bijelom satenu" (1995), Sjajna zvijezda Rovinja (2001), "Nebeski biciklisti" (2008), "Očajnički sluteći Cohena" (2013) i dr.

Među brojnim nagradama ističu se  Zlatna plaketa Matice hrvatske za "Dnevnik Dragojle Jarnević" koji je priredila za tisak (2001.), Kiklop za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009., Kiklop za urednicu godine 2011. i 2012., Kiklop za knjigu eseja "Gradovi sela dvorci" 2013., godišnja nagrada DHKP-a za najbolji prijevod fikcionalnog djela 2009. i Nagrada Iso Velikanović Ministarstva kulture za najbolji prijevod 2011. godine

Pogreb Irene Lukšić bit će u četvrtak u 14.30 sati na groblju Sv. Petar u Dugoj Resi.


Preminuo istaknuti hrvatski glazbenik Dubravko Vorih

ZAGREB - Bas gitarist i skladatelj Dubravko Vorih preminuo je u Zagrebu u 59. godini nakon kratke i teške bolesti, objavila je u utorak Hrvatska glazbena unija.

Vorih je karijeru započeo s grupom Pro Futuro klavijaturista Stanka Juzbašića 1976. Svirali su jazz rock na tragu Soft Machinea i Chicka Coreae. Usporedo s jazz karijerom sve više se okreće rocku pa tako postaje član Parnog valjka, da bi vrlo brzo s gitaristom Zokom Cvetkovićem i Draženom Scholzom oformio band Parlament s kojim snima albume "Imena i legende" i "Sve piše u zvijezdama".

U Ljubljanu odlazi 1983. gdje surađuje s jazz glazbenicima Ratkom Divjakom i Bracom Doblekarom, a u Zagrebu svira s legendarnim Stanleyjem Clarkeom na jazz festivalu gdje Clarke poziva bas gitariste da mu se pridruže.

Nakon toga odlazi u Njemačku i svira u grupi rumunjskog trubača Nicka Stefanescua u grupi Nick Steven Clan, a u Kölnu usavršava sviranje jazza s gitaristom Renatom Rožićem, bubnjarom Krunom Levačićem i saksofonistom Sašom Nestorovićem. Ubrzo zatim postaje član grupe Paula Lowea, klavijaturista i producenta i svira soul s vodećim imenima kölnske scene.

Vraća se u Hrvatsku gdje počinje novu karijeru. Osniva Dubravko Vorih & New Tribe u kojem sviraju Saša Nestorović, Matija Dedić, Zoran Jager i Kruno Levačić. Izdaje album Mr. Clean za Croatia Records (1999.), te Live in Sax kao Dubravko Vorih Quintet sa Sašom Nestorovićem, Darkom Jurkovićem, Matijom Dedićem i Krunom Levačićem na kojem svira jazz standarde.

Treći album Catwalk izdaje Pučko otvoreno učilište gdje Vorih radi kao voditelj tečaja za bas gitaru. Ubrzo dobiva poziv da se priključi bandu Prljavo kazalište. S klavijaturistom iz Prljavaca Juricom Leikauffom te bubnjarom Markom Rabatićem oživljuje New Tribe, te se bandu pridružuje tenor saksofonist Mario Bočić i gitarist Davor Čivrak.

Zadnji veliki nastup imao je prošle godine s Prljavcima na slavljeničkoj večeri pred oko 25 tisuća ljudi na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj, premda je već tada bio bolestan.

Četvrti album Two Faces of Jazz and Soul s 19 skladbi objavljen je u izdanju Aquarius Recordsa. Dubravko Vorih dobitnik je nagrade Status za najboljeg bas gitaristu 1999.

Detalji oko pogreba bit će objavljeni naknadno.

--------------------------------------------------------------------------------------------

IZ SVIJETA  (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Andrew Ridgeley piše knjigu o prijateljstvu s Georgeom Michaelom

LONDON - Kao kolega i prijatelj iz škole, a potom i član banda Wham!, Andrew Ridgeley vjerojatno je poznavao Georgea Michaela bolje od bilo koga drugoga. Nedavno je najavio da će objaviti knjigu o njihovu prijateljstvu i osnivanju popularnog dua, prenosi Sunday Post.

U knjizi "George & Me" Ridgeley će prikazati svoj i Michaelov uspon do slave i uspjeha, a pisat će i o njihovu zajedničkom oproštajnom koncert održanom 1986. na londonskom Wembleyu.

George je umro na Božić 2016. u dobi od 53 godine, a Ridgeley je tada napisao: "Plakao sam kao nikada prije u životu".

On i bivši prateći vokali grupe, ženski pop duo Pepsi i Shirlie odali su vrlo emotivno priznanje Georgeu na dodjeli Brit Awardsa 2017. godine.

"Sve je započelo vrlo uobičajeno. Godine 1975. bili smo tek dvojica dječaraca koji su dijelili sličan smisao za humor, ljubav prema sličnoj vrsti glazbe koja život znači, prema umjetnosti. Iz toga su se rodile uspješnice", piše Ridgeley među ostalim u svojoj knjizi.

Izvršna direktorica izdavačke kuće Michael Joseph/Penguin, Louise Moore kazala je da je "Ridgeley jedina osoba koja je mogla ispripovijedati priču o Michaelu na pravi način", jer riječ je o "memoarima o ljubavi, prijateljstvu i o glazbi".

"Kad mi je prvi put iznesena zamisao o knjizi, odmah sam je prihvatila, želeći objaviti i prenijeti priču milijunima njihovih obožavatelja. Užitak je i privilegij raditi s Andrewom. Iznimno smo uzbuđeni zbog objavljivanja knjige", kazala je Moore.


Anđeli ljepote laserom brišu grafite u Firenci

FIRENCA - Snop srebrnog svjetla briše načrčkana crna slova na znamenitom Ponte Vecchiju. Firentinski lovci na grafite imaju novo oružje - laser.

Zlato blista u izlozima malenih draguljarnica poredanih na srednjovjekovnom kamenom mostu, jednom od simbola Firence. Ali u oči upadaju i nažvrljane poruke turista i strastvene deklaracije zaljubljenih 'Romea' što ga nagrđuju.

Skupina volontera koju nazivaju "Anđelima ljepote" odlučna je gradskim znamenitostima vratiti izvorni sjaj. U tome im pomaže infracrveni laser posljednje generacije, dar talijanske tvrtke za proizvodnju lasera El.En.

"Laser briše grafite ne oštećujući kamen ispod", kaže Daniela Valentini, voditeljica "Anđela", skupine za obnovu kulturnog nasljeđa.

"Neke grafite je teže ukloniti, poput onih napisanih srebrnom ili crvenom bojom. Ovisi to i o tome koliko je porozan kamen i koliko je dugo grafit ondje", rekla je.

Čuje se lagano cvrčanje dok njezin laser briše poruku "Ja sam bio ovdje" nekog turista. Nije prošlo dugo i trag njegove nazočnosti nestao je. Proces je pogledalo i ponešto znatiželjnih turista.

"Očistili smo 28 znamenitosti upisanih u povijesnu baštinu UNESCO-a diljem svijeta", kaže glavni direktor El.Ena Paolo Salvadeo.

Laserom se inače uklanja prljavština sa svega, od fresaka do spomenika.

Tvrtka, specijalizirana za izradu medicinskih i industrijskih lasera, donirala je nekoliko uređaja muzejima diljem svijeta, od njujuroške MOMA-e do Vatikana.

Međutim, laser darovan Anđelima ljepote u Firenci prvi je koji je napravljen za brisanje grafita.

Uređaj koji tržišno vrijedi 70.000 eura učinkovit je, ali relativno spor. Potrebno je do 20 minuta da se očisti 10 četvornih centimetara zida.

"Uobičajena tehnika pjeskarenja uvijek uklanja i malen dio površine koju se tretira. Laser, međutim, može obnoviti obnoviti bez toga", kaže Salvadeo.

Umirovljenik Roberto Lepri (67) tek je počeo raditi kao Anđeo. Bivši električar, rođen blizu Ponte Vecchija, prošao je posebnu obuku za brisača grafita.

"Moramo učiniti sve što možemo da zaustavimo degradaciju grada. Trebat će vremena, ali ja ga sada imam napretek", rekao je.

Dio mosta koji je očišćen u siječnju, opet je zašaran. Valentini priznaje da je to frustrira.

"Voljela bih da ti klinci vide koliko nama vremena i energije treba da očistimo ono što oni zašaraju za par sekundi", rekla je.


Ariana Grande lansirala novi napitak za Starbucks

MIAMI - Obožavatelji Ariane Grande poželjet će umjesto u školu otići u Starbucks da bi isprobali nov napitak koji je za popularni lanac kafeterija kreirala njihova omiljena pop zvijezda.

Grande je lansirala "it" napitak pod nazivom "Cloud Macchiato", što je i sama potvrdila na društvenim mrežama.

Cloud Macchiato je kremasta smjesa čiju osnovu čini espresso, potom ide hladno tučeno vrhnje i par kapljica karamela.

Kofeinski napitak "težak" 180 kalorija Starbucks opisuje kao "lagano pjenasto piće i sasvim nov način da zavolite svoj macchiato." Možete odabrati hladu ili toplu varijantu napitka s okusom cimeta ili karamela.

Grande je na Twitteru objavila i nekoliko fotografija na kojima ispija "Cloud Macchiato", odjevena samo u zelenu pregaču s natpisom Starbucks.

Nakon njezine objave obožavatelji su reagirali duhovitim dosjetkama. "Tko će se usuditi kupiti neku drugu količinu osim grande", napisao je jedan obožavatelj.

No nisu baš svi oduševljeni napitkom. Grande su kritizirali zbog njegovih sastojaka. Mlada pjevačica tvrdi da je veganka, a pjenica na vrhu napitka napravljena je od tučenog bjelanjka.
 

Prehrana siromašna ugljikohidratima povećava rizik od poremećaja srčanog ritma

LONDON - Popularne dijete kojima se konzumentima preporučuje nizak udio ugljikohidrata u prehrani, a promiču ih poznate osobe, poput Gwyneth Paltrow i sestara Kardashian, ali i neki liječnici, mogu povećati rizik od razvoja poremećaja srčanog ritma što može rezultirati i moždanim udarom, pokazuju nova istraživanja.

Kod osoba koje u organizam unose manje energije iz škrobnih namirnica poput kruha, tjestenine i krumpira zabilježeni su veći izgledi za razvoj fibrilacije atrija, ustanovili su znanstvenici koji su proučavali učinak unosa ugljikohidrata u organizam na zdravlje.

Došli su do zaključka da su osobe koje pate od poremećaja srčanog ritma ili fibrilacije atrija (AFib) sklonije moždanom udaru, kao i zatajenju srca.

"S obzirom na potencijalni utjecaj na razvoj aritmije, naša studija upućuje na to da bi se ova popularna dijeta, odnosno metoda kontroliranja težine trebala preporučivati s puno opreza", kazao je dr. Xiaodong Zhuang, kardiolog s kineskog Sveučilišta Sun Yat-Sen u Guangzhou, koji je vodio istraživanje.

Studija je bila usredotočena na nedostatke što ih nosi potpuno izbacivanje ugljikohidrata s jelovnika, a vođena je u sklopu velikog istraživanja kojim je obuhvaćeno pola milijuna ispitanika.

Rezultati studije bit će predstavljeni na godišnjoj međunarodnoj konferenciji Američkoga kardiološkog zbora u New Orleansu. Temelje se na podacima iz dugogodišnje studije o opasnostima od razvoja srčanih bolesti u koju je bilo uključeno 14.000 osoba koje na početku studije nisu bolovale od AFib-a.

Kod osoba koje su dnevno dobivale manje od 45 posto kalorija iz ugljikohidrata evidentiran je 18 posto veći rizik od razvoja fibrilacije atrija u odnosu na osobe koje su ugljikohidrate konzumirale u umjerenim količinama, što znači između 45 i 52 posto kalorija.

Ustanovili su i da je rizik od razvoja fibrilacije atrija bio povećan neovisno o vrsti masnoća i proteina kojima je zamijenjen unos ugljikohidrata.

"Dijeta utemeljena na maloj količini ugljikohidrata povezuje se s povećanim rizikom od AFib-a bez obzira na vrstu proteina i masnoća koje su zamijenile ugljikohidrate", kazao je dr. Zhuang.

Znanstvenici pretpostavljaju da se to događa jer ljudi koji konzumiraju manje ugljikohidrata u prehranu unose više crvenog mesa i zasićenih masnih kiselina koji uzrokuju upale i plodno su tlo za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Istodobno konzumiraju manje voća, povrća i žitarica, odnosno namirnica koje imaju protuupalni učinak.


WHO: Svijet se mora pripremiti za neizbježnu sljedeću pandemiju gripe

LONDON - Svijet će se neizbježno morati suočiti s još jednom pandemijom gripe te se treba pripremiti za moguće posljedice koje bi ona mogla prouzročiti, a pritom se ne smiju podcijeniti svi rizici koji idu uz tu bolest, priopćila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Iznoseći globalni plan o tomu kako se boriti protiv te virusne bolesti i na koji način preduhitriti moguću globalnu epidemiju, WHO u priopćenju ističe da se "ne treba pitati hoće li biti sljedeće pandemije gripe, nego kada će se ona dogoditi".

"Opasnost od pandemijske gripe uvijek postoji", rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije. "Moramo biti vrlo oprezni i spremni, jer će troškovi velike epidemije gripe daleko nadmašiti svotu namijenjenu zaštiti."

Zadnja svjetska pandemija gripe koju je prouzročio virus H1N1 poharala je svijet 2009. i 2010. godine. Studije su pokazale da je tijekom prve godine pandemije bila zaražena svaka peta osoba, a stopa smrtnosti je iznosila 0,02 posto.

Zdravstveni stručnjaci i WHO upozoravaju i strahuju da će još smrtonosniji virus gripe jednog dana prijeći sa životinja na ljude, mutirati te zaraziti više stotina tisuća ljudi.

Postoje razni tipovi virusa gripe koji se stalno mijenjaju, a svake se godine u sezonskim epidemijama širom svijeta zarazi oko milijarda ljudi.

Među njima je tri do pet milijuna vrlo teških slučajeva, što najčešće rezultira smrću između 290.000 i 650.000 zaraženih uslijed raznih komplikacija povezanih sa sezonskim gripama.

U sprečavanju nekih tipova gripe pomaže cjepivo, zbog čega WHO preporučuje cijepljenje svake godine, osobito kad je riječ o zaposlenima u zdravstvu ili zdravstveno ugroženim osobama, a to su ljudi treće životne dobi, djeca i kronično bolesne osobe.

U skladu s novim planom, koji se smatra najsveobuhvatnijim dosad, WHO kani poduzeti mjere čija je svrha zaštititi što više ljudi od sezonske gripe te se istodobno pripremiti za pandemiju.

Glavna dva cilja Svjetske zdravstvene organizacije su poboljšanje globalnih kapaciteta nadzora i brzo djelovanje. To bi trebalo postići na način da svjetske vlade razviju bolje alate prevencije, ranog otkrivanja, kontrole i liječenja gripe. Potrebno je razviti što učinkovitija cjepiva i antivirusne lijekove, stoji u priopćenju WHO-a.

 
 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus