04:14, 16. Studeni 2018

kultura...

Kultura, 12. listopada 2018.

Objavljeno: 11.10.2018 u 23:27
Pregledano 269 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura, 12. listopada 2018.

ZAGREB, 12. listopada 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Glazbeni svijet u Hrvatskoj u subotu slavi 70. rođendan glazbenog albuma

ZAGREB - Na Nacionalni dan albuma, 13. listopada, glazbeni svijet u Hrvatskoj proslavit će 70. rođendan albuma kao dobroga starog glazbenog formata koji je opstao unatoč svim trendovima znatno pridonoseći razvoju glazbene umjetnosti.

Iz Hrvatske diskografske udruge (HDU), koja provodi mnoge aktivnosti vezane uz tu obljetnicu, pozvali su sve zaljubljenike u glazbu da u subotu, 13. listopada u 13 sati uzmu predah od obveza i poslušaju svoj nadraži album u cijelosti te tako postanu dio velike zajednice koja će obilježiti glazbeni format albuma.

U sklopu Nacionalnog dana albuma, HDU će prvi put objaviti i top-listu prodaje ploča koje su među slušateljima glazbe opet atraktivne.

Ambasadori projekta su: Mia Dimšić, Vojko Vrućina, Tony Cetinski, Silente, Tomislav Bralić, Kim Verson, Ivan Dečak, Dalibor Pavičić i Mladen Puljiz.

U svijetu, unatoč padu ukupne prodaje, prihodi od prodaje ploča narasli su za 22 posto u odnosu prema 2016. te imaju stalni rast prihoda iz godine u godinu. U Hrvatskoj je prošle godine također porasla prodaja ploča u odnosu prema pretprošloj godini, i to za 26 posto.

Predsjednik Hrvatske diskografske udruge Želimir Babogredac izjavio je da najnoviji podatci o prodaji ploča potvrđuju da su vinilna izdanja albuma ponovno veliki trend u svijetu, a i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj diskografskoj udruzi, rekao je, odlučili su da će, kao i uvijek, pratiti svjetske trendove, a u skladu s time i prodaju vinila te objavljivati top-liste.

Top-lista prodaje vinila bit će dostupna na službenoj stranici top-lista.hr, gdje HDU svakog tjedna ujedno donosi i jedinu službenu i točnu listu emitiranja na hrvatskim radijskim postajama - HR Top 40 i tjednu listu prodaje albuma hrvatskih i stranih diskografa.


Otvoren seminar o kulturi, kreativnosti i umjetnoj inteligenciji

RIJEKA - Seminar o kulturi, kreativnosti i umjetnoj inteligenciji pod nazivom "I-relevantnost kulture u dobu umjetne inteligencije" otvoren je u petak u novome riječkom kulturnom centru RiHubu.

 Program skupa, zatvoren za javnost, osmislili su Gerfried Stocker, Vuk Ćosić i Kathrin Merkle. Na skupu sudjeluje desetak stručnjaka za umjetnu inteligenciju, a nakon rasprava sastavit će se preporuke vezane uz temu seminara koje će se poslati Vijeću Europe.

 Irena Kregar Šegota iz tvrtke "Rijeka 2020", koja je nositelj projekta Europske prijestolnice kulture u Rijeci, rekla je da se program Europske prijestolnice kulture proširuje i na organizaciju sličnih skupova, a to je već treći međunarodni skup u RiHubu, otvorenom prije dva tjedna. Rijeci je bitno domaćinstvo jer time jača svoju poziciju u mreži europskih gradova, dodala je.

 Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović je istaknuo da je Rijeka nedavno proglašena najboljim gradom među "pametnim gradovima" Hrvatske, a ujedno je član mreže europskih "pametnih gradova" koji se intenzivno koriste suvremenim inovativnim informatičkim tehnologijama u upravljanju i svakidašnjem životu grada.

 Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo rekla je da to ministarstvo u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova sudjeluje u organizaciji 19 skupova koji se održavaju u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe, a među njima je i taj seminar. Time se potiče kreiranje novih pogleda na buduće kulturne politike u Europi, rekla je.

 Matjaž Gruden iz Vijeća Europe istaknuo je da je u današnje vrijeme vrlo važan "simbiotski odnos slobode i kulture", a postavlja se pitanje kako će na taj odnos utjecati umjetna inteligencija i hoće li neizbježno ozbiljno ugroziti čovječanstvo, kako neki misle.

 U sklopu seminara je okrugli stol, otvoren za javnost, na kojem će sudjelovati spisateljica i predavačica koja istražuje odnos tehnologije, znanosti i umjetnosti Régine Debatty, profesor Filozofije medija na Fakultetu umjetnosti i dizajna Sveučilišta u Karlsruheu Matteo Pasquinelli, znanstvenik i profesor digitalne kulture na Sveučilištu u Zurichu Felix Stalder i umjetnički direktor kulturno-znanstvenog instituta Ars Electronica iz Austrije Gerfried Stocker.


Znanstveni skup u povodu 400. obljetnice dolaska kapucina u Zagreb

ZAGREB - Međunarodni znanstveni simpozij u povodu 400. obljetnice dolaska franjevaca kapucina u Zagreb počeo je u petak u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

 Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izrazio je zadovoljstvo što će znanstveni skup dati novo svjetlo na bogatu povijest franjevaca kapucina u Hrvatskoj.

 "Obljetnice su prilika da se vratimo na izvore koji nisu ljudski nego Božji", rekao je kardinal i dodao kako su i kapucinski izvori u Bogu.

  Stoga je, istaknuo je, potrebno uvijek vraćati se na njih. "U novije vrijeme upravo je blaženi kardinal Alojzije Stepinac želio ponovno uspostaviti kapucinsku prisutnost u Zagrebačkoj nadbiskupiji, napomenuo je te dodao  kako ih je stoga postavio na zagrebačku periferiju, u Dubravu, da budu blizu jednostavnom čovjeku.

 Bozanić je naglasio da povijest o kapucinima govori o hrvatskom kulturološkom krugu, koji se proteže od srednje Europe i Mediterana do granica prema istoku.  

 Simpozij je organizirala Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda B. Mandića.
 

Baština u fokusu Mjeseca hrvatske knjige 2018.

ZAGREB - Tradicionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2018. održavat će se s glavnom temom "Baš baština" i fokusom na baštinu kao temeljem nacionalnog i kulturnog identiteta, u njoj će s ukupno oko dvije tisuće programa sudjelovati više od 200 knjižnica diljem Hrvatske, a svečano će biti otvorena 15. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Manifestaciju od 1995. godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba (KGZ) uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture. U tih se mjesec dana, kako je rekla članica programskog i organizacijskog odbora Janja Maras iz KGZ-a na konferenciji za novinare u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nastoji dodatnim naporima intenzivnije govoriti o važnosti čitanja, knjige i znanja općenito.

"To se ostvaruje kroz dvije razine. Prva je središnji program koji uključuje svečano otvorenje, čitateljski maraton koji se svake godine održava 23. listopada, natjecanje čitanja naglas, te proglašenje Knjižnice godine od strane Hrvatskog knjižničarskog društva koje se održava na Dan hrvatske knjige 11. studenoga", rekla je Maras. Ove godine dobitnik toga naslova je Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir.

"Na lokalnoj razini svaka ustanova - narodne i školske knjižnice te druge institucije u kulturi koje se pridružuju manifestaciji - organizira svoje programe u suradnji sa svim svojim suradnicima i partnerima koji rade na osnovnom cilju, a to je popularizacija čitanja", dodala je.

Koordinatorica projekta Sara Džapo iz zagrebačke Gradske knjižnice napomenula je kako je, u godini koju je Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine, upravo baština okosnica programa Mjeseca hrvatske knjige 2018.

"Mnogobrojni programi ovogodišnje manifestacije stoga stavljaju naglasak na hrvatsku kulturnu baštinu. Glavna tema je 'Baš baština', a moto '(U)čitaj nasljeđe!'", rekla je Džapo.

Kulturna baština je širok pojam, napomenula je, a upravo se u motu "(U)čitaj nasljeđe!" primjećuje dvosmjeran proces u našem odnosu s baštinom: istodobno, mi gradimo baštinu i ona gradi nas.

Osim što je osnovna bit programa poticanje čitanja i naglasak na važnosti knjige, ona naglašava i važnost raznolikosti baštine, njezina očuvanja i spoznavanja njezine uloge u našim životima.

"O važnosti manifestacije svjedoče i podaci koji pokazuju da je od prvog izdanja Mjeseca hrvatske knjige 1995. godine, kada je svoje sudjelovanje prijavilo stotinjak knjižnica s oko 500 programa, danas, 24 godine poslije, u njemu sudjeluje nešto više od 200 knjižnica s preko dvije tisuće programa", napomenula je Džapo.

Osim osnovnih programa poticanja čitanja i promicanja važnosti knjige i knjižnica te knjižničnih usluga, poput raznih radionica, igraonica i predavanja za djecu svih dobnih skupina, izložbi, predstava za djecu, akcija nagrađivanja najčitatelja i slično, velik dio programa ove će godine biti izravno posvećen kulturnoj baštini.

"To su primjerice izložbe starih i rijetkih knjiga, posebice iz zaštićenih fondova i zavičajnih zbirki, pa radionice izrade etno nakita, literarnih i foto natječaja inspiriranih lokalnom baštinom, a čak je u programu i nekoliko kulinarskih radionica čiji je cilj naglasiti i očuvati gastronomsku tradiciju nekoga mjesta", istaknula je Džapo.

Glavni motiv manifestacije je glagoljica kao posebnost hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta, pa će velik dio programa biti posvećen upravo staroslavenskom pismu, a Knjižnice grada Zagreba upriličit će na sajmu knjiga Interliber u sklopu Znanstvenog kvarta i radionice izrade glagoljskih slova.

Dio središnjeg programa manifestacije je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja djece i mladih, koji ove godine nosi naziv "Do baštine na krilima mašte", a čitat će se knjige "Andautonac" Snježane Babić Višnjić , "Sve o Evi" Nene Lončar i "Letači srebrnih krila" Melite Rundek.

Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu KGZ-a Isabella Mauro istaknula je kako je riječ o tradiciji koja traje već 20 godina, a cilj je dodatno poticanje čitanja kod mladih čitatelja, posebice djece od 4. do 8. razreda osnovne škole.

Kviz se od 2011. godine realizira online, putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Hrvatskoj i dijaspori. Sudionici kviza biraju se nasumično putem programskog sustava, a svi finalisti ulaze u javno izvlačenje koje će se održati u završnici kviza 15. studenoga u NSK u Zagrebu. Glavna nagrada ove je godine tablet Lenovo.


Dani talijanske kulture u Rijeci, Puli i Novigradu od 13. do 28. listopada

RIJEKA - Dani talijanske kulture Generalnog konzulata Italije u Rijeci održat će se u Rijeci, Puli i Novigradu od 13. do 28. listopada, a na programu su kazališna predstava, izložbe, predavanja i druga događanja, najavljeno je na konferenciji za novinstvo u petak u Rijeci.

 Program Dana talijanske kulture, koji se odvija u okviru Tjedna talijanskog jezika u svijetu, počinje u subotu, 13. listopada predstavom "Romeo e Giulietta (Romeo i Julija)" Teatra stabile di Verona u prilagodbi i režiji Paola Valerija. Predstava će se odigrati u Srednjoj talijanskoj školi u Rijeci.

 U riječkoj galeriji Kortil 16. listopada se otvara izložba fotografija "Bramante e un archistar!" autora fotografija Gianluce Fiorea i autorice postava Laure Calderoni. To je fotografski prikaz šest suvremenih talijanskih arhitektonskih djela i njihova suodnosa s povijesnim arhitektonskim spomenicima. Naziv izložbe se oslanja na velikog renesansnog arhitekta Donatea Bramantea. Istovjetna izložba će se otvoriti u prostorijama Zajednice Talijana u Novigradu 17. listopada.

 Izložba starih riječkih razglednica "Un saluto da Fiume (Pozdrav iz Rieke)" autorice više kustosice Muzeja grada Rijeke Marije Lazanja Dušević otvorit će se u ovom muzeju 18. listopada. U sklopu dana talijanske kulture predstavit će se i tiskani katalog ove izložbe.

 U Puli će 17. listopada u Sveučilištu Juraja Dobrile Giuseppe O. Longo održati predavanje "Technologia e narrazione (Tehnologija i naracija)".

 Na konferenciji za novinstvo bili su gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, talijanski konzul u Rijeci Paolo Palminteri i predsjednica Zajednice Talijana u Rijeci Melit Sciucca koji su izrazili zadovoljstvo održavanjem ove manifestacije kao odrazom dobrih odnosa među nacionalnim zajednicama u Rijeci i uvažavanjem doprinosa talijanske zajednice gradu.

 
Opusi Bergmana i Chazellea u dvorani Kinoteke

ZAGREB - Zagrebačko kino Kinoteka u drugoj polovici listopada predstavlja dva važna redateljska opusa - od 16. listopada američkog 'wunderkinda' Damiena Chazellea, a od 23. listopada filmskog klasika Ingmara Bergmana.

U relativno kratkoj filmskoj karijeri koja traje tek nešto više pola desetljeća američki redatelj i scenarist Damien Chazelle uspio je stvoriti prepoznatljiv filmski potpis spojivši svoje dvije velike opsesije – film i jazz.

Osvojio je gotovo sve najprestižnije filmske nagrade i postao najmlađi dobitnik Oscara za režiju u povijesti dodjele Akademijinih nagrada, ističe se u najavi Kinoteke.

Program Kinoteke donosi njegov dugometražni prvijenac "Ritam ludila" (2014.), dramu s autobiografskim elementima o opsesiji i mukotrpnom putu do glazbenog savršenstva. Priča o odnosu talentiranog bubnjara na prestižnom konzervatoriju u Manhattanu (Miles Teller) i njegovog beskrupuloznog učitelja (J. K. Simmons) osvojila je niz prestižnih nagrada.

Planetarnu popularnost može zahvaliti svom hit mjuziklu "La La Land" (2016.) s Emmom Stone i Ryanom Goslingom, koji je nagrađen s čak šest Oscara, sedam Zlatnih globusa te pet nagrada BAFTA.

Bit će tu i njegov najnoviji film "Prvi čovjek", biografiju Neila Armstronga, kojom je otvoren ovogodišnji Venecijanski festival.

Riječ je o svojevrsnoj kronici Armstrongovog života i karijere, koja vodi gledatelje u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. S Ryanom Goslingom u glavnoj ulozi film je snimljen prema knjizi Jamesa Hansena i u scenarističkoj adaptaciji Oscarovca Josha Singera.

Opus posvećen Ingmaru Bergmanu realizira se u suradnji sa švedskim veleposlanstvom u Hrvatskoj, u povodu100. obljetnice njegova rođenja.

Bergman je bio jedan od najvažnijih redatelja svih vremena koji je upotrebom tema, stilskih sredstava i lica stvorio prepoznatljiv filmski svemir, i čiji utjecaj daleko prelazi granice filmske umjetnosti, napominju iz Kinoteke.

Program "Opus: Ingmar Bergman – 100 godina" donosi sedam ostvarenja, počevši od "Jesenje sonate" (1978.), suptilne analize odnosa majke, genijalne pijanistice i njezine zanemarene kćeri s Liv Ullman i Ingrid Bergman u njezinoj posljednjoj filmskoj ulozi.

Prikazat će se i njegov najpoznatiji film, "Sedmi pečat" (1957.) iz kojeg se pamti ikonička filmska partija šaha - između Viteza (Max von Sydow) i Smrti, te najutjecajniji mu film, onirički "Divlje jagode" (1957.) s Victorom Sjöströmom, velikanom iz ere švedskog nijemog filma u ulozi starog profesora koji se, predosjećajući vlastitu smrt, prisjeća djetinjstva i mladosti.

Najeksperimentalniji Bergmanov film, psihološka drama koja tematizira pitanja dvojništva, identiteta i ludila, "Persona" (1966.) donosi sjajne izvedbe redateljeve tadašnje i bivše partnerice, Liv Ulmann i Bibi Anderson.

"Ljeto s Monikom" (1953.), senzualna je romantična drama o odbjeglim tinejdžerima, koja je značajno utjecala na francuske novovalovce. Dugi kadar u kojem Harriet Andersson gleda izravno u kameru Jean-Luc Godard nazvao je najtužnijim u povijesti filma.

Opus će zatvoriti filmovi "Fanny i Alexander" (1982.), autobiografsko djelo u kojem se Bergman u priči o izmišljenoj obitelji Ekdahl prisjeća djetinjstva te "Saraband "(2003.), posljednji i prema mnogima najosobniji njegov film.


Godišnja izložba karikaturista u galeriji MORH-a "Zvonimir"

ZAGREB - Tradicionalna godišnja izložba karikatura članova Hrvatskog društva karikaturista, što se otvara u utorak, 16. listopada, u zagrebačkog galeriji MORH-a "Zvonimir", predstavit će 140 radova već afirmiranih autora poznatih po objavama u dnevnom tisku, ali i onih koji nisu toliko eksponirani, no objavljuju u lokalnim listovima i često su nagrađivani na međunarodnim festivalima karikature.

Izložba se održava već 33 godine, koliko udruga i djeluje, a predstavit će 44 najaktivnijih od njih ukupno 82 člana.

Očekivano, dio karikatura podsjeća na ovoljetni veliki uspjeh nogometne reprezentacije, tu su portreti Modrića, Dalića, Vide, tradicionalno se komentiraju aktualna politička situacija, muško-ženski odnosi, estrada, a sve je više i onih koji ukazuju na apsurd modernih tehnologija, mobitela, interneta.

Svoje će radove predstaviti, među ostalim, Slobodan Butir, Miroslav Georgievski, Žarko Luetić, Joško Marušić Brački, Mojmir Mihatov, Zrinka Ostović, Darko Pavić,Ljubica Heidler, Željko Pilipović, Nataša Rašović, Ivan Sabolić, Srećko Puntarić, Edo Šegvić, Nik Titanik, Davor Trgovčević.

Hrvatsko društvo karikaturista (HDK) okuplja gotovo sve hrvatske karikaturiste s ciljem pomoći svojim članovima u razmjeni informacija i iskustava, promicanja karikature u Hrvatskoj, te promicanja hrvatske karikature u svijetu.

Tijekom godine organizira izložbe u brojnim hrvatskim gradovima, a među najznačajnijima je međunarodni festival "Zagreb", koji je ove godine održan 23. put, što je u svijetu karikature respektabilan broj.

Hrvatska karikatura putem Društva se predstavlja i u inozemstvu, od 2011. godine izložbe rada hrvatskih karikaturista predstavljene su u Norveškoj, Francuskoj, Turskoj, Austriji, Belgiji, BiH i Crnoj Gori.

"Pojačana izložbena aktivnost posljednjih godina prvenstveno ima cilj nadomjestiti kronični nedostatak karikature koji je uz časne izuzetke evidentan u hrvatskim, prvenstveno tiskanim medijima", ističu iz HDK-a.

Smatraju kako je to teško razumljivo s obzirom na trendove u svijetu koji karikaturu i dalje tretiraju kao poželjan i zanimljiv kako kulturno-umjetnički izričaj tako i dnevno-politički komentar, ali i s obzirom na potencijal hrvatskih karikaturista.

"Hrvatski autori su sudjelujući na brojnim svjetskim festivalima karikature osvojili niz značajnih nagrada i priznanja te tako doveli hrvatsku karikaturu u sam vrh europske i svjetske karikature, gdje se i dalje žilavo drži unatoč nepovoljnim uvjetima u kojima već godinama djeluje", ustvrdili su.

Njihova godišnja izložba bit će otvorena do 26. listopada, a prati je katalog s izloženim radovima koji će se darovati posjetiteljima otvorenja.

 
ZFF: Sporni moćnici u filmovima popratnog programa

ZAGREB - Zagrebački filmski festival (ZFF), što se održava od 11. do 18. studenog, u popratnom programu "Tajkuni: Jučer, danas, sutra" prikazuje filmove koji govore o bogatašima, tajkunima, moćnicima.

U izboru filmske kritičarke Diane Nenadić, prikazat će se pet filmova iz europskih kinematografija koji prate različita povijesna nasljeđa i ne govore o modernim tajkunima.

Kako se napominje u najavi ZFF-a, japanska riječ tajkun dobila je s novopečenim bogatašima u suvremeno doba negativnu značenje0b,  a filmovi ovogodišnjeg popratnog programa donose različite poglede na tu temu.

Film koji je proglašen najboljim poljskim filmom svih vremena, "Obećana zemlja" (1975.) slavnog Andrzeja Wayde bavi se svojevrsnim pratajkunima u začecima poljskog kapitalizma u 19. stoljeću. Priča o trojici prijatelja koji u valu industrijalizacije odlučuju pokrenuti modernu tvornicu tekstila, no nakon neočekivano golemog uspjeha, plaćaju veliki danak.

"Lokalni junak" (1983.) je duhovita i topla priča o dolasku naftne korporacije u škotski gradić. Direktor naftnog diva dolazi pregovarati o kupnji cijelog gradića kako bi korporacija mogla bušiti naftu u Sjevernom moru. Na njegovo iznenađenje, građani pristanu, no dogovor kvari starac iz kolibe na plaži. Film je bio na ljestvicama najboljih filmova 80-ih, a Bill Forsyth osvojio je nagradu BAFTA za najboljeg redatelja 1984. godine.

Film "Kajman" (2006.) talijanskog redatelja Nannija Morettija najavljen je kao sjajna politička satira o Silviju Berlusconiju koja je nagovijestila presudu 2013. tom medijskom mogulu i bivšem talijanskom premijeru. Producent šund filmova slučajno dobiva scenarij, vjerujući u početku kako je riječ o mlakom trileru, no nakon pomnijeg čitanja shvaća da je riječ o Berlusconiju. Smatra se i da je film utjecao na ishod parlamentarnih izbora u Italiji 2006. godine.

Drugi talijanski film u programu, "Ja sam ljubav" (2009.) sve popularnijeg redatelja Luce Guadagnina ("Rasprskavanje", "Skrivena ljubav"), bavi se nedostatkom ljubavi u tajkunskom miljeu. Industrijalčeva supruga, koju glumi Guadagninu omiljena Tilda Swinton, ludo se zaljubi u kuhara i s njim upusti u strastvenu vezu koja će zauvijek promijeniti obitelj.

Dokumentarac "Hodorkovski" (2011.) prati život tog ruskog tajkuna koji je u zatvoru proveo 10 godina zbog optužbi o neplaćanju poreza i pranju novca. Iz zatvora je izašao 2013., no i dalje tvrdi da je riječ o Putinovoj osveti zbog njegovog financiranja oporbe. Cyril Tuschi u filmu opisuje uspon Mihaila Hodorkovskog do statusa jednog od najbogatijih ljudi na svijetu te njegov sukob s Putinom. Film je 2011. godine izazvao senzaciju na festivalu u Berlinu, podsjećaju sa ZFF-a, na kojemu će njemački redatelj biti gost.


U konkurenciji ZFF-a islandski kandidat za Oscara

ZFF je najavio i da će u konkurenciji biti predstavljen film sve primjećenije islandske kinematografije, "Halla ide u rat" Benedikta Erlingssona, akcijsku komediju o pedesetogodišnjoj učiteljici zbornog pjevanja koja je danju stup društva u lokalnoj islandskoj zajednici, a noću ekoteroristkinja u tajnom ratu protiv aluminijske industrije, koja će ipak morati presložiti prioritete kad joj odobre zahtjev za posvajanjem.

Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike u Cannesu, gdje je osvojio nagradu za najbolji scenarij i nazvan jednim od najizraženije feminističkih filmova na francuskom festivalu. Sudjelovao je i na festivalima u Haifi, Hamburgu i Melbourneu, a osim što je islandski kandidat za Oscara, jedan je od tri finalista za nagradu LUX, koju dodjeljuje Europski parlament.

Redatelj Benedikt Erlingsson, jedan od najcjenjenijih islandskih glumaca i kazališnih redatelja, glumio je u komediji "The Boss of It" All Larsa von Triera (2006.) i "Vulkanu" Runara Runarssona (2011.).

Njegov debitantski film "O konjima i ljudima" bio je također islandski kandidat za Oscara, a osvojio je više od 20 međunarodnih nagrada, uključujući posebno priznanje na ZFF-u 2014. godine. Erlingsson je za taj film dobio i nagradu za najboljeg redatelja na festivalu u Tokiju te za najboljeg redatelja debitanta na festivalu u San Sebastianu.


Međunarodni arhitektonski simpozij Dani Orisa 18 13. i 14. listopada u Zagrebu

ZAGREB - U mjesecu listopadu i ove će se godine okupiti mnogi arhitekti iz Hrvatske i susjednih zemalja te njihovi kolege iz svijeta na međunarodnom arhitektonskom simpoziju Dani Orisa 18 koji će se održati ovoga vikenda, 13. i 14. listopada na već tradicionalnome mjestu, u Dvorani Vatroslava Lisinskog.

Međunarodni arhitektonski simpozij Dani Orisa organiziraju časopis Oris i Oris Kuća arhitekture kao dvodnevno događanje i to u kontinuitetu od 2001. kako bi stručnoj, ali i široj javnosti, predstavili najznačajnija imena svjetske arhitektonske i kulturne scene.

Svake godine na simpoziju okupi se više od dvije tisuće posjetitelja iz Hrvatske, okolnih zemalja, a i šire.

Među uglednim gostima i indijski arhitekt Balkrishna Doshi, ovogodišnji dobitnik nagrade Pritzker

Među uglednim gostima-predavačima bit će i poznati indijski arhitekt Balkrishna Doshi, ovogodišnji laureat Nagrade Pritzer, najuglednije nagrade za arhitekturu koja se često naziva i Nobel za arhitekturu. Osim što je prvi Indijac dobitnik te prestižne nagrade, Balkrishna Doshi je u dobi od 90  godina i njezin najstariji laureat.

Doshi, učenik glasovitoga francuskog arhitekta Le Corbusiera, poznat je kao arhitekt moderne koji nije slijedio indijski tradicionalistički stil, ali je u svoje radove ugradio neke aspekte indijske kulture i tradicije.

Među njegovima ostvarenjima ističe se stambeni kompleks Aranya u Indoreu u indijskoj državi Madhya Pradesh - skup zgrada jednokatnica sagrađen 80-ih godina prošloga stoljeća u vrijeme krize stanovanja. U tome kompleksu danas živi 80.000 ljudi.


Žnidaršič, Mateković, Payer...

Najavljeni predavači su i slovenski arhitekt Rok Žnidaršič, docent na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani i dobitnik dvije najznačajnije slovenske Plečnikove nagrade; hrvatski arhitekt Davor Mateković, dobitnik nagrade Drago Galić Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za stambenu arhitekturu te nagrade časopisa "The Plan" za vilu na Visu; Ira Payer, idejna začetnica i kreativna direktorica festivala Design District Zagreb.

Na simpoziju će, kako je najavljeno, sudjelovat će i Patrik Schumacher iz Velike Britanije, direktor Zaha Hadid Architects ureda i dobitnik Stirling nagrade; publicist i teoretičar arhitekture i dizajna, ravnatelj Muzeja dizajna u Londonu Deyan Sudjic; čileanski arhitekti Alejandro Beals i Loreto Lyon, dobitnici nagrade za mlade arhitekte 2015 Young Architects Program (YAP) Constructo in Chile, koju provodi MoMA.

Iz Japana na simpozij će doći arhitekti Atelijera Bow-Wow - Yoshiharu Tsukamoto, Momoyo Kaijima, Yoichi Tamai, autori studija Made in Tokyo i Behaviorology te koncepta Pet Architecture, a iz Nizozemske NL Architects arhitekti Pieter Bannenberg, Walter van Dijk i Kamiel Klaasse

Moderatori simpozija bit će arhitekti Dinko Peračić i Maroje Mrduljaš.

 
Komedija otvorila sezonu špijunskom parodijom "39 stepenica"

ZAGREB - Špijunska komedija "39 stepenica", čijom je premijerom u režiji Marka Jurage na svojoj sceni Kontesa zagrebačko Gradsko kazalište Komedija u četvrtak otvorilo sezonu, zaigrana je posveta hitchcockovskom filmskom noiru uobličena u predstavu koja kombinira humoristično nasljeđe montypythonovaca, melodramu i fizičku komediju u parodičnoj avanturističkoj priči punoj klaunovskih obrata i zabavnih aluzija.

Adaptacija romana škotskog romanopisca Johna Buchana iz 1915. i istoimena filma Alfreda Hitchcocka iz 1935., koja je britanskog glumca, komičara i dramatičara Patricka Barlowa učinila 2013. godine najizvođenijim autorom u SAD-u, "39 stepenica" svoju parodičnost temelji na konceptu prema kojemu četvero glumaca glumi paletu od tridesetak likova, često iskačući iz jednoga u drugi više puta unutar istoga prizora.

U priču nas uvodi Richard Hannay (Goran Malus), dokoni 37-godišnji zakleti neženja koji se pojavljuje u još četiri Buchanova romana kao neka vrsta akcijskog heroja početka prošloga stoljeća sa sklonošću upadanja u neugodne situacije. Godina je 1935. i on se iz Kanade tri mjeseca ranije vratio u 'staru domovinu', samo da bi otkrio kako tu za njega nema ničega – jedan mu se prijatelj zaposlio, drugi oženio, a trećeg je pojeo krokodil.

U kazalištu upozna špijunku Annabellu Schmidt (Jasna Palić Picukarić) koja ga moli da ju sakrije u svojem stanu, gdje mu prvo otkrije da je sigurnost zemlje u opasnosti i da to ima veze sa zagonetkom '39 stepenica', pa zatim biva misteriozno ubijena.

Sumnja odmah pada na Hannaya, čime počinje njegova bezglava jurnjava preko čitave Engleske do Škotske i natrag u potrazi za pravim ubojicom, koja uključuje neprekidno izmjenjivanje bijega i potjere sa susretima s čitavim nizom živopisnih osobnosti, koje Davor Svedružić i Saša Buneta glume s istinskom vještinom kretanja od urnebesno smiješnog, preko grotesknog, do komično ozbiljnog i natrag u jednome dahu.

Svi su likovi karikirano tipski, pa je tako Hannay atraktivan muškarac čiji se svaki susret s nekom novom ženom (koje sve utjelovljuje Palić Picukarić) pretvara u trenutak melodramatične romantike. Ključ čitavoga komada je u glumačkim interpretacijama ne samo likova već i radnje, u scenama pantomime u stilu nijemog filma kao što je jurnjava po krovu vlaka ili chaplinovsko bježanje dvoje ljudi povezanih lisičinama kroz nepristupačnu prirodu, ili pak pentranje po ljestvama koje imitira penjanje po mostu.

Scenografija Tomislava Ruszkowskog potpuno je minimalistička a izmjenu scena i mjesta radnje simulira u kombinaciji s video projekcijama Dalibora Talajića u stilu detektivske noirovske grafičke tradicije u kojima se u svojoj standardnoj kameo praksi pojavljuje i sam Hitchcock. Jazzy film-noir glazba Anite Andreis odlično se uklapa u atmosferu male Komedijine scene jazz kluba Kontesa, a dio privlačnosti komada svakako je u režiranoj glumačkoj improvizaciji koja pretpostavlja uplitanje glumaca u tijek radnje.

Prilagodba je donekle neopredijeljena, ostajući u predratnoj Velikoj Britaniji uz ubačene elemente recentnog hrvatskog nacionalnog folklora, kao što su aluzije na pjesmu 'Moja domovina' ili uzvik 'Oba su pala!', što su možda suvišne intervencije u tekst pisan u vrhunskoj britanskoj dramskoj tradiciji.

Snaga produkcije svakako je Komedijin glumački četverolist koji, srljajući iz skeča u skeč u uvrnutoj kazališnoj igri razotkrivanja misterija enigme '39 stepenica', ostvaruje čitav niz izvedbenih vrhunaca u velikom broju uloga, ostavljajući dojam ansambl predstave prije nego komornoga komada s tri glumca i glumicom.


Zbornik o fra Bernardinu Sokolu predstavljen u Dubrovniku

DUBROVNIK - Knjiga „Fra Bernardin Sokol. Zbornik slavlja i radova sa znanstvenog skupa o 130. obljetnici rođenja“ u izdanju Franjevačke provincije Svetog Jeronima - Zadar i društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“ predstavljena je u četvrtak navečer u Dubrovniku, a na 500 stranica donosi radove sa znanstvenog simpozija „Dani fra Bernardina Sokola“ održanom u Splitu i Kaštel Sućurcu u svibnju 2018. godine.

Urednik zbornika fra Bernardin Škunca rekao je tom prilikom kako zbornik donosi informacije o fra Bernardinu Sokolu kao franjevcu, glazbeniku i mučeniku.

„Na velika smo vrata uveli Sokola u našu užu i širu javnost. San se iz dana u dan, kroz tri godine, pretvarao u suradnju pa u veliki projekt u kojem smo otkrili svu ljepotu Sokolove glazbe. Bili smo svjesni da time otkrivamo mnogo i mnoge, ali to smo učinili za opće dobro i otkrivanje istine“, istaknuo je Škunca.

Provincijski vikar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Zadru i vikar Male Braće u Dubrovniku fra Stipe Nosić napomenuo je kako je šutnja o Sokolu i njegovoj sudbini vladala desetljećima te najavio kako će uskoro početi ekshumacija Sokolovog tijela na plaži Trstenica kod Orebića.

„Jedna lažna optužba da je izdao partizane Sokola je koštala života. Odveden je iz samostana na Badiji po noći 28. rujna 1944. godine motornim čamcem. Fratri su znali koji su to ljudi, ali nisu smjeli govoriti. Kao što nisu smjeli govoriti ni oni koji su nekoliko dana kasnije, kad je more izbacilo beživotno Sokolovo tijelo na plažu Trstenica, bili svjedoci njegova ukopa u mitraljeski rov. Nadamo se da je još uvijek tamo“, rekao je Nosić.

Potpredsjednik društva „Bijaći“ Milivoj Bratinčević istaknuo je kako je s predstavnicima Ministarstva branitelja dogovoreno da će ekshumacija Sokolovog tijela na plaži Trstenica početi 16. listopada.

„Od prvog se dana zauzimamo da se njegove kosti na dostojan način pokopaju. Njegov spomenik zauzeo je središnje mjesto na rivi u rodnom mu Kaštel Sućurcu“, izjavio je Bratinčević.

Muzikologinja Hana Breko Kustura Sokola je nazvala skladateljem ispred svog vremena i nepravedno zanemarenim genijem.

„Sva naša nastojanja su čin ispravljanja nepravde, kao postumna zahvala velikom opusa koji vrijedi opet istražiti. Zbornik je okupio najbolje hrvatske muzikologe, a o Sokolovom opusu pisalo se objektivno i lišeno bilo kakvih opterećenja“, izjavila je Breko Kustura.

Muzikolog Vito Balić istaknuo je kako je Sokol bio domoljub, posebno angažiran u obrazovanju svećenika glazbenika i podizanju kvalitete glazbenog života.

„U njegovoj se glazbi čuje čovjeka velikog umijeća, talenta i znanja, koji je tu glazbu napisao iz svog dubokog poziva i s velikim povjerenje u liturgijsku funkciju te glazbe. Stvarao je glazbu za sredinu gdje je živio, u tradiciji lokalne zajednice, ali je uspio unijeti najveću razinu modernih stremljenja tog doba“, rekao je Balić.
U popratnom programu predstavljanja nastupili su Ksenija Prohaska, Mira Marinović Batić i klapa Amfora.


Film „Žaba“ pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

VINKOVCI - Igrani film „Žaba“, redatelja Elmira Jukića, nastao po scenariju Pjera Žalice i Elmira Jukića na temelju istoimene drame Dubravka Mihanovića, proglašen je najboljim na 2. Festivalu suvremenog hrvatskog igranog filma, podnaslovljenom kao Vinkovački filmski festival glumca, na kojem je od 4. do 11. listopada u Gradskom kazalištu „Joza Ivakić“ u Vinkovcima prikazano šest hrvatskih igranih filmova u službenoj festivalskoj konkurenciji.

Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izbornik Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca koji pohađaju predmet Medijska kultura.

Pred svečanost zatvaranja festivala večeras u vinkovačkom kazalištu, direktor producentske Umjetničke organizacije „Asser Savus“ Himzo Nuhanović za Hinu je izjavio da je tijekom festivalskog tjedna bilo ukupno 25 filmskih projekcija u Vinkovcima i Otoku, uz šest filmova u službenoj konkurenciji, prikazana su i dva dokumentarna filma tematikom vezana za Domovinski rat kao i tri filma namijenjena najmlađim gledateljima, a projekcije je pratilo oko 5.000 gledatelja.

Još ove godine festival je revijalnog karaktera, rekao je Nuhanović, a od iduće godine imat će u cijelosti natjecateljski karakter s izborom najboljih glumaca u glavnoj i sporednoj ulozi, najboljih mladih glumaca kao i najboljeg filma, a najboljim glumačkim ostvarenjima kao i najboljem filmu u cjelini dodjeljivat će se staklena skulptura „Vinkovački Orion“.

Vinkovački filmski festival glumca utemeljili su Umjetnička organizacija „Asser Savus“ koja je i producent festivala, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, grad Vinkovci i Gradsko kazalište „Joza Ivakić“.


U splitskom GKM-u "Bolje biti bogat i sretan"

SPLIT - U Teatrinu splitskoga Gradskog kazališta mladih (GKM) u četvrtak navečer uprizoren je tekst Olje Savičević Ivančević "Bolje biti bogat i sretan" u režiji Nenni Delmestre.

Tema predstave je odrastanje u korumpiranom društvu u kojem egzistencija običnih ljudi ovisi o sreći, a glavno je pitanje je što bismo zaista napravili s velikim novcem da ga dobijemo. Mjesto radnje je Split, vrijeme današnje, priča kvartovska.

Nenni Delmestre rekla je da joj je bilo odlično raditi s mladim, kreativnim glumcima u predstavi. Istaknula je da je predstava namijenjena apsolutno za svu publiku, od učenika do najstarijih sugrađana. Pisana je jezikom mladih, odnosno onako kako se oni izražavaju, te očekuju da će se publika naći u toj predstavi i osim zabave dobiti važnu poruku.

"Jako mi je drago što sam imala priliku raditi tekst jedne od najboljih hrvatskih književnica Olje Savičević Ivančević. Tekst je izuzetno zanimljiv, aktualan i važan za današnju mladež. Bavi se temom koja nas sve dira i o kojoj razmišljamo, a to su prave ljudske vrijednosti, pitanje je li važnije imati novac ili biti sretan. Jedna od važnih tema je i tema kocke, te odlazak maloljetnika u kladionice gdje pokušavaju naći svoju sreću. Na neki ih način treba uputiti da dobiti novac na kladionici nije baš najsretnija stvar u životu", kazala je Delmestre.

Autorica teksta Olja Savičević Ivančević izjavila je da je od ravnatelja GKM- a Belmonda Miliše i Nenni Delmestre dobila ponudu koja se ne odbija, te je dogovoreno da se napravi predstava o mladima za mlade, misleći pri tom na srednjoškolce i studente koji su zanemarena kazališna publika.

Glavni likovi su dvojica sedamnaestogodišnjaka Dino i Kika, prvi više vremena provodi u kladionicama nego u školi, te naposljetku dobije 700 tisuća kuna.

"Bilo mi je jako drago surađivati sa Nenni i svima ostalima koju su radili na predstavi. Kroz predstavu se postavlja pitanje je li uistinu novac ono čime možemo kupiti sreću i što je nama sreća. Drago mi je što sam radila na ovoj predstavi u Gradskom kazalištu mladih za kojeg sam vezana jer sam tu kao klinka glumila u jednoj predstavi, a inače prva predstava koju sam ikada pogledala u kazalištu bila je baš predstava Nenni Delmestre, pa je ovo sve nekako bilo i suđeno", rekla je Savičević Ivančević.

U predstavi igraju Mia Vladović, Lidija Florijan, Siniša Novković, Stipe Radoja, Donat Zeko, Aneta Gotovac, Vanda Boban Jurišić i Ivo Perkušić. Za scenografiju, kostime i glazbu pobrinula se Lina Vengoechea, a za svjetlo Siniša Čović.

Predstava traje 50 minuta, a u listopadu će u tom kazalištu igrati još šest puta.


Otvoren sedmi Festival neovisnih kazališta u Opatiji

OPATIJA - Sedmi Festival neovisnih kazališta Hrvatske otvoren je u četvrtak u opatijskom Centru Gervais, a na programu festivala do 14. listopada je 13 kazališnih predstava, sedam za djecu i šest za odrasle.

Prvog dana festivala odigrane su predstave za odrasle „Nora – trenutak pobune“ u izvedbi UO Tragači i Centra KNAP te „Kad-tad“ umjetničke organizacije „Ruždjak i Perković (RUPER)“ i Teatra &TD iz Zagreba.

Ludens teatar iz Koprivnice s predstavom „Kazalište – što, kako i zašto uopće?“ na programu je predstava za odrasle drugog dana, a slijede „U petak (za)metak!“ Glumačke družine Histrion te „Marlene Dietrich“ splitske UO Caravan s Ksenijom Prohaskom u ulozi ove dive i, zadnjeg dana festivala, u nedjelju, varaždinski Kerekesh teatar s komedijom „Pokopaj me nježno“.

U četvrtak su krenule i predstave za djecu koje će se izvoditi u novoizgrađenom opatijskom dječjem vrtiću, opatijskoj osnovnoj školi i u vrtiću Ičići.

Tako je prvog dana odigrana predstava Teatra Tirena iz Zagreba „#generacija“. U nastavku dijela Festivala neovisnih kazališta za djecu su mjuzikl za najmlađe „Stonoga Goga“ Teatra Poco Loco, „Kraljević Čuperko“ Kazališta Smješko, „Čudak Šumek“ Male scene iz Zagreba i Kotar teatra iz Delnica, „Doktor od životinjica“ Teatra Gavran, „Krava na ormaru“ u izvedbi Kruna Tarle-arta i Centra mladih Ribnjak te „Priča o Bogici ili nije sramota biti siromašan“ Kazališta Prijatelj iz Zagreba.

U popratnom programu festivala je radionica „Dramska u dvorištu“ u kojoj će opatijski osnovnoškolci kroz razne kazališne elemente i kreativni izraz na jedinstven način spojiti kazalište i arhitekturu Opatije.


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Kanye West u Bijeloj kući održao govor podrške Trumpu

WASHINGTON - Reper Kanye West je nakon ručka s Donaldom Trumpom, na kojem su u četvrtak u Bijeloj kući razgovarali o reformi zatvorskog sustava, održao govor u kojem je objasnio razloge svoje podrške predsjedniku Trumpu.

Trump je s oduševljenjem pozdravio Westov govor.

Westa su napadale druge poznate osobe zbog podrške Trumpu. "Ljudi očekuju da glasate za demokrate, ako ste crni", rekao je West.

Prije Westova govora, su član kuće slavnih američkog nogometa Jim Brown, Trumpova kćer Ivanka Trump te njen suprug Jared Kushner bili na ručku s Trumpom i Westom.

Glasnogovornik Bijele kuće Hogan Gidley rekao je da će Trump i njegovi gosti razgovarati o mogućim pomilovanjima zatvorenika u budućnosti.

Također, raspravljali su o velikom porastu kriminala u Chicagu te o naporima koji su usmjereni na stvaranje poslova za crne Amerikance.

U svibnju je Trumpa je u Bijeloj kući posjetila, Westova žena Kim Kardashian te je Trumpa uvjerila da pomiluje Alice Johnson, koja je služila doživotnu kaznu zbog nenasilnog zločina raspačavanja droge.

Republikanski se predsjednik zalaže za reformu zatvorskog sustava te je rekao kako je otvoren za promjene u smjernicama pri izricanju kazni.

Pitanje reforme je podijelilo republikance na umjerenjake i tvrdokorne pobornike "zakona i reda".

Postoje ljudi koji su jako dugo u zatvoru, rekao je Trump u razgovoru za Fox News. "Trebamo reformu i to ne znači ublažavanje. Neke ćemo kategorije, poput raspačavanja droge i sličnog, učiniti težima".

"To je nepravedno prema Afroamerikancima i prema svima. Također je jako skupo", rekao je Trump.


Nakon slučaja na Sojuzu, taksi više ne vozi na Međunarodnu svemirsku postaju

WASHINGTON - Poduzeće koja je prevozilo putnike na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) više ne prima narudžbe sve do drukčije odluke.

Ruske rakete Sojuz koje su od 2011. ekskluzivni prijevoznici svih astronauta na ISS, prikovane su za zemlju do završetka istrage koju ruska svemirska agencija ubrzano vodi o uzrocima kvara rakete u kojoj su bili Rus i Amerikanac, koji se dogodio u četvrtak ujutro u Kazahstanu.

Astronaut Nick Hague i kozmonaut Aleksej Ovčinjin morali su upotrijebiti sustav za spašavanje kako bi odvojili kapsulu od rakete, oko dvije minute nakon polijetanja i vratili se na Zemlju. Njihov pad su usporili padobrani i oni su se živi i zdravi prizemljili.

Sljedeće lansiranje rakete Sojuz s trima novim članovima posade za ISS bilo je predviđeno 20. prosinca, ali su svi letovi obustavljeni dok traje istraga.

Nitko ne iznosi procjene koliko bi ona mogla potrajati. "Ne želim spekulirati, može biti dva ili šest mjeseci", rekao je Kenny Todd, član ekipe ISS-a.

Letovi će biti obustavljeni barem na "nekoliko mjeseci", rekao je za AFP Erik Seedhouse, profesor na studiju zrakoplovstva na sveučilištu Embry-Riddle na Floridi. Podsjeća da su rakete Progress koje su prevozile isključivo opremu, a čiji su lanseri slični raketi s kojom je u četvrtak bilo problema, 2015. doživjele neuspjeh.

"U ovom slučaju riječ je o svemirskom brodu s posadom pa istraga mora biti stroža", rekao je američki stručnjak.

ISS u načelu ima pet do šest članova posade čije misije traju oko šest mjeseci. Oni se smjenjuju, tako da je posada na ISS-u neprekidno od studenog 2000.

Mogući je problem što brod Sojuz kojim će se vratiti na Zemlju i koji je već pristao na ISS, ima ograničenje od dvjestotinjak dana nakon pristajanja u lipnju 2018. zbog ugrađenih akumulatora, potvrdila je NASA, zbog čega se krajnji rok za povratak na Zemlju u teoriji pomiče na siječanj.

NASA je 2011. svoje brodove za vezu spremila u garažu i plaća Rusiji desetke milijuna dolara za mjesto kako bi njezine astronaute prevezla na ISS.

No ti ugovori istječu krajem 2019. i NASA je sklopila ugovor s američkim tvrtkama koje će nastaviti taj posao: Boeingom s jedne i SpaceX-om s druge strane.

Problemi sa Sojuzom dodatno otežavaju zadaću Sjedinjenih Država koje vode politiku neprekidne nazočnosti u svemiru. Prekid bi u tom smislu bio poguban za ugled, ali i za istraživački rad na ISS-u koji je pravi znanstveni laboratorij.

Slučaj koji se dogodio u četvrtak "pojačava pritisak na američki privatni prijevozni program kako bi se poštovali vremenski okviri", rekao je za AFP John Logsdon, američki stručnjak za povijest istraživanja svemira i profesor emeritus na sveučilištu Georgea Washingtona.

ISS uostalom može "dulje vrijeme" letjeti bez ljudske posade, ustvrdio je u četvrtak Kenny Tood iz NASA-e.


Putnici se pripremaju za najduži let na svijetu

SINGAPORE - Putnici se polako pripremaju za najduži let - maratonskih 19 sati u zraku između Singaporea i New Yorka.

Dvojica pilota, 13 članova posade, jelovnik zdrave hrane i videoteka sa stotinama sati filmova pratit će putnike na 16.700 kilometara dugom putu do Velike Jabuke.

Polijetanje je u četvrtak u 17.35 po srednjoeuropskom vremenu.

Singapore Airlines će za let koristiti Airbus A350-900ULR, konfiguriran tako da može primiti 161 putnika - 94 u 'premium' ekonomskoj klasi i 67 u biznis klasi. Klasične ekonomske klase nema.

Piloti će se izmjenjivati tako da svaki ima najmanje osam sati odmora tijekom leta.

Onima koji ne će ponijeti knjigu ili dvije, na raspolaganju će biti 1200 sati audiovizualnog materijala za zabavu.

Putnička kabina viša je nego u uobičajenih zrakoplova, prozori su veći, a osvjetljenje je dizajnirano tako da smanji jet lag i druge nevolje koje bi mogle proizaći iz tako dugog leta.

Istraživanja su pokazala da su hidracija i izbjegavanje namirnica koje napuhuju i izazivaju plinove važni pri dugim putovanjima. Jednako kao i izbjegavanje previše alkohola.

Najveća briga je duboka venska trombza, posljedica dugog sjedenja, pa će posada paziti i na to.

Let bi u normalnim vremenskim uvjetima trebao trajati 18 sati i 45 minuta, ali piloti će imati i nešto rezerve jer je zrakoplov u stanju biti non-stop u zraku 20 sati.

Letom od Singaporea do New Yorka bit će nadmašen dosad najduži, od Aucklanda do Dohe kompanije Qatar Airways, koji traje 17 sati i 40 minuta.

Jednosmjerna karta od Singaporea do zračne luke Newark stoji 3585 singaporeskih dolara (16.700 kuna) za 'premium' ekonomsku klasu i 7685 dolara za biznis klasu (35.900 kuna).

Singapore Airlines letjet će na ovoj liniji triput tjedno.

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus