07:11, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 12. lipnja 2017.

Objavljeno: 12.06.2017 u 04:24
Pregledano 120 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 12. lipnja 2017.

ZAGREB, 12. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

 

52. Vinkovačke jeseni pod geslom "Iz Slavonije"


VINKOVCI -
Ovogodišnje, 52. Vinkovačke jeseni održat će se od 8. do 17. rujna pod geslom "Iz Slavonije", najavljeno je na prvoj sjednici Organizacijskog odbora te manifestacije tradicijske kulture uz napomenu kako je geslo proizašlo iz pjesme "Ex Slavonija" vinkovačkog pjesnika Vladimira Kovačića.

Vinkovačke jeseni i ove će godine početi Županijskom smotrom folklora na kojoj će nastupiti više od 50 KUD-ova s područja Vukovarsko-srijemske županije, a nastavit se kroz Dječje Vinkovačke jeseni na kojima će i ove godine nastupati najmlađi folkoraši iz cijele Hrvatske.

"Svečanost otvorenja održat će se 15. rujna, a svakako treba spomenuti i bogat program Državne smotre izvornog hrvatskog folklora. Kruna je ponovno Svečani mimohod svih sudionika, koji će ulicama grada proći u nedjelju, 17. rujna", najavio je tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije Stjepan Đurković.

Po riječima direktorice gradske tvrtke Promo Cibalae Mirjam Jukić, najveća novina 52. Vinkovačkih jeseni bit će Vinski grad, koji će se smjestiti uz središnji vinkovački Trg bana Josipa Šokčevića.

"Riječ je o projektu tvrtke Vinart, koja okuplja vinare iz Europe, ali i svijeta i koja već ima velikog iskustva s organizacijom sličnih događanja na međunarodnoj razini. I ove godine središnje mjesto će biti Slavonski sokak s više od 50 štandova i kućica, restoranima i velikim šatorom. Ukratko, na kraju možemo reći kako će u popratnom dijelu programa Vinkovačkih jeseni biti više od 60 događanja", navela je Jukić.

Vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić kazao je kako će gradske vlasti učiniti dodatne napore na daljnjem brendiranju Vinkovačkih jeseni kao najznačajnijeg hrvatskog brenda kada je riječ o tradicijskoj kulturi te učiniti sve da Vinkovci tijekom trajanja te manifestacije žive svih 24 sata.



Obilježena 10. obljetnica smrti jezikoslovca Vojmira Vinje


ZAGREB -
Predstavljanjem drugoga izdanja prijevoda Montaigneovih "Eseja", koje je preveo Vojmir Vinja, obilježena je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) deseta obljetnica smrti glasovitoga hrvatskog jezikoslovca akademika Vojmira Vinje.

Na skupu u HAZU govorili su akademik August Kovačec o Vinjinu romanističkom djelu, Nikola Vuletić iz Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru o njegovim jadranskim etimologijama i morskom jezičnom znaku, akademik Darko Novaković o Montaigneu i renesansi, a urednik Josip Pandurić o drugom izdanje Montaigneovih "Eseja".

Akademik Kovačec podsjetio je da je Korčulanin Vojmir Vinja rođen 1921. u Dubrovniku, a živio na obali u Splitu i Šibeniku. Nakon završenoga studija pa do umirovljenja 1989. predavao je na Filozofskom fakultetu na Katedri za francuski jezik i na Katedri za romansku lingvistiku u Zagrebu.

Po Kovačecovim riječima nakon umirovljenja svojega učitelja Petra Skoka (g. 1951.), osim pomnoga i dugoročno planiranoga predavanja lingvističkih kolegija, ponajprije iz romanske lingvistike i iz povijesti francuskoga jezika, posebno se posvetio proučavanju romansko-slavenskih, odnosno romansko-hrvatskih jezičnih dodira.

Za razliku od Skoka, koji je romansko-slavenske jezične kontakte proučavao na području cijele jugoistočne Europe i Balkanskoga poluotoka, Vinja se, naglasio je Kovačec, usredotočio na proučavanje romanizama na Jadranskoj obali i otocima.

Vinja je, smatra Kovačec, jedan od prvih hrvatskih lingvista koji je uočio važnost pouzdane teoretske podloge i metodologije u lingvističkom proučavanju pa je za studente romanistike već početkom pedesetih godina uveo u nastavu teme iz opće lingvistike, lingvističke geografije, semantike, posebice Saussureove jezične teorija i strukturalizma.

"Kolegije iz opće lingvistike predavao je i na poslijediplomskim studijima lingvistike u Zagrebu i u Dubrovniku", napomenuo je dodavši kako se u prikupljanju i tumačenju jezične građe s obala Jadrana služio metodologijom lingvističke geografije, a u tumačenju razvitka riječi posebno vodio brigu o pomnoj i sustavnoj njihovoj semantičkoj analizi.

Uz studij francuskoga i talijanskoga jezika i književnosti, utemeljio je, istaknuo je, i organizirao studij španjolskoga jezika i književnosti te za nj pripremio i objavio temeljne priručnike, a poticao je i osnutak punog studija rumunjskoga i portugalskoga.

Napomenuo je kako je osim prijevoda kapitalnih djela iz opće lingvistike (F. de Saussure, E. Benveniste), ostvario i nekoliko prvorazrednih prijevoda književnih djela s romanskih jezika i s latinskoga.

Među kapitalne prinose akademika Vinje spada i njegov majstorski prijevod sabranih Montaigneovih djela, koji su objavljeni 2007., od kojih se upravo ovih dana objavljuje i drugo izdanje Montaigneovih "Ogleda/Eseja" u tri knjige, rekao je.

Po Pandurićevim riječima Montaigneovi "Eseji" obuhvaćaju 107 poglavlja, koje je pisao iz dana u dan, stalno ih dopunjujući, ali ne i ispravljajući, raščlanjujući pojavnosti na koje je nailazio u svakodnevnom životu i u lektirama, nastojeći ih rasvijetliti iz različitih stajališta.

Njegovi ogledi prepuni su reminiscencija i citata iz klasičnih književnosti, napomenuo je dodavši kako je riječ o grčkoj i rimskoj književnosti, povijesti i filozofiji, koje je  izvrsno poznavao.

Ocijenio je kako se to djelo djelo po svojoj strukturi opire analizi i sažimanju, koje oslikava njegova razmišljanja o raznorodnim pojavama iz dana u dan, koje nije pisano ni prema kakvu unaprijed zadanom ili stvorenom planu, u kojem naslovi razdjela nerijetko samo hirovito navješćuju sadržaj.

U svojim "Esejima/Ogledima" Montaigne ne želi dijeliti lekcije čitatelju, nego ga, smatra Pandurić, poziva da s njim proživi zapažanja, pokušaje i razmišljanja. Oni su njegov unutarnji dnevnik i psihološke uspomene u traženju mudrosti i istine, rekao je.

Nakladnik Disput objavio je drugo izdanje "Eseja" Michela de Montaignea u prijevodu akademika Vojmira Vinje. To troknjižje objavljeno je deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu "Sabranih djela Michela de Montaignea" (Disput, 2007.) i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje, istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja. Nakladnik za to izdanje dobio "Nagradu Josip Juraj Strossmayer" za najuspješniji izdavački pothvat 2007. godine s područja humanističkih znanosti.



HNK Zagreb: Predstava "Ispravci ritma" kolektiva BADco. u studenom


ZAGREB -
Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište (HNK) i kazališni kolektiv BADco. u studenom će u Tonskom studiju HNK premijerno izvesti predstavu "Ispravci ritma" u režiji Gorana Sergeja Pristaša, koja nastaje na tragu pripovjetke "Dobri duh Zagreba", odnosno filma "Ritam zločina".

Redatelj kaže kako je projekt inspiriran filmom Zorana Tadića, ali je više okrenut pripovjetci Pavla Pavličića u kojoj glavni junak opsesivno evidentira zločine u Zagrebu.

"Naša predstava nije adaptacija tog teksta, već počinje tamo gdje on završava, kada glavni junak shvati da se njegov sistem potpuno raspao, otvara novu bilježnicu i počinje raditi na 'ispravcima ritma', što smo uzeli kao naslov", rekao je Pristaš na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, suradnja HNK i BADco. višestruki je presedan od uobičajenih suradnji nezavisne scene i institucija. "Dobili smo priliku raditi u ovom prostoru punih osam mjeseci, što je standardna dužina priprema za BADco., ali inače vrlo teško izvedivo unutar institucija", istaknuo je.

Pristaš kaže kako je Tonski studio HNK idealan prostor za taj u potpunosti istraživački rad, koji je i topografski zanimljiv jer, s pogledom na Trg maršala Tita, ostvaruje napetost između javnog i kazališnog prostora te je svojevrsni opservatorij za ritmoanalizu kakvu je predlagao francuski filozof Henri Lefebvreu. 

Ravnatelj Drame HNK u Zagrebu Ivica Buljan je rekao kako je taj projekt inspirativan za HNK jer  otvara prostor za nešto što nije samo interpretacija teksta i ansambl ima priliku raditi s drugačijim poetikama od uobičajenih u tom kazalištu.

"Projekt je značajan i u dramaturškom smislu, želimo raditi što više iskoraka i istražiti medij filma u postdramskom kazalištu, u kojemu je on jednakopravan materijal s dramskim tekstom ili adaptacijom romana", napomenuo je, podsjetivši da HNK za novu sezonu priprema i predstavu koja nastaje prema filmu "Tko pjeva zlo ne misli".

Intendantica zagrebačkoga HNK Dubravka Vrgoč smatra da nacionalno kazalište treba otvoriti svoj prostor za različite estetike, poetike i istraživanja granica koje umjetnost može prijeći. "Veseli me što na predstavi, uz izvođače koje angažira BADco., sudjeluju i glumci Hrvatskog narodnog kazališta te da u toj suigri HNK može biti još uzbudljiviji i bolji", ustvrdila je.

U predstavi nastupaju glumci zagrebačkoga HNK Livio Badurina, Mislav Čavajda i Dušan Gojić, kazališni kolektiv BADco., dramaturg Goran Ferčec, vizualni umjetnik Marko Tadić te austrijski skladatelji Helge Hinteregger i Radu Malfatti.

Predstava će se na Dubrovačkim ljetnim igrama u g. 2018.



Uz predstavu simpozij "Okret" i izložba "Dispozitivi gledanja"

Dramaturginja Ivana Ivković najavila je simpozij "Okreti", kao već tradicionalnoj praksi koja prati projekte BADco,  koji će 16. i 17. lipnja u Zagrebu okupiti istaknute teoretičare i umjetnike s područja izvedbenih umjetnosti i plesa.

Tema simpozija, okret, promatrat će se kao element koreografiranog kretanja ali i u kontekstu poezije kada se ona okreće u sebe te društvenih struktura koje koče ali i rađaju političke promjene.

Među sudionicima su istaknuti teoretičar plesa Ramsay Burt, dramaturginja i filozofkinja Bojana Cvejić, švedski kazališni redatelj Anders Paulin, te Una Bauer i Nataša Govedić sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti.

U okviru simpozija predstavit će se knjiga "Ungoverning Dance: Contemporary European Theatre and the Commons" britanskog povjesničara i teoretičara plesa Ramsaya Burta. Autor, koji će na simpoziju održati i predavanje te sudjelovati na diskusijama, u toj knjizi analizira ključne progresivne autore suvremenog plesa od sredine devedesetih do danas.

Kao jedan od koraka projekta već u ponedjeljak navečer u novozagrebačkoj Galeriji Vladimir Bužančić se otvara izložba "Dispozitivi gledanja", dio cjelogodišnjeg suradničkog projekta BADco. i Marka Tadića pod naslovom "Ništa tromo u svijetu".

Projekt uključuje istraživanje, izložbu i izvedbene događaje na temu ritmoanalize, principa prezentacije kompleksnih ritmičkih vremensko-prostornih struktura.

"Teatar se najčešće shvaća kao umjetnost koja se pokazuje gledatelju i svi pokušaji da se ta predstava o teatru promijeni idu u smjeru promjene funkcije gledatelja, ali gledatelj se uvijek percipira kao netko izvanjski teatru", ističe se u najavi izložbe.

"Međutim, malo se govori o manifestaciji teatra, o tome da teatar uvijek već uključuje i gledatelje i njihovo gledanje, čak i tijekom proba kad je njihov pogled samo pretpostavljen, kad se teatar događa pred još nerođenim gledateljem", dodaje se.

Izložba će biti otvorena do 29. lipnja.



Predstave suvremenog plesa na ljetnim festivalima


ZAGREB -
Plesna mreža Hrvatske ovoga ljeta donosi četiri odabrane predstave suvremenog plesa domaćih autora na tri ljetna kazališna festivala - Virovitičkom kazališnom ljetu, Riječkim ljetnim noćima i Osječkom ljetu kulture.

Riječ je o projektu koji omogućuje na javnom natječaju izabranim predstavama suvremenog plesa i fizičkog kazališta izvođenje za publiku širom zemlje, počevši od Virovitice gdje će se 17. lipnja izvesti predstava "Starost – Alzheimer cafe" Mirjane Preis.

Na Riječkim ljetnim noćima 1. srpnja igrat će dva plesna sola, "Anatomija mačke" autorica Petre Hrašćanec i Ksenije Zec i "Ona/Her" autora Aleksandre Mišić i Žaka Valente, dok će dan poslije osječka publika moći pogledati predstavu "Naša stvar" plesno-glumačkog dua Ivane Kalc i Jerka Marčića, najavljeno je.

Predstava "Starost – Alzheimer cafe" opisuje se kao "dirljiv i humorističan duet dokazanog plesnog veterana Branka Bankovića i mladog perspektivnog plesača Grigora Baždara, koji govori o zaboravu i nalaženju.

"Anatomija mačke" u raskošnoj koreografiji spaja tehniku suvremenog plesa sa studijom anatomije životinja, izmičući apsolutnoj kontroli interpretacije pa svaka izvedba ostvaruje mogućnost novoga gledanja.

O često složenoj simbiozi života umjetnika i njegovog umjetničkog djelovanja govori predstava "Ona/Her". Kritika je taj solo ocijenila "slojevitim i promišljenim, svježim u plesnom izrazu", u kojemu se Aleksandra Mišić potvrdila kao zrela autorska osobnost.

Prvo ovogodišnje gostovanje kroz Plesnu mrežu Hrvatske bilo je krajem travnja, kada je u šibenskom HNK u povodu Međunarodnog dana plesa gostovala "Anatomija mačke".

Gostovanja će se nastaviti najesen - varaždinski HNK u rujnu će ugostiti Petru Hrašćanec i Kseniju Zec te Aleksandru Mišić i Žaka Valentu, dok na Umjetničkoj akademiji u Osijeku nastupa Irena Mikec s predstavom "O usamljenosti i ljudima".

Riječki HNK Ivana pl. Zajca dovodi 13. listopada BADco.i njihovu predstavu "Spore", a Gradsko kazalište Zorin dom Karlovac u studenom Ivanu Kalc i Jerka Marčića.

Do kraja godine su u planu i gostovanja predstave "Nukleon" Aleksandre Janeva Imfeld i IMRC kolektiva u osječkom HNK te sola Aleksandre Mišići u INK Pula.

 
 
Izložba "Vizije - Modna hibridnost" u GalerijI ULUPUH


ZAGREB -
"Vizije - Modna hibridnost" - selektirana tematska izložba ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje odijevanja, otvara se u utorak u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH.

Izložba je priređena u okviru ciklusa izložbi pod krovnim nazivom "Vizije", kojima ta sekcija periodično predstavlja radove svojih članova. U skladu s dosadašnjom praksom, izložba apostrofira aktualnost modnog izraza koji iz sadašnjosti projicira moguću budućnost, a središnja tema ovogodišnjeg izdanja izložbe je modna hibridnost, kao jedna od dominantnih pojava u suvremenoj modi. 

Kustosice izložbe, modne dizajnerice Petra Krpan i Jadranka Hlupić Dujmušić, smatraju kako je suvremena moda uvijek iznova eksperiment i hibridna je, kao i mreža u kojoj djeluje. "Akceleracija modnog sustava kao i pitanje inovativnosti, virtualiteta te cikličkog ponavljanja robe, ono su što suvremena moda u svojoj otvorenosti čini transparentnim", napomenule su u predgovoru izložbe.

"Čini se da se u suvremenoj modi spajaju svi teorijski modeli, od semiotike mode do apokalipse tijela, no ono što ju izdvaja od drugih formi suvremenoga života u doba novih medija jest totalnost komunikacije, jer se moda spaja s tijelom", dodale su.

Po njihovim riječima, forma mode ostaje otvorena za ono prošlo i buduće te na taj način suvremena moda "dobiva svoj vrhunac u beskonačnosti, ali uvijek uz mogućnost vraćanja i ireverzibilnog odnosa spram prošlosti".

Odgovor na temu na izložbi će ponuditi sedamnaest autora, referirajući se pojedinačno na neka od obilježja suvremene mode i društva u kojem djeluje, najavljeno je.

Izlažu Matea Banoža Blažević, Matija Čop, Patrizia Donà, Igor Galaš, Ruža Hodak, I-GLE (Nataša Mihaljčišin, Martina Vrdoljak Ranilović), Nataša Jeletić, Davor Klarić, Duje Kodžoman, Alida Mezić, Tihana Mikša Perković, Anđela Potočki, Milena Rogulj, Renata Svetić, Kristina Šepetavc, Mario Treščec, Ines Zrnc Gregorina te fotograf Vanja Šolin.

Izložba će biti otvorena do 27. lipnja.



Izložba "Vizije - Modna hibridnost" u GalerijI ULUPUH-a



ZAGREB - "Vizije - Modna hibridnost" - selektirana tematska izložba ULUPUH-ove Sekcije za oblikovanje odijevanja, otvara se u utorak u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH.

Izložba je priređena u okviru ciklusa izložbi pod krovnim nazivom "Vizije", kojima ta sekcija periodično predstavlja radove svojih članova. U skladu s dosadašnjom praksom, izložba apostrofira aktualnost modnog izraza koji iz sadašnjosti projicira moguću budućnost, a središnja tema ovogodišnjeg izdanja izložbe je modna hibridnost, kao jedna od dominantnih pojava u suvremenoj modi. 

Kustosice izložbe, modne dizajnerice Petra Krpan i Jadranka Hlupić Dujmušić, smatraju kako je suvremena moda uvijek iznova eksperiment i hibridna je, kao i mreža u kojoj djeluje. "Akceleracija modnog sustava kao i pitanje inovativnosti, virtualiteta te cikličkog ponavljanja robe, ono su što suvremena moda u svojoj otvorenosti čini transparentnim", napomenule su u predgovoru izložbe.

"Čini se da se u suvremenoj modi spajaju svi teorijski modeli, od semiotike mode do apokalipse tijela, no ono što ju izdvaja od drugih formi suvremenoga života u doba novih medija jest totalnost komunikacije, jer se moda spaja s tijelom", dodale su.

Po njihovim riječima, forma mode ostaje otvorena za ono prošlo i buduće te na taj način suvremena moda "dobiva svoj vrhunac u beskonačnosti, ali uvijek uz mogućnost vraćanja i ireverzibilnog odnosa spram prošlosti".

Odgovor na temu na izložbi će ponuditi sedamnaest autora, referirajući se pojedinačno na neka od obilježja suvremene mode i društva u kojem djeluje, najavljeno je.

Izlažu Matea Banoža Blažević, Matija Čop, Patrizia Donà, Igor Galaš, Ruža Hodak, I-GLE (Nataša Mihaljčišin, Martina Vrdoljak Ranilović), Nataša Jeletić, Davor Klarić, Duje Kodžoman, Alida Mezić, Tihana Mikša Perković, Anđela Potočki, Milena Rogulj, Renata Svetić, Kristina Šepetavc, Mario Treščec, Ines Zrnc Gregorina te fotograf Vanja Šolin.

Izložba će biti otvorena do 27. lipnja.



Otvoren obnovljeni klaustar vukovarskog Franjevačkog samostana


VUKOVAR - U sklopu Franjevačkog samostana u Vukovaru u nedjelju je svečano otvoren obnovljen klaustar u kojem središnje mjesto zauzima novopostavljeni brončani kip sv. Antuna Padovanskog, rad akademskog kipara Igora Maštruka iz Zadra.

"Nama franjevcima u Vukovaru velika je radost što smo se odlučili i proveli u djelo obnovu našega klaustra u kojem su se donedavno nalazili paunovi, a sada smo mu odlučili dati novu dimenziju, koja odiše naukom sv. Antuna čiji gotovo dvometarski kip dominira ovim prostorom", kazao je tijekom prigodne svečanosti otvorenja klaustra gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru i vukovarski župnik fra Ivica Jagodić.

Kip sv. Antuna blagoslovio je fra Nedjeljko Šabić, župnik iz Tučepa koji je predvodio i večernje misno slavlje u vukovarskoj Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova, koja sa samostanom čini jedinstvenu povijesnu i arhitektonsku cjelinu.

Cijeli kompleks stradao je u Domovinskom ratu u kojem su crkva i samostan bili razrušeni te su nakon rata u potpunosti obnovljeni.

"Kako sveukupnu obnovu privodimo kraju s uređenjem samostana i crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, tako je došao na red i klaustar unutar samostana koji je do sada bio u nepristupačnom stanju zbog držanja paunova", kazao je fra Jagodić dodajući kako preuređenjem klaustra vukovarski franjevci žele otvoriti taj prostor za vjernike i građane grada Vukovara, kao i hodočasnike,

Ujedno, u klaustru će se moći održavati koncerti, predavanja, projekcije filmova, održavati razne radionice i druga okupljanja.



Ministarstvo kulture dodijelilo poticaje za glazbeno stvaralaštvo


ZAGREB - Ministarstvo kulture odabralo je 17 skladbi kojima je na temelju Javnoga poziva za poticanje hrvatskoga glazbenog stvaralaštva dodijeljeno ukupno 300 tisuća kuna.

Javni poziv raspisan je 3. travnja, a prijaviti su se mogli skladatelji ili skupine skladatelja s djelima suvremene umjetničke glazbe koja su nastala tijekom 2016. godine.

Stručno povjerenstvo, u kojemu su bili predsjednik Davorin Kempf, Dalibor Bukvić, akademik Zoran Juranić, Dragan Sremec i Ivana Bilić, na sjednici održanoj 2. lipnja za poticaj je odabralo 17 od ukupno 68 prijavljenih skladbi, objavilo je Ministarstvo kulture na svojim mrežnim stranicama.

U kategoriji orkestralnih djela poticaje u iznosu od 27 tisuća kuna dobili su Anđelko Igrec za "Božićnu suitu" za komorni orkestar i Tomislav Uhlik za Koncert za fagot i orkestar.

U kategoriji komornih djela poticaje je dobilo 11 autora. Iznosi od 23 tisuće kuna dodijeljeni su Berislavu Šipušu za "Vježbe iz polifonije" za komorni orkestar i Bruni Vlaheku za "Wu Xing: 5 elemenata", petominutni koncert za klavir i veliki ansambl.

Po 21 tisuća kuna dodijeljena je Matku Brekalu za "...decomposition of Concept called the Time…" za sopran i klavirski trio, Tomislavu Oliveru za "Asterion" za violončelo i ansambl, Krešimiru Seletkoviću za "Abyss" za komorni ansambl.

Dubravku Detoniju dodijeljeno je 19 tisuća kuna za "Alisios Variations" za violinu, klarinet, violončelo i glasovir, a isti iznos dobili su Frano Đurović za "She's Walking Through The Clouds" za ansambl flauta", Ante Knešaurek za "Vokalizu" za sopran, flautu i orgulje i Mladen Tarbuk za "Didgeridoo" za alt saksofon i gudački kvartet.

Danijelu Leginu dodjeljeno je 17 tisuća kuna za djelo "Aeolian Symmetries" za puhački trio, a Sandi Majurec 14 tisuća kuna za "Was It A Cat I Saw" za klavir četveroručno.

U kategoriji solističkih djela Petru Obradoviću dodijeljeno je 12 tisuća kuna za skladbu "Raindrops" za trubu solo, a u kategoriji zborskih djela a capella ili u pratnji manjeg ansambla Željku Brkanoviću dodijeljeno je osam tisuća kuna za "Antiphonae" za mješoviti zbor i orgulje.

Dvije potpore od po pet tisuća kuna dodijeljene su u kategoriji elektroničkih djela. Ana Horvat dobila ju je za "Miramar/AC" za solarne panele i komorni ansambl, a Vjekoslav Nježić za "Ludus temporalis" za elektroniku.



Svjetska premijera filma "Playing man" na festivalu u Marseilleu


ZAGREB -  Hrvatsko-slovenski film "Playing man" Matjaža Ivanišina, esejistički dokumentarni film o mediteranskim muškarcima, premijerno će se prikazati u natjecateljskom programu 28. Međunarodnog filmskog festivala FIDMarseille, čije će se 28. izdanje održati od 11. do 17. srpnja.

 Riječ je o esejističkom dokumentarcu strukturiranom kao dnevnik putovanja po jugu Europe, Sloveniji, Hrvatskoj, Italiji i Turskoj, u kojemu autor prati mlade i stare muškarce koji se tradicionalno sastaju kako bi igrali igre.

 Premda je redatelj želio snimati odnose među igračima tijekom snimanja pao je u duboku kreativnu krizu i okrenuo kameru prema sebi, pa se film pretvara u razigranu posvetu apsurdnosti, napominje se u najavi Hrvatskog audiovizualni centar (HAVC), koji je sufinancirao film, uz Slovenski filmski centar i Viba film.

 Producentica filma je Marina Gumzi (slovenska producentska kuća Nosorogi), uz koprodukciju Vanje Jambrović i Tibora Kesera iz Restarta (Hrvatska).

 FIDMarseille jedan je od najznačajnijih festivala dokumentarnog filma u Europi, kojega svake godine posjeti oko 25 tisuća gledatelja.



Ronilačka ekspedicija snimanja austrougarskog vojnog broda „Szent Istvan“


MALI LOŠINJ - Ronioci hrvatske specijalne policije sudjeluju u međunarodnoj ronilačkoj ekspediciji „Szent Istvan 2017.“, pregleda i snimanja austro-ugarskog vojnog broda "Szent Istvan" koji je potopljen 10. lipnja 2018. kod otoka Premuda, u lošinjskom akvatoriju, izvijestili su u ponedjeljak iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.

 Međunarodna ronilačka ekspedicija „Szent Istvan 2017.“ održava se do 17. lipnja u Ronilačkom centru MUP-a na Malom Lošinju.

 Cilj ekspedicije, koju organizira Hrvatski restauratorski zavod, je pregled i snimanje broda te čišćenje od ribarskih mreža i priprema za 100. obljetnicu potonuća broda.

 Brod "Szent Istvan" nalazi se na dubini od 66 metara te je najveći ratni brod potopljen na Jadranu. Dug je 152,8 metra, a širok 27,9 metara. Glavno naoružanje na brodu su četiri topovske kule od po tri cijevi.

 Prije 20 godina ronioci hrvatske specijalne policije su ronili na vađenju slova imena broda, koja se kao i neki njegovi dijelovi, sada nalaze u Pomorskom muzeju u Puli.

 

IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Kaotični glavni trg u Tirani postao pješačka zona


TIRANA - Nekoć kaotični glavni trg u Tirani postao je oaza bez automobila, sa stablima i fontanama koje vladajući socijalisti koriste za stjecanje popularnosti uoči parlamentarnih izbora ovoga mejseca.

Trg koji gradonačelnik Erion Veliaj naziva najvećom pješačkom zonom na Balkanu, Skenderbegov trg popločan je kamenim blokovima iz svih dijelova zemlje kao simbol nacionalnog jedinstva.

Obnova je stajala 13.5 milijuna eura.

"Ovo je trg našeg nacionalnog i europskog identiteta. Ovo je trg jednakopravnih građana, a ne trg za pokazivanje moći kao što neki govore", rekao je premijer Edi Rama na otvoranju trga ovoga vikenda.

Oporbeni čelnik Lulzim Basha tvrdi da se novac mogao korisnije potrošiti na druge projekte u jednoj od najsiromašnijih europskih država.

Trg je nekoć bio gradsko središte u koje su se slijevali ljudi iz sporednih ulica dok ga staljinistički diktator Enver Hoxha nije preoblikovao s palačom kulture, nacionalnim muzejem i hotelom na 15 katova.

Hoxhin kip koji se također nalazio na trgu srušili su bijesni Albanci u veljači 1991. kada je zemlja napustila komunizam i krenula putem demokracije,

Trg se prostire na 60.000 četvornih metara i ima stotinu fontana.

Uzimajući u obzir njegovi povijest, trg je ponovno postao centar albanskih političkih podjela.



Pretila svaka treća osoba na svijetu - studija


STOCKHOLM - Gotovo svaka treća osoba na svijetu ima prekomjernu težinu ili je pretila, a među njima je sve više djece, objavili su u ponedjeljak znanstvenici.

Stopa pretilosti udvostručila se od 1980. u više od 70 zemalja i porasla je u većini drugih država, stoji u studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine koja je obuhvatila 195 zemalja od 1980. do 2015.

Godine 2015. prekomjerna težina pogađala je 2.2 milijarde djece i odraslih. Oko 700 miljuna njih, uključujući gotovo 108 milijuna djece, bilo je pretilo.

"Prekomjerna tjelesna težina jedan je od najvećih zdravstvenih problema našeg vremena koji pogađa gotovo svakog trećeg čovjeka", rekao je autor studije Ashkan Afshin iz instituta IHME u Seattleu.

Od 20 najmnogoljudnijih država, SAD s trinaest posto ima najveću stopu pretilosti među djecom i mlađim odraslim osobama, dok Egipat predvodi listu pretilih odraslih ljudi s 35 posto.

Globalni prosjek je pet posto među djecom i dvanaest posto među odraslima, pokazalo je istraživanje.

Bangladeš i Vijetnam imaju najnižu stopu od oko jedan posto u tim dvijema kategorijama.

Studijom je također utvrđeno da su četiri milijuna ljudi umrla 2015. od bolesti povezanih s prekomjernom težinom ili pretilošću. Dvije trećine odnosi se na kardiovaskularne bolesti, a slijede dijabetes, bolest bubrega i rak.

Studija je objavljena na konferenciji u Stockholmu.


 Melania i Barron, novi stanari Bijele kuće, stigli u pratnji bake i djeda iz Slovenije

 WASHINGTON - U nedjelju navečer Bijela kuća je dobila dva nova stanara: prva dama Melania Trump i njezin sin Barron napokon su se pridružili američkom predsjedniku Donaldu Trumpu a stigli su u pratnji roditelja bivše slovenske manekenke.

Šest mjeseci nakon Trumpova preuzimanja dužnosti, Melania i jedanaestogodišnji sin uselili su u Pennsylvania Avenue 1600, rekao je suradnik prve dame. Američki predsjednik u srijedu puni 71 godinu.

Nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću ostali su živjeti u New Yorku dok Barron ne završi školsku godinu. Barron će nastaviti školovanje u privatnoj školi u predgrađu američke savezne prijestolnice, St Andrews Episcopal Schoolu.

Melania i Barron su predsjedničkim zrakoplovom Air Force One u pratnji Donalda Trumpa sletjeli u zračnu bazu Andrews u predgrađu Washingtona. Dječak se igrao zvrkom koji je trenutačno u modi.

Na tom kratkom putovanju iz Bedminstera u New Jerseyju, gdje je Trump proveo vikend u svom golferskom klubu, uz njih su bili i Melanijini roditelji, Viktor i Amalija Knavs, koji žive u SAD-u, ali svake godine odlaze u Sloveniju. Očekuje se da će se Knavsove češće viđati u Bijeloj kući jer sudjeluju u odgoju Barrona, piše britanski Daily Mail, ali ne namjeravaju se preseliti u Washington.

Oni žive u stanu na vrhu tornja Trump u New Yorku a mnoge vikende provode s predsjedničkom obitelji u Mar-a-Lagu na Floridi te u Trumpovu golferskom klubu u Bedminsteru u New Jerseyu.

Nakon dolaska u Bijelu kuću Melania je na Twitteru objavila fotografiju obeliska u središtu prijestolnice koji se vidi s njezina prozora. "Jedva čekam da steknem uspomene u našoj novoj kući!", napisala je.

 

Je li klor u bazenima opasan za zdravlje?


ZAGREB - Ako se katkad koristite javnim bazenima možda se pitate je li klor u vodi štetan po zdravlje. Klor se, naposljetku, koristi i u izbjeljivačima, a i miris u bazenu zna biti težak.

Stručnjaci kažu da nema razloga za zabrinutost. "Zdravstveni i sanitarni propisi obvezuju tvrtke koje upravljaju bazenima da u njima ne smije biti ničega od čega bi se posjetitelji mogli razboljeti", kaže Christian Hoera iz njemačke agencije za zaštitu okoliša.

"Čak se niti osoba koja u bazenu pliva svaki dan i popije decilitar te vode nema čega bojati", kazao je.

Zapravo, snažan miris koji ljudi uglavnom povezuju s bazenima uopće ne dolazi od klora. Miris uzrokuje dušikov triklorid koji nastaje kemijskom reakcijom s klorom. A za to smo uglavnom sami krivi.

"Triklorid nastaje reakcijom klora i uree", objašnjava Hoera.

Urea, koju stvara jetra razgradnjom bjelančevina, ulazi u vodu putem ljudskog znoja, kože ili urina.

Triklorid može uzrokovati iritaciju očiju, nosa i grla. Zato se prije ulaska u bazen potrebno otuširati kako bi se urea isprala s kože.

I, naravno, nemojte mokriti u bazen.
 


Djeca koja piju kravlje mlijeko viša su od vršnjaka


ZAGREB - Djeca koja piju sojino mlijeko, bademovo mlijeko ili bilo koje drugo mlijeko koje nije kravlje u prosjeku su niža od svojih vršnjaka, pokazalo je istraživanje.

U studiji kanadskih znanstvenika sudjelovalo je 5000 djece i ustanovljeno je da su djeca koja izbjegavaju kravlje mlijeko niža od svojih vršnjaka.

Vodeći autor studije dr. Jonathon Maguire iz bolnice St. Michael's i njegove kolege rezultate istraživanja objavili su u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Po postojećim zdravstvenim smjernicama, savjetuje se da se kravlje mlijeko ne daje djeci mlađoj od godine dana jer je teško probavljivo.

Za one starije od godine, međutim, kravlje mlijeko je iznimno korisno za razvoj mozga i kostiju jer je bogato masnoćama, proteinima i kalcijem.

Kanadski znanstvenici analizirali su prehrambene navike 5034 djece u dobi od dvije do šest godina, među njima i dnevni unos kravljeg i drugih vrsta mlijeka.

U usporedbi s djecom koja su konzumirala kravlje mlijeko, ona koja to nisu činila bila su niža. U prosjeku je trogodišnje dijete koje je dnevno pilo tri čaše kravljeg mlijeka bilo 1,5 centimetar više od djeteta koje je pilo tri čaše nekog drugog mlijeka.

Iako studija nije bila namijenjena utvrđivanju mehanizma koje uzrokuje niži rast u djece koja ne piju kravlje mlijeko, znanstvenici pretpostavljaju da bi razlog mogao biti niža razina proteina u takvim vrstama mlijeka.

Primjerice, dvije šalice kravljeg mlijeka imaju 16 grama proteina, što ispunjava dnevnu potrebu trogodišnjaka za proteinima. Za usporedbu, dvije čaše bademova mlijeka imaju samo četiri grama proteina.





← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus