07:48, 22. Kolovoz 2017

kultura...

Kultura, 12. kolovoza 2017.

Objavljeno: 12.08.2017 u 01:44
Pregledano 55 puta

Autor: Icom, Hina
 Kultura, 12. kolovoza 2017.

Zagreb, 12. kolovoza 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Foto dani mladih u Karlovcu


KARLOVAC - Sedmi Foto dani mladih (FDM) okupili su u Karlovcu 40 sudionika iz osam zemalja koji se do 15. kolovoza natječu u izradi turističke, reklamne i umjetničke fotografije, a manifestacija je popraćena brojnim događanjima, od predavanja do fotografskih izložbi. Natjecatelji su u prva dva dana odradili reklamnu fotografiju sa zadatkom prezentiranja pojedinih brendova u marketinške svrhe, otvoreno je nekoliko izložbi fotografija, dok je voditeljica revijskih i obrazovnih programa Hrvatskog filmskog saveza Sanja Zanki održala predavanje "Kako organizirati festival za mlade -  nekad i danas". Rad sudionika i njihova kreativna rješenja uhvaćena fotografskim objektivima prati žiri sastavljen od fotografa, među kojima je i pobjednica lanjskih Foto dana mladih Sara Filipa Delić. Ona je na otvaranju izložbe studenata zagrebačke Akademije dramske umjetnosti ispričala da je prije fotografirala samo po osjećaju, ali je kroz manifestaciju naučila osnove tehnike što je bilo presudno za upis na Akademiju. "Lijepo se vratiti i inspirirati mlade kolege da se usavrše u fotografiranju", rekla je Sara Filipa Delić.

 
Objavljena Tuđmanova knjiga „Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“


ZAGREB – Knjigu saborskoga zastupnika Miroslava Tuđmana „Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“ objavila je Hrvatska sveučilišna naklada.

Tuđman u proslovu ističe da knjiga analiza motive i vrijednosti na kojima se temelji politička filozofija Alije Izetbegovića, prikazuje strateške ciljeve kojima je težio te raščlanjuje odluke i uporabu vojne sile kojima je izigravao međunarodne mirovne planove.

Napominje kako njegova knjiga može pomoći razumijevanju političke povijesti ratnih zbivanja, a posebno muslimansko-hrvatskog sukoba i ponašanja ključnih čimbenika u tom sukobu do Washingtonskih sporazuma.

„Izetbegović je smatrao da je presudna odrednica identiteta muslimanskoga naroda islam, odnosno da Muslimani nisu nacija nego primarno vjerska zajednica“, naglašava Tuđman i dodaje kako je takvo Izetbegovićevo shvaćanje identiteta muslimanskoga naroda ključna odrednica za razumijevanje njegove politike ustavnoga uređenja BiH, ali i vođenje međunarodne politike.

Po Tuđmanovim riječima Izetbegovićeva politička strategija težila je ostvarenju jasno definiranih ciljeva, kojima su zapreka bile velikosrpska politika i agresija, zahtjevi Hrvata za federalnim uređenjem BiH i međunarodna zajednica sa svojim mirovnim planovima i uvjetima koji nisu bili kompatibilni s ciljevima muslimanskoga vodstva.

Knjiga se, naglašava Tuđman, posebno bavi motivima koji su doveli do muslimansko-hrvatskog sukoba i ciljevima koje je muslimanska politika namjeravala ostvariti ulazeći u sukob s HVO-om, kako bi demontirala političku strukturu HVO-a, odnosno ukinula Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu.

Tuđman napominje da knjiga nudi građu za razumijevanje povijesnih prilika, odluka i događaja koji su oblikovali današnju BiH.

Recenzent knjige akademik Davorin Rudolf smatra da je cilj Izetbegovićeve politike bilo ostvarivanje muslimanske prevlasti u unitarnoj državi BiH.

„Nikakva federacija, konfederacija, nikakvi različiti nacionalni entiteti nisu dolazili u obzir“, napominje Rudolf i dodaje kako je ta dominacija podrazumijevala i dominaciju islama, vjere koju je Izetbegović upio u mladosti školujući se u prestižnim islamskim središtima.

Knjiga „Druga strana Rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“ (443 str.) podijeljena je na pet dijelova – ishodišta i odrednice unitarne strategije Alije Izetbegovića, preuzimanje središnjih državnih institucija, na drugoj strani Rubikona, rat za teritorije će se nastaviti i državni suverenitet perfidnoga građanstva.Miroslav Tuđman (1946.) je istraživač u području informacijskih znanosti i nacionalne sigurnosti. Objavio je više knjiga, među kojima i knjige „Informacijsko ratište i informacijska znanost“, „Programiranje istine“ te „Programirane hereze i hrvatski otpori“.



Znanje otvara knjižaru na mjestu bivšeg Algoritma u Gajevoj


ZAGREB - Bivša knjižara Algoritam Profil Mozaika u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, nekada najveća knjižara propalog knjižarskog lanca, ponovo će u srijedu otvoriti svoja vrata pod egidom nakladničke kuće Znanje, iz koje najavljuju bogat asortiman domaće i strane te prijevodne literature, multimedije i papirnice, ali i program književnih događanja, promocija i gostovanja autora.

Kako se ističe u najavi, svečano otvorenje knjižare na adresi Gajeva 1 bit će u srijedu 16. kolovoza, a u njoj će biti zastupljeni naslovi brojnih hrvatskih nakladnika, najnovija izdanja svjetskih i domaćih bestselera, publicistike i stručne literature, darovni program kao i program papirnice.

Osim toga, u knjižari će se ponovno naći veliki izbor knjiga na stranim jezicima iz svih područja te bogati odjel multimedije.

U prizemlju će na velikom odjelu za djecu biti mnoštvo slikovnica, knjiga i najpopularnije društvene igre. Ljubitelji stripova moći će uživati u brojnim hrvatskim i stranim izdanjima, a bit će tu i veliki izbor kompjutorskih igara i filmskih DVD-ova.

Kako bi knjižara ponovno postala atraktivno mjesto okupljanja svih ljubitelja knjige i pisane riječi, iz Znanja najavljuju i različita događanja, promocije knjiga, gostovanja stranih i domaćih autora, te raznolike privlačne ponude za svoje čitatelje.

"Stoga se nadamo da će Zagrepčani, kao i njihovi domaći i strani gosti u ovoj kultnoj knjižari u samom srcu grada opet pronaći voljeno mjesto koje im otvara vrata prema novim svjetovima i kojemu će se uvijek rado vraćati", poručuju iz Znanja.

U povodu ponovnog otvaranja svoje vlastite knjižare u Zagrebu, Znanje svim kupcima od 16. do 31. kolovoza daruje 25 posto popusta na sva svoja izdanja.



Korčula: U Žrnovu održana 10. Makarunada


KORČULA - Deseta jubilarna Makarunada održana je u petak navečer u Žrnovu na otoku Korčuli u organizaciji udruge Žrnovski makaruni, mjesnih odbora Žrnovo i Postrana te ugostiteljskog obrta Žrnovski dvori, a uz pokroviteljstvo grada Korčule i Turističke zajednice Korčula.

Već u poslijepodnevnim satima u parku ispred Doma kulture u Žrnovu okupio se veći broj znatiželjnih koji su pratili četiri skupine žena iz mjesnih naselja: Postrana, Kampuš, Prvo selo i Tri žala koje su na dugim stolovima spremale više od tisuću porcija toga žrnovskog specijalitet.a

Utrošeno je 150 kilograma brašna ručno oblikovanoga na poseban način - brašnjavim dlanovima i drvenom iglom pretvorenoga  u šupljikavu tjesteninu. Zanimanje su iskazali i turisti, posebice žene, koji su uz savjete domaćica, kroz radionicu "Učini sam pijat žrnovskih makaruni" prvi put u životu na dasci mijesili tijesto, da bi se nakon kuhanja i sami osladili vlastitim proizvodom.

Za to vrijeme muškarci su kontrolirali upaljeni oganj (50 brimena šume) ispod osam velikih kotlova u kojima se kuhao 'šug' od 150 kilograma junećega mesa i 25 kilograma rajčice i domaće kapule (luka) koji je zajedničkim djelovanjem sastojaka te raznih tajnovitih dodataka žrnovskih domaćica (recepti se ne otkrivaju) mamio nepce.

Brojni posjetitelji kušali su makarune i uz njih poznata korčulanska vina, a večer je nastavljena prigodnim folklornim programom i zabavom.

Predsjednica udruge Žrnovski makaruni Fani Duhović zahvalila svima koji su na bilo koji način pomogli da ova gastronomsko-turistička manifestacija uspije, jer će prikupljena sredstva od 30 kuna po porciji biti korištena u humanitarne svrhe. Uz zahvalu uručila je i prigodni dar najstarijoj članici udruge teti Boži Batistić koja redovito dolazi na Makarunadu i svoje bogato iskustvo u spremanju makaruna prenosi na mlađe.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Filmom Akija Kaurismakija "Druga strana nade" otvoren 23. Sarajevo Film Festival


SARAJEVO - Novo 23. po redu izdanje Sarajevo Film Festivala (SFF), najprestižnije filmske smotre u regiji jugoistočne Europe, otvoreno je u petak uz projekciju najnovijeg ostvarenja kultnog finskog redatelja Akija Kaurismakija "Druga strana nade".

Film za kojega je Kaurismaki na ovogodišnjem festivalu u Berlinu dobio nagradu Srebrni medvjed za režiju u Sarajevu je prikazan pred tisućama gledatelja  na projekcijama koje su istodobno upriličene u Narodnom kazalištu i otvorenom kinu "Metalac".

Kaurismakijeva priča publici u Sarajevu približila je posljedice ratnog pakla u Siriji kroz sudbinu Khalida koji se kao tražitelj azila dokopa Finske a tamo se sučeli s apsurdima nemilosrdne administracije, ksenofobijom ali i dobrotom i plemenitošću njemu potpuno nepoznatih ljudi koji iskazuju nesebičnu spremnost da mu pomognu.

U Sarajevo su povodom projekcije ovog filma stigli i neki od članova glumačke postave koju je odabrao Kaurismaki.

"San je svakog glumca surađivati s takvim redateljem", kazao je uoči otvaranja SFF-a nositelj glavne muške uloge Sherwan Haji, i sam Sirijac koji je zapravo prije ratnih sukoba u svojoj zemlji otišao u Finsku studirati glumu.

Estetika, likovi i dramaturgija filma tipični za cijeli Kaurismakijev stvaralački opus svojim jednostavnim jezikom ostavili su dojam na sarajevsku publiku kao što je to bio slučaj i s onom u Berlinu gdje je film pobrao nepodijeljene simpatije.

Na repertoaru ovogodišnjeg SFF-a je ukupno 235 filmova iz 54 zemlje od čega će 44 biti prikazana u okviru četiri natjecateljska programa.

O najboljem igranom filmu odlučit će žiri kojemu predsjedava meksički redatelj i scenarist Michel Franco a član žirija je i hrvatski glumac Goran Bogdan.

Selektorica Elma Tataragić kazala je u petak tijekom svečanog otvaranja SFF-a kako je pri odabiru filmova želja bila otkrivati nove talente ali i pružiti priliku za dodatnu afirmaciju već dokazanih autora.

Za nagradu "Srce Sarajeva" u najprestižnijoj kategoriji tako će se natjecati sedam ostvarenja od kojih su čak dva iz Gruzije i to "Strašna majka" u režiji Ane Urushadze te "Taoci" koje je režirao Rezo Gigineishvili. Tu su i albanski film "Buđenje dana" čiju režiju potpisuje Gentian Koci, iz Rumunjske dolazi film Emanuela Parvua "Meda ili ne tako sjajna strana stvari", tursku kinematografiju predstavljat će film "Zrno" u režiji Semiha Kaplanoglua, bugarsku "Pravci" u režji Stefana Komanaderova a iz Grčke dolazi "Sofijin sin" redateljice Eline Psykou.

Sarajevska će publika moći vidjeti i jedan hrvatski igrani film iako će on biti prikazan izvan konkurencije a to je "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić.

Hrvatski su filmovi ipak u utrci za naslov najboljega u kategoriji kratkog filma a u tu su konkurenciju uvršteni "Plan A" u režiji Tomislava Luetića te "U plavetnilo" redateljice Antonete Alamat Kusijanović.

U kategoriji dokumentarnog filma za nagradu se natječe ostvarenje "Dom" u hrvatsko-bosanskohercegovačkoj koprodukciji čiji je redatelj Zdenko Jurilj.

Posebni "začin" ovogodišnjeg SFF-a je gostovanje proslavljenog američkog redatelja Olivera Stonea te britanskog glumca Johna Cleesa. Obojici će na svečanostima narednog tjedna biti uručene nagrade "Počasno srce Sarajeva" za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti.

Najbolji filmovi, redatelji i glumci bit će proglašeni 17. kolovoza a dan nakon toga označit će i kraj ovogodšnjeg SFF-a.



Sud odbacio optužbe protiv Taylor Swift


LOS ANGELES - Američki savezni sudac je u petak ocijenio neutemeljenima optužbe DJ-a Davida Muellera protiv pjevačice Taylor Swift, koju je optužio da je odgovorna za njegovo otpuštanje s posla, dok se i dalje razmatra njezina protutužba zbog neprimjerenog dodirivanja stražnjice.

Sudac William Martinez sa saveznog suda u Denveru je zaključio da nije dokazano da je pjevačica odgovorna za Muellerovo otpuštanje. Mueller je u tužbi predanoj u rujnu 2015. tražio 3 milijuna dolara zbog gubitka prihoda i odštete. Pop zvijezda je u listopadu 2015. na tu tužbu odvratila protuotpužbom i optužila ga za seksualni napad kada ju je tijekom snimanja 2. lipnja 2013. prije koncerta u Denveru ispod suknje primio za stražnjicu.

Njezinu optužbu je potvrdio i njezin tadašnji čuvar Greg Dent. Taylor traži odštetu od jednog simboličnog dolara.



U Izraelu u 113. godini umro najstariji čovjek na svijetu

 
TEL AVIV - Najstariji čovjek na svijetu, Israel Kristal koji je preživio holokaust, umro je u Haifi u 113. godini.

Kristalova kći Schulamit Kristal potvrdila je za agenciju dpa vijest o njegovoj smrti nakon napisa koji je objavio list Haaretz.

Guinnessova knjiga rekorda je u ožujku 2016. dodijela Kristalu naslov najstarijeg čovjeka na svijetu.

Kristal je svoj 113. rođendan proslavio 15. rujna 2016.

Kristal je rođen 15. rujna 1903. u poljskom gradu Zarnowu, a 1944. je deportiran u nacistički logor u Auschwitzu. U  holokaustu je izgubio suprugu i dvoje djece. U Izrael je emigrirao 1950.

Iza njega je ostalo sedmero djece, unuci i praunuci.



FARC želi osnovati profesionalni nogometni klub


BOGOTA - Bivši borci FARC-a, Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije, koji su pred osnivanjem političke stranke nakon povijesnog potpisivanja mirovnog sporazuma s kolumbijskom vladom, nadaju se da će osnovati i nogometni klub koji bi se uključio u profesionalnu kolumbijsku ligu.

"Prije desetak dana smo primili službeni dopis od FARC-a u kojem traže razgovor s kolumbijskim nogometnim dužnosnicima o njihovom sudjelovanju u profesionalnoj ligi", rekao je Jorge Perdomo, predsjednik DIMAYOR-a, organizacije odgovorne za kolumbijski profesionalni nogomet.

Perdomo je rekao da bivša najveća gerila američkog kontinenta traži uključenje u drugu ligu, u kojoj ima 16 ekipa, a želi osnovati i žensku nogometnu ekipu.

On je ocijenio da osnivanje nogometne ekipe FARC-a nije jednostavno jer je potrebno odobrenje dvije trećine skupštine Kolumbijskog nogometnog saveza (FCF) i DIMAYOR-a, plaćanje kotizacije i slično.

"Uz to potrebno je 10 milijuna dolara koje nemamo. Uvijek smo bili sanjari, ali ovo je komplicirano", rekao je jedan od šefova FARC-a Pasor Alape na konferenciji za novinare u Bogoti.

UN bi u utorak trebao završiti operacije prikupljanja oružja iz 26 zona gdje je okupljeno oko 7000 bivših boraca kako bi pripremili njihov povratak u civilni život i od tog datuma DIMAYOR će se moći izjasniti o zahtjevu FARC-a.

Ministar unutarnjih poslova Guillermo Rivera je rekao da će se taj zahtjev razmatrati prema jednakim pravilima i uvjetima kao i za druge građane ili organizacije.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus