09:21, 20. Studeni 2017

kultura...

Kultura 11. studenoga 2017.

Objavljeno: 11.11.2017 u 00:24
Pregledano 74 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 11. studenoga 2017.

ZAGREB 11. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



ZFF - Više od stotinu filmova za jubilarno izdanje festivala


ZAGREB - Više od stotinu odabranih filmova iz cijeloga svijeta, među kojima je niz aktualnih festivalskih uspješnica, ali i klasika svjetske kinematografije, prikazat će se u idućih devet dana na jubilarnom, 15. Zagrebačkom filmskom festivalu (ZFF), koji se u subotu navečer svečano otvara u zagrebačkom kinu Europa.

Zagreb će ponovno u studenom postati filmsko središte za autore koji predstavljaju svoje prve i druge filmove, kao i za 'povratnike' koji su na ZFF dolazili kao još neafirmirani redatelji, a danas su proslavljena imena svjetskog filma.

U pet natjecateljskih programa i desetak popratnih festivalskih programa na festivalu će se do 19. studenog prikazati više od stotinu filmova iz cijelog svijeta, od Hrvatske, Italije, Velike Britanije do Australije i Argentine.

Za nagrade Zlatna kolica konkurira trinaest ostvarenja u natjecateljskom programu dugometražnog filma, deset u natjecateljskom programu kratkometražnog filma i deset u programu Kockice.

Festival počinje švicarskim kandidatom za Oscara, filmom "Božanski red", a na otvorenju će publiku pozdraviti Rachel Braunschweig, glumica iz te humoristične, feminističke drame o slabo poznatom podatku iz zemlje koja je za mnoge stvari primjer, ali po ovome je 'podbacila'. Naime, žene nisu imale pravo glasa na izborima sve do 1971. godine, čak 50 godina nakon Amerike, baltičkih zemalja i Rusije.

Ta 'feel-good' drama redateljice Petre Volpe premijerno je prikazana na prestižnom Tribeca Film Festivalu gdje je Marie Leuenberger osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu, a u Braunschweig, koja gostuje u Zagrebu, za svoju je sporednu ulogu osvojila Švicarski filmsku nagradu.

Zanimljiva tema obrađena je kroz priču o tome kako su mirne seoske kućanice koje su postale odlučne sufražetkinje. U središtu je Nora, neupečatljiva kućanica koja brine o mužu i razmaženim sinovima i živi u letargičnom gradiću gdje još uvijek vrijedi 'božanski red', prema kojemu je izjednačavanje muškaraca i žena jednostavno neprirodno.

Kada joj muž zabrani da pronađe posao, a što mu zakon još uvijek dopušta, ona postaje svjesna društvene represije i svog položaja u obitelji, ali dobiva i snagu da se izbori za promjene.

Stoga staje na čelo lokalnih sufražetkinja čime počinje 'štrajk žena' i novi korak u razvoju ljudskih prava u Švicarskoj, a uz aktivistički duh protagonistica budi se seksualna revolucija koja kroz duhovite scene samootkrivanja vlastitog tijela otkriva i tu, nevidljivu, ali opipljivu, žensku suzdržanost, frustraciju i unutarnju borbu.

I ostali filmovi glavnog programa društveno su angažirani što im je zajednička nit unatoč šarolikim temama kojima se bave, od prava na pobačaj, LGBT zajednice, posljedicama PTSP-a, pitanja imigranata i islamske tradicije. 


Žiri odlučuje o najboljima u pet natjecateljskih programa

Glavni program dugometražnih filmova obuhvaća trinaest debitantskih naslova, među kojima će najboljeg tročlani žiri nagraditi Zlatnim kolicima - glumica Lana Barić, producent i redatelj Peter Brosens čiji je film "Kralj Belgijanaca" prikazan na prošlogodišnjem ZFF-u, te njemački producent Peter Rommel, najpoznatiji po suradnji s Andreasom Dresenom čiji je film "Zaustavljeni" osvojio glavnu nagradu u programu Un Certain Regard na Cannesu.

Zlatna kolica u kategoriji međunarodnih kratkometražnih filmova, koja ima deset naslova i nacionalnih kratkih filmova u programu "Kockice", dodijelit će nagrađivani rumunjski montažer Catalin Cristutiu, redatelj i selektor programa Berlinale Shorts Alejo Franzetti te prošlogodišnji pobjednik "Kockica", redatelj Saša Ban.

Filmove redatelja koji su nam se nakon svog prvog filma ponovno vratili na zagrebačka filmska platna u programu "Ponovno s nama", će birati producentica Tamara Babun, redateljica Čejen Černić te glumac Damir Markovina. Filmovi tog programa u Rijeci će konkurirati i za Nagradu riječke publike.

Pobjednika mladenačkog programa PLUS proglasit će žiri od zagrebačkih srednjoškolaca - Kiša Bizović Grgas, Jan Kožić, Eva Magdić Govedarica, Tamara Ramadi i Dominik Rački.


Popratni program: od 'neposlušnih' do švedskih filmova

Festival donosi bogati i kod publike vrlo popularni popratni program, u kojem će se pronaći filmovi različitih žanrova za široki generacijski raspon ljubitelja filma.

Tu je i natjecateljski "Ponovno s nama", s novim filmovima autora čiji su filmovi već prikazivani i nagrađivani u Zagrebu i koji su na neki način odrastali sa Zagreb Film Festivalom.

Najbolji film tog programa dobit će Zlatni bicikl, ove godine taj će se program prikazati i u riječkom Art-kinu Croatia, gdje će imati priliku dobiti i nagradu publike.

U susret 50. obljetnici revolucionarne, 1968. godine, održat će se popratni program "Film neposluha", s uratcima koji podsjećaju na trenutke građanskog neposluha, odmetnute pojedince i revolucionare.

Tu su i tradicionalni programi za mlade i djecu, natjecateljski program PLUS te Bibijada koja je ove godine posvećena švedskoj kinematografiji, kao i program "Moj prvi film", s debitantskih filmova najznačajnijih švedskih redatelja, Ostlunda, Moodyssona, Faresa, Anderssona, Bergmana.

Program "Velikih 5" tradicionalno donosi najznačajnije novije filmove pet najvećih europskih kinematografija, Dan Luxa tri finalista Nagrade Lux Europskog parlamenta, a poseban program posvećen je sve življoj crnogorskoj kinematografiji.

Na zagrebački festival stiže više od stotinu gostiju, a među njima su i neki od najzanimljivijih europskih filmaša poput grčkog redatelja Alexandrosa Avranasa, francuskog redatelja Xaviera Legranda, dobitnika Srebrnog lava u Veneciji, producenta i redatelja BBC-jeve serije McMafia koja je snimana u Hrvatskoj, Jamesa Watkinsa, ali i Spencera Hunta, jednog od ključnih američkih stručnjaka za razvoj videoigara.

Program Industrija, posvećen edukativnim i praktičnim sadržajima, donosi niz radionica, predavanja, panela i drugih sadržaja namijenjenih filmskim profesionalcima, mladim filmašima i zainteresiranima za različite aspekte filmske proizvodnje. U sklopu Industrije održat će se i 6. izdanje radionice Moj prvi scenarij, namijenjene filmašima koji pripremaju scenarij za svoj prvi dugometražni film.

Uz kino Europu i dvoranu Mueller, Zagreb Film Festival, kojemu je Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) medijski pokrovitelj,  će se održati u kinu Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, na novoj akademijskoj sceni F22.



Grand Prix turističkom promotivnom filmu "Beautiful China"


SOLIN - Film "Beautiful China" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Kine dobitnik je Grand Prixa za najbolji turističko promotivni filma na 20. Međunarodnom festivalu turističkog filma u Solinu, priopćeno je u petak na svečanosti završetka te manifestacije.

Trofej "Baldo Čupić" za najbolji hrvatski nacionalno turistički film ovogodišnjeg festivala u Solinu dodijeljen je video-spotu Wellness - full of Well-being" redatelja Hrvoja Serdara u produkciji Hrvatske turističke zajednice.

Za najbolji kratki film festivala u kategoriji trajanja do 5 minuta proglašen je film "Time to visit Russia" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Rusije, dok je u kategoriji trajanja do 1 minute za najbolji proglašen film "Viaggio nel Cuore dell'Italia" u produkciji RAI.

U kategoriji dokumentarno filmskog prikaza tradicijskih, duhovnih, povijesnih vrijednosti, kulture proglašen je film "Monasteries and Abbeys in Austria- St. Florian" u produkciji "BOTTARO"- Annenheim Austria.

Nagrada za najbolji redateljski rad pripala je filmu "Incredible India" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Indije., a nagrada za najbolji scenarij pripala je autorici Svetlani Ilić za film "The roads of the roman emperors" u produkciji RTS iz Srbije. Za najbolju montažu nagrađen je film "It's more fun in the Philippines" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Filipina.

Nagrada za najbolju glazbu dodijeljena je filmu "Travel to Budapest Hungary" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Mađarske, dok je nagrada za najbolju kameru pripala snimatelju Daliboru Tonkoviću, a video spot "Always more to find out" u produkciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Jubilarni 20 međunarodni festival turističkog filma dio je objedinjene turističke priredbe koju su još činili 24. međunarodna smotra turizma, filma i krajobraza (INTERSTAS) te 15. predstavljanje nominiranih hrvatskih gradova i mjesta za međunarodnu nagradu Zlatni Cvijet.

Odlučeno je da Novi Vinodolski bude hrvatski kandidat za Međunarodni Cvijet 2018.

Posebna nagrada "Dr. Lucija Čikeš" dodijeljena je Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec.

U sklopu objedinjenih triju priredbi dodijeljeno je i sedam posebnih nagrada pojedincima, institucijama za doprinos u razvoju turizma, dobitnici su: župan Međimurski Matija Posavec, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, gradonačelnik Otoka Josip Šarić, KUD "Jadro"-Solin, Turistička zajednica Splita, Turističko-ugostiteljska škola-Split i Ženska klapa "Marjanke"-Split.

Zahvaljujući na priznanju župan Međimurski Posavec je istaknuo kako je važno da je jedna međunarodna turistička manifestacija, kao što je ova u Solinu, prepoznala turistički angažman i porast turističkih posjeta Međimurskoj županiji.

"To je rezultat kontinuiranog ulaganja u našoj županiji," rekao je Posavec.

Na svečanosti zatvaranja dodijeljen je i više drugih priznanja i povelja pojedincima i ustanovama za njihovo zauzimanje za razvoj turizma.

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević obraćajući se nazočnima istaknuo je da ta objedinjena turističko-kulturno-filmska manifestacija doprinosi međunarodnom pozicioniranju Hrvatske na turističkim tržištima jer je na ovogodišnji festival turističkog filma prijavljeno više od 300 filmova iz 80 država.

"Tijekom trodnevnog trajanja ove manifestacije Solin je bio turističko središte Hrvatske," ocijenio je Ninčević.



Premijera "Audijencije" V. Havela u Virovitici


VIROVITICA - Na sceni Kazališta Virovitica u petak je premijerno izvedena predstava "Audijencija" Vaclava Havela u režiji Dražena Ferenčine.

U predstavi igraju Draško Zidar kao Sladek i Goran Koši kao Vanek.

Predstava na zanimljiv i humoran način problematizira osjećaje ljudi koji su pristali na to da netko drugi misli umjesto njih i da budu sluge-robovi tuđih ideja i misli pa u konačnici postaju zapravo žrtve takve odluke jer njihov život više i nije njihov.

"Audijencija je Havelov mali politički satirikon iz doba kulta ličnosti. Naizgled običan, prozaičan, gotovo prijateljski razgovor, krije u sebi puno više od puste razmjene skoro pa najobičnijih obiteljskih informacija ili muških tajni. Ta mala 'razgovorna partija šaha' negdje ispod površine nudi zapravo tragikomičnu sudbinu mnogih tzv. malih ljudi, koji su pristali biti dio jednosmislećeg i u konačnici represivnog aparata i onih koji na to nisu pristali", izjavio je glumac Draško Zidar uoči premijere.



Dizajneri i kazališta na 5. bijenalu kazališnog plakata u Varaždinu


VARAŽDIN - Dizajneri i kazališta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije i Hrvatske sudjeluju na ovogodišnjem 5. bijenalu kazališnog plakata koji je u petak otvoren u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

"Izložba kazališnih plakata je ujedno i likovna izložba, a likovnost je nešto što je u kazalištu prisutno kao glazba i gluma, jer kazalište je tzv. sinkretička umjetnost. U jednoj predstavi i oko kazališta vrte se sve umjetnosti pa tako i likovna", rekao je Marijan Varjačić, autor izložbe.

Istaknuo je kako je bijenale kazališnog plakata nastalo zbog varaždinske tradicije. Naime, upravo je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu 20 godina kazališne plakate radio jedan od najvećih svjetskih dizajnera, prerano preminuli Goran Merkaš, pa je ideja bila da se bijenalom na dostojan način obilježi njegovo djelo.

Varaždinsko bijenale jedina je takva izložba u ovom dijelu Europe i u potpunosti je etablirana te prema stručnoj kritici predstavlja istinski brend varaždinske kulture.

Ove godine izložen je 101 plakat s kojima se predstavlja tridesetak autora, a nagradu "Goran Merkaš" žiri je odlučio dodijeliti Jovanu Tarbuku iz Beograda, za plakat predstave "Venecijanka" Narodnog pozorišta u Prištini, u režiji Nenada Todorovića.

"Tarbuk je sudjelovao na sva dosadašnja četiri bijenala, a premda i ovaj put imamo iznimne radove, posebno ističem plakate slovenskih dizajnerica, nagrada je otišla u prave ruke", zaključio je autor izložbe Marijan Varjačić.



Obilježeno 100 godina kazališnog života u Vinkovcima


VINKOVCI - Premijernom izvedbom ljubavne komedije u četiri čina po tekstu Joze Ivakića "Vrzino kolo" u režiji Vjekoslava Jankovića i koprodukciji s Hrvatskim kazalištem u Pečuhu, vinkovačko Gradsko kazalište "Joza Ivakić" obilježilo je u petak 100 godina kazališnog života u Vinkovcima, 85 godina od smrti Joze Ivakića i 10 godina profesionalnog rada.

"Kroz ovo kazalište je prošao niz kazališnih glumaca koji su trajno obilježili hrvatsko glumište, a to i dalje čine. U zadnje vrijeme stalno imamo hit predstave i kazalište nam je puno. Da dobro radimo svjedoče i nominacije za ovogodišnju Nagradu hrvatskog glumišta te su tako, između ostalih, nominirane i redateljica Frana Marija Vranković koja je radila jednu predstavu kod nas i glumica Mia Krajcar, koja je također radila na predstavi u našem kazalištu. To je velika stvar za malo kazalište kao što je naše", rekao je ravnatelj Gradskog kazališta "Joza Ivakić" Zdenko Rečić.

U ime Vlade na obljetnicama je čestitala ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac rekavši kako je, kao Vinkovčanka, iznimno ponosna na stoljeće kazališnog života u rodnome gradu, što po njezinim riječima, dovoljno svjedoči o značaju kulture za Vinkovce, ali i o značaju Vinkovaca za hrvatsku kulturu.

"Malo je gradova od Zagreba do Vinkovaca, ako izuzmemo Osijek, koji se mogu podičiti sa 100 godina kazališnog života. Grad Vinkovci podržavaju rad kazalište 'Joza Ivakić' ne samo kao svoju ustanovu nego i kroz programska sredstva kojom se nastoji poticati vlastita produkcija", rekao je vinkovački pročelnik za kulturu Mario Banožić.

U predstavi "Vrzino kolo" glume Ivan Ćaćić, Matea Marušić, Katarina Baban, Denis Brižić, Hrvoje Seršić, Selena Andrić, Goran Smoljanović , Katarina Kristić, Vlado Andrić te plesači Folklornog ansambla "Lisinski" Vinkovci.

 

Europea U Dvorištu ugostila mađarsku književnicu Edinu Szvoren


ZAGREB - Cijenjena mađarska književnica Edina Szvoren, dobitnica nagrade Europske unije za književnost 2015., boravila je u petak u Zagrebu, gdje je kao gošća književnog festivala Europea U Dvorištu predstavila hrvatski prijevod svoje knjige "Nema, neka i ne bude", zbirke priča opisane kao "dvanaest malih trilera o životu".

Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu s mađarskoga Xenie Detoni, a uvodno ju je U Dvorištu najavila književnica Ivana Bodrožić.

Rekla je kako je riječ o izuzetno zanimljivoj knjizi vrsne pripovjedačice, zbirci kratkih priča napisanih osebujnim stilom, "koje se sve na neki način bave onim o čemu ovise naši životi, a to su odnosi s bližnjima".

O knjizi je govorila i njezina prevoditeljica Xenia Detoni, koja je istaknula kako je Edina Szvoren, u dugom nizu naslova koje je prevodila u posljednjih 15 godina s mađarskog jezika, među prvim ženskim piscima.

"U mađarskoj je kratka proza književni oblik duge tradicije. Edina Szvoren majstorica je kratke priče, sve poznatiji i sve prepoznatiji književni glas na mađarskoj sceni, koji pripada generaciji novih glasova pisaca koji su više fokusirani na 'mali život'. Na nama je hoćemo li u tim malim životima prepoznati univerzalnu poruku", rekla je Detoni.

Edina Szvoren (1974.) istodobno njeguje i ljubav prema glazbi: završila je Srednju glazbenu školu Béle Bartóka, u kojoj trenutačno predaje solfeggio i glazbenu teoriju, dok je na Glazbenoj akademiji Franza Liszta stekla zvanje zborske dirigentice.

Objavljuje od 2005. godine i već je prvom zbirkom novela "Pertu" (2010.) ostvarila golem uspjeh, kako kod čitatelja tako i kod kritike, što je još iste godine bilo okrunjeno i dvjema važnim nacionalnim književnim nagradama. Za svoje drugo prozno djelo "Nema, neka i ne bude" (2012.) dobila je 2012. nagradu Europske unije za književnost.

Iste godine objavila je i treću knjigu priča pod nazivom "Najbolji krvnik u zemlji". Za svoj književni rad dobila je još dvije nagrade, Artisjus (2013.) i Attila József (2014.). Pri opisivanju autoričina književnog svijeta, kritičari navode primjere dvojice radikalno različitih prethodnika: analitičke proze Pétera Nádasa, kao i skladnog diva groteske Pétera Hajnóczyja.

Njezina knjiga "Nema, neka i ne bude" najavljena je kao zbirka kratkih priča o međuljudskim odnosima s dodatkom apsurda, začinjenih (samo)ironijom i nesvakidašnjom tvrdoglavošću onih koji su ih preživjeli.


Kad pišete o obitelji, niste prisiljeni nikoga imenovati

Naslov je citat iz dnevnika koji je njezina majka vodila kad je imala 12 godina, a odnosi se na poslovicu koju joj je govorila njezina majka.

Knjiga sadrži dvanaest priča o obiteljima, brakovima, usamljenim roditeljima i usamljenoj djeci, priče o lako prepoznatljivim situacijama i događajima, "o banalnom ludilu međuljudskih odnosa", a njezini su junaci "zapravo antijunaci koji su zaglavili u svakodnevici": iznutra nesređeni ljudi i obitelji, koji izvana žele zadržati privid "idealnih" relacija.

Autorica je istaknula kako "kratka proza i obitelj zapravo nemaju puno veze": "Moja je želja bila samo pisati, a kratka priča naprosto je bila forma u kojoj sam se uspjela izraziti. Nije stvar u tome da nisam znala o čemu ću pisati, to je bilo samo pitanje forme, ali ne i sadržaja. Radilo se naprosto o tome da kratka forma podrazumijeva da se mnogo toga i prešutjelo", pojasnila je.

Fokusiranost na obitelj došla je mnogo kasnije. "To što sam se okrenula tematici obitelji, dogodilo se potpuno slučajno. Naime, shvatila sam da je riječ o području o kojemu se može pisati, a da se ne mora nekoga imenovati", rekla je.

U njezinim pričama nema puno faktografskih podataka, nema imena, a sve što imenuje služi "kako bi dalo kontekst nekome od likova, mora na neki način utjecati na njega".

Inspiraciju nije nalazila u vlastitom životu, jer "da me sada netko pita o mojem djetinjstvu, osjetila bih jednaku paraliziranost kakvu sam osjećala prije 20-ak godina". "To naravno ne znači da u tim pričama nema motiva koji se tiču mojeg ili života nekih mojih poznanika, ali posve izvan konteksta. To je jako daleko od ispovjedne proze, to uopće nije cilj", dodala je.

To nikako nije pitanje stidljivosti, napomenula je autorica, "već je stvar u tome da je jako malo stvari pogodno da postane fikcija".

Govoreći o svoje dvije ličnosti - profesorice u glazbenoj školi i spisateljice - Szvoren je istaknula kako je, što se profesije tiče, glazba kod nje došla prva, ali je privrženost književnosti i želja za čitanjem oduvijek u njenom životu bila usporedno prisutna s glazbenom praksom.

"Danas mi glazba služi kao odmor od pisanja, i obratno", rekla je.

Njezine su priče napučene likovima koji, što više upoznaju pojedinosti skučenog okruženja, to manje uspijevaju pronaći njihov ključ: tu je impotentan muškarac koji pokušava ritualno ubiti ribu, babysitterica koja ne razumije zašto se dijete koje čuva ne bi trebalo igrati sa slagalicom, žena koja iščekuje ishod sudbonosnog medicinskog pregleda, ljubomorna supruga koja špijunira muža u njegovu službenom moskviču…

Te bi se priče mogle protumačiti kao mračne ili depresivne, no one su istodobno i pune humora, a Szvoren je kazala kako činjenica da postoje određeni problemi s kojima se ljudi suočavaju ne znači da unutar svojeg uskog intimnog kruga ne mogu pronaći neko zadovoljstvo života.

Što ju zaokuplja obično otkriva tek naknadno, kad već počne pisati, a trenutno je najviše zanima "ono što se odvija izvan stvarnog života, dakle - izvan one sfere u kojoj se junaci inače kreću".



U Osijeku počeli 8. dani austrijske kulture


OSIJEK -  Gostovanjem Austrian Ballet Galla - Europaballett iz St. Poeltena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u petak su počeli 8. dani austrijske kulture, koji će se održavati do 14. studenog.

Priredbu i ove godine u Osijeku organizira Austrijski kulturni forum.

To je prigoda da građani upoznaju klasičnu, ali i recentnu austrijsku kulturu, odnosno ostvarenja iz glazbeno-scenske, likovne i filmske umjetnosti te književnosti, rekao je na otvorenju osječki gradski vijećnik Vladimir Ham.

Nazočne na otvorenju pozdravili su direktorica Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba Susanne Ranetzky i osječko-baranjski dožupan Goran Ivanović.

U sklopu 8. dana austrijske kulture u osječkoj Galeriji "Waldinger" bit će otvorena samostalna izložba "Re-stageins" Marka Lulića, a u Austrijskoj čitaonici osječke Gradske i sveučilišne knjižnice izložba "Žene u društvu, kulturi i znanosti".

Predviđeno je i prikazivanje filmova "Stefan Zweig: zbogom Europi", u režiji Marie Schrader, te "Egon Schiele: smrt i djevojka", redatelja Dietera Bernera.



Gotovo rasprodane karte za koncert Zbora Crvene armije


ZAGREB - Jedan od najglasovitijih muških zborova u povijesti - Zbor Crvene armije Ansambla "Aleksandrov" održat će 13.i 14. studenoga dva koncerta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a nastupit će 120 vrhunskih profesionalnih pjevača, svirača i plesača.

U svojem repertoaru Zbor Crvene armije ima oko dvije tisuće djela, među kojima su i narodne pjesme i himne, operne arije i popularna glazba te poznata Pjesma lađara s Volge, Katjuša, Kalinka, Ave Maria.

O velikom zanimanju za taj prvorazredni i jedinstveni glazbeni spektakl svjedoči to što je nekoliko dana prije koncerta ostalo samo 20-ak karata.

Osim Zagreba, Zbor Crvene armije gostovat će u Ljubljani i Beogradu.

Nakon tragedije na Božić 2016., u kojoj su u padu zrakoplova u Crnome moru poginula 63 člana tog ansambla i njihov dirigent Valerij Kalilov, Zbor Crvene armije popunio je redove i u veljači 2017. u čast kolegama održao prvi koncert u Moskovskome kazalištu.

Zbor Crvene armije nastupit će sa 120 vrhunskih profesionalnih pjevača, svirača i plesača, a njihove su izvedbe prvorazredni i jedinstveni glazbeni spektakl koji se pamti.

 

Američki black metalci Wolwes In the Throne Room nastupaju 15. studenog u Vintage Industrial Baru


ZAGREB - Američki ekscentrični black metalci Wolwes In the Throne Room nastupit će u srijedu, 15. studenog, u Vintage Industrial Baru u sklopu turneje na kojoj predstavljaju novi album "Thrice Woven", najavio je organizator koncerta.

Wolwes In the Throne Room imaju specifičan pristup ekstremnom metalu, jer u svojoj glazbi uspijevaju spojiti black metal, crust, indie rock i ambijentalnu glazbu u zvuk koji asocira na kišne oluje, šumske paljevine i energiju sjeverozapadnog Tihog oceana.

Neupitan je utjecaj norveških velikana black metal glazbe poput Emperora i Burzuma, no u samom startu su odbacili vizualne black metal elemente, poput corpse painta i sotonizma. Već na prvom studijskom albumu "Diadem of 12 Stars" (2006.) srušili su pojmove i navike vezane za black metal, ostvarivši zanimljivi miks melankolične i psihodelične kaskadijske atmosfere u kojoj se glazba veže uz prirodne elemente.

Taj ih je album svrstao među najcjenjenije bendove u ekstremnoj glazbi, a dosad iza sebe imaju šest studijskih albuma, od koji je zadnji "Thrice Woven" izašao 22. rujna.

Osnivači benda su braća Aaron Weaver (bubanj, gitara, synth) i Nathan Weaver (gitara, vokali), kojima se ove  godine pridružio novi član, Kody Keyworth na gitari.

Prije njih svirat će mladi belgijski black metal trio Wiegedood, koji iza sebe ima dva studijska albuma - "De doden hebben het goed" iz 2015. i ovogodišnji nastavak "De doden hebben het goed II", koji će predstaviti zagrebačkoj publici. Značenje imena benda je u duhu glazbe koju sviraju jer "Wiegedood" na hrvatskom jeziku znači "smrt u kolijevci".



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Dvije godine nakon napada, Bataclan opet živi glazbu

 
PARIS - Neki su govorili da treba zauvijek ostati zatvoren, a drugi sumnjali hoće li se publika ikad vratiti. Ali dvije godine nakon masakra u Bataclanu, gdje su džihadisti ubili 90 ljudi, ta pariška koncertna dvorana vratila se u stare dane pune glazbe i zabave.

Čak i nakon ponovnog otvorenja dvorane, obilježenog emocionalnim koncertom britanske rock zvijezde Stinga na prvu godišnjicu napada 13. studenoga 2016., neki glazbeni sastavi i dalje ne žele svirati u Bataclanu.

"Prvi mjeseci nakon otvorenja bili su poprilično teški u pripremi programa" , rekao je jedan od direktora kluba Jules Frutos.

"No, malo po malo, stvari su krenule".

Frutos je istaknuo kako ga je silno ohrabrio veliki povratak ljubitelja glazbe u Bataclan. Dvorana koja prima oko 1700 ljudi tijekom godine je popunjena oko 90 posto, a takva posjećenost ostvarena je unatoč velike konkurencije drugih pariških koncertnih dvorana, napominje Frutos.

No glazbenici, posebice francuski, i dalje su podijeljeni oko 'svirke' u klubu.

Pjevači poput Saeza i Vianneya brzo su se sami prijavili da sviraju u Bataclanu kako bi pokazali svoj otpor teroru, no neki poput Francisa Cabrela ističu kako ih ništa ne može tamo vratiti.

Nicola Sirkis, pjevač grupe Indochine, prošlog je mjeseca naglasio da je "vulgarno ponovno otvoriti" dvoranu koja bi trebala "ostati svetište... spomenik žrtvama".

"Obitelji žrtava su time iznimno ponižene", smatra pjevač.

"Dogodilo se stravično nasilje. Ono što se tamo dogodilo je preozbiljno, ne može se zaboraviti ni oprostiti. Da Pariz nije izgradio spomenik u njihovo sjećanje.. to je sramota... Neću se nikad vratiti u Bataclan, niti tamo svirati", zaključio je Sirkis.

Frutos mu je prkosno odgovorio kako "ne može razumjeti da to govori jedan umjetnik".

"Kako može reći da bi koncertna dvorana trebala postati mauzolej", pita se voditelj Bataclana.

On se sukobio i s američkim bendom Eagles of Death Metal koji je tog petka 13., na dan masakra, svirao u klubu. Frontmen Jesse Hughes sugerirao je da su zaštitari Bataclana bili suučesnici terorističkog napada, a zbog te izjave mu je uskraćena dobrodošlica na ponovno otvaranje dvorane, pisao je britanski Guardian.

"Postoje stvari koje ne možete oprostiti", rekao je Frutos za afp, istaknuvši kako je osoblje kluba tijekom krvoprolića spašavalo živote.

"Za nas je najvažnija publika", dodao je. "Oni su bili meta, a ne Eagles of Death Metal".


Vratio se duh rock'n'rolla

"Strahovali smo da će ljudi imati blokadu oko povratka u Bataclan", otkriva Frutos. "Htjeli smo vidjeti kako će se ljudi ponašati, hoće li im opet biti ugodno u ponovno otvorenom klubu".

"Sada tih strahova više nema, čak i nakon što su nam događaji u Manchesteru vratili sjećanja" na 13. studeni 2015., istaknuo je, referirajući se na bombaški napad na koncertu pop zvijezde Ariane Grande u kojem je poginulo 22 ljudi.

Bataclan je od ponovnog otvaranja pod snažnom političkom zaštitom, no Frutos naglašava kako su "surađivali s vlastima kako bi osigurali da su snage sigurnosti manje vidljive" nego što su bile u tjednima nakon otvaranja kad su ulice oko koncertne dvorane bile blokirane.

Za prva tri mjeseca 2018. je bukirano oko 50 bendova, zbog čega "iduća godina obećava", otkriva Frutos.

"Sad se bavimo normalnim svakodnevnim problemima vođenja kluba, što je zapravo dosta umirujuće", našalio se voditelj.

Frutos je shvatio da duh rokenrola i dalje živi u Bataclanu tijekom koncerta britanskog glazbenika Petea Dohertyja, pet dana nakon onog Stingovog.

"To nije imalo nikakve veze s onim što se događalo na pozornici", smije se Frutos.

"Otišao sam na zahod i vidio da su wc školjke razbijene, pa si pomislio 'To je dobro. Sve se vratilo u normalu'".

"Prasnuo sam u smijeh. Kad imate takvu štetu znate da klub ponovno živi", zaključio je voditelj Bataclana.



Komičar Louis CK priznao spolno zlostavljanje pet žena


LOS ANGELES - Američki komičar Louis CK priznao je u petak da je spolno zlostavljao pet žena koje su iznijele optužbe u New York Timesu.

"Te su priče istinite", rekao je Lois CK na Twitteru.

"To je neoprostivo, moram se pomiriti s time tko sam", dodao je.

"Kajem se zbog onoga što sam učinio. Imao sam dugu i uspješnu karijeru u kojoj sam govorio sve što sam htio. Sada je vrijeme da se povučem i uzmem si dugo vremena da slušam", rekao je američki komičar.

Četiri žene rekle su New York Timesu da je Louis CK pred njima masturbirao, a peta da je to od nje tražio.

Zbog optužbi odgođena je premijera filma "I Love You Daddy" snimljenog pod njegovom redateljskom palicom, komedije o vremešnom redatelju kojeg glumi John Malkovich.



Rak dojke može se vratiti i 15 godina od liječenja


LONDON - Rak dojke može se ponovno pojaviti i 15 godina nakon završetka liječenja, pokazalo je novo istraživanje.

Žene s velikim karcinomima i onima koji su se proširili u limfne čvorove imaju najveći rizik od povratka raka, njih 40 posto, pokazuje istraživanje koje je objavio  BBC. Znanstvenici u zaključku rada objavljenog u časopisu New England Journal of Medicine navode da bi produljenje hormonske terapije moglo smanjiti rizik ponovne pojave karcinoma.

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 63.000 žena koje su praćene 20 godina i sve su imale najčešći oblik raka, hormonski ovisan o estrogenu koji potiče na rast i razmnožavanje tumorskih stanica.

Svaka pacijentica obuhvaćena istraživanjem bila je liječenja tamoksifenom ili inhibitorima aromataze koji blokiraju utjecaj estrogena ili prekidaju opskrbu hormonom.

Iako je nakon pet godina liječenja tumor nestao, tijekom sljedećih 15 godina kod stalnog broja žena otkriveno je da se rak proširio njihovim tijelom, kod nekih i 20 godina nakon prve dijagnoze.

Žene koje su izvorno imale velike tumore ili rak koji se proširio u četiri ili više limfna čvora imale su najveći 40-postotni rizik za povratak tumora tijekom sljedećih 15 godina, pokazalo je istraživanje.

Žene s malim tumorima niskog stadija i bez širenja u limfne čvorove imale su mnogo manji desetpostotni rizik da će se tumor tijekom vremena proširiti. Voditelj istraživanja dr. Hongchao Pan sa sveučilišta Oxford kazao je: "Upečatljivo je da rak dojke može mirovati toliko dugo i potom se proširiti nakon mnogo godina s nepromijenjenim rizikom godinom za godinu i snažno povezanim s veličinom izvornog tumora i time je li se proširio u čvorove".

Liječnicima je već dugo poznato da pet godina uzimanja tamoksifena smanjuje rizik povratka raka za oko trećinu tijekom pet godina nakon prestanka liječenja.

Nedavno istraživanje sugeriralo je da produljenje hormonske terapije na deset godina može biti učinkovitije u sprečavanju povratak raka dojke i smrti.

Vjeruje se da su inhibitori aromataze, koji djeluju samo kod žena koje su u menopauzi, učinkovitiji. No postoje nuspojave hormonskog liječenja koje mogu utjecati na kvalitetu života pacijentica i nagnati ih da prestanu uzimati lijek. Oni uključuju simptome menopauze, osteoporozu, bolove u zglobovima i sindrom karpalnog kanala.

Prof. Arnie Purushotham, viši savjetnik u Cancer Research UK koji je financirao istraživanje, kaže da danas postoje novi lijekovi za liječenje raka dojke koji djeluju na drukčiji način u odnosu na tamoksifen i dodaje da je ključno da se nastave istraživanja koja će pomoći boljem predviđanju tumora koji imaju veće izglede vratiti se.

"Također moramo znati razlike učinka uzimanja hormonske terapije deset umjesto pet godina, nuspojave i utjecaj na kvalitetu života".



Američko istraživanje nije utvrdilo veze raka i glifosata

 
LONDON - Dugogodišnje veliko istraživanje utjecaja pesticida glifosata na američke farmere nije pronašlo nijednu čvrstu vezu izlaganja tom pesticidu i raka, objavili su u četvrtak znanstvenici.

Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Journal of the National Cancer Institute (JNCI) nije utvrđena veza glifosata, glavnog sastojka popularnog Monsantova herbicida RoundUp, i "bilo kojeg čvrstog tumora ili hematološkog karcinoma uključujući non-Hogkinov limfom i njegove podtipove".

Navodi se da postoje "neki dokazi o povećanom riziku za akutnu mijeloičnu leukemiju u najizloženijoj skupini" no istodobno dodaje da veza nije "statistički značajna" i zahtijeva dodatno istraživanje prije konačnog zaključka.

Rezultati istraživanja mogli bi utjecati na tužbe koje je u SAD-u protiv Monsanta pokrenulo više od 180 osoba koje tvrde da su zbog izlaganja pesticidu RoundUp oboljeli od raka, što Monsanto odbacuje.

Rezultati bi mogli utjecati i na ključnu odluku o produljenju dozvole za upotrebu glifosata u Europskoj uniji koja se očekuje do kraja godine. Zemlje EU-a trebale su o tome glasovati u četvrtak no ponovno se nisu uspjele usuglasiti da se odobri petogodišnje produljenje korištenja toga pesticida.

EU odluku odgađa već nekoliko godina nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija analizirala 2015. glifosat i zaključila da je "vjerojatno kancerogen" za ljude. Druga tijela poput Europske agencija za sigurnost hrane zaključile su da je siguran za upotrebu.

Rezultati utjecaja glifosata dio su većeg istraživanja kojim se od početka 1990-ih prati zdravlje desetaka tisuća američkih farmera i njihovih obitelji u Iowi i Sjevernoj Karolini.

U zaključku rada znanstvenici predvođeni Laurom Beane Freeman iz Američkog nacionalnog instituta za rak izvijestili su da je od 54.251 ispitanika u istraživanju njih 44.932 ili 82,9 posto koristilo glifosat.

"Glifosat nije bio statistički značajno povezan s karcinomom ni na jednoj lokaciji", navodi se u zaključku.



Nagrada od 30.000 eura za torbu izgubljenu u Berlinu


BERLIN - Vlasnica izgubljene aktovke dala je u petak oglas u njemačkim novinama i poštenom nalazniku ponudila nagradu od 30.000 eura.

U oglasu objavljenom na cijeloj stranici lista Bild stoji da se traži siva aktovka marke Brioni "zajedno sa sadržajem".

Vlasnica ne navodi što se nalazi u torbi izgubljenoj 4. studenog u restoranu na glavnom željezničkom kolodvoru u Berlinu.

Za kontakt je ponudila samo e-mail adresu.

List Spiegel piše da je vlasnica žena u 50-tim godinama, a da su u torbi obiteljski nakit i važni dokumenti.

Cijena tako velikog oglasa u Bildu stoji 23.866 eura, doznaje se u listu.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus