08:07, 21. Srpanj 2018

kultura...

Kultura 11. siječnja 2017.

Objavljeno: 11.01.2018 u 03:00
Pregledano 135 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 11. siječnja 2017.

ZAGREB, 11. siječnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


KinoKino: tridesetak filmova, od novijih do klasika

ZAGREB -
Međunarodni filmski festival za djecu KinoKino u svom trećem izdanju, koje će se održati od 14. do 18. veljače u zagrebačkom kinu Europa, u glavnom i popratnim programima donosi tridesetak filmova, među kojima će se uz novija ostvarenja prikazati i neki od filmskih klasika.

Među filmovima koji se natječu za festivalske nagrade bit će i najnovija filmska adaptacija knjige "Blizanke" Ericha Kästnera, autora koji je još pedesetih godina prošlog stoljeća djeci uveo novi, moderniji način pisanja za djecu, približivši im ljepote književnosti.

Njegova su djela doživjela brojne ekranizacije, često je i sam pisao scenarije i bio narator u filmovima snimljenim po vlastitim knjigama, a da su teme o kojima je pisao još uvijek aktualne govori i nova adaptacija "Blizanki", u režiji njemačkog redatelja Lancelota von Nasa.

Ta klasična komedija zamjene uloga, u kojoj se dvije blizanke slučajno sretnu nakon godina razdvojenosti uzrokovane rastavom braka njihovih roditelja, svoju će hrvatsku premijeru imati upravo na KinoKino Festivalu.

Iz glavnog natjecateljskog programa organizatori festivala, kreativni tim Zagreb Film Festivala, ističu i nagrađivani francuski film "Brailleovo srce" Michela Boujenaha o dvanaestogodišnjoj Marie, darovitoj čelistici koja zbog rijetkog poremećaja ubrzano gubi vid, što znaju samo njezini roditelji i prijatelj koji je u nju zaljubljen.

Film je prikazan na festivalima diljem svijeta, a na poznatom dječjem festivalu u Zlinu osvojio je nagradu publike i dječjeg žirija.

Na zagrebačkom festivalu o najboljim filmovima će, uz profesionalni žiri, o najboljim filmovima odlučivati dječji žiri sastavljen od pet osnovnoškolaca, a svoju će nagradu dodijeliti i publika festivala.


Klasiku predstavlja film "Moj ujak" Jacquesa Tatija

U popratnom programu "Klasik s gostom" prikazat će se kultno remek-djelo "Moj ujak" francuskog komičara, glumca i redatelja Jacquesa Tatija, poznatog i po njegovoj nezaboravnoj ulozi gospodina Hulota, odjevenog u kišni ogrtač s neizbježnim kišobranom i lulom.

Djeci, danas više nego ikad izloženoj suvremenoj tehnologiji, moglo bi biti zanimljivo pogledati to Tatijevo svevremensko ostvarenje, snimljeno 1958. godine, koje govori o tadašnjoj modernoj opsjednutosti tehnološkim napretkom nauštrb jednostavnih životnih radosti.

Film je osvojio Oscara u kategoriji ostvarenja na stranom jeziku, a do danas je zbog specifičnog humora ostao zapamćen kao redateljevo najpoznatije ostvarenje koje je utjecao na mnoge redateljske generacije iza njega.

Za KinoKino Festival "Mog ujaka" je izabrao sarajevski glumac i ovogodišnji član profesionalnog žirija, Moamer Kasumović, domaćoj publici poznat iz TV serije "Lud, zbunjen, normalan".

Festival i ove godine nastavlja s programom "Moj prvi odlazak u kino", odnosno blokom igranih i animiranih filmova namijenjenom mališanima predškolske dobi koji se prvi put susreću s pokretnim slikama na velikom platnu.

S obzirom da je na prošlom izdanju bio veliki interes publike za taj program, ove će se godine održati u obje dvorane kina Europa, dvorani Müller i u velikoj dvorani.

Organizatori se nadaju da će, uz zajedničko gledanje i izrađivanje filmskih diplomica, to kino iskustvo najmlađima ostati u posebnom sjećanju.


Filmske radionice za djecu, ali i za odrasle

Ne bi li djeca zarana zavoljela kvalitetne filmove i odlazak u kino, te jednog dana postala istinski ljubitelji filma, Festival uz filmski program, priprema i niz radionica.

Vodit će ih stručnjaci iz različitih kulturnih, umjetničkih i društvenih područja, a zamisao je ponuditi djeci priliku da borave u kinu prije i poslije projekcija, te da to vrijeme ispune učenjem i zabavom.

Jedna od takvih radionica je "Moja prva kritika" pod vodstvom filmske kritičarke Višnje Vukašinović koja će djecu uvesti u tajne osviještenog gledanja filmova kakvo prakticiraju "ozbiljni znalci sedme umjetnosti".

Kao velika ovogodišnja festivalska novost najavljena je radionica izrade filmskog plakata - u suradnji s nagrađivanim dizajnerskim studijom Šesnić&Turković, radionička grupa izradit će plakat filma koji će otvoriti ovogodišnje izdanje festivala.

I ove godine priredit će se radionica za nastavnike "Od kina do učionice: radionica metodike nastave kratkometražnog filma", za koju će se prijave otvoriti 19. siječnja.

Sudionicima radionice pružit će se metodički alati za organizaciju tematskog školskog sata, unutar satnice medijske kulture u nastavi hrvatskog jezika ili kao nastavno sredstvo za druge predmete i međupredmetne sadržaje, a s ciljem povećanja kvantitete i kvalitete filmske nastave te stručnog usavršavanja u području filma.

Osim u konkurenciji i programu klasika, filmovi će se prikazati i u programu "Svaki dan otkrivam", koji prikazuje kratkometražne uratke. Konačni program Festivala bit će objavljen 31. siječnja.



Spielbergov politički triler "Novine" od četvrtka u kinima


ZAGREB -
Novi film Stevena Spielberga, "Novine", koji od prvog prikazivanja u Washingtonu polovicom prosinca dobiva odlične kritike, a imao je i šest nominacija za Zlatne globuse, od četvrtka se u sklopu početka globalne distribucije može pogledati i u hrvatskim kinima.

Radnja podsjeća na istiniti događaj s početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, aferu "Pentagon Papers" u kojoj je glavnu ulogu u otkrivanju istine o Vijetnamskom ratu odigrao Washington Post, objavivši niz službenih dokumenata američkog Ministarstva obrane koje je vojni analitičar Daniel Ellsberg dostavio novinarima.

Za "Novine" se očekuje da će postići status još jednog filma iz novinarskog svijeta, "Svi predsjednikovi ljudi" Alana J. Pakule o aferi Watergate koja je dovela do ostavke američkog predsjednika Richarda Nixona.

U vremenima kada novinarstvo nerijetko izaziva negativne konotacije, pričom iz prošlosti film "Novine" odaje počast istraživačkom novinarskom radu, ali je i aktualan - upozorava na potrebu nezavisnosti medija i slobode govora, pobuđuje usporedbe administracije Richarda Nixona i Donalda Trumpa i govori o ulozi žena na važnim pozicijama.

Film se fokusira i na neočekivano partnerstvo Katharine Graham, koju glumi Meryl Streep, izdavačice Washington Posta i urednika Bena Bradleeja (Tom Hanks), koji nastoje prestići New York Times u otkrivanju masovnog prikrivanja vladinih tajni koje je trajalo tri desetljeća, tijekom mandata četiriju američkih predsjednika.

Dvoje Oscarovaca u svojoj prvoj zajedničkoj filmskoj suradnji tumače uloge u kojima moraju savladati vlastite razlike, riskirati svoje karijere i vlastitu slobodu ne bi li razotkrili davno pokopane tajne.

Njihov odnos Hanks je želio temeljiti na poštovanju, a ne na romansi. "Tijekom tih događaja, Ben je razvio veliku privrženost prema Kay, kao i poštovanje zbog toga što je sve riskirala", objasnio je proslavljeni glumac.

Kako se napominje se u najavi filma, koji će u Cinestaru i ostalim kinima igrati u distribuciji Blitza, "Novine" najviše od svega pružaju fascinantni kontekst bezvremenskom pitanju - U kojem trenutku jednostavno moramo prozboriti kako bismo otkrili veliku opasnost za našu naciju, makar znamo da su ulozi nepojmljivo visoki?

Na nedavnoj, 75. dodjeli Zlatnih globusa "The Post" natjecao se u kategorijama za najbolji film, redatelja, glumca, glumicu, scenarij (Liz Hannah i Josh Singer) i izvornu glazbu (John Williams).

U filmu glume i Alison Brie, Sarah Paulson, Bob Odenkirk, Tracy Letts, Bradley Whitford, Bruce Greenwood, Carrie Coon, Matthew Rhys.



DHK raspisalo natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige


ZAGREB - 
Društvo hrvatskih književnika (DHK) raspisuje natječaj za nagrade Dana hrvatske knjige - Juditu, Davidias i Slavić, objavilo je u četvrtak Društvo hrvatskih književnika.

Judita  se dodjeljuje za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, posebno o humanističko-renesansnoj, u 2017. godini.

Nagrada Davidias dodjeljuje se za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2017. godini.

Nagrada  Slavić pak za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2017. godini.

DHK ističe kako će se u obzir za nagrade uzeti knjige koje autori ili nakladnici u 3 (tri) primjerka dostave do 16. veljače 2018.

Knjige treba dostaviti na adresu: Društvo hrvatskih književnika, za Nagrade Dana hrvatske knjige – Trg bana Jelačića 7/I 10000 Zagreb.


Uoči zatvaranja "Strasti stvaranja" Umjetnički paviljon produžio radno vrijeme



ZAGREB -  Izložba "Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght" u Umjetničkom paviljonu zatvara se u nedjelju, 14. siječnja, uoči čega će se posljednja tri dana njezina održavanja produžiti radno vrijeme galerije.

Iz Umjetničkog pavijona su izvijestili kako je radno vrijeme produženo radi velikog interesa publike, pa će se izložba u petak i nedjelju moći razgledati od 11 do 22 sata, a u subotu od 11 do 23 sata. 

Ta skupna izložba, najveći izložbeni projekt Paviljona u prošloj godini, predstavila je u proteklih više od tri mjeseca 25 autora, dajući svojevrsni presjek razvoja europske likovne scene 20. stoljeća, od predstavnika kubizma, ekspresionizma do apstraktne i fantastične umjetnosti. 

Predstavljeno je šezdesetak slika, skulptura, litografija, grafika, crteža, među ostalima, Chagalla, Picassa i Miroa te prvi put i dvadesetak djela Georgesa Braquea, koja su prikazala njegov opus od početka stoljeća do polovice šezdesetih 20. stoljeća.

Hrvatska publika imala je priliku premijerno vidjeti umjetnike koji se mogu pronaći u svim pregledima povijesti moderne i suvremene umjetnosti, poput Valeria Adamija, Barbare Hepworth, Pierrea Soulagesa, Jörga Immendorffa, Erroa , a prvi put su predstavljeni i američki umjetnici, Alexander Calder, Sam Francis, Ellsworth Kelly i Paul Jenkins.

Izložba je bila i svojevrsni presjek razvoja europske likovne scene, od kubizma i ekspresionizma do apstraktne umjetnosti svjedoči o strasti koju je osnivač fundacije Aime Maeght imao prema umjetnosti, ali i strasti samih umjetnika koji su mu pomagali izgraditi Fundaciju. 

"Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght" uvela je Umjetnički paviljon u godinu u kojoj će se proslaviti 120 godina svoga osnutka, a koju će završiti velikom izložbom posvećenom hrvatskom slikaru Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Aleksanderu Cabanelu.



Objavljen zbornik radova o Anti Starčeviću


ZAGREB - Knjigu urednika Antuna Paveškovića "Ante Starčević - Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija u povodu 120. godišnjice smrti", koji je održan 24. studenoga 2016. u Zagrebu, objavilo je u ediciji Male knjižnice Društvo hrvatskih književnika (DHK).  

Zbornička knjiga, kako ističe priređivač, okuplja dvanaest integralnih tekstova koji su, u skraćenom obliku, bili predočeni na simpoziju o životu i djelu Ante Starčevića u organizaciji DHK u studenome 2016.

Izlagači propituju djelovanje Ante Starčevića na novi način, u skladu s recentnim istraživanjima njegove književne i političke sudbine, navodi priređivač i dodaje kako je književnik Starčević djelovao u razdoblju romantizma te u bidermajersko predrealističko vrijeme, pa ga i rese te značajke.

Ocjenjuje kako je njegovo djelo u poeziji, prozi i drami estetički neujednačeno te dodaje kako je ono neupitno s književnopovijesnoga aspekta.

Naglašava kako je u filozofsko-političkom smislu Starčević pobornik etičkog, sokratovskog stava po kojem je svrha političkoga djelovanja sreća i sloboda pojedinca i naroda.

U svom izlaganju prof. Ivo Banac smatra kako je Ante Starčević prva cjelovita ličnost u hrvatskoj politici. On je tvorac ideologije integralnoga hrvatskog nacionalizma, napominje i dodaje kako su njegove ideje bile tada potpuno u duhu vremena.

Naglašava i kako je njegova ideologija bila potpuna negacija ilirstva te dodao kako je starčevićanstvo odbacivalo habsburšku dinastiju kao hrvatsku. Isto je tako odbacivao veze s Ugarskom, a smatrao je kako hrvatski politički narod ima pravo vlasništva nad svojom zemljom, naglasio je. Za Starčevića je, dodaje, hrvatski politički narod, bez obzira na vjersku pripadnost, bio narod koji je živio na prostoru hrvatskih zemalja kako ih je definirao Vitezović.

Promicao je ideju kako u Hrvatskoj, osim hrvatskoga političkog naroda, ne može biti drugih političkih naroda, što je, kako ističe, negiralo postojanje Slovenaca i Srba. Starčevićeva ideologija najlošije je bila primljena u gornjoj Hrvatskoj, napominje i dodaje kako su njegove ideje masovno bile prihvaćene u Dalmaciji, BiH i Istri.

Samardžija: Starčevićeva sabrana djela tiskati u izvornom obliku

O Starčevićevu jeziku i stilu izlagao je profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Dean Slavić, koji raščlanjuje niz govornih i retoričkih figura kojima se u uvjeravanju služio Ante Starčević.

Povjesničar Stjepan Matković ističe kako se o starčevićanstvu u doba Starčevićeve smrti vodile određene operacije da se od pravaštva izdvoji Ante Stračević.

To je, smatra, Matković, vodilo fragmentaciji pravaškoga pokreta, koji se kasnije jasno podijelio.

Po riječima povjesničara Zlatka Matijevića Svibanjska deklaracija iz 1917., premda je pitijski sročena, vodila je kasnijem jugoslavenstvu.

Naglašava kako su se tomu suprotstavljali pravaši, što ocrtava polemikama između krčkoga biskupa Antuna Mahniča koji je svom jugoslavenstvu pridavao teološku dimenziju i popa Stipe Vučetića, koji je osporavao i teološku i političku dimenziju Mahničeva jugoslavenstva.

Profesor Marko Samardžija ističe kako je Ante Starčević u svom govoru rabio ekavicu kao jedan od slobodnih hrvatskih izbora.

Smatra kako bi napokon trebalo tiskati u izvornom obliku njegova sabrana djela, a za nestručnu javnost da se ta djela prilagode sadašnjem suvremenom hrvatskom jeziku.

U knjizi "Ante Starčević - Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija u povodu 120. godišnjice smrti" (558 str.) su objavljeni i radovi Vinka Brešića, Pave Barišića, Dubravka Jelčića, Vladimira Lončarevića, Božidara Petrača, Ivice Matičevića, Antuna Paveškovića te Cvjetka Milanje.

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik. Utemeljitelj je Stranke prava. Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, poezijom, dramom, političkom satirom i prevoditeljstvom. Još za života nazvan je – kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma – Ocem Domovine.



Hrvatski centar za dramski odgoj dodijelio nagrade za 2017.; među dobitnicima i Učilište ZKM-a


ZAGREB - Hrvatski centar za dramski odgoj dodijelio je nagrade i priznanja za doprinos dramskom i kazališnom odgoju za 2017., a među dobitnicima je i Učilište Zagrebačkog kazališta mladih.

Povjerenstvo Centra u kojem su dramski pedagog iz Pule Aleksandar Bančić, dramski umjetnik i dramski pedagog iz Siska Nebojša Borojević i dramski pedagog iz Zagreba Vlado Krušić razmotrilo je nominacije za proteklu godinu i odlučilo dodijeliti nagrade i priznanja u nekoliko kategorija.

Dr. sc. Iva Gruić, dramaturginja, sveučilišna profesorica i dramska pedagoginja iz Zagreba, dobitnica je Nagrade za trajan doprinos afirmiranju i razvoju dramskopedagoške struke u Hrvatskoj ostvaren dugogodišnjim pedagoškim i znanstvenim radom te pokretanjem prvog dramskopedagoškog simpozija i Poslijediplomskog specijalističkog studija dramske pedagogije na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zvjezdana Čagalj, profesorica predškolskog odgoja, dramska pedagoginja i istaknuta pjesnikinja iz Splita, dobila je Nagradu za trajan doprinos razvoju dramskoga odgoja u Hrvatskoj ostvaren dugogodišnjim dramskim odgojnim radom s djecom predškolske dobi, unapređivanjem odgojiteljske struke edukacijskim programima namijenjenih obogaćivanju odgojiteljskog rada metodama dramske pedagogije te aktivnim promicanjem dramskoga odgoja u lokalnoj i široj zajednici.

Učilištu Zagrebačkog kazališta mladih dodijeljena je Nagrada za trajan doprinos razvoju dramskog i kazališnog odgoja u Hrvatskoj ostvaren tijekom 70 godina djelovanja.

Irena Hlupić-Rašo, dramska pedagoginja iz Bjelovara, dobila je Nagradu za izniman doprinos razvoju dramskog i kazališnog odgoja u Hrvatskoj i vlastitoj sredini ostvaren uspostavom sjedišta Susreta profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ-a u Bjelovaru te stalnom brigom oko njegove kvalitetne organizacije.

Povjerenstvo je dodijelilo i dva priznanja - Jasmina Žiljak Ilinčić, dramska pedagoginja i glumica iz Splita, ponijela je Priznanje za uspješan stvaralački i stručni dramski odgojni rad u lokalnoj zajednici, dok je Gradskom kazalištu Beli Manastir dodijeljeno Priznanje za uspješan stvaralački i odgojni kazališni rad u lokalnoj zajednici.

Nagrade i priznanja bit će uručene dobitnicima u subotu, 13. siječnja na svečanosti u okviru godišnjeg sabora HCDO-a koji se održava u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu, izvijestilo je Predsjedništvo Hrvatskog centra za dramski odgoj.

U svrhu poticanja i promicanja dramskog i kazališnog odgoja Hrvatski centar za dramski odgoj od 2009. godine dodjeljuje nagrade i priznanja za doprinos dramskom i kazališnom odgoju, kojima je, u nekoliko kategorija, dosad nagrađen niz hrvatskih te inozemnih dramskih i kazališnih pedagoga, dramskih studija, kazališta te drugih srodnih udruga i organizacija.



"Ukleti Holandez" Richarda Wagnera nakon 30 godina u HNK-u Zagreb

 
ZAGREB - Prva operna premijera Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu u novoj kalendarskoj godini bit će, u petak 26. siječnja, "Ukleti Holandez" njemačkog skladatelja Richarda Wagnera čiju režiju potpisuje francuski kazališni umjetnik Olivier Py, čime će se to djelo nakon 30 godina ponovo naći na pozornici središnjeg nacionalnog teatra.

Kako se ističe u najavi, veliko tročinsko operno djelo "Ukleti Holandez", jedno od najblistavijih djela opernog stvaralaštva praizvedeno 1843. u dresdenskoj Semperoper, jedna je od prvih Wagnerovih opera u kojoj se očituju njegova nova shvaćanja glazbenog teatra, u kojemu je orkestar ravnopravan pjevačima, a lajtmotivi se kontinuirano provlače.

Iako u samoj operi ima dosta romantičarskih elemenata, "Ukleti Holandez" najavljuje sve bitne odlike kasnijih wagnerijanskih djela poput "Rajnina zlata", "Walkuere", "Siegfrieda", "Sumraka bogova" i "Prstena Nibelunga".

"S Holandezom počinje moj posao pjesnika s kojim sam napustio zanatski rad. Ne znam da li se ikada u životu umjetnika dogodila tako radikalna promjena u tako kratkom vremenu…", zapisao je Wagner.

U središtu radnje opere koja se događa u 17. stoljeću na norveškoj obali, Wagnerova je ideja o ženi otkupiteljici, Senti, djevojci koja je spremna svojom nesebičnom ljubavlju izbaviti duh ukleta moreplovca.

Pišući libreto, Wagner je kao ishodišni tekst upotrijebio satiričnu prozu njemačkog romantičarskog pisca Henricha Heinea "Uspomene gospodina Schnabelewopskoga", koja obrađuje staru mornarsku legendu o ukletom moreplovcu osuđenom na vječno lutanje morima, koji donosi propast svima koje susretne. Uz to se, prema vlastitu priznanju, skladatelj koristio i osobnim neugodnim iskustvima s putovanja Sjevernim morem od Rige do Londona u ljeto 1839.

"Iako je 'Ukleti Holandez' prvi put izveden u Zagrebu 1896. godine pod upravom Stjepana Miletića te je postao jedna od popularnijih Wagnerovih opera na našoj sceni, Opera zagrebačkoga HNK-a novosezonsku premijeru izvodi poslije više od tri desetljeća, vraćajući to uzbudljivo operno djelo na pozornicu najveće nacionalne kazališne kuće pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji poznatog francuskoga kazališnog umjetnika Oliviera Pyja", poručuju iz HNK-a Zagreb.

Predstava je izvorna produkcija kazališta Theater an der Wien, a njezin ansambl čine Bastiaan Everink (Ukleti Holandez), Melanie Diener (Senta), Luciano Batinić/Siniša Štork (Donald), Michael Robert Hendrick/Tomislav Mužek (Georg), Mario Filipović/Ladislav Vrgoč (Donaldov kormilar), Sofia Ameli Gojić/Neda Martić (Mary), te Pavel Strasil (Sotona).

Scenograf i kostimograf je Pierre-Andre Weitz, oblikovatelj svjetla Bertrand Killy, a zborovođa Luka Vukšić.

Olivier Py je poznati francuski pisac, glumac i redatelj koji je poslije studija na prestižnome pariškom umjetničkom fakultetu i Akademiji dramske umjetnosti te studija filozofije i teologije debitirao na off-avignonskom festivalu. Od 2007. bio je umjetnički ravnatelj pariškoga nacionalnog kazališta Odéon, a od 2013. umjetnički je ravnatelj kazališnog festivala u Avignonu, usporedno ostvarivši  više od 40 opernih režija diljem Europe.

Više o novoj operi zagrebačkog HNK-a bit će riječi u programu "Ususret premijeri" u nedjelju 21. siječnja. Ulaz je slobodan.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Tradicionalni bečki Opernball najavljen za 8.veljače

   
BEČ - Tradicionalni bal u Bečkoj državnoj operi koji okuplja austrijske uglednike iz političkog, gospodarskog, i kulturnog života te njihove goste iz inozemstva, održat će se 8. veljače, objavili su organizatori na konferenciji za novinare u četvrtak u Beču.

Bal balova ili bal Republike kako nazivaju tu kulturnu priredbu, među najvažnijim je kulturnim događajima u Beču. Ove se godine održava po 62. put.

Uz fanfare, austrijsku i europsku himnu, bal će otvoriti 144  debitanta, mladih parova iz Austrije i inozemstva te baletni ansambl i orkestar Bečke državne opere uglavnom s djelima Straussa mlađeg.

Prema riječima ravnatelja bečke opere Dominiquea Meyera, na Opernballu se očekuje oko 7000 posjetitelja, a ulaznice se već odavno rasprodane.

Danas je bal stvar prestiža pa ga ne propuštaju bogati i slavni iz svih dijelova svijeta. Organizatori očekuju zaradu od oko milijun i pol eura. Najjeftinija ulaznica košta 290 eura, a najskuplja loža 20.500 eura.

Prošle godine je  svečano otvorenje, rekao je Meyer, pratilo je više od 1,5 milijuna gledatelja u Austriji te više od 1,8  milijuna u Bavarskoj.

"Međunarodni interes za bal iz godine u godinu sve je veći i to raduje" rekao je Meyer.



Alain Delon: Otići ću s ovog svijeta bez žaljenja

 
PARIS - Jedan od najslavnijih francuskih glumaca Alain Delon tvrdi da će otići s "ovog svijeta bez žaljenja", u interviewu objavljenom u četvrtak u posebnom broju francuskog časopisa Paris Match, posvećenom njegovoj 60 godina dugoj karijeri.

"Život mi više ne donosi bog zna što. Sve sam doživio, sve sam vidio. Ali ponajviše jer mrzim ovu epohu, povraća mi se od nje", objašnjava 82-godišnji glumac na kraju interviewa naslovljena "Ja, Delon: interview njegova života".

"Ima ljudi koje mrzim. Sve je lažno, iskrivljeno. Nema više poštovanja, nitko vam više ne daje riječ. Samo se novac računa. Cijeli dan slušamo o zločinima. Znam da ću napustiti ovaj svijet bez žaljenja", kaže Alain Delon.

"Gotovo su svi mrtvi", ističe legendarni glumac iz "Geparda" (1963.), kojemu je prije nekoliko mjeseci umrla Mireille Darc, glumica koja je s njim dijelila život sedamdesetih godina.

Napominje i da "kasni" snimanje njegova "posljednjeg filma" u kojem bi trebao glumiti uz Juliette Binoche, a "htio bi po posljednji put stati i na kazališne daske".

Prethodni dugometražni film s Alainom Delonom bio je 2008. "Asteriks na olimpijskim igrama" u kojem je glumio Julija Cezara. U kazalištu je zadnje nastupio u "Običnom danu" Erica Assousa.

Publika će ga posebno pamtiti po ulogama u filmovima "Rocco i njegova braća" (1960.), "Pomračenje" (1962.) i "Gospodin Klein" (1976.).



Britanska vojska regrutima: ok je biti gay, moliti se i plakati


LONDON - Serija novih oglasa za upis u britansku vojsku poručuje kako je u redu plakati, biti gay ili prakticirati svoju vjeru, a sve u sklopu mjera da se oružanim snagama priključi što više vojnika različitih svjetonazora.

Kampanja na televiziji, radiju i internetu, vrijedna 1.6 milijuna funti, postavlja pitanja poput "Mogu li biti gay u vojsci?", "Moram li biti superheroj da bi postao vojnik" i "Što ako se u vojsci rasplačem?".

"Britanske oružane snage u cjelini poduzele su velike napore u izgradnji uključive LGBT radne kulture", rekla je glasnogovornica Stonewalla, britanske KGBT zaklade.

"Kada su ljudi slobodni biti ono što jesu, mogu napredovati u odabranoj karijeri i dati najbolje od sebe", dodala je.

Britanska vojska regrutirala je prošle godine 30 posto manje vojnika nego što je planirala. Od 112.000 regruta u 2003., taj broj je prošle godine pao na 80.000, objavila je vlada.

No, Richard Kemp, bivši zapovjednik britanskih operacija u Afganistanu, smatra da kampanja neće riješiti problem.

"Vojska, kao i ostatak vlade, prisiljena je na političku korektnost", rekao je on BBC-u.

"Većinu ljudi koji se želi priključiti vojsci ne brine osobito hoće li biti prihvaćeni...Njih privlače prizori borbe", dodao je.



Na Novom Zelandu otkriveni fosili golemog šišmiša


ZAGREB - Fosilizirani ostaci golemog šišmiša koji je prije više od deset milijuna godina živio na Novom Zelandu otkriveni su na Južnom otoku, prenosi u četvrtak BBC.

Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici.

Šišmiš, koji je težio oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom.

Ostaci su otkriveni u naslagama stijena blizu rudarskog grada St. Bathans starima između 16 i 19 milijuna godina.

Tim međunarodnih arheologa na tom je mjestu istraživao 15 godina. Njihovo otkriće objavljeno je u srijedu u znanstvneom časopisu Scientific Journal.

Šišmiš je nazvan Vulcanops jennyworthyae prema članici istraživačkog tima Jenny Worthy koja je pronašla fosile i Vulkanu, mitološkom rimskom bogu vatre.

Veliki zubi šišmiša upućuju na to da je imao raznoliku prehranu u odnosu na današnje australoazijske srodnike.

"Njegovi specijalizirani zubi i veliko tijelo pokazuju da se hranio različitim stvarima, od biljaka do sitnih kralježnjaka, nešto nalik južnoameričkim rođacima", rekla je profesorica Sue Hand sa sveučilišta u Novom Južnom Walesu. "Toga nema kod današnjih australoazijskih šišmiša", dodala je.

Radi se o prvom novom rodu šišmiša koji je dodan na popis novozelandske faune u posljednjih više od 150 godina.

Prije oko 50 milijuna godina to je područje bilo dio južnog superkontinenta Gondwana. No, cijepanjem goleme kopnene mase, hlađenjem klime i rastom ledenog pokrova na Antarktici, australoazijski šišmiši ostali su izolirani od svojih južnoameričkih srodnika.



Njemačka gradi "svemirski" staklenik na Antarktici


BREMEN - Znanstvenici iz Njemačkog svemirskog centra (DLR) počeli su s montažom naprednog staklenika na Antarktici, koji bi trebao odgovoriti mogu li se u svemiru uzgajati biljke i proizvoditi hrana.

Prvo sjeme posijat će se krajem veljače, a prve glavice zelene salate i radiča brati krajem ožujka, navodi DLR.

Staklenik je na zaleđeni kontinent stigao brodom 3. siječnja.

Specijalna vozila za snijeg odvukla su ga do 20 kilometara udaljene postaje Neumayer III. u sklopu instituta Alfred Wegener.

No, najvažnije je ono što je unutra: povrće i biljke koje će, vjeruju znanstvenici, u suvremenom stakleniku rasti bez zemlje i dnevnog svjetla.

"Postavit ćemo police, pumpe za hranjenje i specijalnu LED rasvjetu za optimalno osvjetljenje", rekao je Daniel Schubert, direktor projekta Eden-ISS.

Riječ je o projektu Europske unije kojemu je cilj uzgojiti svježu hranu za istraživače svemira na dugim misijama na Mjesecu i Marsu.


Među vodećim redateljima samo 11 posto žena - studija


SAN DIEGO - Samo jedanaest posto filmskih hitova u Americi prošle godine režirale su žene, ustanovili su znanastvenici.

Studija koju je provelo sveučilište u San Diegu uzela je u obzir 250 filmova s najvećim zaradama na kinoblagajnama u 2017.

Pokazalo se da su žene činile samo 18 posto redatelja, scenarista, producenata, izvršnih producenata i urednika.

Taj je broj tek neznatno veći u odnosu na 17 posto prije 20 godina, piše u četvrtak BBC.

Najuspješniji film koji je režirala žena u 2017. bio je "Wonder Woman" redateljice Patty Jenkins, deveti na listi financijski najuspješnijih filmova.

Udio redateljica u vodećim filmovima porastao je 2017. za četiri posto u odnosu na sedam posto godinu dana ranije. To je ujedno i prvi put da je broj dosegnuo dvoznamenkaste vrijednosti od 2000. kada je također bio 11 posto.

Godine 2015. iznosio je devet, 2014. sedam, a 2013. samo šest posto, pokazala je studija.

Znanstvenici su također ustanovili da čak 83 posto vodećih 250 filmova nisu imali ženske scenariste.

Pitanje ravnopravnosti spolova jedno je od gorućih pitanja u Hollywoodu, a o njemu je nedavno na dodjeli Zlatnih globusa progovorila glumica Natalie Portman.

Najavljujući dobitnike u kategoriji najboljih redatelja, rekla je: "A sada slijede nominirani, sve odreda muškarci".

Ranije ovoga tjedna objavljene su nominacije za filmsku nagradu Bafta i opet, kategorija za najboljeg redatelja isključivo je muška.



Slovenski glumac traži 55.000 odštete zbog loma gležnja


LJUBLJANA - Odštetu od 55.000 eura zbog kompliciranog loma gležnja prije više od pet godina sudskim je putem zatražio popularni slovenski glumac, glazbenik i komičar Jurij Zrnec, prenose u četvrtak slovenski mediji.

Nesreća se dogodila u prvim minutama predstave u ljubljanskom Dramskom kazalištu.

Zrnec (40) je rekao na  sudu da tehnika u kazalištu očito nije obavila posao kako treba, pa se prilikom odlaska s jako osvijetljene pozornice u mraku iza bine spotaknuo, pao i teško ozlijedio.

U njegovu su korist svjedočili kolege glumci, rekavši da zbog zastarjele tehnike često nose "glavu u torbi" i da na to stalno upozoravaju upravu.

Zrnec traži visoku odštetu jer nakon operacije kojom mu je u nogu ugrađeno 16 vijaka i dvije metalne pločice pola godine nije mogao stati na nogu, a nekolko godina ni glumiti, pišu mediji.



Pedeset godina jednog od najprepoznatljivijih simbola - pume u skoku

 
BERLIN - Silueta pume u skoku na tenisicama, dresovima i ostaloj športskoj opremi danas je jedan od najpoznatijih grafičkih simbola diljem svijeta. Zaštitni znak tvrtke Puma i temelj modernih korporativnih marketinških strategija stvoren je prije točno 50 godina.

Autor logotipa je njemački karikaturist Lutz Backes kojeg je Puma 10. siječnja 1968. obavijestila da je njegov nacrt prihvaćen.

Taj datum nije važan samo za danas slavnog proizvođača sportske opreme iz Herzogenauratha, nego je predstavljao i početak trenda izrade modernih logotipova za kompanije u Njemačkoj.

"Dragi gospodine Backes, hvala vam na vašim dizajnima za Pumu. Odlučili smo koristiti vaš prvi nacrt, što nas nije spriječilo da se dobro nasmijemo nekim vašim ostalim crtežima", napisao je Armin Dassler, stariji sin osnivača Pume Rudolfa Dasslera.

Silueta pume u skoku prvotno je otisnuta samo na 5.000 Puminih sportskih torbi, ali se vrlo brzo našla i na svemu drugom što je tvrtka imala u svom proizvodnom asortimanu.

Današnji stručnjaci za dizajn Pumin logo smatraju izvanrednim primjerom uspješnog korporativnog dizajna, što najbolje pokazuje činjenica da je Pumin zaštitni znak u 50 godina ostao gotovo nepromijenjen.

"Logo je i prije 50 godina bio iznimno elegantan, a sitnim kasnijim promjenama doveden je do savršenstva", kaže Peter Zec, profesor u Centru za dizajn Sjeverne Rajne-Vestfalije.

Zajedno s Adidasom, svojim suparnikom iz iste regije i iste obitelji, i njegovim 'trademarkom' u obliku tri pruge, silueta pume dio je povijesti njemačkog dizajna.

Pokretačka snaga tih dviju kompanija, dva brata i rivala Rudolf i Adi Dassler, rano su prepoznali važnost grafičkih elemenata u reklamiranju svojih proizvoda.

"Pedesetih godina 20. stoljeća, jedva da je ikoja tvrtka imala logo", kaže dizajner Joost van Treek, profesor na tehničkom fakultetu u Hamburgu.


Jedan pfennig

Logotipovi su danas neodvojivi dio marketinške strategije svake kompanije. Njima se potrošačima jamči kvaliteta proizvoda, tako da im to ne moraju eksplicitno govoriti svaki put, objašnjava Van Treek. Ali da bi se to postiglo, logo mora odgovarati proizvodu, dodaje.

Činjenica da se Puma drži svog originalnog simbola, iako se u svijetu marketinga logotipovi često redizajniraju, ipak nije rijetkost, kaže Zec.

Kao primjere navodi trokraku Mercedesovu zvijezdu, Ferrarijeva propetog konjića ili Lufthansina ždrala u krugu, kompanija koje su svjesne važnosti marketinškog kontinuiteta za svoj poslovni uspjeh.

Rudolf Dassler se obratio Backesu jer je bio školski kolega njegova mlađeg sina i bili su mu poznati njegovi grafički talenti. Backes je za svoj crtež bio samo simbolično plaćen, ali je kasnije, nakon što je uvidio kakav je uspjeh požnjeo, nekoliko puta tražio dodatnu naknadu.

Puma ga je "pošteno" isplatila tek nakon što joj je zaprijetio sudom, ali nije ponovila svoju izvornu ponudu koju je autor u startu odbio: jedan pfennig (današnjih pola centa) za svaki objavljeni članak o Pumi.

Da je pristao na to, Backes bi odavno bio višestruki milijunaš.



Najviše prokrijumčarenog oružja u Brazilu dolazi iz SAD-a


BRAZILIJA - Iz SAD-a dolazi najviše oružja koje koriste naoružane bande i krijumčari droge u Brazilu, objavila je brazilska savezna policija.

Oko 1500 komada oružja potječe iz SAD-a, pokazala je analiza 10.000 komada naoružajna koje je policija zaplijenila g. 2014., uglavnom u Rio de Janeiru.

U policiji ipak kažu kako je često prošlo kroz neku treću zemlju prije nego što je završilo u Brazilu.

Među američkim oružjem najviše je strojnica i pištolja većeg kalibra, dok oružje koje već kruži Brazilom ili je stiglo iz drugih zemalja uglavnom čine pištolji manjeg kalibra.

"SAD je i dalje najveći neizravni izvor prokrijumčarenog oružja, a to je rezultat velike dostupnosti u trgovinama i na sajmovima u američkim gradovima", kaže se u izvješću.

Nasilje u kojem se koristi prokrijumčareno oružje razbuktalo se u Brazilu nakon što su zbog duboke recesije od 2015. do 2017. smanjena izdvajanja za policijske snage.

Savezna vlada poslala je prošle godine vojsku u Rio i ostale gradove kako bi suzbili nasilje uglavnom povezano s trgovinom narkoticima.

Oružje iz SAD-a stiže u Brazil najčešće izravnom dostavom već sastavljeno, u dijelovima ili posrednom dostavom preko trećih zemalja, uglavnom Paragvaja.

Većina oružja stiže kopnenim putem, a u izvješću se izdvaja slučaj kada su 22 strojnice stigle u pošiljci namještaja, skrivene u madracima.

U drugom slučaju, 60 strojnica koje potječu iz Miamia otkriveno je u grijačima bazena u kontejneru na aerodromu u Riu, navodi se u izvješću brazilske policije.



Pijani Rus zabio se u trgovinu oklopnjakom i ukrao bocu vina


MOSKVA - Pijani muškarac na sjeveru Rusije zabio se oklopnim transporterom u trgovinu i ukrao bocu vina, prenose u četvrtak lokalni mediji.

On je oklopni transporter ukrao s obližnjeg privatnog poligona, vozio se kroz šumu i stigao do Apatitija, gradića južno od Arktika, prenosi lokalna agencija Hibinform.

Pokušavajući se okrenuti u uskoj uličici, udario je u izlog obiteljske trgovine mješovitom robom i usput oštetio parkirani Daewoo.

Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama vidi se kako izlazi iz oklopnjaka, kratko provjerava nastalu štetu i "mrtav hladan" ulazi u trgovinu kroz razbijeni izlog.

Kasnije je uhićen s ukradenom bocom vina iz trgovine koja nema dozvolu za prodaju alkohola u jutarnjim satima.

Muškarac u kasnim dvadesetim nije se opirao uhićenju, prenose mediji.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus