20:02, 16. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 11. lipnja 2017.

Objavljeno: 11.06.2017 u 02:05
Pregledano 154 puta

Autor: Icom, Hina
   Kultura 11. lipnja 2017.

ZAGREB, 11. lipnja 2017.(Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

U Babinoj Gredi priredba tradicijske kulture 37. Konji bijelci

 
BABINA GREDA - Priredba tradicijske kulture, 37. Konji bijelci. održana je u nedjelju u Babinoj Gredi na županjskom području, brojni natjecatelji okušali su se u vještinama rada s konjima, a veliku pozornost posjetitelja pobudio je i defile 20 svatovskih zaprega.

 Organizator priredbe je Konjogojska udruga Babina Greda, koja djeluje od 1942. godine, a tijekom svečanosti, održane na babogredskom hipodrumu, najljepšom svatovskom zapregom proglašena je zaprega Ivana Babića iz Babine Grede.

 Priredbu je otvorio zamjenik vukovarsko-srijemskog župana Josip Dabro poručivši Babogredcima da i dalje marljivo čuvaju vlastitu kulturnu baštinu.

 Zatim su održana tradicionalna natjecanja u nekoliko vještina, koje su nekad bile uobičajeni i svakodnevni poslovi, a danas se mogu vidjeti samo na sličnim priredbama poput sklapanja kola, uprezanja konja, vezanja konjskih repova, vožnje kola na paliji i tekličkom jahanju.

 Priredba 37. Konji bijelci održana je u sklopu manifestacije "Nema sela nad Babine Grede" u sklopu koje  su u subotu održani Dani kulina, sira i vina, a nedjelju navečer bit će održan i festival tamburaške glazbe "Bećarfest".



Prevoditeljici Dagmar Ruljančić najviše priznanje Hrvatsko-češkoga društva


ZAGREB - Hrvatsko-češko društvo djeluje već 25 godina i tim povodom dodijelilo je svoje najviše priznanje - Nagradu "Marija i Stjepan Radić" prevoditeljici Dagmar Ruljančić zbog njezinih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini, koje se očituju u njezinu višegodišnjem radu i prepoznatljivim rezultatima trajne vrijednosti i od širega društvenog interesa.

O proslavi četvrt stoljeća rada Hrvatsko-češko društvo (HČD) dodijelilo je priznanja i drugim osobama zaslužnima za razvoj hrvatsko-čeških odnosa, priopćio je predsjednik toga društva Marijan Lipovac u nedjelju, na dan kada se prije 146 godina - 11. lipnja 1871. u Desnom Trebarjevu pokraj Siska rodio Stjepan Radić, jedan od velikana hrvatske povijesti.


Čehinja Dagmar Ruljančić neslužbena veleposlanica češke kulture u Hrvatskoj

Kao Čehinja koja se doselila u Hrvatsku Dagmar Ruljančić u protekla četiri desetljeća postala je jedan od najvažnijih i najaktivnijih protagonista kulturne suradnje dviju zemlja, a njezin prevodilački opus čini nekoliko stotina prevedenih čeških filmova i serija, kao i dvadesetak knjiga i tridesetak kazališnih djela.

"Češki film je u velikoj mjeri zahvaljujući Dagmar Ruljančić u Hrvatskoj stekao svoje vjerne poklonike i postao jedan od najvažnijih medija za upoznavanje s Češkom, češkim društvom, mentalitetom i humorom. Ne manje zasluge ima zbog svojih prijevoda književnih djela, među kojima se posebno izdvajaju romani Michala Viewegha koji su u Hrvatskoj stekli iznimnu popularnost, potvrđujući tradicionalno dobru prihvaćenost češke književnosti kod hrvatske publike i u suvremeno doba. Svojim djelom pridonijela je dvosmjernoj hrvatsko-češkoj kulturnoj komunikaciji prevevši s hrvatskog na češki među ostalim i nekoliko drama Mire Gavrana te niz scenarija hrvatskih filmova za potrebe češko-hrvatskih koprodukcija“, istaknuto je u obrazloženju nagrade u kojemu se Dagmar Ruljančić naziva "neformalnom veleposlanicom češke kulture u Hrvatskoj".


Nagrađeni i Slavomira Ribarov, Damir Agičić i Zdenka Pozaić

Nagrada "Predrag Jirsak" za doprinos razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području bohemistike dodijeljena je Slavomiri Ribarovoj, višoj lektorici na Katedri za češki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, suautorici Češke gramatike s vježbama (2015.), prve velike znanstvene gramatike češkoga jezika na hrvatskome. U obrazloženju se ističe i doprinos Slavomire Ribarove popularizaciji češkog jezika i kulture kroz nastavu i rad sa studentima.

Nagradu "Miroslav Jilek" dobio je povjesničar prof. dr. Damir Agičić zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa kroz znanstvena istraživanja povijesti hrvatsko-čeških veza i djelovanja na povezivanju hrvatskih i čeških povjesničara. Agičić je vodeći stručnjak za povijest hrvatsko-čeških odnosa u Hrvatskoj, autor knjige "Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće"- temeljnoga djela za poznavanje problematike odnosa Hrvata i Čeha u moderno doba.n

Slikarica i grafičarka Zdenka Pozaić dobila je Nagradu "Mate Relja" zbog doprinosa razvoju hrvatsko-čeških odnosa na području likovne umjetnosti. U svojoj bibliofilskoj ediciji "Riječ i slika" više je djela posvetila Češkoj i češkim pjesnicima, uglavnom u suradnji s Dušanom Karpatskim. Svojim grafičkim djelima s češkom tematikom koja su imala zapaženi odjek i u češkoj kulturnoj javnosti stvorila je jedinstveni fenomen u hrvatsko-češkoj kulturnoj i umjetničkoj razmjeni.

Hrvatsko-češko društvo dodijelilo je i Priznanje "Dubravko Dosegović" za vjernost i dugogodišnji doprinos radu udruge Ivici Antolčiću, Zdenki Taborski, Tonćiju Staniću, Snježani Herceg i Mladenu Baneku.

Hrvatsko-češko društvo jedino je društvo prijateljstva koje dijeli nagrade za doprinos vezama Hrvatske s drugim zemljama. Nagrade su ustanovljene 2012. povodom 20. godišnjice ove udruge, a nazvane su po njenim istaknutim pokojnim članovima te po Stjepanu Radiću i njegovoj supruzi Mariji, rodom Čehinji, velikim promotorima hrvatsko-češkog prijateljstva.

Nagradu "Marija i Stjepan Radić" dosad su dobili Zlatko Stahuljak, Dušan Karpatský i Vlado Milunić, Nagradu "Predrag Jirsak" prof. dr. Dubravka Sesar, Nagradu "Miroslav Jilek" dr. Vjenceslav Herout, a Nagradu "Mate Relja" Jiří Menzel. Priznanja za vjernost i dugogodišnji doprinos radu HČD-a ranije su dobili Vlatka Banek, Jarmila Hanuška, Vlado Bojkić i Marijan Perić.

Laureatima će nagrade i priznanja biti uručeni na svečanosti u Češkom domu u Zagrebu 14. lipnja.



Svjetska elita povjesničara okoliša dolazi u Zagreb


ZAGREB - Svjetska znanstvena elita, čiji je moto istraživati važne teme povijesti okoliša koje tradicionalna povijest zanemaruje, okupit će se krajem lipnja u Zagrebu na europskoj konferenciji povjesničara okoliša.

Istraživanje velikih požara, bolesti ili poplava koje su nerijetko okretale smjer ljudske povijesti, daje uvida u razvoj civilizacije više nego povijest nekih vladara ili država, a nisu predmet cjelovitih povijesnih istraživanja, ističu.

Zakleo sam se u ogledalo u svojoj kupaonici da ću pisati samo knjige o pitanjima koja su zanemarena a koja imaju krupan značaj, objasnio je u jednom intervjuu slavni američki povjesničar Alfred W. Crosby.

Jedno od njih je gripa iz 1918. koja je ubila više ljudi nego Prvi svjetski rat. Jasno je zašto se sjećamo Prvog svjetskog rata i to je savršeno opravdano. Međutim, gripa iz 1918. je jednostavno statistički bila jača, ali smo je unatoč svim praktičnim razlozima zaboravili kroz par generacija, kazao je autor knjige Epidemija i mir 1918. (1976).

Najpoznatija Crosbijeva knjiga je Kolumbijska razmjena (1972), koja se bavi povezivanjem dva odvojena svijeta nakon otkrića Amerike, Starog i Novog, i nesagledivom razmjenom koja je među njima nastala od 1492. godine.

Danas više Stari svijet nije moguće zamisliti bez krumpira, duhana, rajčica, graška, vanilije, purana i drugog, koji su mu stigli iz Amerike. Istodobno, Stari je svijet Americi dao stoku, rižu, grožđe, banane, citrone i – zarazne bolesti koje su nepovratno i znatno snažnije od ratova pokosile starosjedilačko stanovništvo neotporno na nove viruse i bakterije.

Kolumbo, koji se spotaknuo na neočekivani kontinent, učinio mi se privlačnijim za istraživanja od svih pothvata 20. stoljeća uključujući i supermena Clarka Kenta, kazao je Crosby čije djelo smatraju jednim od temeljnih na području povijesti okoliša.


Utjecaji na okoliš su rezultat bezbrojnih odluka ljudi

U povodu Konferencije Europskog društva povijesti okoliša, koja će se održati od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. u Zagrebu, istaknuti europski i hrvatski povjesničari okoliša odgovorili su Hini što smatraju najvećim uspjesima i prednostima njihove znanosti i kako ona može doprinijeti smanjenju okolišnih prijetnji.  

Austrijska akademinja Verena Winiwarter, aktualna predsjednica Međunarodne krovne organizacije povjesničara okoliša (ICEHO), kaže da ono što nazivamo antropocenom, doba čovjeka i njegova globalnog utjecaja, nije palo s neba. To je rezultat bezbrojnih odluka ljudi, ustanova koje su oni stvorili i njihove potrebe za statusom, moći i resursima. Ako bolje razumijemo interese, odnose moći i institucija iz prošlosti, možemo uspoređivati ​​uspjehe i propuste u onome što je najvažnije za ljudsko preživljavanja na Planetu, kaže Verena Winiwarter.

Sve ima svoju povijest. Moramo biti zainteresirani ne samo za ono "što" je pogrešno u našem odnosu spram okoliša, nego "kako" je to postalo pogrešno. Moramo to znati da bismo učinili smislene i trajne promjene kako se mi kao ljudi odnosimo prema prirodi oko nas, kaže predsjednica Europskog društva povijesti okoliša, švedska povjesničarka s Tehnološkog sveučilišta Luleå u Švedskoj Dolly Jørgensen.

Također, povijest okoliša nam omogućuje da sagledamo te okolišne promjene u dugoročnoj perspektivi. Političari rade na vrlo kratke staze, na izborne cikluse, ali to nije način na koji okoliš funkcionira. Promjene se često događaju polako i pojedinci ih ne primjećuju, ali gledanje na dugi rok otkriva njihovu bit, objašnjava Dolly Jørgensen.

Povjesničari okoliša su vrlo uspješni u proučavanju složenosti neželjenih nuspojava ljudske genijalnosti i bili su od ključne važnosti u prikazivanju koliko je velik utjecaj tih nuspojava. Sva ljudska društva koja su ostvarila napredak na duže staze, poštivala su prirodu, a ona čiji su čelnici pali na plijen, često su uništila okoliš i zaprijetila njihovim zajednicama. Razmislite o Staljinovim velikim projektima komunizma i pustoši koju su stvorili, uključujući i smrt jesetre koja je davala kavijar koji je bio dobar izvor prihoda, ističe Verena Winiwarter, jedna od utemeljiteljica Europskog društva povijesti okoliša i njegova dugogodišnja predsjednica.


Stari znali s poplavama

Hrvatski povjesničar okoliša Hrvoje Petrić prispodobljuje tu temu hrvatskim prilikama. Život u dijelovima Hrvatske bitno određuju rijeke i poplave, ali kao što nema globalne povijesti poplava tako nema ni hrvatske. Poplave u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini od prije nekoliko godina ukazale su da je na osnovu iskustva iz prošlosti moguće promišljati o racionalnom sustavu obrane od poplava, kaže predsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju Hrvoje Petrić.

U poplavnim područjima u prošlosti bio je razvijen suživot ljudi s poplavama na način da je ljudska opstojnost bila na njih pripremljena gradnjom nastambi na sigurnijim, povišenijim područjima, ili načinom gradnje kuća „na kat“ kao primjerice u Posavini, ali i na druge načine, kaže on.

Upravo to ukazuje na preispitivanje našeg odnosa prema rijekama, koje su prevelikom kanalizacijom i regulacijom postale podložnije poplavama. Uz to ne treba zaboraviti kako se nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena rezultat kojih može biti sve više ekstremnih kiša, a time i poplava. Ljudi toga trebaju biti svjesni. Vjerujem kako se iz povijesnog iskustva može vidjeti da je suživot čovjeka i rijeke moguć, ali pod sasvim drugim uvjetima, kaže povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić.


Hrvatska povijest okoliša na razini europske

Bitna stvar okoliša jest da je on uvijek prisutan u ljudskoj povijesti. Bilo da istražujete kulturu brončanog doba, srednjovjekovna društva ili moderni globalizam, okoliš i način kako ga ljudska društva oblikuju uvijek je dio priče, kaže Dolly Jørgensen.

Povijest okoliša kao znanost je vrlo široka pa se odnosi na sve vrste povijesti - društvene, kulturne, ekonomske, vjerske, pravne i druge. Postoje povjesničari okoliša koji rade na svemu od rekonstrukcije davnih klimatskih promjena do praćenja razvoja zakona o zaštiti okoliša na sudovima; od otkrivanja kako degradacija okoliša uzrokuje ljudske migracije do istraživanja kako kućni ljubimci oblikuju naš svakodnevni život. Povijest okoliša uključuje i materijalne promjene, tj. koje mi činimo prirodi, i ideološke promjene, tj. zašto to činimo prirodi. Ono što povezuje povijest okoliša zajedno jest postavljanje okoliša u središte pažnje i kao uzroka i kao posljedice u ljudskoj povijesti, objašnjava Dolly Jørgensen.

S Međunarodnom krovnom organizacijom povjesničara okoliša (ICEHO) stvorili smo tijelo koje će, nadamo se, moći u budućnosti podići znanstveni glas u međunarodnim pregovorima, ističe Verena Winiwarter.

Prvo društvo povijesti okoliša osnovano je prije 40 godina u SAD-u. Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju osnovano je u Zagrebu, 2005., iste godine pokreće se časopis Ekonomska i ekohistorija, i na nekoliko fakulteta se uvode redoviti kolegiji povijesti okoliša. Također, vode se znanstveni projekti iz kojih su nastala istraživanja i znanstveni podmladak koji širi mrežu ljudi koja se bavi poviješću okoliša. Jednako tako su važne knjige koje su posljednjih desetak godina prevedene na hrvatski jezik, ističe profesorica povijesti okoliša na PMF-u Zagrebu Borna Fürst – Bjeliš.

Danas, mislim da možemo reći da imamo povijest okoliša na razni Europe, i to je svakako jedan od razloga zbog kojih je Zagreb dobio organizaciju Konferencije Europskog društva povijesti okoliša, kaže Borna Fürst – Bjeliš, ujedno predsjednica Organizacijskog odbora toga skupa u Zagrebu.


Zagrebačka konferencija može pomoći

Konferencija će okupiti 450 povjesničara okoliša iz svijeta. Svojevrsna smotra aktualnih tema, pristupa i dostignuća na tom razbarušenom znanstvenom području, održat će u nekoliko zgrada na Marulićevom trgu. Više od 300 usmenih izlaganja, osam okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija vrtjet će se u 11 predavaonica na PMF-u, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i u Institutu Ivo Pilar. Dio programa odvijat će se u Hrvatskom državnom arhivu, uključujući i izložbu knjiga pet ponajvećih svjetskih izdavača, a u program će biti uključen i Botanički vrt.

Europsko društvo za povijest okoliša tijekom godina uložilo je velike napore kako bi postalo istinski europsko i obuhvatilo cijelu Europu. To je druga konferencija na području bivših "komunističkih" država, nakon Praga 2003. godine, a druga u južnoj Europi nakon Firence 2005. godine. To je prva konferencija na Balkanskom poluotoku, području s problematičnim naslijeđem ratovanja i nacionalističkih sukoba, s nasljedstvom nedavnih ratova i dalje prisutnih u glavama i u krajolicima. Mislim da je vrlo važno da konferencija bude ovdje. Nadamo se da će to osnažiti napore koji su već u tijeku na sveučilištu kako bi se povećala važnost povijesti okoliša u nastavi i istraživanju, kaže predsjednica ICEHO-a.

Glavni projekt makroregionalne Strategije EU za Podunavlje (EUSDR, www.danubefuture.eu), u svojoj Bijeloj knjizi naglasio je važnost rada na ostavštini, a zagrebačka konferencija može pomoći u tome pomoći, kazala je.

Trebamo više dugoročnih studija povijesti okoliša s ovog područja i nadam se da će prof. Petrić i prof. Fürst - Bjeliš moći privući više studenata na terenska istraživanja nakon konferencije, te da će više gradonačelnika i gradskih vijeća, više turističkih menadžera i regionalnih developera, više nadzornika nacionalnih parkova i više lokalnih i regionalnih političara - shvatiti zasluge dugoročne perspektive za održivu budućnost. Zahvalna sam svima na poslu koji je omogućio ovaj skup i veselim se interakciji, posebno mladim istraživačima, kaže Verena Winiwarter.

Hrvoje Petrić kaže da bi volio da se iz potencijala spomenute konferencije unutar Sveučilišta u Zagrebu utemelji Centar za povijest okoliša koji bi objedinio sve potencijale koji postoje na nekoliko zagrebačkih fakulteta.

Borna Fürst - Bjeliš ističe i pedagoški aspekt skupa. Dolaze nam doajeni povijesti okoliša poput J. Donalda Hughesa, Williama Cronona, i drugih. Jedan od njih, Hughes, rodonačelnik discipline i osnivač društava u SAD i Europi, po čijoj knjizi naši studenti rade, održat će predavanje upravo u prostoriji u kojoj inače imamo taj kolegij, kazala je Borna Fürst – Bjeliš ne skrivajući zadovoljstvo tom činjenicom.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Najljuća paprčica

DUBLIN - Velški uzgajivač Mike Smith tvrdi da je stvorio papričicu toliku ljutu da može ubiti. Prikladno ju je nazvao Zmajev dah.

Zmajev dah ima 2,5 milijuna jedinica na Scovilleovoj skali ljutine. To je dovoljno, kaže Smith za Daily Post, da u nekih ljudi izazove anafilaktički šok i smrt. Svoju je papričicu prijavio Guinnessovoj knjizi rekorda i čeka odgovor o tome hoće li i službeno postati najljuća na svijetSmith je papričicu uzgojio u suradnji sa sveučilištem u sjevernom Walesu u sklopu istraživanja o alternativnim metodama anestezije. Pacijent može, primjerice, utrljati ulje papričice na kožu i umrtviti je. Po postojećem rekordu u Guinnessovoj knjizi, najljuća poznata papričica, Carolina Reaper, mjeri 1,57 milijuna jedinica na Scovilleovoj skali ljutine. Radi se o ljestvici koja zapravo označava razinu kapsicina, vrste alkaloida koji se nalazi u papričicama.

Kada kapsicin dođe u dodir s receptorima na tijelu, najčešće jezikom, živčani ih sustav iskazuje kao osjećaj žarenja i pečenja.

200 obljetnica bicikla


MANNHEIM – Mannheim će ovog vikenda obilježiti 200. obljetnicu bicikla, jednostavnog no veličanstvenog izuma čiji je otac upravo iz tog njemačkog grada.

Povjesničari su se većinom suglasili da izum bicikla pripada njemačkom barunu Karlu von Draisu koji se je 12. lipnja 1817. provozao svojim strojem od dva kotača u gradu Mannheimu na jugozapadu Njemačke. Vozilo koje su Nijemci po izumitelju nazvali "drezina" imalo je drveni okvir, dva lijevana kotača i nije imalo pedale. Baron ga je patentirao g. 1818., no nije zabilježio komercijalni uspjeh.

Tijekom vikenda se u Mannheimu održava niz događanja, uključujući kaskadersku predstavu belgijskih biciklista, a vrhunac događanja je utrka sklopivih bicikala oko gradskog vodotornja u kojoj sudjeluje više od 200 ljudi.

Richard  Hammod doživo prometnu nesreću

LONDON - Bivši voditelj televizijskog showa Top Gear Richard Hammond prebačen je u subotu u bolnicu nakon teške prometne nesreće u Švicarskoj, prenose britanski mediji.Hammond je sletio s ceste u blizini  St. Gallena u automobilu Rimac Concept One vrijednom dva milijuna funti. Vozilo je izgorjelo.Hammond je snimao novi Amazon show The Grand Tour.Uspio se izvući iz zapaljenog vozila s prijelomom koljena i "pri svijesti je i razgovara", prenosi Daily Mail.









← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus