01:53, 21. Studeni 2017

kultura...

Kultura, 10. prosinca 2016.

Objavljeno: 10.12.2016 u 12:44
Pregledano 223 puta

Autor: Hina
 Kultura, 10. prosinca 2016.

ZAGREB, 10. prosinca 2016. (Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Ministrica Obuljen Koržinek: Zasad smo zadovoljni s proračunskim izdvajanjima za kulturu

ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je u subotu u Dnevniku HTV-a da su u Ministarstvu kulture za sada zadovoljni jer su u proračunu za 2017. sredstva za kulturu povećana tri posto, dok je u ukupnom iznosu to povećanje gotovo 20 posto što je, dodaje, uglavnom posljedica povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Upitana tko će uz oštru poreznu reformu profitirati, a tko će biti zakinut, s obzirom na prijedlog proračuna za 2017. prema kojem će Ministarstvo kulture raspolagati s nešto više od milijardu i sto milijuna kuna, Obuljen Koržinek je odgovorila da su za sada zadovoljni jer je povećanje proračuna nešto preko tri posto u dijelu proračunskih prihoda, dakle, limitiranih sredstava, a u ukupnom iznosu to je gotovo 20 posto povećanje.

"Međutim, to je uglavnom posljedica povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, što će značajno pomoći ne samo u dijelu obnove i očuvanja kulturne baštine, nego i u drugim programima, kao što su kultura za mlade koja će krenuti sljedeće godine, program potpore medijima zajednice i tako dalje", istaknula je ministrica kulture.

Kaže da je istina da su uvedeni doprinosi za autorske honorare, međutim, Obuljen Koržinek napominje da su zadržane porezne olakšice od 30 posto na sve autorske honorare i još 25 posto na umjetničke honorare tako da se u apsolutnim iznosima, odnosno u postocima, ne radi o velikom povećanju, odnosno poskupjet će oko sedam posto. "Vjerujem i nadam se da će u prvom redu poslodavci u kulturi taj teret, taj trošak, preuzeti na sebe", naglasila je.

Govoreći o reviziji medijskog zakonodavstva, ministrica kulture je najavila velike izmjene, "možda čak i donošenje potpuno novog zakona o elektroničkim medijima". Isto tako, planira se i revizija Zakona o HRT-u da bi se ispravila, kako je rekla, "nesretna situacija iz 2012. kada je zakon u nedemokratskoj proceduri izmijenjen tako da je značajno smanjena neovisnost javnog radio-televizijskog servisa".

A na pitanje hoće li biti novca za neprofitne medije i kako se ona prema njima planira odrediti s obzirom da je njezin prethodnik, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović ukinuo povjerenstva, Obuljen Koržinek je rekla da nije bilo dovoljno vremena da bi se donio novi institucionalni okvir koji bi im omogućio da nastave s tim potporama u okviru Ministarstva kulture jer, kako je rekla, postavljeni okvir nije bio dobar i nije bio utemeljen u zakonu.

"Stoga smo predložili da se u ovom prijelaznom razdoblju ta potpora za taj dio medija osigura kroz zakladu za razvoj civilnog društva, a mi ćemo raditi na tome, naravno, prvo na donošenju medijske strategije i onda da bi se postavio jedan jasan, institucionalni i zakonodavni okvir kako podupirati medije u Republici Hrvatskoj", istaknula je Obuljen Koržinek.

Upitana s kojim prvim projektom planira krenuti u 2017., ministrica kulture je istaknula da im je u ovom trenutku prioritet bio završiti godinu, odnosno što prije donijeti sve odluke o financiranju kako bi već možda tjedan ili dva nakon donošenja proračuna mogli objaviti rezultate financiranja za sljedeću godinu.

"I ova rasprava oko autorskih honorara pokazala je da je potrebno što žurnije pristupiti reviziji sustava uređenja statusa umjetnika. To je jedno od pitanja koje ćemo relativno rano otvoriti. Program nakladništva, pitanje uređenja kazališta, jer je nedavno bilo i u medijima govora posebno o teškom stanju u baletnim ansamblima. Problema je jako puno. Radit ćemo, uključivat ćemo stručnjake, predstavnike udruga, trudit ćemo se raditi participativno i ništa nećemo 'stavljati pod tepih'", poručila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 

Lado i Śląsk su se učili izvođenju hrvatskih i poljskih tradicijskih napjeva


ZAGREB - Nacionalni folklorni ansambli Hrvatske i Poljske, Lado i Śląsk održali su u Zagrebu petodnevni zajednički seminar na kojem su razmijenili iskustvo izvođenja hrvatskih i poljskih tradicijskih napjeva, priopćeno je u subotu iz Lada.

Dvoje izvođača Ansambla Śląsk su savladati tehniku ojkanja, najstarijeg oblika arhaičnog, tradicijskog pjevanja na hrvatskim područjima koje po etnografskoj podjeli spadaju u područje dinarskog areala – Dalmatinskog zaleđa, Ravnih kotara, Bukovice, Podvelebitskog kraja, Like, Korduna i karlovačkog područja te je ujedno uvršteno na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine pri UNESCO-u.

Dvije solistice Ansambla Lado naučile su pjesmu „Helokanie“, jednu od najpoznatijih pjesama na repertoaru Ansambla Śląsk.

Seminar je održan na poticaj Śląska u sastavu projekta „Helokanie i njezine korelacije u državama južne Europe“ u prostorijama Ansambla Lado od 5. do 9. prosinca, priopćeno je.



"Hercegovina čita" na 23. Sajmu knjige u Istri


PULA - "Hercegovina čita" - naziv je regionalnog programa idućeg, 23. Sajma knjige u Istri na kojemu će se predstaviti suvremena hercegovačka kulturno-književna scena, a posebno će biti predstavljena manifestacija "West Hercegowina Fest" s naglaskom na literarni dio festivala, najavljeno  je u subotu na konferenciji za novinare u Puli u sklopu 22. Sajma knjige u Istri.

 U pogledu kulturne suradnje Pule i Širokog Brijega "događa se nešto jako pozitivno. Upravo ćemo na sljedećem sajmu predstaviti naše blago koje imamo a koje se skriva široj javnosti", rekao selektor programa "Hercegovina čita" Emir Imamović Pirke dodavši kako je ta suradnja potvrda da se "događaju jako dobre stvari u kulturi".  

 Direktorica Sajma Magdalena Vodopija izrazila je zadovoljstvo tim regionalnim programom te što će Sajam knjige u Istri iduće godine ugostiti brojne hercegovačke književnike i kulturne djelatnike.

 "Ovogodišnji program'Ljubljana bere' opravdao je sva očekivanja i riječ je o najboljem, najkvalitetnijem i najuspješnijem programu do sada. Veliki je stoga zadatak pred nama kako bi i ovaj program bio na visokoj razini", istaknula je Vodopija dodavši kako "pulska publika dobro percipira ove programe jer su autori iz regije posjetiteljima zanimljivi i zbog činjenice što je to jezik koji publika govori i razumije". Po njenim riječima, program "Hercegovina čita" dogovoren je ljetos u Širokom Brijegu tijekom održavanja  "West Hercegowina Festa".

 U subotu je u sklopu 22. Sajma knjige u Istri održan i  okrugli stol na temu "Istrani protiv Istrijana" na kojemu su gosti bili Miroslav Bertoša, Milan Rakovac i Dario Marušić, a rasprava o identitetu potaknuta je knjigom Sandija Blagonića "Istrijani protiv Istrana". Sudionici skupa iznijeli su razne definicije identiteta, a Bertoša je rekao kako je fraza da je povijest učiteljica života nezavršena, jer mi povijest moramo završiti te da povijest pripada svima.

 "Svatko ima svoj pojam identiteta i smatram da ne postoji identitet nego identiteti i mislim da trebamo razumjeti složenost i bogatstvo toga" - kazao je Bertoša. Da je identitet jako složena priča, potvrdio je i Marušić, a Milan Rakovac naglasio je da je važan kontekst i intrepretacija toga konteksta ilustriravši raznim primjerima pitanje identiteta i kako je u raznim situacijama različito shvaćen.

 "U Istri tri četvrtine stanovništva su manjine, a istarstvo i istrijanstvo bi mogli biti i neki istrijanity" - rekao je.

Govoreći o identitetu i o glazbi, Dario Marušić je rekao da je čovjek muzikalno biće, da glazba ima svoj jezik, ali da ne postoji, kao što mnogi misle, jedinstveni jezik glazbe jer "svaka glazba ima i svoje jezike, dijalekte, metajezike, i po tome smo različiti, i po recepciji i produkciji".

  "Ne bih ja tako mogao primjerice skladati indijsku glazbu jer ne znam njezinu gramatiku, nije to tek tako kada se govori o identitetu i o jeziku glazbe, to je složeniji fenomen" - zaključio je Dario Marušić.



Dubrovnik: Postavljanje kulisa za film "Robin Hood: Origins"


DUBROVNIK - U Dubrovniku je u tijeku postavljanje kulisa za film "Robin Hood: Origins", koji će se početi snimati u drugoj polovici veljače 2017. godine.

Riječ je o trilogiji u kojoj će Dubrovnik predstavljati srednjovjekovni grad Nottingham, a prvi elementi, naizgled kućice, vrata i pristanište postavljeni su na predjelu Posat, odnosno u prostoru ispod mosta na Pločama.

Snimanje će se odvijati na dijelu Straduna, u Ulici sv. Dominika, na predjelu iza Katedrale i u podnožju tvrđave Minčeta.

Izvršni producent filma "Robin Hood: Origins", E. Bennett Walsh u studenom je gradonačelniku Andru Vlahušiću predstavio završne nacrte scenografije, a kako su tada prenijeli njegove riječi iz Grada Dubrovnika, "nijedan drugi grad ne bi bio adekvatna alternativa".

Inače, budžet prvog nastavka "Robin Hood: Origins", svojevrsnog 'prequela' poznatoj priči o mitskom junaku, iznosi oko 90 milijuna dolara, dok je za marketing i promociju planirano dodatnih 100 milijuna. Kako je već najavljeno, Dubrovnik će činiti samo "srce" marketinške kampanje.

Inače, u Dubrovnik bi trebalo stići i nekoliko 'oskarovaca', među njima i Jamie Foxx kojem će pripasti uloga Little Johna, Robina Hooda utjelovit će Taron Egerton, dok je uloga Marion pripala Irkinji Eve Hewson. Kao producent u filmu sudjeluje i slavni glumac Leonardo DiCaprio.



Besplatna događanja za sedmi rođendan zagrebačkog MSU-a

 
ZAGREB - Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti (MSU) za svoj sedmi rođendan u novoj zgradi darovat će u subotu građanima, u sklopu programa "Dan na dar", niz događanja, od aktualnih izložbi do koncerata, za koje je ulaz besplatan.

Tradicionalno, program počinje u 11 sati predstavljanjem novog izgleda muzejskog kafića koji će ove godine biti u znaku crno-bijelog murala na sjevernom zidu. Autor novog umjetničkog projekta je Miron Milić, mladi akademski umjetnik čiji su murali i street art postali prepoznatljivi dio urbanog imidža grada. 

Tijekom cijeloga dana, do 20 sati, organizirat će se besplatno stručno vodstvo po postavu Zbirke u pokretu, a u dvorani u kojoj se održava izložba "Sfinga velegrada" posjetitelji će moći će crtati ili slikati za štafelajem pred nekima od ponajboljih djela i autora hrvatskog moderniteta. 

Za "štafelajne vježbe" poticaj su bile i kopije Cezannea, Matissea i Picassa iz "Salona de Fleurus", koji donosi priču o počecima moderne umjetnosti, koja je nastajala u Parizu i prvi put bila dostupna široj publici i znalcima u slavnom Salonu de Fleurus, američke kolekcionarke i spisateljice Gertrude Stein, najavljeno je iz MSU-a. 

U prostoru Salona Nada Beroš će govoriti o tome kako je i zašto nastao Salon de Fleurus te zbog čega ga mnogi povjesničari umjetnosti i kritičari smatraju prvim muzejom moderne umjetnosti. 

Kolekcionar i antikvar Jura Gašparac govorit će o dijelu svoje kolekcije koja je izložena u Salonu des Fleurus, te o statusu privatnog kolekcionarstva i zakonodavstvu vezanom za privatne kolekcije, dok će Leonida Kovač govoriti o jezičnom eksperimentu Gertrude Stein, kao o fenomenu koji je anticipirao mnoge danas poznate radikalne umjetničke prakse.  

Uz izložbu "Salon de Fleurus" u suradnji s restoranom Zelena avenija organizirat će se i kušanje slastica iz kuharice Alice B. Toklas, tajnice i partnerice Gertrude Stein. Ona je 1954. godine objavila knjigu u kojoj sabire svoja sjećanja na život s Gertrude i recepte koje je sama pripremala za goste njihova salona. Među njima je najpoznatiji recept za kekse s hašišom, pa će se u Muzeju moći kušati i tortice sa sjemenkama konoplje. 

U Arhivu i knjižnici Ivana Picelja predstavit će se dio građe koja se ondje čuva i svjedoči o iznimno bogatoj i vrijednoj umjetničkoj ostavštini jednog od glavnih protagonista geometrijske apstrakcije u Hrvatskoj. 

Arhivska građa obuhvaća fotodokumentaciju, pisma i korespondenciju poslovnog i privatnog karaktera, filmove, videovrpce, digitalne zapise, plakate i mape plakata, skice i radove, čestitke, osobne predmete i dokumente Ivana Picelja, a knjižna kataloge samostalnih i grupnih izložbi, monografije, knjige, stručne časopise. 

Kroz desetominutno izlaganje na izložbi "Data Recovery 1969-2077" kustosi MSU-a upoznat će posjetitelje s osnovnim medijskim tehnikama i pristupu umjetničkom stvaralaštvu Dalibora Martinisa, jednog od začetnika konceptualne i video umjetnosti na ovim prostorima. 

U poslijepodnevnim satima Martinis će provesti posjetitelje vlastitom izložbom i objasniti otkud njezin naziv, a s umjetnikom će razgovarati kustosica izložbe Leila Topić. 

U Baunet Caffeu će se predstaviti ilustrirana mapa "Nacrti i perspektive, 1949-50", koja sadrži pet projekata izložbenih paviljona za međunarodne sajmove u Beču, Stockholmu, Parizu, Hannoveru i Chicagu i tri postava izložbi u Zagrebu i Beogradu koji su nastali u od 1949. do 1950. 

Autori projekata, koji se kvalitetom izdvajaju od uobičajenih arhitektonskih, bili su Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec kojima se na projektima izložbenih postava priključuju Zvonimir Radić i Đuka Kavurić. 



Premijerna projekcija filma o Radovanu Ivšiću


U Dvorani Gorgona premijerno će se prikazati biografski film "Radovan Ivšić – Nepokorena šuma" Ane Marije Habjan, nastao u suradnji s HRT-om. 

Film je sniman u Zagrebu, na Sljemenu, i u Parizu, te tijekom istoimene velike izložbe u MSU posvećene tom istaknutom hrvatskom nadrealističkom pjesniku i dramskom piscu, koju su pripremila kustosica Annie LeBrun i Snježana Pintarić. 

Radovan Ivšić je bio jedna od najvažnijih osoba koje povezuju hrvatsku i francusku kulturu, gdje se preselio razočaran u poslijeratno društveno i političko okružje te ubrzo pridružio nadrealističkom pokretu, a ondje je i umro 2009. godine. 

Na raznim mjestima u Muzeju odvijat će se izložba "Performing the exhibition" s novim radovima bugarskog umjetnika Ivana Moudova, među kojima su i oni nastali za vrijeme njegova boravka na rezidenciji u Zagrebu. 

Publika će na otvorenju, u predvorju Muzeja, moći probati i posebno vino koje je sam umjetnik napravio za otvorenja svojih izložbi.

Predvorje će biti i mjesto koncerta zbora "DomaćiGosti", inicijative Centra za mirovne studije u kojoj su se okupili izbjeglice, stranci i domaći pjevači ne bi li ostvarili bolju integraciju izbjeglica u hrvatsko društvo i pomogli u borbi protiv predrasuda.  

Zbor pjeva glazbu iz zemalja iz kojih potječu njegovi članovi, a na svojoj prvoj javnoj izvedbi izvest će pjesme "Ghezeele, Ghezeele (Oj, ruse kose curo imaš)", "Sareri hovin mernem", jemensku narodnu pjesmu i "Gi hagat tet has", sirijsku popularnu suvremenu pjesmu. 

U sklopu posebnog subotnjeg programa predstavit će se i Klub mladih MSU-a, koji pozivaju na druženje uz posebno osmišljene društvene igre, te mnoštvo raznolike literature iz male muzejske knjižnice koja funkcionira na načelu "uzmi i/ili ostavi". Posjetitelji za tu knjižnicu mogu donijeti neku od svojih knjiga i zauzvrat uzeti s polica neku koja ih zanima. 

Na zidovima edukacijske dvorane Školice postavit će se izložba "Nedjeljno slikarstvo preko Save", s radovima nastalima na jednomjesečnom nedjeljnom tečaju crtanja i slikanja u MSU, pod vodstvom akademskog slikara Hrvoja Mitrova.

"Dan na dar" donosi i promociju slikovnice "Zmaj Anđelko i dugački rep" i predstavljanje cijelog humanitarnog projekta za darovanje slikovnica "Zmaj Anđelko pomaže djeci" autora Gorana Čučkovića.

Tim će se povodom izvesti lutkarska predstava "Zmaj Anđelko i dugački rep", pjesma o zmaju u izvedbi malih pjevača glazbene radionice Udruge Praktikum i  nastupiti dječji zbor i ritmika Zagrebački anđeli. 

Tijekom programa prikupljat će se donacije za novu slikovnicu "Kornjačica Rita", a svaki donator dobiti će na dar slikovnicu "Zmaj Anđelko i dugački rep". 

Tijekom dana u Dvorani Gorgona besplatno će se prikazivati crtići za djecu "Profesor Baltazar", a za djecu, ali i njihove roditelje, priređena je i kreativna radionica za cijelu obitelj "Obiteljsko razigravanje", na temu prijateljstva.



"Vitez slavonske ravni" premjerno u osječkom HNK


OSIJEK - Pustolovna komedija "Vitez slavonske ravni", po romanu Marije Jurić Zagorke, u režiji Dražene Ferenčine u petak je premjerno izvedena u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), što je i prva dramska premijera u ovoj kazališnoj sezoni.

Redatelj Ferenčina smatra kako su, iako se radnja Zagorkina romana zbiva u 18. stoljeću, neke stvari paralelne s današnjim vremenom, prije svega ponašanje političkih elita, koje, ni tada, ni danas nemaju osjećaja za ono što se zbiva u stvarnom životu.

Ovo je tehnički, organizacijski i dramaturški vrlo zahtjevna predstava i moja peta suradnja s osječkim HNK-om te smatram da smo napravili veliki posao, kazao je Ferenčina.

Intendant HNK Božidar Šnajder ističe kako je u pitanju tehnički zahtjevna, velika ansambl-predstava, u kojoj nastupa gotovo cijeli dramski ansambl, i dio opernog ansambla, od koje se puno očekuje.

Ovo je komedija, ali i ozbiljna predstava, koja problematizira odnašnji, ali i današnji odnos vlasti prema Slavoniji. Naši glumci su dobili veliki izazov, i dali su od sebe ono što je najbolje, kazao je Šnajder.

Dramaturginja Ana Prolić napominje da ovaj Zagorkin roman, sa stalnim izmjenama zapleta i raspleta, ima strukturu televizijskih serija, što je zahvalno za televiziju, ali nezahvalno za kazališnu scenu, pa je najveći problem bio kako stvoriti glavni zaplet i rasplet, u skladu s potrebama kazališne scene, ali opet zadržati strukturu Zagorkina teksta.

Scenograf predstave je Igor Vasiljev, kostimografkinja Mirjana Zagorec, autor scenskog pokreta je Alen Čelić, a koreograf Vuk Ognjenović.

U predstavi su, uz ostale, nastupili Jasna Odorčić, Vladimir Tintor, Petra Bernarda  Blašković,  Draško Zidar, Sandra Lončarić-Tankosić, Vjekoslav Janković, Matea Grabić, Duško Modrinić i Aleksandar Bogdanović.

S obzirom da u epizodnoj ulozi pjevačice na dvoru grofa Pejačevića nastupa i pjevačica Nives Celzijus, intendant Šnajder ističe kako "od toga ne treba praviti senzaciju, iako mediji to žele" jer, kako drži, "Nives u predstavi igra sebe, odnosno pjeva u predstavi".



U Šibeniku otvoren prvi 'plastic-free' Adventski sajam u Hrvatskoj


ŠIBENIK - Paljenjem stotina božićnih lampica u šibenskom Perivoju Roberta Visianija u petak navečer otvoren je prvi i jedini 'plastic-free' Adventski sajam u Hrvatskoj, potpuno lišen plastike i plastičnih ambalaža jer sve što će se tamo posluživati bit će bio-razgradivo.

Šibensku božićnu bajku 'Adventura 2016.', koja će trajati do 1. siječnja 2017., otvorio je gradonačelnik Željko Burić.

"Šibenik je i ove godine uspio biti originalan i drugačiji. Time dokazujemo svoju inovativnost, a vjerujemo kako će to prepoznati, ne samo Šibenčani, već posjetitelji iz svih dijelova Hrvatske. Šibenik je proteklih nekoliko godina postao prepoznatljiva turistička destinacija, a želja nam je da taj trend traje i u zimskim mjesecima upravo kreativnom božićno-novogodišnjom ponudom",  istaknuo je gradonačelnik Burić na otvorenju prvog plastic-free adventa u Hrvatskoj čime su Šibenčani htjeli potvrditi svoj put ka pametnim i ekološko održivim gradovima.

U sklopu 'Adventure' je i klizalište koje na kojem je nekoliko dana ranije odigrana prva hokejaška utakmica u povijesti grada koji ove godine obilježava 950 godina od prvog pisanog spomena u darovnici kralja Petra Krešimira IV. na Božić 1066. godine.



IZ SVIJETA


Finski čelisti Apocalyptica svirat će Metallicu u travnju u Zagrebu


ZAGREB - U sklopu turneje i proslavljajući 20. obljetnicu epohalnog debi albuma "Plays Metallica By Four Cellos", koji je otvorio put mnogim crossover izdanjima, finska četvorka virtuoza na violončelima "Apocalyptica" nastupit će 3. travnja u Zagrebu i izvesti klasike Metallice, priopćio je u srijedu agencija LAA.

Dvosatni Metallica show u zagrebačku koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog dolazi 3. travnja. Apocalyptica će izvoditi klasike Metallice, skladbe koje se nalaze na albumu ali i one koje su s vremenom uvrstili u svoju set listu.

"Zanimljivo će biti vidjeti hoće li Apocalyptica u set listu uvrstiti i neke skladbe sa svježe objavljenog novog studijskog albuma Metallice", poručili su organizatori.

U svibnju 1996. Apocalyptica se predstavila s kultnim prvijencom "Plays Metallica By Four Cellos" prodanim u milijunskim nakladama. To izdanje utrlo je put mnogim kasnijim crossover izdanjima, posebno onim koja su kombinirala žestoku glazbu s klasikom.

"Ovoga ljeta na 20. obljetnicu tog epohalnog debija Apocalyptica je objavila prošireno novo izdanje spomenutog albuma, a početkom iduće godine kreću na turneju", objavili su organizatori.

Apocalyptica je dobro poznata domaćoj publici, budući da je već nastupala u Lisinskom, Tvornici kulture i Boogaloou te u pulskoj Areni.



Madonna: Majčinstvo je najveći izazov


NEW YORK - Svjetska ikona Madonna proglašena je "Ženom godine" u izboru američkog muzičkog magazina Billboard.

Madonni je nagrada uručena u New Yorku na svečanosti "Women in Music" koja je održana jedanaesti put.

"Moj uspjeh je što sam završila turneju i što sam skoro svake večeri imala nastup. Međutim, majčinstvo je najveći izazov. Biti dobra majka, kao umjetnik, to je izazov," poručila je američka zvijezda koja ima četvero djece. Iz braka s Guyjem Ritchijem ima kćer Lourdes i sina Rocca, a posvojila je i dječaka i djevojčicu.

Njezina "Rebel Heart turneja", koja je završila koncem ožujka ove godine i tijekom koje je odradila 82 koncerta, postala je jedna od najvećih turneja svih vremena, s prodajom više od milijun ulaznica, te prihodom većim od 170 milijuna dolara.

Madonna je najprodavanija ženska pjevačica svih vremena. Ostvarila je osam broj jedan albuma i 12 ‘No1’ singlova na Billboardovim listama.

"Madonna je jedna od rijetkih super-zvijezda čiji su utjecaj i karijera izašli iz granica muzike. Svojom kreativnom vizijom, nemilosrdnim inovacijama, posvećenošću filantropiji, ona je inspiracija stotinama milijuna ljudi diljem svijeta," kazala je Janice Min, izvršna direktorica medijske grupacije The Hollywood Reporter-Billboard.



Božićni stres na jugoistoku Europe niži nego na zapadu


LJUBLJANA - Psihički stres povezan s pripremama za božićne i novogodišnje blagdane u Sloveniji osjeća samo četvrtina ljudi,  simptomi te vrste najmanje su prisutni u jugoistočnoj Europi, ali su vrlo izraženi u zapadnoj Europi, pokazala je anketa koju je za trgovački lanac Lidl provela tvrtka Nielsen.

U istraživanje je bilo uključeno 20.800 ispitanika iz 25 europskih država i iz SAD-a, kako bi se među ostalim ispitale i navike kupaca.

Lidl posluje na tržištu 30 zemalja, a u Sloveniji je jedan od najjačih diskontnih trgovačkih lanaca.

Stres u blagdanskim danima pred kraj godine osjeća 25 posto Slovenaca, a izraženiji je kod žena - osjeća ga njih  28 posto, objavio je u petak Lidl Slovenija, trenutno najjači diskontni lanac trgovina u toj zemlji.

U Sloveniji je 45 posto žena navelo kako same i bez pomoći muškaraca i drugih članova obitelji moraju brinuti za nabavke u trgovini, kupnju darova i kuhanje pred praznike, a 85 posto da je zadovoljno kad za taj trud dobiju zahvalnost obitelji i prijatelja, te pravi blagdanski ugođaj.

Na razini svih ispitanika u različitim zemljama, stres pred božićne blagdane osjeća 46 posto žena i 36 posto muškaraca.

Najniži stupanj stresa povezanog obvezama pred Božić i Novu godinu primjetan je na jugoistoku Europe, gdje ga osjeća 28 posto ispitanika.

Generalno gledajući, stresno stanje najviše osjećaju oni koji žive u razvijenim potrošačkim društvima, pa je u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Austriji i Irskoj, 55 posto ispitanjih navelo da imaju takve tegobe kad se približava kraj godine.

Slično je i u Švedskoj, Danskoj i Finskoj gdje visoki stupanj stresa osjeća 53 posto ispitanih.



Princ Charles i vojvotkinja Camilla izabrali za božićnu čestitku fotografiju iz Osijeka


ZAGREB - Princ od Walesa i vojvotkinja od Cornwalla za svoju su božićnu čestitku ove godine izabrali fotografiju snimljenu 15. ožujka za vrijeme njihova posjeta Hrvatskoj.

Na fotografiji s Festivala kulturne baštine u Osijeku, princ i vojvotkinja su s članovima folklorne skupine KUD Osijek 1862 koji su, u slavonskim nošnjama, izveli tradicionalne plesove uz zvuk tamburica, priopćulo je britansko veleposlanstvo u Hrvatskoj.

Fotografiju je snimio Chris Jackson iz Getty Images.

Princ Charles i vojvotkinja od Camilla posjetili su Zagreb i Osijek u ožujku ove godine. Bio je to peti prinčev posjet Hrvatskoj.  

Oni putuju na prijedlog britanske vlade pa je njihov posjet znak važnosti koju Velika Britanija pridaje odnosima s Hrvatskom.











← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus