15:50, 23. Listopad 2017

kultura...

Kultura 10. ožujka 2015.

Objavljeno: 10.03.2015 u 08:26
Pregledano 672 puta

Autor: Hina
    Kultura 10. ožujka 2015.

ZAGREB, 10. ožujka 2015. (Hina) - Pregled vijesti iz kulture:



Predstavljen zbornik radova o jezikoslovcu i književniku Bratoljubu Klaiću


ZAGREB - Drugi svezak 40. broja "Rasprava" Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) posvećenih Adolfu Bratoljubu Klaiću, u kojima su radovi sa znanstvenoga skupa "Hrvatski jezikoslovac Adolf Bratoljub Klaić", održanoga 6. i 7. ožujka 2014. godine, predstavljen je u utorak u palači Matice hrvatske u Zagrebu.

O zborniku i Klaiću govorili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić te izvršni urednik ovog broja zbornika Kristijan Lewis i Jasna Šego iz Matice hrvatske.

Govoreći o značenju i veličini Adolfa Bratoljuba Klaića akademik Damjanović je istaknuo kako se današnjem naraštaju jezikoslovaca čini da znatno veći zato što stoje na Klaićevim ramenima.

Jozić je napomenuo kako su u ovaj broj Radova uvrštena 22 probrana rada o, kako je rekao, univerzalnom jezikoslovcu Bratoljubu Klaiću.

Lewis je istaknuo kako su u drugom svesku 40. broja časopisa Rasprave uvršteni radovi 27 znanstvenika, koje su podijelili u tri tematske cjeline.

U prvoj cjelini su radovi, napomenuo je, o Klaićevu leksikološkom radu, u drugom o dijalektološkim i akcentološkim djelima, a u trećem o Klaiću i književnosti.

Jasna Šego predstavila je četiri rada o Klaićevu književnom djelovanju i prevodilaštvu.

Predgovore zborniku napisali su Bratoljubov sin Željko Klaić, akademik Stjepan Damjanović i jezikoslovac Marko Samardžija, koji je napravio periodizaciju Klaićeva djela.

Znanstveni skup s kojeg su objavljena izlaganja u drugom svesku 40. broja časopisa zajednički su organizirali Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Matica hrvatska.

Hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i književnik Adolf Bratoljub Klaić (Bizovac, 27. srpnja 1909. - Zagreb, 2. ožujka 1983.) u Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, češki i njemački jezik. Stručno se usavršavao u Poljskoj i Češkoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom "Bizovačko narječje". Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Autor je "Velikoga rječnika stranih riječi". Kao član Državnoga ureda za jezik Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik "Koriensko pisanje" (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni "Hrvatski pravopis" (1944., pretisak 1992.). Oba su izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po "Rječniku stranih riječi", koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Prevodio je s klasičnih jezika (Eshil, Sofoklo, Euripid, Vergilije i dr.). Kao vrstan akcentolog objavljivao je radove iz hrvatske prozodije, među ostalima i Naglasni sustav standardnoga hrvatskog jezika. Redigirao je i komentirao izdanja brojnih hrvatskih pisaca u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti te jezično priredio mnoge kazališne i filmske izvedbe. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Osim jezikoslovljem bavio se i teorijom književnosti, a objavio je i knjigu "Između jezikoslovlja i nauke o književnosti" (1972). Bratoljub Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezični normativist.



DPUH: Zakon o muzejima marginalizira muzejsku struku


ZAGREB - Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o muzejima marginalizira muzejsku struku, favorizira poslove marketinga i odnosa s javnošću nauštrb muzejskih zvanja, a opasan je i presedan po kojemu se muzeji mogu tretirati kao trgovačka društva, dio je niza primjedbi izrečenih u petak na tribini u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH), čiji je prostor bio premali za sve zainteresirane sudionike, među kojima su bili i brojni ravnatelji zagrebačkih muzeja.

Novom se zakonu, čije je prvo čitanje u Hrvatskom saboru izazvalo kritike struke i oporbe, zamjera da je pun nejasnoća i površnosti, od toga da nije obrazloženo zbog čega se uopće mijenja dosadašnji zakon do tvrdnji da za njegovo provođenje neće biti potrebna dodatna sredstva. Spornim se smatra i što se Europska direktiva o uslugama, iako se ne povezuje s baštinskim, zdravstvenim ili obrazovnim sektorom, našla se u Zakonu o muzejima i usmjerava ga na tržišne i gospodarske aspekte.

Goranka Horjan, članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM i predsjednica Europskog muzejskog foruma, upozorila je kako prema međunarodnim iskustvima, kao i ICTOP-u, marketing i odnosi s javnošću nisu stručna muzejska zvanja. "Ovaj zakon jedini amnestira od polaganja stručnog ispita, to je kao da netko nije nije prošao specijalizaciju, a radi kao kirurg, ili je davao pravne savjete pa ne mora polagati pravosudni ispit", istaknula je.

Iznijevši detaljnu analizu nacrta ocijenila je kako se svakim novim člankom otkrivaju novi apsurdi. "Pustimo muzeje da budu muzeji, da se bave onime zbog čega su osnovani i ne da otimaju posao ugostiteljima, a osnivači bi se trebali usmjeriti na ispunjavanje svojih obveza, primjerice dovršetak postojećih investicija", istaknula je.

Zvonko Maković predsjednik DPUH-a, podsjetio je kako je nacrt bio prije skoro godinu dana u javnoj raspravi, no brojne primjedbe struke nisu usvojene. "S mjesta gdje se definiraju zakoni i danas dolazi do nerazumijevanja, željeli smo zajednički raditi, međutim pokazali su da ne znaju čitati, niti implementirati važan dokument poput EU direktive kojom se poduzetništvo želi nametnuti kao bitan faktor, a sama stručnost pomaknuti na marginu", ustvrdio je.

Kao bitnu zamjerku izdvojio je favoriziranje pojedinih zvanja te ocijenio kako svojim upozorenjima žele uputiti zastupnike "da ne izglasaju nešto što im je podmetnuto kao kukavičje jaje".

Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba smatra da je previše iznimki u zakonu s tako važnim odredbama, a tipičan odnos predlagača prema muzejskoj struci vidi u uvjetima za poziciju ravnatelja, kao što je odredba o pet godina rada u kulturi, znanosti i drugim odgovarajućim područjima vezanima uz djelatnost muzeja i galerija.

Zakon je trebalo uskladiti s komplementarnim knjižničnim, arhivskim i baštinskim zakonima, s jedne strane muzejska djelatnost se definira kao javna služba, s druge se govori o mogućoj dobiti od gospodarske djelatnost, no ne spominje se što ako trgovačko društvo ode u stečaj, ustvrdio je.

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, izrazio je žaljenje što se nije prije više od godinu dana krenulo u inicijativu u vezi nacrta novog zakona, te da Hrvatsko muzejsko društvo nije održalo niti jedan sastanak na tu temu.

Nadam se da ova inicijativa neće biti shvaćena kao svađa već poziv na dogovor, taj je zakon naša budućnost, a zahtijeva dijalog i dobru volju s obje strane, napomenuo je.

Bila je to prva u nizu tribina DPUH-a o muzejskoj legislativi i problemima u muzejima. Za tjedan dana tema će biti "Hrvatski povijesni muzej - od projekta do sudbine", o nedovršenom projektu premještanja tog muzeja u novu zgradu.



Predstavljena knjiga o međuratnoj arhitekturi Rijeke


RIJEKA - Knjiga "Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka" povjesničarke umjetnosti Julije Lozzi Barković, profesorice na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, koja obrađuje arhitektonski i urbanistički razvoj između Prvog i Drugog svjetskog rata dvaju gradova koji čine današnju Rijeku, predstavljena je danas u Gradskoj vijećnici Rijeke.

Julija Lozzi Barković kazala je da namjera knjige, koja je nastala na temelju njezina doktorskog rada, bila predstaviti cjelokupni arhitektonski fond tog razdoblja, ne samo modernu.

Ovim djelom nastojali smo otkloniti brojne predrasude vezane uz arhitekturu, posebno riječkog dijela. Među njima su teze o fašističkom karakteru tamošnje arhitekture iako je riječ o avangardnom stilu koji je naknadno prihvatila tadašnja državna vlast u Italiji, rekla je.

Lozzi Barković navela je da je na knjizi ona i tim suradnika radio dvije godine. Izrazila je želju da se mlađi kolege i studenti aktivnije uključe u napore da se očuva arhitektura iz međuratnog razdoblja s obzirom na to da je vrlo podložna oštećenju, zastarijevanju materijala te je često pogođena neprikladnim preinakama. Profesori s fakulteta stalno rade na tome, ali nas nema dovoljno, rekla je.

Direktor izdavačke kuće Adamić, koja je objavila ovu knjigu, Dragan Ogurlić, ocijenio je da je riječ o kapitalnom djelu posvećenom kulturnoj baštini prve polovice 20. stoljeća. Ustvrdio je da je ovo prvorazredni kulturni događaj za Rijeku te da će knjiga dugo ostati aktualna.

Gradonačelnik Vojko Obersnel osvrnuo se na tvrdnje da je Rijeka grad bez identiteta, kazavši da to ne može biti točno jer je samo u proteklih pet godina izdano 15-tak knjiga koje s različitih gledišta govore o Rijeci.

Knjiga na 460 stranica donosi detaljan prikaz arhitekture tog doba, oslikavajući rivalitet dvaju gradova u gradnji. Tu je mnoštvo arhivskog materijala, od nacrta do povijesnih fotografija. Autor današnjih fotografija građevina iz tog vremena i drugih vizura grada je Marko Gracin a dizajner i autor grafičke pripreme knjige Branko Lenić.



Umro filmski i kazališni redatelj Tomislav Radić


ZAGREB - Istaknuti hrvatski filmski i kazališni redatelj, dugogodišnji profesor i dekan zagrebačke Akademije dramske umjetnosti Tomislav Žiro Radić umro je u subotu, 7. ožujka u sedamdesetpetoj godini.

Tomislav Radić rodio se 8. prosinca 1940. u Zagrebu. Diplomirao je 1962. na Filozofskom fakultetu, a 1973. režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu.

Tijekom dugoga niza godina stvorio je velik broj iznimno uspješnih i nagrađivanih dokumentarnih filmova, televizijskih emisija, kazališnih predstava, te dugometražnih igranih filmova od kojih su mnogi naslovi značajno obilježili kulturno razdoblje u kojemu je stvarao.

U njegovom bogatom stvaralačkom opusu, među desetcima naslova, ističu se dokumentarni filmovi "Istrani", "Lica", "Put", "Živjeti u Imotskom", "Hrvat na Kosovu", televizijski film "I tako dalje", kazališne predstave "Stilske vježbe", "Kate Kapuralica", "Gospodsko dijete", "Čaruga", "Emigranti", "Kafetarija", "Ifigenija u Aulidi", "Kako voli druga strana", "Hedda Gabler", "Bard" i igrani filmovi "Živa istina", "Timon", "Luka", "Anđele moj dragi", "Holding", "Što je Iva snimila 21. listopada 2003.", "Tri priče o nespavanju" i "Kotlovina".

Njegove kazališne predstave poput "Kafetarije", postavljene 1978. na Dubrovačkim ljetnim igrama, i "Stilskih vježba" bile su među najuspješnijima, najdugovječnijima i najizvođenijima na svijetu.

"Stilske vježbe" francuskoga pisca Raymonda Queneaua postavio je u zagrebačkom Teatru &TD 1968. s Perom Kvrgićem i Miom Oremović, koju od 1970. zamjenjuje Lela Margitić. Ta minimalistički koncipirana predstava, bez scenografije i kostima, koja počiva na umijeću dvoje vrhunskih glumaca s jednakim se uspjehom izvodi i danas nakon 47 godina.

Kao filmski redatelj debitirao je 1972. godine filmom "Živa istina", za koju je kritika isticala kako je Radić, služeći se dijelom metodama direktnog filma, spojio niz dokumentarističkih isječaka iz svakidašnjice jednoga grada, s potragom jedne nepotvrđene glumice za poslom.

Sljedeće godine, 1973., režira film "Timon" koji je ocijenjen je kao originalna parafraza Shakespeareova teksta, u kojoj se glavnomu junaku sudbina odglumljenoga lika pomiješa s vlastitim životom.

Nakon toga slijedili su "Luka" (1991.), adaptacija romana Antuna Šoljana, "Anđele moj dragi" (1995) i "Holding" (2001.).

Radićevi igrani filmovi "Što je Iva snimila" (2005.) i "Kotlovina" (2011.) bili su apsolutni pobjednici Pulskoga filmskog festivala, osvojivši najvažnije nagrade. Osim Zlatnom arenom za režiju, film "Što je Iva snimila" nagrađen je i Zlatnim arenama za najbolji film, glavnu glumicu (Anja Šovagović-Despot) i glavnoga glumca (Ivo Gregurević), a dobio je i nagradu Oktavijan Hrvatskoga društva filmskih kritičara.

"Kotlovina" je u Puli nagrađena Velikom zlatnom arenom, a i Arenama za najbolji scenarij, glavnu mušku i žensku ulogu (Draško Zidar i Mirela Brekalo) te najbolju mušku sporednu ulogu (Boris Buzančić). Film je nagrađen i na 5. Vukovar Film Festivalu i to kao najbolji dugi igrani film i najbolji film po izboru publike.

U dvadeset godina profesorskog i dekanskog rada na Akademiji dramske umjetnosti, od 1977. do 1997, Tomislav Radić odgojio je naraštaje hrvatskih glumaca, danas najvažnijih nositelja ukupne hrvatske kazališne i filmske scene te je znatno osuvremenio i unaprijedio rad Akademije.

Osam godina bio je glavni urednik Dramskoga programa HTV-a (od 1998. do 2000.) i u tom razdoblju omogućio rad i debitantske nastupe mnogim mladim filmskim autorima.

Za svoj rad nagrađen je nizom nagrada na filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu, te državnim nagradama i odličjima, među kojima se ističu Nagrada Vladimir Nazor, dvaput Nagrada grada Zagreba, te odličje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Sprovod Tomislava Radića održan je, prema njegovoj želji, u najužem obiteljskom krugu, na zagrebačkom groblju Mirogoj, a misa zadušnica održat će se u crkvi Bezgrješnoga srca Marijina na Jordanovcu, u četvrtak 12. ožujka u 17 sati.

Komemoracije će se održati u Hrvatskom filmskom savezu u petak 13. ožujka u 11 sati i na Akademiji dramske umjetnosti u ponedjeljak 16. ožujka u 12 sati



Jimmy Stanić zvijezda festivala Jazz.hr/proljeće 2015.


ZAGREB - Program ovogodišnjeg obljetničkog 25. festivala Jazz.hr/proljeće donosi od 25. do 28. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu četiri glazbene jazz poslastice, a zvijezda programa bit će slavni glazbenik Jimmy Stanić i Scharf Club Swing Quintet.

Program je na konferenciji za novinare u utorak u Zagrebu najavio umjetnički ravnatelj Davor Hrvoj, koji je napomenuo da će legendarni pjevač na koncertu u petak 27. ožujka izvoditi skladbe sa svojeg novog CD-a na kojemu se nalaze neke od njegovih najpoznatijih pjesama u novim aranžmanima.

CD je rezultat Stanićeve suradnje sa Scharf Club Swing Quintetom koji promovira swing europskog izričaja u spoju sa salonskom europskom glazbom i američkim swingom, a ideja je bila izvući iz zaborava stare šlagere i dati im "swingerski sound".

"Na novom CD-u je 12 pjesama odabranih s ciljem 'da se ne zaboravi' te da mladi čuju kako se nekad sviralo", pojasnio je Stanić.

Festival će u srijedu 25. ožujka otvoriti nagrađivana japanska pijanistica i skladateljica Ayako Shirasaki, kojoj će to biti prvo predstavljanje hrvatskoj publici.

Školovana na području klasične i jazz glazbe, Ayako Shirasaki svoj pristup zasniva na spoju bebopa i romantične elegancije. Tijekom karijere surađivala je s mnogim uglednim jazz glazbenicima, a na koncertu u Lisinskom predstavit će se sa svojim triom u izvedbama standarda i vlastitih skladbi, uglavnom sa svojeg novog albuma "Some Other Time".

"Radi se o glazbenici u usponu karijere koja još nije bila u Hrvatskoj a koja svira mainstream jazz bebop Buda Powella ali s romantičnim pristupom", kazao je Hrvoj.

U Zagrebu će 26. ožujka nastupiti novozelandski pijanist, skladatelj i aranžer Alan Broadbent. Dobitnik mnogobrojnih priznanja i nagrada - pet je puta bio nominiran za nagradu Grammy, koju je dvaput i osvojio - Broadbent u svojim pijanističkim interpretacijama kroz improvizacije "nastoji proniknuti u dubinu osjećajnosti komunikacije i ljubavi".

Surađivao je s legendarnim jazzistima kao što su Chet Baker, Lee Konitz, Sheila Jordan i Bud Shank, te je bio član skupine Charlie Haden Quartet West koja je godinama bila proglašavana najboljim svjetskim jazz sastavom.

Broadbent će u Zagrebu imati čak dva nastupa – u četvrtak 26. ožujka nastupit će solo, a u subotu 28. ožujka u svojoj prvoj suradnji s Jazz orkestrom HRT-a predstavit će se kao pijanist, skladatelj, aranžer i dirigent. "Mislim da će to biti vrhunac bigbendaške karijere jazz orkestra HRT-a", napomenuo je Hrvoj.

Festival Jazz.hr/proljeće već 25 godina predstavlja velikane svjetske jazz scene, ali i nove, još nedovoljno afirmirane glazbenike, svjetskog i hrvatskog jazza. Takvo je jedno događanje tradicionalna smotra novih lica hrvatskog jazza Nove nade jazza "Marjan Marjanović", u programu festivala u petak 27. ožujka, kojom Hrvatsko društvo skladatelja predstavlja neafirmirane hrvatske jazz glazbenike.

U sklopu programa festivala održat će se i Glazbena radionica Alana Broadbenta, a u predvorju Male dvorane Lisinski bit će za vrijeme trajanja festivala organizirana izložba plakata u povodu 25. godišnjice jazz manifestacija HDS-a i KD Lisinskog.

Na protekle godine tradicionalne zagrebačke međunarodne proljetne revije jazza osvrnuo se glazbeni urednik i voditelj Dubravko Majnarić, koji je napomenuo kako je riječ o festivalu zaslužnom za cijelu generaciju najvećih hrvatskih jazz umjetnika danas.

"Festival koji je nastao u gotovo ratnim vremenima, koji se u kontinuitetu organizira svih 25 godina i to svaki put s nešto drugačijim programom, ove je godine izuzetno interesantan a donosi šarolik program, od javnih recitala do big banda, obuhvaćajući razne stilove jazza, uključujući i swing", kazao je Majnarić.

Festival podupiru Ministarstvo kulture i Turistička zajednica Grada Zagreba. I ove godine, Hrvatska radiotelevizija snimat će i prenositi tri festivalske večeri.

U nastavku Jazz.hr sezone u Lisinskome će u travnju gostovati američki sastav Oregon, koji čine četvorica virtuoznih multiinstrumentalista, sjajnih improvizatora i skladatelja. Slijedi, početkom svibnja, nastup glasovitog Steve Kuhn Tria, a sezonu će zaključiti 28. svibnja Tamara Obrovac Transhistria Ensemble, koji će tu promovirati njezin novi album "Canto amoroso" na kojemu osim na svojoj "domaćoj besidi" Tamara Obrovac pjeva i na istroromanskom, istrorumunjskom i istrovenetu.



Američki umjetnik Dan Graham u zagrebačkom MSU


ZAGREB - Američki umjetnik Dan Graham, jedan od najznačajnijih suvremenih umjetnika današnjice, gostovat će 17. ožujka u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), gdje će na predavanju u Gorgoni govoriti o svojim nadahnućima, motivima i pogledu na svjetsku umjetničku scenu.

Tijekom pedeset godina karijere, kao jedan od pionira konceptualne umjetnosti, Graham je izveo niz performansa, instalacija, video i fotografskih radova, te na intrigantan način spajao umjetnost s arhitekturom, povremeno je radio kao kustos, te pisao eseje o umjetnosti, glazbi, dizajnu i arhitekturi, ističe se u najavi MSU-a.

Umjetnošću se počeo baviti 1964. kada osniva galeriju John Daniels u New Yorku u kojoj izlaže djela danas najpoznatijih američkih umjetnika minimalista, Carla Andrea, Sola LeWitta, Donalda Judda, Roberta Smithsona i Dana Flavina, a ubrzo i sam počinje djelovati kao konceptualni umjetnik koji umjetnost definira kao 'društveni znak'.

Proslavio se radom "Homes for America" (1966-1967.) koji je ostvaren u formi časopisa, serije fotografija praćenih tekstovima o odnosu privatne i javne arhitekture, monotoniji i otuđenosti stambenih naselja u američkim periferijama, a kao svojevrsni komentar načina na koji prostor utječe na ponašanje onih koji ga nastanjuju.

Od 1969. do 1978. usredotočuje se na performanse i video radove u koje nerijetko, istražujući odnos između tijela, jezika i subjektivnosti i vremenskog doživljaja prostora, uključuje publiku. U pojedinim video radovima dokumentira vlastite performanse, kao što je "Performance/Audience/Mirror" iz 1975. u kojemu istraživanja temelji na teoriji strukturalne lingvistike, posebice predavanjima psihoanalitičara Jacquesa Lacana. U neke instalacije inkorporira video, kako bi manipulirajući elektronskom slikom djelovao na promjenu gledateljeva tjelesnog iskustva ("Present Continuous Past(s)", 1974). Njegove poznate rane instalacije, poput "Public Space/Two Audiences" (1976.) i "Yesterday/Today" (1975.) inspirirale su ga na daljnje razrade odnosa prostora, ljudskog tijela, te odnosa promatrača i promatranog.

Od početka osamdesetih radi esejističke dokumentarce o društvenim temama i subkulturi mladih, među njima su najpoznatiji "Rock My Religion" (1983-1984) i "Minor Treat" (1983), te intenzivno počinje raditi na nizu samostojećih, skulpturnih objekata, 'paviljonima' koji su hibrid kvazi-funkcionalne arhitekture i umjetničke instalacije. Tim paviljonima stječe svjetsku popularnost., a među njima se osobito ističu "Two Way Mirror with Hedge Labyrinth" (1989.) i "Two Way Mirror and Open Wood Screen Triangular Pavilion" (1990.).

Paviljoni, koji su na razmeđu skulpture i arhitekture, ističu se vizualnom i spoznajnom refleksivnošću, te naglašavaju voajerske elemente oblikovanja u (pre)izgrađenom svijetu. Graham te staklene instalacije opisuje kao "geometrijske forme koje nastanjuje i aktivira prisutnost promatrača i koje stvaraju osjećaj nelagode i otuđenosti kroz stalnu igru između osjećaja uključenosti i isključenosti".

Graham se rodio 1942. u Urbani, Illiniois, živi i radi u New Yorku, a retrospektivne izložbe imao je u nizu svjetskih muzeja. Često je sudjelovao na bijenalu u Veneciji te kasselskoj Documenti, dobitnik je mnogih nagrada, a 2010. je primio počasnu nagradu Američke akademije umjetnosti i književnosti.



Vinkovci: Počeo 9. DORF


VINKOVCI - Projekcijama filmova "Kult Mance" Velimira Rodića o kultnom zagrebačkom kantautoru Manceu i "Lijepa umjetnost zrcaljenja" o čuvenoj plakatnoj aferi iz 1987. za tzv. Dan mladosti te o Neue Slowenische Kunstu, autora Tome Bačića i Corrine Enquist, u Vinkovcima je u ponedjeljak navečer počeo 9. DORF - Festival dokumentarnog rock filma.

Tijekom festivala do 15. ožujka u Vinkovcima te Vukovaru i Osijeku bit će prikazano 30 glazbenih dokumentaraca iz 12 zemalja raspoređenih u regionalnom i međunarodnom programu i tajnoj povijesti rocka.

Umjetnički direktor i osnivač festivala Toni Šarić najavio je da će od 30 filmova odabranih za festival čak 18 biti u Hrvatskoj premijerno prikazano, a održat će se i dvije svjetske te nekoliko europskih premijera.

Ovogodišnji DORF osim projekcija filmova nudi i zanimljiv popratni program, a novost ovogodišnjeg programa su dvije skrivene projekcije pod nazivom "Pronađi DORF u centru grada".

Biti će organizirane naime dvije projekcije filmova 11. i 13. ožujka na nepoznatim lokacijama u centru Vinkovaca, na kojima će biti prikazani filmovi "Pannonian Challenge" autora Vedrane Pribačić i Kristijana Mrkocija, dokumentirana priča o prvih 15 godina osječkog natjecanja ekstremnih sportova te "Bising/Noise Indonesia" Adythia Utame (Indonezija) o eksperimentalnoj i noise sceni u Indoneziji.

Svi zainteresirani mogu preko društvenih mreža otkriti detalje kojima će lakše pronaći projekciju.

I ove će godine u sklopu DORF-a u Vinkovcima biti organizirano predstavljanje filmskih kolektiva iz Hrvatske, te u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom nagrađenih radove s prošlogodišnjih nacionalnih smotri dječjeg videostvaralaštva.

Bit će predstavljene i monografija "The Clash" (Dallas Records, 2014), biografija "Neil Young: San jednog hipija" (Menart, 2014) te edicija knjiga i stripova "Bratstvo duša" (Slušaj najglasnije). Sve promocije će biti prenošene uživo online streamingom.

Svečanost otvorenja 9. DORF-a održat će se u petak, 13. ožujka i to europskom premijerom američkog filma redatelja Marka Shumana "Morphine: Putovanje snova" o američkom alternativnom rock bendu Morphine. Film će biti prikazan kao dio međunarodnog programa u kojem se nalazi 10 filmova, a autor će biti i gost festivala.

U regionalnoj selekciji festivala bit će prikazano 14 filmova među kojima i film "Izgubljeno dugme" o Goranu Ipi Ivandiću, bubnjaru Bijelog dugmeta - autora Renata Tonkovića, Roberta Bubala i Marija Vukadina. Program Tajna povijest rocka nudi projekcije šest filmova među kojima se izdvaja specijalna projekcija filma "Maske" Brankice Drašković (Srbija) o novosadskom glazbeniku i performeru Slobodanu Tišmi. Riječ je premijeri filma, koji je 2013. godine pobijedio na natječaju KlasikTV-a i DORF-a za razvoj scenarija.

Pojekcije filmova održavat će se u vinkovačkom Gradskom kazalištu "Joza Ivakić" i Centru znanja, osječkom Kinu Urania te vukovarskom CineStaru u trgovačkom centru "Golubica Mall".

Pobjednika ovogodišnjeg DORF-a odabrat će tročlani žiri u kojem se nalaze prošlogodišnji pobjednik Dušan Moravec (“Damir Avdić – Pravi čovjek za kapitalizam”, 2013.), Lada Furlan-Zaborac iz Bambi Molestersa te Krešimir Blažević, glavni urednik portala Muzika.hr. Nagrada za životno djelo bit će dodijeljena Zdenku Franjiću, vlasniku glazbene etikete „Slušaj najglasnije“, koju izradio je Arpad Slančik iz Subotice dok je nagrada za najbolji film djelo makedonske umjetnice Marije Miloševske iz Skopja. Treću godinu zaredom DORF će u suradnji s Klasik TV iz Zagreba dodijeliti nagradu za najbolji scenarij glazbenog filma.

Uoči večerašnje projekcije filmova održane u vinkovačkom Centru znanja, u istom prostoru otvorena je izložba 12 plakata iz privatne kolekcije Kornela Šepera zagrebačkog DJ-a i pokretača nezavisne izdavačke kućice Kekere Aquarium te člana Udruženja za razvoj kulture „URK“ od 1996. godine i jednog od osnivača URK-ovog kluba Močvara. Riječ je o plakatima kojima su popraćeni nastupi pojedinih rock grupa od 1987. nadalje, uglavnom u zagrebačkim glazbenim klubovima.

Među izloženim plakatima nalazi se tako plakat za nastup Partibrejkersa 1987. godine u zagrebačkom klubu Jabuka. Izložen je i plakat Dejana Dragosavca Rute na temu njegovog rada na "Arkzinu" jednim od prvih novina u Hrvatskoj koje su početkom 90-tih godina rađene na računalu, Igora Hofbauera i Danijela Sikore, Dubravka Matakovića i drugih hrvatskih dizajnera i autora.

DORF organizira Udruga ljubitelja filma "Rare" iz Vinkovaca, a festival podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Grad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, a program EDIT Zaklada Kultura nova.



Predstavljen projekt izradbe glazbenoga nazivlja u Hrvatskoj


ZAGREB - Znanstvenoistraživački projekt "Conmuster - Problemi suvremenoga temeljnoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj" predstavljen je u ponedjeljak navečer u zgradi Muzičke akademije u Zagrebu.

O projektu su govorili voditelj projekta akademik Nikša Gligo te njegovi suradnici - jezikoslovci s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Krešimir Sučević Međeral i Tomislava Bošnjak Botica, kao i Sanja Kiš Žuvela sa zagrebačke Muzičke akademije.

Rani rad na ovom projektu započeo je još 1991. godine i trajao sve do 1996., rekao je akademik Gligo. Glazbena struka pokušala je srediti pojmove i u tom je imala pomoć jezikoslovaca, no, dodao je, u jednom trenutku Ministarstvo znanosti više nije imalo interesa za taj posao.

Istaknuo je da su se nakon osnivanja Hrvatske zaklade za znanost javili na natječaj te sad sređuju terminologiju.

Govoreći o temeljnim problemima u suvremenom glazbenom nazivlju Kiš Žuvela je naglasila da je za usustavljivanje terminologije bitno voditi računa o posebnosti struke, nemogućnosti učenja glazbe bez poznavanja glazbenoga nazivlja, problemima sinonima i homonima, malobrojnosti struke te njezinu unutarnjem neslaganju.

Cilj ujednačavanja nazivlja jest njegova standardizacija, kazao je Krešimir Sučević Međeral.

Podsjetivši na probleme i dvojbe u odabiru rješenja te davanju prednosti pojedinim nazivima Bošnjak Botica je istaknula kako se načelno prednost uvijek daje hrvatskom nazivu, ali zadnju riječ u takvim odlukama uvijek ima struka o čijem nazivlju je riječ.

Na međumrežnim stranicama Conmusterma napominju kako je temeljno glazbeno nazivlje jedno od kritičnih točaka institucionalnoga glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj od njegovih početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća.

Pri tom je jednu od najvećih poteškoća oduvijek predstavljao i još uvijek predstavlja kroničan nedostatak referentne stručne literature na hrvatskome jeziku.

U početku je razlog bio što hrvatski uopće nije bio priznat kao službeni jezik u javnim obrazovnim ustanovama sve do 1847. godine, a već 1850. uspostavljena je jezična unija hrvatskoga i srpskoga koja je u različitim oblicima na snazi bila sve do kraja 1980-ih.

Prva su instruktivna izdanja na hrvatskome jeziku namijenjena učenicima javnih glazbenih škola uglavnom predstavljala prijevode provjerenih stranih priručnika, poput najvažnijega i najutjecajnijega Kuhačeva Katekizma glazbe, koji je svojim značajem utemeljenju hrvatskoga glazbenog nazivlja donio koliko koristi, toliko i štete, imajući u vidu autorova visokoindividualizirana nazivoslovna rješenja.

Neologizmi hrvatskih autora nastali prevođenjem stranih glazbenih naziva, često su bili morfološki nespretni, semantički neadekvatni (značenjski nisu odgovarali stranim izvornicima), leksički neprihvatljivi, a većini je bio namjerno pridodan i arhaičan prizvuk kako bi se dobio dojam njihove ukorijenjenosti u povijesnosti narodnoga jezika.

Rezultati standardizacije podvrgnuti su vanjskom vrednovanju među predstavnicima nastavničke struke duž cijele obrazovne vertikale, naglasili su predstavljači, najavivši da će u posljednjoj etapi projekta istraživači rekapitulirati ishode provedenih postupaka i osigurati njihovu primjerenu diseminaciju.

Rezultati istraživanja bit će objavljeni u stručnim i znanstvenim glasilima, a bit će organizirana i javna predavanja te radionice diljem Hrvatske.

Uz to bit će javno dostupna internetska terminološka baza podataka Struna, a najavili su i izdavanje tiskanih priručničkih publikacija namijenjenih stručnjacima. Preko mrežnih stranica projekta tijekom cijeloga njegova trajanja javnosti će biti omogućen uvid u tijek istraživanja i kontakt s istraživačima.



IZ SVIJETA


Rekordan broj britanskih autorica u širem izboru za nagradu Baileys


LONDON - U širi izbor za britansku književnu nagradu Baileys Women's Prize for Fiction, jedinu u Velikoj Britaniji koja nagrađuje samo žensko pismo, ove je godine uvršteno čak 16 britanskih autorica, najviše u povijesti te nagrade.

Nagrada je utemeljena prije dvadeset godina kako bi skrenula pozornost na često marginalizirane ženske pisce, a u ovogodišnji širi izbor za nagradu među dvadeset uvrštenih spisateljica engleskog govornog područja, uvrštena je Britanka Rachel Cusk s romanom "Outline", debitantski roman Emme Healey "Elizabeth is Missing" koji je dobio nagradu Costa, meditativni roman Samanthe Harvey "Dear Thief", te "How to Be Both" Ali Smith.

Usporedbe radi, prošle godine u širi popis finalista za tu nagradu uvrštene su tek četiri britanske spisateljice, a proteklih šest godina nagrade su redovito odlazile izvan Britanije.

Ove je godine u utrci za nagradu i niz dvostrukih državljanki: Sandra Newman, kojoj je nominaciju donio roman "The Country of Ice Cream Star", rođena je u SAD-u ali već dvadeset godina živi u Engleskoj; Londončanka pakistanskog podrijetla Kamila Shamsie nominirana je za "A God in Every Stone" a Xiaolu Guo, rođena u Kini, za roman "I Am China". Pridružuje im se i PP Wong, prva kineska književnica rođena u Britaniji kojoj je tu objavljena knjiga.

Za nagradu se ponovno natječe škotska autorica Ali Smith, čiji je roman "How to be Both" dobio nagradu Goldsmiths, gotovo osvojio nagradu Man Booker, te je uvršten u uži izbor za nagradu Folio, dok mu je nagrada Costa za britansku knjigu godine izmakla za dlaku, iako ju je dobio u kategoriji najboljeg romana.

Popis je ove godine mješavina mladog ženskog pisma i brojnih već etabliranih imena, među kojima je pet debitantskih romana, osam autorica koje su ranije bile uvrštene u uži izbor za nagradu, te tri čiji su se romani već nalazili u širem izboru.

"U obljetničkoj godini dodjeljivanja nagrade uvrštene autorice ukazuju na jačanje moći ženskog pisma", kazala je Shami Chakrabarti, direktorica organizacije za zaštitu ljudskih prava Liberty i ovogodišnja predsjednica sudačkog žirija. "Svi su se suci snažno zalagali za svoje favorite i rezultat je popis 20 najboljih, na koji možemo biti ponosni a čini ga mješavina žanrova i stilova, debitantica i svjetski poznatih imena", kazala je.

Uz Chakrabarti u žiriju su još spisateljica Laura Bates, utemeljiteljica projekta The Everyday Sexism Project; dobitnica inauguralne književne nagrade Orange Helen Dunmore, voditeljica postaje Channel 4 Cathy Newman i novinarka Grace Dent.

Popis imena uvrštenih u uži izbor bit će objavljen 13. travnja, a dobitnica će biti proglašena na posebnoj svečanosti u Royal Festival Hallu u Londonu 3. lipnja. Nagrađena autorica uz prepoznatljivost dobiva i novčanu nagradu od 30 tisuća funta.













← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus