22:55, 18. Kolovoz 2018

kultura...

Kultura 10. veljače 2018.

Objavljeno: 10.02.2018 u 02:14
Pregledano 147 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. veljače 2018.

ZAGREB, 10. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Izložba "Impromptu" Marija Delića u Galeriji SC

ZAGREB - Na izložbi "Impromptu" Marija Delića, koja se otvara u subotu u zagrebačkoj Galeriji SC, taj će filmski i televizijski snimatelj pokazati svoj rad na području fotografije kao medija u kojemu kontinuirano istražuje svijet što ga okružuje.

Izložit će se četrdesetak fotografija, većinom crno-bijelih i manjih formata sa snimanja filmova, nastalih u proteklih dvadesetak godina.

"Iako visoke estetizacije prirodnih čarolija kojima svrsishodno pripada, fotografska slika Marija Delića snimana je spontano, bez prethodnih priprema: poziranja, rasvjete, umjetne, izvještačene kompozicije snimljenih i namještene pozicije snimatelja", ustvrdio je u predgovoru izložbe Željko Marciuš.

Radeći kao direktor fotografije na brojnim setovima od Hrvatske do Maroka i Sirije, Delić snimao je ključne trenutke unutar filmskih produkcija, kako napominje Marciuš, "onostrano predviđenome scenariju filmske radnje".

Po njegovim riječima, autor je ondje prisutan poput nevidljivoga protagonista koji prisvaja iluziju iluzije filmskih ili mizanscena TV-serija. "Zapravo, filmskoj dodaje vlastitu fotografsku opsjenu ili odmake od nje - izdvajajući osobni ključni trenutak unutar filmskoga kadra, a češće izvan i između kadrova i scena gdje protagonisti traže filmu usporednu dimenziju psihološkoga bijega između rituala pripremljenih uloga i glume", ocijenio je.

"To je dočarano slobodno, imaginarno i neusiljeno poput jazz-improvizacija osnovne teme", dodao je.

Marciuš kaže kako se u fotografskome panoptikumu Maria Delića nastalom u periodu od 17 godina istančano vide mnoge scene izvan filma koji je usporedno glazbi glavna tema.

"Varijacijama na osnovnu temu dočaranu ključnim isječcima unutar imaginarnoga fotografskoga kruga koji fotografovim očištem i neusiljenom namjerom otkriva odabrano izvan filma, vidimo autorove foto-improvizacije na noseće, formalne teme, odnosno na individualnu tipologiju; glumaca, ekipe, redatelja, statista, štoviše njihovih karaktera i fotografski izoštrenih karakteristika vezanih uz proces i osobne rituale, poglede, geste u procesu snimanja", dodao je.

Mario Delić (1971., Zagreb) fotografijom se bavi od kasnih osamdesetih i do danas je izlagao na više samostalnih i skupnih izložbi. U Galeriji SC već je izlagao 2005. na izložbi "I212NYC".

Direktor je fotografije triju igranih filmova, dvanaest serijala, dvadeset i tri dokumentarna filma te niza drugih filmskih i video formi.

Za rad na dokumentarnom filmu "Calling The Ghosts" u produkciji Bowery Productions iz SAD-a dijeli nagradu Emmy 1998. , a za serijal "Ana albi dalili - Layla Mourad story" 2009. je dobio nagradu Best Picture Award (Egyptian Broadcast Union).

Aktivan je i kao redatelj glazbenih spotova te autor putopisnih i proznih tekstova. Član je Hrvatskog filmskog saveza, Hrvatskog društva filmskih djelatnika, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i DCS-a (Digital Cinema Society).

Njegova izložba u SC galeriji će biti otvorena do 24. veljače.


"Žive slike" u Muzeju grada Zagreba s novim likovima

ZAGREB - Muzej grada Zagreba proteklih devetnaest godina tijekom zadnjeg vikenda fašnika priprema edukativni program "Žive slike", a ove godine, za vikend 10. i 11. veljače, predstavlja i nekoliko novih osoba iz zagrebačke povijesti koje će, kao i sve likove dosad, oživjeti djelatnici i prijatelji tog muzeja.

Po uzoru na slično događanje priređivano krajem 19. stoljeća u Zagrebu oni će, kostimirani u likove iz prošlosti, posjetiteljima govoriti o sebi, povijesti grada i vremena u kojem su živjeli.

Tako će ih u Muzeju dočekati već poznati likovi, među kojima su kralj Bela IV., prvi zagrebački biskup Duh, crna kraljica Barbara Celjska, gradski sudac Adam Balogh, zvonoljevač Henrik Degen, barunica Ana Marija Rauch, trgovac Naum Mallin, vlasnica gostionice Katarina Matejna, subreta u kabaretu Micika Žličar.

Jedan od novih likovima 'osjećajni' gradski krvnik

"Žive slike" ove godine predstavljaju i nekoliko novih zanimljivih likova, medičarku Elizabetu Ittinger, gradskog krvnika Valentina, novinara i pisca Franju Fuisa, britansku novinarku Clare Hollingworth, liječnike Žigu Švarca i Feđu Fischer-Sartorius te zagrebačkog gradonačelnika Ivu Krbeka.

Malo je poznat lik Valentina iz 15. stoljeća, za čije je zanimanje gradskog krvnika bilo jako teško pronaći zainteresirane. To i ne čudi s obzirom da mu je dužnost bila provoditi kazne za razne zločine, od odsijecanja udova, nosa, ušiju, ali i usmrtiti okrivljenog spaljivanjem, vješanjem, utapanjem ili odrubljivanjem glave.

Valentin nije dočekao mirovinu u službi, napustio ju je nakon što je spasio osuđenu Doroteju iz Otoka oženivši je, umjesto da je po odluci suca utopi u Savi. Naime, jedan od načina kako se okrivljene tada moglo spasiti od izrečene smrtne kazne bilo je vjenčanje s građaninom Gradeca.


Prva engleska ratna reporterka u Zagrebu učila hrvatski

"Žive slike" podsjetit će i na prvu englesku ratnu reporterku, Clare Hollingworth (1911.-2017.), koju sa Zagrebom veže što je dio studentskih dana provela kao stipendistica na zagrebačkom sveučilištu učeći hrvatski jezik.

Nagrađivana novinarka i autorica pet knjiga proslavila se nakon što je, kao 28-godišnjakinja radeći za The Daily Telegraph 1939., sasvim slučajno naišla na prizor gomilanja njemačke ratne mašinerije uz poljsku granicu i prva izvijestila o njemačkoj invaziji na Poljsku nazvavši taj događaj " frkom stoljeća".

Svojim je entuzijazmom i snalažljivošću spasila više od tri tisuće Židova iz Poljske evakuirajući ih u Englesku i pribavljajući im engleske vize.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata izvještavala je iz Poljske, Rumunjske, Grčke, Turske, Palestine, Irana, Iraka, sjeverne Afrike, a potom i s ratnih žarišta u Alžiru, Jemenu, Izraelu, Vijetnamu, Kini. Umrla je u 105. godini života.

Njezin kolega Franjo Martin Fuis, novinar, fotoreporter i pisac (1908. – 1943.). imao je podjednako uzbudljiv život. Bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih novinara tridesetih godina prošlog stoljeća i jedan od začetnika modernog žurnalizma i reporterske fotografije.

Nakon školovanja u rodnoj Virovitici pridružio se cirkuskoj družini i proputovao dijelove Bugarske, Turske i Grčke, a od 1934. je živio je u Zagrebu, gdje je radio u "Novostima".

Pisao je reportaže, pripovijetke, pjesme, crtice i scenarije za stripove, te književne radove u periodici, najčešće pod pseudonimom Fra Ma Fu.

Napisao je niz scenarija za stripove koje je ilustrirao Andrija Maurović, a i autor je šansone Mojoj Trešnjevci.

Pamte se njegove reportaže o životu zagrebačke sirotinje (Niz strminu bijede, 1935.; Hotel Slama, 1937.) koje je ilustrirao fotografijama.

Poginuo je pri preletu Plitvičkih jezera, kada je na ruti od Zagreba do Otočca avionom nastojao prebjeći iz domobrana u partizane.

Zagrebački gradonačelnik zainteresiran za periferiju

Pravnik i političar Ivo Krbek (1890. – 1966.) studirao je pravo u Zagrebu, Beču, Berlinu i Parizu, te na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je od 1928. bio docent, a potom profesor.

Na čelu Zagreba je bio od 1932. do 1934. godine, pokazujući osobiti interes za rješavanje komunalnih problema zagrebačke periferije, Trešnjevke, Trnja i Pešćenice koje je često obilazio.

Trešnjevka je u njegovom mandatu dobila dječje sklonište na Selskoj cesti, kao i Remizu - Grad je otkupio zemljište na Vurovčici za gradnju nove tramvajske remize, te se njezinom izgradnjom i otvaranjem tramvajske pruge Tratinskom i Ozaljskom ulicom 1935. ta četvrt prometno povezala s centrom.

Posebno se zalagao i za izvedbu Varaždinske ceste (danas Ulica grada Vukovara).


Zagrebački medicinari posvećeni radu s djecom

Posjetitelji će moći upoznati i liječnika Žigu Švarca, koji je u Zagrebu 1908. osnovao i vodio Gradski dječji ambulatorij za socijalnomedicinsku zaštitu dojenčadi i male djece, s mliječnom kuhinjom i sistematskim pregledima ugrožene i izvanbračne djece. Dispanzer je 1927. godine prerastao u Zavod za socijalnu zaštitu majke i djece.

Švarc je smatrao kako su siromaštvo, neobrazovanost i nehranjenje djece majčinim mlijekom glavni razlozi tadašnjeg lošeg stanja, te je uveo tzv. stimulativne metode prema kojima bi majke svoj višak mlijeka mogle donirati Ambulatoriju.

Bio je prvi predsjednik Pedijatrijske sekcije Zbora liječnika Hrvatske. Koautor je popularnoga priručnika za njegu i prehranu dojenčeta Majka i dijete iz 1934 godine.

Feđa Fischer-Sartorius radila je kao mlada specijalistica 1937. u Gradskom dječjem ambulatoriju, a uslijed Drugog svjetskog rata odlazi u Koprivnicu gdje radi kao upraviteljica školske poliklinike. Po završetku rata vraća se u Zagreb i tu vodi dječji odjel bolnice "Dr. Mladen Stojanović". Nekoliko godina kasnije postaje voditeljicom Odjela zaštite majki i djece NR Hrvatske.

Osnovala je Dječju kiruršku bolnicu u Zagrebu i organizira rad Centra za zaštitu majki i djeteta, kojemu je na čelu. Bila je predsjednica komisije UNICEF-a za Hrvatsku, sudjelovala je u radu društva "Naša djeca" i "Društvo žena", te pokrenula prvi pedijatrijski časopis u zemlji, Bilten Centra za zaštitu majke i djece.

Zdravstveni segment predstavlja i Silvana Cinciani, medicinska sestra koja je pedesetih bila glavna sestra Odjela gastroenterologije na Internoj klinici bolnice Rebro.

Radila je i u Centru za zaštitu majki i djece, te bila direktorica i nastavnica u Školi za dječje njegovateljice. Bila je ravnateljica Škole za medicinske sestre pedijatrijskog smjera od 1959. godine do njenog ukidanja 1963. Na njezinu inicijativu 1977. je osnovana Sekcija pedijatrijskih sestara regije Zagreb.

Predstavit će se i medičarka Elisabetha Ittinger koja je u 18. stoljeću u Radićevoj ulici imala medičarski obrt i dućan, gdje se prodavao med, vosak, svijeće i medeni kolači. Zbog skupoće sirovine, meda, to nije bio unosan posao, pa je njezino ime jedno od rijetkih koji se spominju u tom kontekstu.

Tijekom trajanja Živih slika u predvorju Muzeja bit će organizirana kreativna radionica "Nacrtaj mi masku".

Posjetitelji će imati priliku i razgledati tri izložbe Muzeja grada Zagreba, "Trešnjevka - prostor i ljudi", "Klaićeva bolnica - godine rasta" te "Pommer 1856 : Gojević 2016 Fotografične slike naših narodnih spisateljah".

"Žive slike" se održavaju od 10 do 14 sati, ulaz je besplatan, a organiziran je i tumač za znakovni jezik.

Program se održava već devetnaestu godinu za redom, a prošle godine dobio je nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji pedagoško-edukacijski program.


Mjuzikl „Prošlih pet godina“ u varaždinskom HNK-u

VARAŽDIN - Uz puno gledalište u varaždinskome Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK u petak je premijerno izveden mjuzikl „Prošlih pet godina“ suvremenog američkog autora Jasona Roberta Browna, u režiji Lee Anastazije Flegar, i to je prvi mjuzikl postavljen u varaždinskom kazalištu.

Mjuzikl „Prošlih pet godina“ (Last five years) dobitnik je Drama Desk nagrade za najbolju glazbu i tekst mjuzikla, igra se od SAD-a do Poljske, a 2014. godine je doživio i filmsku premijeru.

Riječ je o intimnom, komornom mjuziklu, punom nabijenih emocija, humora i odlične glazbe, a cijelu dramsku radnju nose samo dva lica – Cathy i Jamie. U varaždinskoj izvedbi to su Hana Hegedušić i Ivan Čuić, u alternaciji s Igorom Barberićom.

„Dramska struktura mjuzikla iznimno je zanimljiva. Cathy i Jamie paralelno pričaju svoju ljubavnu priču. Oni zajedno stvaraju sliku o povijesti veze koja je prerasla u brak. Jamie priča priču kronološki, od upoznavanja do raspada braka, dok Cathy to čini obrnuto, od kraja prema početku. Njihove priče vremenski se preklope na sredini, na činu vjenčanja“, kaže mlada redateljica Lea Anastazija Fleger, koju varaždinska kazališna publika pamti i po postavljanju predstave „Bog masakra“ Yasmine Reze.

U mjuziklu se pojavljuju razni glazbeni žanrovi. Ovisno o emociji te događajima u songovima izmjenjuju se pop, rock, jazz, latino, klezmer te klasična glazba. Glumce-pjevače prati bend od šest glazbenika, a dirigent je Stjepan Vuger.

Jasona Roberta Browna New York Times opisuje kao „vodećeg člana nove generacije kompozitora koji utjelovljuju visoke nade za američki mjuzikl“. Dobitnik je tri nagrade Tony za „Mostove okruga Madison“ i „Paradu“.

U sljedećih pet dana u varaždinskom HNK-u održat će se još pet izvedbi mjuzikla „Prošlih pet godina“, a Hana Hegedušić u kazalište poziva sve one koje vole mjuzikl i one „koji će tek postati ljubitelji mjuzikla“.


Počeo 14.Virkas

 VIROVITICA - Svečanom premijerom predstave "Svatković" Huga Von Hoffmannstahla u režiji slovenskog redatelja Same Streleca i izvedbi Kazališta Virovitica¸ u petak navečer u tom su gradu počeli 14. virovitički kazališni susreti (Virkas).

"Svatković" je drama nadahnuta žanrom srednjovjekovnih tajni, odnosno istoimenim moralitetom iz 15.stoljeća , a napisao ju je austrijski pisac Hugo Von Hoffmannstahl. Glavni lik je imućan građanin koji se neočekivano susreće sa smrću koja ga želi odvesti pred svog stvoritelja. Ni njegov vjerni sluga, ni njegov prijatelji, niti njegov novac ne žele ga pratiti u grob…

„Svatković je u izvorniku dug tri sata, a napisan je za 40 glumaca i statista. Mi smo predstavu sveli na sat i pol s devet glumaca, ali je glavna linije priče ostala vidljiva“, izjavio je redatelj Samo Strelec.   U predstavi igra cjelokupni ansambl Kazališta Virovitica Blanka Bart, Igor Golub, Vlasta Golub, Goran Koši, Snježana Lančić, Sara Lusting, Mijo Pavelko, Goran Vučko i Draško Zidar.

 Na Virkasu će do 11. ožujka  u Virovitici, Slatini, Orahovici i Suhopolju biti izvedeno 18 predstava kazališnih ansambala iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije.  Iz Hrvatske će nastupiti Dramsko kazalište Gavella, Histrioni, Kazalište Moruzgva, Zagrebačko kazalište mladih, Kerekesh Teatar, HNK Šibenik, HNK Zadar, Zorin dom Karlovac, Teatar Erato i Satiričko kazalište Kerempuh.  Iz Srbije stiže Narodno pozorište Sterija iz Vršca, iz BiH Teatar Cabare Tuzla, a iz Slovenije SLG Celje.

 
 Legendarni The Sonics nastupit će 13. veljače u Vintage Industrial Baru

ZAGREB - Legendarni američki garage rockeri The Sonics nastupit će u utorak, 13. veljače, u zagrebačkom Vintage Industrial Baru, najavio je organizator koncerta Žedno uho.

The Sonics su osnovani davne 1960. u Tacomi, gradu smještenom 50 kilometara južno od Seattlea, kada je gitarist Larry Parypa sa svojim srednjoškolskim prijateljima, uz pomoć brata i mame pokrenuo u početku instrumentalne The Sonics, bend koji je rock'n'rollu udahnuo energiju kakva se dotad nije mogla ni zamisliti.

Sredinom šezdesetih godina snimili su dva albuma, "Here Are The Sonics" i "Boom", koji su s glasnim gitarama, vrištećim vokalima i razarajućim bubnjevima predstavljali za to vrijeme uistinu revolucionarna izdanja, kojima su The Sonics demonstrirali kako rock'n'roll može biti sirov, divlji i neobuzdan.

Iako su se ubrzo nakon toga raspali, izvršili su velik utjecaj na brojne velikane rock scene, poput The Crampsa, Mudhoneya, Brucea Springsteena, Flaming Lipsa, Jacka Whitea, LCD Soundsystema i dr.

Prije dvije godine, na veliko iznenađenje brojnih obožavatelja, izdali su sjajan album "This Is The Sonics", kojim postaju rekorderi kad je u pitanju vremenski razmak između dva studijska izdanja - nevjerojatnih 48 godina, no važnije je da  se radilo o svježem i nadahnutom albumu koji je oduševio kritiku diljem svijeta. Nastup u Zagrebu bit će u sklopu druge europske turneje kojom promoviraju taj album.

Prije The Sonicsa svirat će britanska kantautorica Gemma Ray koja iza sebe ima sedam studijskih albuma. Ta pjevačica i multiinstrumentalistica vješto izbjegava žanrovsko ukalupljivanje, a njena filmskom atmosferom protkana glazba utjelovljuje mračni pop, blues, surf rock i gothic folk.

Surađivala je s velikanima poput Howea Gelba, Alana Vege ili grupe Sparks, a Grinderman i The Jon Spencer Blues Explosion odabrali su je kao pratnju na svojim zadnjim europskim turnejama.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Eiffelov toranj ponovno se otvara nakon tjedan dana leda i snijega

PARIS – Eiffelov toranj ponovno će se otvoriti u nedjelju prijepodne nakon što su se ceste i javni prijevoz u pariškoj regiji vratili u normalu poslije tjedan dana snijega i leda.

Osim kratkog otvaranja u četvrtak poslijepodne, poznata turistička atrakcija bila je zatvorena od utorka kad je u Parizu palo 15 centimetara snijega, što je dovelo do zatvaranja ulica i zabrane vožnje teškim vozilima.

Francuski meteorološki servis je u subotu ujutro najavio da završava njihovo upozorenje o snijegu i ledu.

Tijekom vikenda su uklonjena i ograničenja prometa teških vozila, čime je ponovno omogućena špedicija.

U petak navečer je oko 3600 kamiona moralo ostati parkirano zbog zabrana uvedenih zbog poledice, objavila je policija.

Većina autobusa i regionalnih vlakova RER koji nisu vozili redovito preko tjedna sad to opet čine, objavila je pariška tvrtka za javni prijevoz RATP.



Petero Finaca osvojilo 90 milijuna eura na lutriji

 
STOCKHOLM - Finska je dobila nove multimilijunaše nakon što je petočlana skupina osvojila 90 milijuna eura na paneuropskoj lutriji EuroJackpotu.

Ako dobitak bude jednako raspoređen među petorkom, svaki će dobiti 18 milijuna eura. To je najveće ukupna svota koja će biti isplaćena u Finskoj.

Dobitni listić kupljen je u supermarketu u Loimaai, oko 130 kilometara zapadno od Helsinkija, priopćila je finska državna lutrija Veikkaus.

Još jedan dobitnik kupio je listić u sjevernom gradu Ouluu i osvojio je 3,5 milijuna eura u kategoriji druge nagrade EuroJackpota koja ima osam dobitnika.



Svijet mora brže djelovati u sprječavanju pandemija - UN

 
KUALA LUMPUR – Svijet mora snažnije raditi na spriječavanju izbijanja snažnih zaraznih bolesti poput vrsta gripe koje mogu prijeći sa životinje na čovjeka i mogu ubiti milijune ljudi, rekao je u subotu čelnik Ureda za smanjivanje rizika od katastrofa Ujedinjenih naroda (UNISDR).

Upotreba cjepiva i praćenje bolesti slabo je diljem svijeta jer su opasnosti od pandemija "daleko od očiju, daleko od uma", rekao je Robert Glasser iz UNISDR-a.

"Imali smo pojave novih virusa, a oni mutiraju cijelo vrijeme, poput ptičje gripe, SARS-a... ljudi ih općenito nisu svjesni jer su to pošasti koji se ne pojavljuju toliko često", poručio je za Zakladu Thomson Reuters.

"No jednom kad se pojave mogu biti ekstremno razorni", dodao je Glasser na marginama Svjetskog urbanog foruma, dodavši kako "na tom području ima još puno posla".

Različiti tipovi ptičje gripe proteklih su se godina proširili Europom, Afrikom i Azijom, zbog čega se u nekim državama izvršilo masovno klanje peradi, a u Kini smrtno stradalo nekoliko ljudi.

Stručnjaci tvrde kako je broj tipova virusa koji cirkuliraju i uzrokuju infekcije došao do razine bez presedana. Najviše strahuju kako bi smrtonosni tip ptičje gripe mogao mutirati u pandemičan oblik koji bi se lako mogao širiti među ljudima, što još nije viđeno.

"To bi moglo dovesti do milijuna smrti u svijetu", upozorio je Glasser koji krajem mjeseca odlazi s funkcije.

Svjetska banka je prošle godine izdala "pandemijsku obveznicu" kojoj je cilj pružiti brzu financijsku pomoć u slučajevima zdravstvenih kriza poput izbijanja ebole 2014. godine, što je prvi takvi financijski mehanizam.


Japanska škola na meti kritika zbog Armanijevih odora

TOKYO - Japanska škola koja želi uvesti odore dizajna luksuzne marke Armani po gotovo 600 eura po komadu za svoje učenike, zasuta je kritikama pa čak i u japanskom parlamentu i vladi.

Lokalni odbor za obrazovanje potvrdio je u petak da osnovna škola Taimei, u prestižnoj tokyjskoj četvrti Ginza, namjerava uvesti odore talijanske marke počevši od travnja. Odora bi roditelje učenika stajala 80.000 jena (blizu 600 eura).

Po novinskoj agenciji Kyodo, brojni roditelji požalili su se odboru na tu odluku objasnivši kako nisu uvjereni u razlog škole, utemeljene prije 150 godina, koja je tu marku izabrala kako bi zadobila izgled primjereniji toj četvrti glavnog grada.

Ravnatelj škole sazvao je za petak konferenciju za tisak u pokušaju opravdavanja odluke. Toshitsugu Wada priznao je da cijena nije "niska" ali je ujedno naglasio kako ne namjerava odustati.

Afera je čak prenesena na parlament gdje se jedan oporbeni zastupnik upitao o logici tako skupe odore u državnoj školi s učenicima iz različitih sredina. Upitan na tu temu, ministar financija Taro Aso, poznat po svojem ukusu za skupa odijela, također je ocijenio da je odora "skupa za osnovnu školu".


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus