02:06, 21. Studeni 2017

kultura...

Kultura 10. studenoga 2017.

Objavljeno: 10.11.2017 u 01:40
Pregledano 116 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. studenoga 2017.

ZAGREB 10. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Izložba dizajna Damira Gamulina u HDD galeriji


ZAGREB - Izložba "Damir Gamulin: Dizajnom, izvan dizajna, koja se otvara u petak u u HDD galeriji, predstavlja tematski pregled Gamulinovih dizajnerskih radova od ranih 2000-ih do danas.

U autorskoj koncepciji izložbe samog autora i Marka Goluba, koji je i kustos izložbe, predstavit će se širok raspon njegovih radova, od publikacija, plakata, vizualnih identiteta, preko signalizacije i izložbenih postava do složenih projekata prostorne tematike realiziranih unutar interdisciplinarnih autorskih timova.

Po riječima Marka Goluba, iz radova odabranih za izložbu prepoznaje se, prije svega, ideja kako posao dizajnera nije samo ispunjavanje zadatka na osnovu predviđenih parametara, ili dovršavanje nečeg što je netko drugi već započeo kao urednik, organizator, kustos, investitor ili arhitekt.

"Naprotiv, ti radovi uvjerljivo svjedoče o tome kako dizajner samosvjesno iščitava temu, iznova je artikulira na visoko konceptualan, racionalan i informiran način te je interpretira koristeći sva sredstva i instrumente koji su mu na raspolaganju, uključujući i one koji možda još ne postoje, ali projekt zavređuje da se zbog njega razviju", ustvrdio je u predgovoru izložbe.

Objasnio je kako Gamulin počinje dizajnirati tako što pokušava razumjeti, ući u tajne filma, likovne umjetnosti, arhitekture, glazbe, suvremenih tehnologija, suvremenih teorija, programiranja i prevesti to što je tamo pronašao vlastitim jezikom u drugi medij.

"Za njega svaki zadatak zavređuje maksimum pažnje, bez obzira je li riječ o nekom niskotiražnom izdanju nastalom u kontekstu izvainstitucionalne kulturne scene, ili o novom raskošnom turističkom smještajnom objektu negdje na Jadranu", ocijenio je Golub.

Predstavljajući niz radova izložba se fokusira na specifične ideje, metode i postupke koji ih bitno određuju, i prezentirajući ih na različite načine – od teksta, fotografije i videa, preko maketa i uzoraka karakterističnih materijala, do artefakata i instalacija koje demonstriraju i rekreiraju neke njihove bitne sastavne elemente.

Kako je najavljeno, tijekom trajanja izložbe, koja ostaje otvorena do 1. prosinca, bit će predstavljena i istoimena opsežnija publikacija.



U HNK Split premijerno odigran "Aziz ili Svadba koja je spasila zapad"


SPLIT - Na sceni HNK Split u četvrtak je Dramski ansambl premijerno izveo dramu Predraga Lucića "Aziz ili Svadba koja je spasila zapad", a riječ je o tekstu koji je praizveden na ovogodišnjem Splitskom ljetu u Vili Dalmaciji.

Režiser predstave je Dino Mustafić, Nikša Arčanin je glumio Aziza, dok su ostale uloge tumačili Stipe Radoja, Katarina Romac, Nikola Ivošević, Monika Vuco, Tajana Jovanović, Marjan Nejašmić Banić, Nives Ivanković, Nenad Srdelić, Davor Pavić, Vicko Bilandžić, Ivo Perkušić, Ivan Baranović, Mia Čotić i Zdeslav Čotić.

Predstava prikazuje klasično vjenčanje s obiteljima i uzvanicima koji se baš i ne vole, no usprkos tome slave i zabavljaju se sve dok se kao nepozvan gost nije pojavio strah od jednog Arapina, osobe druge boje kože. Svatovi u njemu vide terorista, pa sve više otkrivaju svoju malograđanštinu. Dobar dio vremena ga vrijeđaju, govore razne pogrdne riječi, izazivaju. Lucić je zapravo u svom djelu opisao histeriju rata protiv terorizma i proizvođenje industrije straha.

Glumica Nives Ivanković je nakon predstave rekla da glumci predstavu igraju s velikim zadovoljstvom i da je najvažnija dobra energija među ljudima. "Mustafić kao da je birao ljude koji su tako dobri, dragi i izvrsni glumci tako da uživamo u predstavi. Ovo je ambijentalna predstava, pa smo se pribojavali hoće li nam u kazalištu njeno izvođenje nešto odnijeti, no mislim da u čaru igre nije odnijelo. Predstava je još kompaktnija i jača. Veseli nas da je prebačena u zgradu kazališta i vjerujem da će prezimiti u zgradi, te da ćemo se u ljeto s njom vratiti u Vilu Dalmaciju", kazala je Ivanković.

Upitan da usporedi igranje ove predstave u Vili Dalmacija s večerašnjim u teatru glumac Vicko Bilandžić je rekao da taj prijelaz uvijek gleda kao neko gostovanje, kao da su u tuđem prostoru iako su kući, dodavši da je to ipak novi prostor koji treba savladati kao da su  u nekom drugom gradu i ozbiljnom kazalištu i gostovanju.

"Tako će i biti prvih nekoliko izvedbi, ali onda će to postati predstava kao da je rađena za prostor teatra. Naravno, druga je perspektiva scene. Različite su linije gledališta na ta dva prostora. To se kombinatorikom vrlo brzo prilagodi i glumačkom inteligencijom i snalažljivošću premjesti i promijene pozicije, te se u dvije-tri probe se to riješi", kazao je Bilandžić.

Dramaturginja predstave je Željka Udovičić Pleština, scenograf Dragutin Broz, kostimografkinja Lejla Hodžić, koreograf Gjergi Prevazi, skladateljica scenske glazbe Tamara Obrovac, autor video-arta Rino Barbir, oblikovatelji svjetla Zoran Mihanović i Siniša Jakovčević, te oblikovatelj tona Tomislav Luetić. Songove je uvježbala Ana Šabašov. Nakon večerašnje premijerne izvedbe sljedeće su predstave Aziza na programu 11, 13. i 14. studenog.
 
Za svoju tragikomičnu alegoriju, nastalu po motivima Brechtova "Pira malograđana", na 63. Splitskom ljetu Predrag Lucić je nagrađen Juditom za najbolje postignuće u dramskom programu Festivala.
 


U dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji otvorena izložba „'Slika u slici' u hrvatskom slikarstvu XX. stoljeća“


DUBROVNIK - Izložba „'Slika u slici’ u hrvatskom slikarstvu XX. stoljeća“ otvorena je u četvrtak navečer u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, a donosi 60-ak djela klasika hrvatske moderne umjetnosti u kojima se javljaju prikazi umjetničkih djela, bilo da je riječ o portretima, žanr-prizorima ili interijeru.

Autorica izložbe i viša kustosica Umjetničke galerije Rozana Vojvoda rekla je na otvorenju kako je riječ o dosta širokoj temi pa je dubrovačka izložba jedna od interpretacija.

„Fokus izložbe je na dubrovačkim slikarima Ivi Dulčiću, Antunu Masli, Đuri Pulitici, Ivi Vojvodiću i Branku Kovačeviću jer se upravo u njihovim djelima može jako dobro i kronološki odrediti koliko se koriste tim motivom. Odabir umjetnika da predstavi sliku unutar same slike nije slučajan. Kod portreta nam daju uvijek neku dodatnu priču o osobi, kod interijera je uvijek odana počast prostoru, a kod mrtvih priroda zastupljene su svojevrsne posvete drugim slikarima“, istaknula je Vojvoda.

Ravnatelj Umjetničke galerije Marin Ivanović rekao je kako je izložbom cijela jedna epoha uspješno povezana u jednu priču.

„Slike su posuđene iz mnogo javnih i privatnih kolekcija, što nam je važno radi suradnje s drugim ustanovama, ali i da javnosti prikažemo sve blago koje se nalazi u tim kolekcijama jer bi se baš iz privatnih kolekcija moglo generirati još mnogo izložaba svega što u hrvatskoj umjetnosti još nikada nije pokazano“, istaknuo je Ivanović.

Na izložbi su, među ostalima, zastupljeni slikari Vlaho Bukovac, Emanuel Vidović, Milivoj Uzelac i Ljubo Babić, a središnje mjesto zauzimaju radovi dubrovačkih umjetnika Ive Dulčića od 1946. do 1953. godine, Antuna Masle 60-ih i Đure Pulitike 70-ih godina, kada „slika u slici“ postaje lajtmotiv njihovih djela, te radovi Ive Vojvodića i Branka Kovačevića.

Izložena djela su vlasništvo privatnih dubrovačkih, zagrebačkih i splitskih zbirki te nacionalnih muzejskih institucija Umjetničke galerije u Dubrovniku, Galerije umjetnina iz Splita, Moderne galerije iz Zagreba i Gradskog muzeja iz Karlovca.
 


Predstavljene knjige Jadranka Prlića i Mate Arlovića o Herceg Bosni


ZAGREB - Trosveščana knjiga Jadranka Prlića "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III." te knjiga Mate Arlovića o pravnoj prirodi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne - "The Croatian Community of Herzeg-Bosnia and the (re)organisation of Bosnia and Herzegovina" -predstavljene su u četvrtak u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu.

O knjigama su govorili ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata u BiH Željko Raguž, povjesničar Mladen Ančić i ranatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

 Željko Raguž je istaknuo kako knjiga Jadranka Prlića na više od tri tisuće stranica sažima cjelokupnu povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne.

 U knjizi se, istaknuo je Raguž, Prlić bavi nedjelotvornostima Europe kad su u pitanju nacionalna pitanja u BiH, a i bezobraštinom političkog Sarajeva.

Međutim, u okvirima međunarodne zajednice, ocijenio je Raguž, naknadno su prihvaćene ideje Herceg Bosne i važnost mišljenja Banditerove komisije na mirovnoj konferenciji u Haagu.

 Prlić analizira situacije koje su postale dio bošnjačke političke propagande i narativa, kao što  je politika Armije BiH koja je protjerivala Hrvate, a istodobno ih optuživala za progon Bošnjaka, napomenuo je Raguž dodavši kako je s područja Herceg Bosne otišlo oko 100 tisuća 'nehrvata', dok je s područja Republike Srpske i područja pod nadzorom Armije BiH nestalo više od milijun, odnosno, po oko 500 tisuća 'nesrba' i 'nebošnjaka'.

 Po Raguževim riječima, Prlić registrira više od 300 bošnjačkih logora, u kojima je boravilo više od 14 tisuća Hrvata. Čak 50 Hrvata stradalo je na način da su im odrubljene glave, rekao je ocijenivši kako Prlić kroz politički objektivan i činjenično utemeljen način argumentira svoje teze.

Za rad na ovoj knjizi koristio je svu dostupnu i domaću i međunarodnu literaturu, posebice izvješća UN-ovih izaslanika, napomenuo je Raguž.

  Ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor istaknuo je kako je u knjizi našao podatke jedne strane agencije koja je 1995. upozoravala o nemogućnostima povratka Hrvata na prostore u Federaciji, poput Bugojna, dok se istodobno pričalo o povratku Bošnjaka u Mostar, iako je bio puno veći broj Hrvata koji ne mogu pronaći način da se vrate u svoje domove.

Prvi svezak knjige "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg Bosne I.-III." sadržajno je strukturiran u dva poglavlja. U prvom poglavlju obrađena je neovisnost BiH i utemeljenje HVO-a, dok autor u drugom poglavlju obrađuje djelovanje HZ HB-e i njezinu legalnost.

 Drugi svezak  knjige također je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu obrađuje djelovanje institucija izvršne vlasti HZ HB-e dok u drugom poglavlju obrađuje hrvatsko-muslimanski sukob.

 U prvom poglavlju trećega sveska Prlić je obradio posljedice hrvatsko-muslimanskog sukoba dok je u drugom dijelu obradio HR HB-a i njezinu integraciju u Federaciju i daytonsku BiH.
 

Zašto bi zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH?

U svojoj knjizi "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine", (Novi informator, Zagreb 2017.) sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske Mato Arlović je temeljito pokazao kako su svi ustavnopravni akti (Ustav SFRJ, Ustav BiH te ustavi svih socijalističkih republika i autonomnih pokrajina u bivšoj SFRJ) jamčili pravo na obranu kao osobno i kolektivno pravo građana i njihovih asocijacija. Neodaziv na obranu zemlje i neispunjenje te dužnosti, istaknuo je Arlović, podlijegao je kaznenopravnom progonu i kaznenoj odgovornosti.

Naglasio je i kako je Ustav SR BiH propisao pravo općinama da mogu međusobno surađivati te da se mogu udruživati u gradske i regionalne zajednice radi ostvarivanja zajedničkih interesa i potreba. Po sili samoga Ustava postojanje zajedničkoga interesa neupitno je kad postoji potreba obrane slobode, napomenuo je upitavši: Zašto bi onda ta zakonska obveza i odgovornost bila zabranjena Hrvatima u BiH koji su se povezali u obranu od agresije?

Istaknuo je kako Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nikad nije donijela niti jedan pravni ili drugi akt iz kojeg bi proizlazilo da negira vlast BiH, prihvaća neku drugu vlast, npr. vlast Republike Hrvatske, niti je bilo kojim pravnim dokumentom negirala ustavnopravni poredak BiH.

 Knjiga „Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine“ (385 str.) podijeljena je na 16 poglavlja, u kojima autor nakon uvodne studije piše o državi, ustavnoj državi i društvenom razvitku (konstitucionalizaciji), specifičnostima osamostaljenja BiH, okolnostima koje su prethodile uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, osnivanju Herceg-Bosne, o tomu je li Herceg-Bosna državna zajednica u postupku odvajanja od BiH i pripajanju Hrvatskoj ili je riječ o regionalnoj zajednici općina u sklopu BiH. Govori o ustavnopravnoj i političkoj situaciji u RBIH od međunarodnoga priznanja do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, o odnosu Hrvatske prema BiH te pitanju osamostaljenja, odvajanja i pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj, o određenim pravnim pitanjima HZ HB, o pravnom statusu Herceg-Bosne i međunarodnoj zajednici u traganju za prihvatljivim rješenjem ukupne krize u BiH, Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, o ne/održivosti ustrojstvenih jedinica BiH nakon Washingtonskih i Daytonskih sporazuma i Hrvatske zajednice (Republike) Herceg Bosne te o ustavnopravnom položaju postdaytonske BiH s prijedlozima kako dalje.

 U sklopu predstavljanja nakladništva Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskoga rata predstavljena je i knjiga "Dokumenti RSK", niz knjiga memoarskih zapisa iz Domovinskoga rata te fotomonografije i znanstvene studije.



U Vinkovcima se održava Međunarodni arheološki znanstveni skup "Održivi razvoj - Mi i Oni ili Mi ili Oni"

 
VINKOVCI - U organizaciji Arheološkog odjela Gradskog muzeja u Vinkovcima je u četvrtak u sklopu 45. obljetnice zaštićene arheološke zone u Vinkovcima i 75. rođendana vinkovačke arheologinje Ivane Iskre Janošić počeo dvodnevni Međunarodni arheološki znanstveni skup "Održivi razvoj - Mi i Oni ili Mi ili Oni".

"Povezali smo te dvije jako bliske teme. Naime, upravo se Ivana Iskra Janošić izborila za proglašenje zaštićene arheološke zone u Vinkovima te su tako Vinkovci danas jedan od gradova u Hrvatskoj koji ima tu vrstu zaštite. Dogodilo se to 1982. godine na temelju njezinog inzistiranja i rada", rekao je kustos vinkovačkoga Gradskog muzeja Hrvoje Vulić dodajući kako je danas  pod arheološkom zaštitom oko 60 posto urbanog dijela grada.

Po njegovim riječima, s obzirom na spoznaje o arheološkim nalazištima i lokalitetima, arheološka zona u Vinkovcima je i premala te bi se mogla i proširiti.

"Bez arheološke zone, ostali bismo bez ogromnih saznanja i pronalazaka kao što je primjerice prapovjesna posuda 'Orion' ili rimsko srebrno posuđe koji su pronađeni u Vinkovcima upravo zahvaljujući tomu što imamo arheološku zonu te su istraživanja nužna. Sve te spoznaje apsolutno opravdavaju teškoće na koje nailaze investitori. U prevladavanju teškoća do kojih pritom dolazi nužan je dijalog između zakonodavca i investitora te građana", rekao je Vulić.

Arheolog Aleksandar Durman s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je održao predavanje s temom "Zašto sam izabrao Vinkovce", podsjetio je kako je prvi posao kao asistent na fakultetu prije 40 godina dobio u Vinkovcima, gdje je radio na arheološkim istraživanjima prilikom gradnje hotela "Slavonija", a u to je vrijeme - 1978. godine pronašao posudu "Orion", datiranu 2600 godina prije Krista, za koju je poslije utvrdio kako su ukrasi na njoj najstariji indoeuropski kalendar.

"Tu smo pronašli jamu u kojoj smo našli i kalupe za lijevanje bakrenih sjekira. Imamo po pedeset istovjetnih sjekira nalaza koje su teške između 921 i 923 grama. Dakle, prije gotovo 5000 godina netko je u dva grama pravio serijsku proizvodnju", rekao je Durman.

Po riječima ravnatelja vinkovačkoga Gradskog muzeja Danijela Petkovića, na skupu će se predstaviti rezultati arheološke zaštite u Vinkovcima proteklih 45 godina, a razmotrit će se i problemi u provođenju te zaštite te mehanizmi potrebni za uspostavu održivog upravljanja zaštitom arheološke baštine.

 

Valter Dešpalj prvi laureat Nagrade "Ivo Maček" za životno djelo


ZAGREB - Istaknuti hrvatski violončelist i glazbeni pedagog Valter Dešpalj prvi je laureat novoosnovane Nagrade za životno djelo "Ivo Maček", koju je utemeljilo Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (HDGU), a predsjednica HDGU-a Višnja Mažuran uručila mu je nagradu u četvrtak na svečanosti u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Riječ je o nagradi namijenjenoj glazbenim umjetnicima, instrumentalistima, dirigentima i pjevačima sa zaokruženom i bogatom karijerom, a utemeljena je povodom 15. godišnjice smrti akademika Ive Mačeka (Sušak, 1914.–Zagreb 2002.) koji se proslavio kao pijanist međunarodnoga ugleda, pedagog, skladatelj i jedan od prvih predsjednika HDGU-a i prvi predsjednik tadašnjeg Saveznog udruženja jugoslavenskih umjetnika (SUMUJ).

Valteru Dešpalju ta je nagrada pripala jer je "jedna od najmarkatnijih ličnosti glazbene kulture ne samo na našim prostorima, nego i u europskom i svjetskom kulturnom krugu", neke su od riječi iz obrazloženja nagrade koje je Mažuran pročitala.


Širina djelovanja Dešpalja potpuno izdvojila iz njegova generacijskog kruga

Mažuran je istaknula kako Dešapaljevo umjetničko poslanje nije usmjereno samo na izvedbenu perfekciju i izvrsnost, jer je to za njegov kapacitet i interese samo dio onoga što ga je zaokupljalo.

"Zahavaljujući svojoj nadarenosti, intelektualnoj snazi i velikom znanju Dešpalj je proširio granice svoga djelovanja na bliska, ali različita područja djelovanja", riječi su iz obrazloženja. Mažuran je dodala kako je upravo širina djelovanja ta koja Dešpalja potpuno izdvojila iz njegova generacijskog kruga i osigurala mu bezrezervno poštovanje struke.

Dešpaljev put, rekla je, bio je sudbinski određen još u roditeljskom domu u Zadru gdje ga je glazba očarala tako da joj se cijeloga života bez ostatka posvećuje.

Mažuran je sažela bogat Dešpaljev životopis rekavši kako ga je "njegova umjetnička sudbina dovela na Juilliard School u New Yorku gdje je studirao u klasi Leonarda Rosea, poslijediplomskoga studija zna Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi, do nastupa na najuglednijim svjetskim glazbenim scenama i predanoga pedagoga".


Akademik Maček bio je umjetnik raznovrsne karijere temeljene na znanju i radu

O životu i radu akademika Ive Mačeka govorila je pak muzikologinja dr. Alma Zubović i istaknula da je Maček bio umjetnik raznovrsne karijere temeljene za znanju i radu. Glasovir je diplomirao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi Vjekoslava Rosenberga Ružića 1934., a kod Franje Dugana starijega učio je kompoziciju te se usavršavao kod Svetislava Stančića.

Akademik Frano Parać, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU, rekao je da je Ivo Maček bio samozatajan skladatelj i iznimna osoba među svim dosadašnjim članovima Razreda. Maček je od 1954. bio izvanredni, a od 1983. i redoviti član Akademije. Skladanju se posvetio tek u kasnijim godinama života.

U glazbenome dijelu programa nastupio je pijanist Filip Fak koji je izveo Intermezzo Ive Mačeka, te Riječki klavirski trio koji je izveo Mačekov "Romantični" trio za violinu, violončelo i klavir "Romantični".

Valter Dešpalj rođen je u Zadru, 1947. Po završenom studiju na Juilliard School u New Yorku (klasa Leonarda Rosea) i Moskovskom konzervatoriju Čajkovski (klasa Galine Kozolupove) te usavršavanju kod Pabla Casalsa, Pierre Fourniera i André Navarre intenzivno koncertira diljem svijeta.Po završenome studiju na Juilliard School u New Yorku (klasa Leonarda Rosea) i Moskovskom konzervatoriju Čajkovski (klasa Galine Kozolupove) te usavršavanju kod Pabla Casalsa, Pierre Fourniera i André Navarre intenzivno koncertira diljem svijeta.

Redovni je profesor violončela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te gost profesor na uglednim glazbenim visokoškolskim ustanovama u inozemstvu. Član je žirija na najprestižnijim međunarodnim natjecanjima, a njegove publikacije za violončelo izdaju poznate izdavačke kuće: International Music Company (New York), Universal Edition (Beč) te Sikorski (Hamburg).

Osnivač je i ravnatelj Festivala mladih gudača STRINGS ONLY! u Zadru, te majstorskog tečaja Cello Focus (Pöllauberg, Austrija.). Zajedno sa sestrom Majom 1996. godine utemeljio je Glazbenu školu Dešpalj za nadarenu djecu - gudače.

 

HDDU: Zdenka Heršak i Vladimir Kranjčević dobitnici nagrade za životno djelo


ZAGREB - Glumica Zdenka Heršak i maestro Vladimir Kranjčević dobitnici su Nagrade hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u području drame, odnosno opere, objavljeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Hrvatskome društvu dramskih umjetnika, na kojoj je otkriveno i tko će sve ove godine biti u utrci za godišnje Nagrade hrvatskoga glumišta.

Kao iznimna glumačka osobnost Zdenka Heršak, koju je kritika prozvala glumicom nasmiješene tuge, dugi je niz godina svojim ulogama obilježila repertoar Dramskog kazališta Gavella, no jednako tako i televizijsku i filmsku scenu, a i danas, u devetom desetljeću života, posjeduje golemu snagu, nepresušnu stvaralačku energiju i osebujan stvaralački talent, stoji u obrazloženju nagrade, koje je pročitala predsjednica žirija za dramu Ljerka Margitić.

Na svojoj matičnoj pozornici ostvarila je dojmljiv niz uloga, od Laure u Držićevu "Dundu Maroju", preko Stele u "Kraljevu" koja je igrala 12 godina, do "Galeba" iz 1991. godine. Uz Gavellu je često surađivala s drugim kazalištima i kazališnim grupama, a široj publici je poznata  po ulogama u televizijskim dramama, serijama, na filmu i radiju, "Kužiš stari moj", "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", "U raljama života", "Naše malo misto", "Nepokoreni grad", "Smogovci" i mnogim drugima.

"Njene uloge ne možemo dijeliti na velike i male jer je od svake znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako je stvorila panoptikum ženskih likova neobične životnosti", istaknuto je.

Pijanist, dirigent i glazbeni pedagog Vladimir Kranjčević je u 56 godina dugoj i bogatoj profesionalnoj umjetničkoj karijeri odgojio naraštaje hrvatskih glazbenika i promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora, te bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef-dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja.

Uz uspješnu pedagošku, ostvario je iznimno uspješnu i zavidnu umjetničku karijeru, a  njegova je uloga u hrvatskome kulturnom životu neizbrisiva i nemjerljiva, napominje se u obrazloženju, koje je pročitala predsjednica žirija za operu Mirjana Bohanec-Vidović.

"Maestro Kranjčević ove se godine oprostio od svoje javne dirigentske karijere, ali njegovo vođenje orkestara i zborova ostat će zapamćeno generacijama. Povodom dodjele Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta zahvaljujemo mu na svekolikom životnom predanom radu, odnosno načinu života u kojem je na sve oko sebe prenosio glazbeno umijeće i ljubav za glazbu i opernu umjetnost  te mu upućujemo čestitke i najljepše želje za 81. rođendan", dodala je.


"Črna mati zemla", "Marin Držić" i "Zbunjoza" konkuriraju za najbolju predstavu

Za najbolja ostvarenja u području dramske umjetnosti nominirane su predstave "Črna mati zemla" Kristijana Novaka/Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, "Marin Držić - Viktorija od neprijatelja" Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u režiji Ivice Boban i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara i "Zbunjoza" Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Ruždjak Podolski je za "Črna mati zemla" nominirana i za najbolju režiju, uz Ivicu Boban (za predstavu "Marin Držić - Viktorija od neprijatelja" i Aidu Bukvić koja je režirala "Pluća" Duncana Macmillana u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Nominaciju za ulogu u predstavi "Črna mati zemla" osvojio je i Adrian Pezdirc za ulogu Matije, a u konkurenciji za titulu najbolje glavne muške uloge su mu Borko Perić za ulogu Frane u u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Vite Taufera i Branimir Vidić za ulogu Skupa u predstavi "Skup", u režiji Ivice  Kunčevića.

U kategoriji sporedne glumice nominirana je Urša Raukar za ulogu bake, također iz predstave "Črna mati zemla", a za tu će se nagradu natjecati i Petra-Bernarda Blašković za ulogu Libere u predstavi "Barufe" Vite Taufera te Mia Krajcar za ulogu Ivane u predstavi "Tri treća tromjesječja", u režiji Frane Marije Vranković.

"Črna mati zemla" ima i nominaciju za dramaturgiju  - Tomislav Zajec, u konkurenciji s Hrvojem Ivankovićem i Ivicom Boban, nominiranima za predstavu "Marin Držić - Viktorija od neprijatelja" te Anom Tonković Dolenčić za dramski tekst  "Sherlock Holmes", nastalom prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea.

Za  glavnu  žensku ulogu nominirane su Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te”  u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog  kazališta Zadar, Jadranka Đokić za ulogu u predstavi “Pluća” u režiji Aide Bukvić i Mirta Zečević za ulogu Josipe Jurić u predstavi “Kakva majka, takva kći” u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Kazališta Smješko iz Zagreba.

U kategoriji sporedne muške uloge nominirani su Vinko Kraljević za ulogu u predstavi  “Kako život” u režiji Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba, Damir Poljičak za ulogu Ante u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba te Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska”  Mate Matišića u  režiji Janusza Kice i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za  najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade nominirane su "Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split, “Sherlock Holmes” u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i "Tko nema u vugla, googla” u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjelit će se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me” koja "primarnim scenskim jezikom istažuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti".


Nominacije za najbolju operu "Don Carlu", "Orlandu" i "Otellu"

Za najbolju predstavu u cjelini na području opere nominirane su "Don Carlo" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija,  u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara te “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje nominirani su Krešimir Dolenčić za režiju opere “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod  dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto, Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i Ozren Prohić za režiju opere “Turandot” Giacoma Puccinija pod dirigentskim  vodstvom Lorisa Voltolinija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 62. Splitsko ljeto.

Za najbolja žensku ulogu u operi nominirane su  Diana Haller za ulogu Rosine u operi “Seviljski brijač”, Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” i Ivana Lazar za ulogu Angelice u operi  “Orlando”, a mušku ulogu Domagoj Dorotić za ulogu Porina u operi “Porin”, Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” i Giorgio Surian za ulogu Iaga u operi “Otello”


"Derviš i smrt", "Glembajevi" i "Labuđe jezero" nominirani za najbolji balet

Za najbolju baletnu predstavu u cjelini nominirani su "Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, "Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van  Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te "Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje nominirani su Maša Kolar za koreografiju i režiju baleta „Bolero“ na glazbu Maurice Ravela i elektroakustičku obradu glazbe Višeslava Laboša u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta „Labuđe jezero“ na glazbu Petra  Iljiča Čajkovskog u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Perica Martinović, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika, zahvalila je na "iznimnom radu" članovima žirija koji su pogledali više od šezdeset predstava. "Ove su nagrade najveća svečanost hrvatskog glumišta, to je hrvatski Oscar", istaknula je.
Dodjela jubilarne, 25. Nagrade hrvatskog glumišta održat će se 24. studenog  u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos na Hrvatskoj radioteleviziji.

Nagrade se dodjeljuju na datum kada je, 1860. godine održana prva predstava na hrvatskome jeziku, kada se protunjemački nastrojena mladež isprovocirana netom završenim Bachovim apsolutizmom dogovorila da će kupiti sve karte za izvedbu drame "Peter von Szápár" u Narodnom kazalištu na Markovom trgu i upriličiti prosvjed, kao još jedan u nizu prekida predstava na njemačkom jeziku, koje su sve češće igrane pred gotovo praznim gledalištem.

Nakon što se podigao zastor za početak predstave studenti prava i gimnazijalci krenuli su zviždati i protestirati protiv njemačkog jezika te bacati pokvarena jaja i trulo voće na pozornicu - izvedba je morala biti prekinuta, a glumac Vilim Lesić je stao pred gledatelje i izjavio da će se od tog dana na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.



Festival Zagreb, grad poezije - hodočašće po Tinovim gostionicama


ZAGREB - Tradicionalnim programom "Sjećanje na Tina", koji je  za 62. godišnjicu smrti velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića zamišljen kao 'hodoćašće' gostionicama na potezu od Vinodola u Teslinoj do Blata u Masarykovoj ulici,  u subotu, 11. studenog, otvara se osmi Festival "Zagreb, grad poezije".

"Tu su bili ključni lokali u koje je Ujević sa svojom subraćom hodočastio, od Vinodola u Teslinoj gdje ćemo otvoriti festival, preko Pule i Korčule u Teslinoj te Visa i Dingača u Masarykovoj, koji postoje još jedino u priči i legendi, a završavamo u Blatu",  rekao je Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala na konferenciji za novinare u gostionici Tip- Top, nekadašnjem Blatu, koji je najviše ušao u memoriju kao mjesto na koje je Ujević zalazio.

Po njegovim riječima, bio je to Tinov dnevni ritual. "Živio je teatar ulice i gostionice, a gdje god se micao otvarali su se svjetovi i događao se veličanstveni Ujevićev teatar", napomenuo je.

Matović kaže kako tom manifestacijom žele afirmirati Ujevićeve ulice i gostionice, UJevića i njegovo djelo. "On je najtrezveniji um 20. stoljeća,  o njemu se govori preko otrcanih priča, ali je bio uistinu trijezan, znao je 12 jezika i vladao svim mogućim temama", istaknuo je.

S obzirom na imena lokala u Teslinoj i Masarykovoj, koje je Ujević svakodnevno obilazio, taj se potez naziva i Jadranskom magistralom, a za Martinje će nakratko dobiti novo ime.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se u subotu na dva sata te dvije ulice preimenovati u Ulicu Tina Ujevića. "To ćemo raditi svake godine da osvježimo sjećanje na velikog pjesnika, a u toj šetnji kroz povijesni slijed stvari vodit će nas Matvić, koji živi našeg Tina", dodao je.

Festival će okupiti niz umjetnika koji štuju Tinov rad i koji će kroz poeziju, svirku i anegdote na svakoj od lokacija događanja podsjetiti zbog čega je Tin Ujević i danas jedan od najvažnijih i najzanimljivijih hrvatskih pjesnika.

Svaka živa gostionica bit će od 17 sati nadalje domaćin kratkog scenskog događanja koje kreiraju poznati umjetnici kao sjećanje na Ujevećeve zagrebačke ulice i gostionice.

U programu sudjeluju, među ostalima, Rade Šerbedžija, Perica Martinović, Tonko Maroević, Vesna Tominac, Nikša Marinović, Bogdan Žižić, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić i Zoran Kelava.

Akademik Tonko Maroević smatra kako ta manifestacija dobiva natrag nešto od svog sjaja i dostojanstva, što je osobito važno u vremenima kada poezija ljudima sve manje znači.

"Tin je živio po gostionicama, pisao o ljudima za vratima gostionice i živio duh toga grada, pa ponudu da radim na ovakvom projektu smatram obavezom", ustvrdio je.
Perica Martinović je rekla kako je ovo kruna Matovićevog rada posvećenog Tinu. "Drago mi je da je ovaj festival tako snažno zaživio u Zagrebu, po tome i jesmo pravi grad", rekla je.

Organizator festivala je Teatar poezije.



U šibenskoj uvali Minerska u subotu festival elektronske glazbe Nox

 
ŠIBENIK - Šibenska gradska uprava dala je potporu festivalu elektronske glazbe Nox koji će se 11. studenoga održati u uvali Minerska pokraj tvrđave sv. Nikole koja je nedavno uvrštena na UNESCO-vu listu.

Gradska uprava organizirala je za posjetitelje Nox festivala besplatan prijevoz do uvale Minerska odakle će ih posebnim prijevozom tijekom noći i razvoziti natrag u grad.

 "Željeli smo i na ovaj način iskazati potporu alternativnoj sceni u gradu, ali prije svega osigurati građanima da tamo stignu sigurno i nakon zabave se sretno vrate svojim domovima. Smisao postojanja gradske uprave je da građanima osigura uvjete za kvalitetan život u sigurnom okružju i na ovaj način htjeli smo poslati poruku svim progresivnim kreativnim snagama u Šibeniku da smo uz njih", rekao je Paško Rakić (HDZ), zamjenik šibenskog gradonačelnika zadužen za društvene djelatnosti.

 Na festivalu Nox u subotu, headliner je Amerikanac s prebivalištem u Berlinu Jon Hester, a prvi put u Dalmaciji nastupit će i Slovenka s prebivalištem u Slavonskom Brodu, Lea Tolić - poznata kao i Mistress Milea. Toni Kostijal predstavnik je party scene Zadra,  a tu je i Šibenčanin Lawrence Klein koji je u svibnju je pobijedio u hrvatskom izdaju Burn Residency Mix Offa i upravo on otvara šibenski party u subotu u uvali Minerska.

 Od prvog izdanja festivala Nox prošlo je već tri godine, a u bivšem vojnom kompleksu u Minerskoj bit će organiziran po prvi put. Za potrebe razvoja underground scene, lokalna samouprava ustupila je organizatorima na korištenje atraktivnu vojnu zgradu u kanalu sv. Ante smještenu pokraj tvrđave sv. Nikole, koja je nedavno uvrštena na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.  

Festival Nox u uvali Minerska počinje u subotu u 23 sata.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Na Bečkom sajmu knjiga predstavit će se i šest hrvatskih autora

 
BEČ - Deseti jubilarni Međunarodni sajam knjiga " Buch Wien 2017. koji se  održava  do 12 studenog   u Beču, okupio je ove godine oko 350 nakladnika i oko 380 autora iz Austrije i inozemstva, među kojima je i šest hrvatskih autora.

Deseto jubilarno izdanje Međunarodnog sajma knjiga u Beču, na kojemu se predstavlja  oko 350 nakladnika i kulturnih institucija te oko 380 autora iz dvadesetak zemalja, prava je svečanost knjige, ocijenjeno je prvoga dana te kulturne manifestacije.

Bogat sajamski program nudi oko 450 priredbi: čitanja, predstavljanja novih izdanja knjiga, rasprava, predavanja, razgovora s autorima, stručnih konferencija, seminara.

Na nekima od njih sudjelovat će i hrvatski autori Ivana Sajko, Slavenka Drakulić, Marko Pogačar, Marija Ivanović, Vlatko Bulić, i Lidija Klasić.

Hrvatska knjiga ove se godine predstavlja na posebnom izložbenom štandu u organizaciji hrvatskoga Ministarstva kulture i u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Beču.

Predstavljema su književna djela desetak hrvatskih autora, čiji su prijevodi na njemački jezik objavljeni u Hrvatskoj u izdanju Društva hrvatskih književnika, a izlažu se i knjige hrvatskih autora čiji su opusi predstavljeni u Beču u sklopu "Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017",  Milane Vuković-Runjić, Ivane Šojat, Mire Gavrana, Mate Matišića, Zorana Ferića i Kristiana Novaka.

Posjetitelji sajma  imaju prigodu prelistati i bečku i hrvatsku verziju kataloga  izložbe "Zagreb -Beč oko1900 ", koja je nedavno otvorena u Beču.

Izložbeno mjesto hrvatske knjige obuhvaća i reprezentativne umjetničke  kataloge renomiranih hrvatskih umjetnika poput izdanja vezanih uz umjetnički opus Ivana Meštroviča  te kulturološke studije Viktora Žmegača, koji  se u svojim polazištima oslanjaju na povijesno kulturnu povezanost austrijskog i hrvatskog kulturnog kruga.

Jubilarno deseto izdanje sajma, prema riječima predsjednika Saveza austrijskih nakladnika Benedikta Foegera platforma je za knjigu i ljubitelje knjige, prigoda za susrete  i dogovore o budućoj suradnji, ali i potvrda razvitka knjige i velikog interesa za knjigu  austrijskih i inozemnih autora, nakladnika i knjižara.

Najveći sajam knjiga u Austriji održava se na bečkom velesajmu do 12. studenoga, a očekuje se više od 43.000 posjetitelja, koliko ih je bilo prošle godine.

Usporedno sa sajmom održava se Književni tjedan, koji publici nudi čitanja na različitim lokacijama diljem austrijskog glavnog grada.

Tradicionalno u sklopu tjedna održava se i akcija "Jedan grad - jedna knjiga" kojom grad Beč   Bečanima i njihovim gostima poklanja sto tisuća  besplatnih primjeraka knjige. Ove je godine to roman "Posljednja noć" američkog književnika Stewarta O'Nana (1961).

Akcija "Eine Stadt - ein Buch" provodi se od 2002. radi promocije  čitanja i približavanja  knjige  što većem broju  čitatelja a knjige se mogu  besplatno  uzeti u bečkim knjižarama i knjižnicama i na sajmu.

"Ta  veličanstvena akcija  je  prije 16 godina,  kada je  pokrenuta, bila avantura i izazov a danas je veliki uspjeh",  naglasio  je  u četvrtak  na prezentaciji knjige na sajmu   bečki gradonačelnik Michael Haeupl.

"Pisanje je za mene veliki privilegij", rekao je  Stewart O"Nan, autor više od dvadesetak knjiga u Americi.



Film "U plavetnilo" osvojio Prvu nagradu festivala u Chicagu


CHIKAGO - Kratkometražni igrani film "U plavetnilo" Antonete Alamat Kusijanović osvojio je Prvu nagradu profesionalnog žirija na Međunarodnom festivalu dječjeg filma u Chicagu, čime je ostvario uvjete da ga se razmatra za nominacije Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti u kategoriji kratkometražnog filma.

Nagrađeni "film o odrastanju" prati trinaestogodišnjakinju i njezinu majku koje spas od obiteljskog nasilja potraže na otoku gdje je odrasla. Djevojčica se pokušava ponovno zbližiti s nekad najboljom prijateljicom kojoj više nije toliko zanimljiva, zbog čega se otvaraju neke stare rane.

Uz prvu nagradu profesionalnog žirija, "U plavetnilu" je osvojio i drugu nagradu žirija mladih, dok je dječji žiri dodijelio prvu nagradu u kategoriji dugometražnog filma češko-slovačko-hrvatskoj koprodukciji "Neparožderi" redateljice Galine Miklínove.

Međunarodni festival dječjeg filma u Chicagu, čije se 34. izdanje održavalo od 27. listopada do 5. studenog, najveća je i najdugovječnija manifestacija takva u SAD-u.

Nagrade dodjeljuju profesionalni žiri (filmaši, kritičari, djelatnici u obrazovanju), dječji žiri i mladi žiri, a godišnje festival posjeti oko 26 tisuća gledatelja

Film Antonete Alamat Kusijanović četvrti je kandidat za nominacije za nagradu 'Oscar' u kratkometražnim kategorijama. Dosad su se kandidirali još slovensko-hrvatska koprodukcija "Noćna ptica" Špele Čadež (zahvaljujući glavnoj nagradi na festivalu Animafest Zagreb), dok su kanadsko-hrvatska koprodukcija "Ježeva kuća" Eve Cvijanović i "Magda" Mozarka Bojane Momirović isti status izborile zadovoljivši Akademijin kriterij da se minimalno tjedan dana prikazuju u komercijalnoj distribuciji u kinu u Los Angelesu.



Rihanna, Amal Clooney i Donatella Versace, domaćice Met Gale 2018.


NEW YORK - Pjevačica Rihanna, odvjetnica Amal Clooney i dizajnerica Donatella Versace bit će, uz Annu Wintour ovogodišnje domaćice glamuroznog, više modnog nego kulturnog događaja Met Gale 2018. koji se održava u Muzeju Metropolitan.

Met Gala je prvi put održan četrdesetih godina prošlog stoljeća, a cilj mu je bio okupiti američku visoku klasu koja bi potom donirala određene iznose njujorškom Metropolitan Museumu.

Za jedan od najvećih modnih događaja u godini rezerviran je prvi ponedjeljak u svibnju, a Met Gala bal označava službeni početak otvaranja godišnje izložbe kostima u Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku, čuvenom Metropolitanu. Ulaznica za ovaj glamurozni događaj dosad je stajala 25 000 dolara, a ove će godine za svečanost trebati izdvojiti 30.000 dolara. Sva prikupljena sredstva odlaze u dobrotvorne svrhe.

Organizacije događanja 1999. godine prihvatila se urednica časopisa Vogue, Anna Wintour i u potpunosti ga transformirala. Ona će i 2018. biti glavna domaćica glamuroznog događaja.

Po pisanju Forbesa prošle je godine uspjela prikupiti 12 milijuna dolara, a od 1999. čak 150 milijuna dolara.

Svake godine tema bala je drukčija, a najveće svjetske zvijezde trude se što vjerodostojnije pratiti temu, no istodobno pokazati glamur u pravom smislu riječi.

Ovogodišnja je tema "Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination", odnosno "dijalog između mode i sakralne umjetnosti" katoličkog nadahnuća, stoji u priopćenju muzeja.

"Na izložbi će se pokušati povući paralela između liturgijskog ruha, osobito niza papinskih mantija posuđenih iz Vatikana, sakralnih umjetničkih djela, među kojima ih 50 stiže ih Sikstinske kapele i modnih kreacija inspiriranih katoličkim obilježjima", stoji u priopćenju.



Redovito vježbanje za borbu protiv raka dojke


BERLIN - Redovito vježbanje smanjuje kod žena rizik od obolijevanja od raka dojke 20 do 30 posto, poručuju stručnjaci.

Kod žena kod kojih se rak dojke razvio manji su izgledi za ponovnu pojavu bolesti ako su redovito vježbale prije pojave bolesti, prema neprofitnoj njemačkoj organizaciji za potporu oboljelima od raka DKH.

Vježbanje ima važnu ulogu i u modernom liječenju raka dojke jer pomaže ublažavanju osjećaja slabosti od kojeg pacijentice često pate.

Pacijentice koje mogu vježbati tijekom kemoterapije također imaju manje nuspojava, ističe DKH.

Redovito vježbanje nakon liječenja može imati pozitivni utjecaj na sveopće zdravlje a vježbanje u grupama omogućava liječenima od raka usporedbe s drugim osobama koje su imale slično iskustvo.



Istraživanje o seksualnom uznemiravanju: U Europi razlike među državama


KÖLN - Istraživanje stajališta o seksualnom uznemiravanju pokazalo je da postoji široki konsenzus u zapadnim i sjevernim europskim zemljama, ali i neke iznenađujuće razlike.

Ponašanje koje se svagdje smatra neprihvatljivim je kada muškarci pokazuju svoje genitalije, traže seksualne usluge od žena, dodiruju žensku stražnjicu ili pokušavaju slikati ispod ženske suknje.

Tvrtka YouGov objavila je u četvrtak rezultate  istraživanja kojim je bilo obuhvaćeno 8490 ispitanika iz Britanije, Danske, Francuske, Finske, Njemačke, Norveške i Švedske.

Istraživanje je pokazalo razlike u stajalištima između muškaraca i žena od zemlje do zemlje.

Primjerice, buljenje u ženine grudi izazvalo je različite reakcije. U Njemačkoj 73 posto muškaraca i 58 posto žena to nije smatralo seksualnim uznemiravanjem dok je 57 posto Britanki to smatralo neprihvatljivim.

Muško pričanje viceva sa seksualnom tematikom ženama u Finskoj se po ocjeni oba spola u 67 posto slučajeva smatralo uznemiravanjem u Francuskoj u 53 posto slučajeva. U Norveškoj je to mišljenje dijelilo 47 posto ispitanika, u Švedskoj 38 posto a tek je 17 posto Danaca to smatralo neprimjerenim.

Istraživanje je bilo u suprotnosti s nekim predrasudama o nacijama.

Francuzi koje se doživljava kao naciju sklonu koketiranju, bili su stroži prema nekim pitanjima od skandinavskih zemalja Danske, Norveške i Švedske.



Često nesvjesno koristite poštapalice "zapravo" i "naravno"? Možda ste pod stresom


PITTSBURGH - Čak i ako ste dobri u skrivanju osjećaja kad ste pod stresom, govorni obrasci koje pritom koristite mogli bi vas otkriti. Novo američko istraživanje je pokazalo da česta upotreba riječi "zapravo" i "naravno" upućuje na to da ste napeti.

Studija koju su proveli američki logopedi upućuje na to da će, kada je pojedinac pod stresom, vrlo često koristiti funkcijske riječi ili poštapalice "zapravo", "nevjerojatno", "naravno", "stvarno"...

Stučnjaci su proučavali obrasce govora 143. dobrovoljaca. Svaki od njih nosio je sa sobom diktafon koji je uključivao svakih nekoliko minuta tijekom dva dana.

Psiholog na Sveučilištu Arizona Matthias Mehl zapisivao je i proučavao snimke, vodeći evidenciju o tomu ponavlja li osoba neke izraze ili riječi. Osobito ga je zanimalo koje mu funkcijske riječi najčešće "pobjegnu", bez puno razmišljanja. Funkcijske riječi, naime, imaju sporedne uloge spajanja, oblikovanja i organiziranja sadržajnih riječi.

"Te vrste riječi same po sebi nemaju neko posebno značenje, više upućuju na napetost", rekao je Mehl za Nature. Objasnio je da su navedene funkcijske riječi ili poštapalice neka vrsta "emocionalnih pojačivača" i otkrivaju da smo napeti.

Potom je, zajedno s grupom genomičara analizirao psihološku razinu stresa sudionika istraživanja, kontrolirajući ekspresiju gena u njihovim bijelim krvnim stanicama.

Osim što su znanstvenici ustanovili da ispitanici često koriste priloge, zamijetili su i da rjeđe upotrebljavaju treće lice množine zamjenica u obliku "oni" i "njihov".

Smatraju da je to zato što se ljudi, kad su pod velikim pritiskom, fokusiraju na sebe, pritom vodeći manje računa o onima koji ih okružuju.

Zaključili su i da su obrasci govora bili bolji indikator razine stresa kod pojedinca od njegove osobne procjene stresa.

Psiholog David Creswell sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu kaže da znanstvenici otprije provode puno studija o uzrocima stresa, no tek odnedavno više pozornosti pridaju govornim obrascima koji se povezuju s razinom stresa.

Creswell smatra da je studija važna jer bi mogla pridonijeti boljem razumijevanju načina na koji psihološki pritisak utječe na naše zdravlje, piše Nature.

Rezultati studije su objavljeni u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".

 

Cirkadijski ritam: Rane brže zacjeljuju porežete li se tijekom dana


LONDON - Ako se porežete ili opečete tijekom dana, vaše će rane zacijeliti 60 posto brže nego ako vam se ista nezgoda dogodi tijekom noći, pokazali su rezultati studije objavljeni u srijedu koji ukazuju na značaj biološkog sata u procesu izlječenja.

Otkriće bi se moglo iskoristiti i primijeniti u operativnim zahvatima te omogućiti otkrivanje novih načina liječenja koji će ubrzati izlječenje, kažu znanstvenici Laboratorija za molekularnu biologiju u britanskome Cambridgeu, koji su rezultate istraživanja objavili u američkom stručnom časopisu Science Translational Medicine.

Britanski su znanstvenici prvi ukazali na to na koji način unutarnji biološki sat utječe na zacjeljenje stanica kože.

Profesor John O'Neill, voditelj laboratorija u Cambridgeu kaže da bi enomen "mogao upućivati na to da je ljudski organizam evoluirao na način da se zarastanje rana ubrzava tijekom dana, razdoblju u kojemu je opasnost od ozljeda češća".

Unutarnji biološki sat ili cirkadijski ritam čini niz bioloških ritmova unutar određenog perioda definiranog kao vrijeme potrebno da završi jedan ciklus od 24 sata, koliko treba Zemlji da se okrene oko svoje osi te ljudima omogućuje prilagodbu na različite dijelove dana i noći.

Biološki ritam je endogena pojava, što znači da započinje iznutra i samoodrživ je kako bi mogao održavati organizam pojedinca u istome stanju tijekom promjenjivih uvjeta u okolišu, primjerice tijekom svjetla ili tame. On omogućuje i ravnotežu potrebe za snom i hranom te prilagodbu krvnog tlaka i tjelesne temperature.

Testiranja obavljena u laboratoriju na stanicama ljudske kože, fibroblastima i keratinocitima (najbrojnijim stanicama epidermisa i folikula dlake, odgovornima za sintezu keratina koja se odvija u rožnatom sloju ili u stabljici dlake), pokazala su da su tijekom diurnalnog (dnevnog) ciklusa biološkog sata, ozljede zacjeljivale gotovo dvaput brže.

Rezultat studije bio je isti i u slučaju opeklina i njihova zarastanja. Istraživanje provedeno na 118 pacijenata s opeklinama je pokazalo da im je, ako su nastale tijekom noći, točnije između 20.00 i 8.00 sati, trebalo 60 posto više vremena da zacijele.

Nakon prosječno 28 dana takve su rane zacijelile u 95 posto slučajeva, u usporedbi sa samo 17 dana ako su opekline nastale između 8.00 i 20.00 sati, kazali su znanstvenici.

Glavni razlog bržeg zarastanja je puno brže premještanje stanica kože prema ozlijeđenom mjestu tijekom dana. U stanicama se brže proizvode proteini, koji imaju ključnu ulogu u zacjeljenju ozljede.

Treba napomenuti i da se rana "popravlja" vezivnim tkivom. Da bi zarasla, tijelo proizvodi veliku količinu kolagena koje obnavlja razderano ili oštećeno tkivo.



Ovce su u stanju prepoznati ljudska lica s fotografija


CAMBRIDGE - Ovce mogu prepoznati ljudska lica koja su već viđale na fotografijama i prije će odabrati sliku neke poznate nego nepoznate osobe, pokazalo je istraživanje znanstvenika s britanskog Cambridgea.

Ranije su studije pokazale da ovce mogu prepoznati druge pripadnike vlastite vrste i ljude koje poznaju, poput svojih pastira bez bilo kakvog prethodnog uvježbavanja.

Britanski su ih znanstvenici uspjeli uvježbati pokazujući im fotografije lica na kompjutorskim monitorima u posebno opremljenom toru.

Na jednoj je strani bila nepoznata osoba, a na drugoj jedna od četiriju poznatih osoba. Ovca je nagrađena hranom kada bi odabrala fotografiju slavne osobe njuškom prekinuvši infracrvenu zraku ispred pojedinog zaslona, koja bi oslobodila nagradu.

Znanstvenici su ih uvježbavali pokazujući im fotografije lica bivšega američkog predsjednika Baracaka Obame, glumca Jakea Gyllenhaala, glumice Emme Watson i BBC-jeve novinarke Fione Bruce.

Nakon vježbi, ovce su puno češće odabirale fotografije poznatih lica nego onih nepoznatih.

Dokaz je to da ovce imaju slične sposobnosti prepoznavanja lica poput primata.

Ustanovivši da ovce uspješno prepoznaju osobe s fotografija, znanstvenici su im postavili nov zadatak. Željeli su saznati mogu li identificirati iste osobe kad su im se fotografije prikazivale iz različitih kutova. Odgovor je bio pozitivan.

Glavna autorica studije, prof. Jenny Morton je objasnila da su "ona i kolege pokušali ustanoviti je li životinja sposobna obraditi dvodimenzionalni objekt kao osobu."

Znanstvenici ističu da bi ovakvo proučavanje sposobnosti ovaca da prepoznaju lica moglo biti značajno u istraživanju Huntingtonove bolesti i drugih poremećaja ljudskog mozga.




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus