11:51, 19. Rujan 2017

kultura...

Kultura 10. rujna 2017.

Objavljeno: 10.09.2017 u 03:20
Pregledano 50 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. rujna 2017.

ZAGREB, 10. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Dr. Jurčeviću nagrada za najbolju knjigu iz Domovinskog rata - "Heroji"

   
ZAGREB - Knjiga „Heroji“, povjesničara dr. Josipa Jurčevića, pobijedila je na ovogodišnjem Književno-publicističkom natječaju „Bili smo prvi kada je trebalo“ za najbolju knjigu na temu Domovinskog rata i stvaranja slobodne, neovisne hrvatske države, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) i Udruge branitelja Domovinskog rata „Zagrebački velesajam“.

 Nakladnik Jurčevićeve knjige "Heroji" je Dokumentacijsko informacijskog središta iz Zagreba, priopćili su u nedjelju organizatori natječaja.

 Na Književno-publicističku natječaj je pristiglo 18 djela, koja su objavljena od kolovoza prošle, do kolovoza ove godine, a najboljom je proglašena knjiga „Heroji“ povjesničara dr. Jurčevića.

 To je odlučio Prosudbeni sud u sastavu - Mladen Pavković, novinar i publicist te predsjednik udruge UHBDR91., Josip Palada, književnik i Željko Baća, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata „Zagrebački velesajam.
 
Jurčevićeva knjiga "donosi niz sudbina ljudi, koji su ratovali protiv srpskog i inog agresora tijekom Domovinskog rata, i za koje se može reći da su – heroji. Cilj knjige je i poticanje daljnjeg prikupljanja svjedočanstva mnogobrojnih hrvatskih heroja koji još samozatajno žive među nama, te poticanje istraživanja sudbina barem nekoliko tisuća heroja koji su poginuli na braniku Domovine", ističe se u obrazloženju nagrade.
 
Žiri je poglavito pohvalio i knjigu „…I pjesničkom riječju istina se brani“ - Antologija ratne/domoljubne lirike s oraško-šamačke bojišnice, u nakladi Centra za kulturu Orašje.
 
Književno-publicistički natječaj „Bili smo prvi kad je trebalo“ organizira se od 2000. godine, a lani je ova nagrada pripala dr. Andriji Hebrangu, ratnom ministru zdravstva i koordinatoru Ratnog saniteta OS RH, za knjigu „Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990.-1995.“.
 Svečana dodjela nagrade dr. Josipu Jurčeviću, koja se sastoji od prigodne plakete, bit će 27. rujna u dvorani „Brijuni“ na Zagrebačkom velesajmu, navodi u priopćenju Željko Baća iz Udruge branitelja Domovinskog rata "Zagrebački velesajam".
 

 

Više od 2.500 mališana u mimohodu Dječjih Vinkovačkih jeseni


VINKOVCI -
Više od 2.500 djece iz 58 dječjih folklornih skupina iz cijele Hrvatske prošlo je u nedjelju središtem Vinkovaca u mimohodu Dječjih Vinkovačkih jeseni koje se održavaju u sklopu 52. Vinkovačkih jeseni.

Mali fokloraši, odjeveni u narodne nošnje kraja iz kojeg dolaze, plesali su i pjevali praćeni mnogobrojnim posjetiteljima koji su pljeskom pozdravili svaki njihov nastup duž ulica i trgova.

Dječje Vinkovačke jeseni jedna su od najstarijih i temeljnih priredbi Vinkovačkih jeseni, utemeljene 1970. godine, samo četiri godine nakon održavanja prvih Vinkovačkih jeseni, manifestacije tradicijske kulture u sklopu koje će se do 17. rujna pod geslom "Ex Slavonija"  održati 60-tak foklornih, kulturnih, gospodarskih, zabavnih i sportskih priredbi.

Nakon mimohoda, na pozornici u šatoru Vinkovačkih jeseni u drugom dijelu Međužupanijske smotre dječjih foklornih skupina nastupit će 12 skupina iz Osječko- baranjske, Međimurske, Brodsko-posavske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Požeško-slavonske županije te Grada Zagreba.

 

Zatvoren 5. FALIŠ


ZAGREB - Peto izdanje Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) zatvoreno je u Šibeniku javnim interviewom s Philom Collinsom, engleskim umjetnikom, ljevičarem i aktivistom koji je govorio o svom posljednjem projektu kojim je kip Friedricha Engelsa iz Ukrajine prebacio u Manchester s ciljem da Engelsa 'vrati kući'. Umjetnik je kritizirao današnje britansko društvo, za koje kaže da je laboratorij za progon siromašnih.

Srušeni spomenik Engelsu, Collins je kupio i dopremio šleperom iz Ukrajine, a sve je dokumentirano i video dokumentarcem koji će biti prikazan na BBC-u u listopadu. Prevozeći kip prošao je kroz još jedno važno mjesto, njemački grad Wuppertal gdje je Engels rođen, a gdje je "za razliku od Manchestera proslavljen diljem grada".

„Želio sam napraviti projekt koji je razumljiv svima, ne nešto u muzeju izvan dosega javnosti, nego nešto što progovara o sjećanju, gubitku i zaboravu. Engels je figura za većinu ljudi, ima nešto u njemu što tjera ljude da ga vole, on je preko dana kapitalist zarađuje novac, a po noći je komunist. Engels je financirao Marxa, on je taj koji mu je omogućio da napiše djelo Kapital i završio ga i objavio", rekao je engleski umjetnik, imenjak popularnog pjevača Genesisa.

 Objasnio je kako je kipove tražio diljem bivšeg SSSR-a i traženo pronašao u Ukrajini. "S obzirom na antisovjetsku politiku, svi su kipovi uklanjani, porušeni i bačeni. U razgovoru s ljudima dosta ih je reklo da nisu znali što činiti sa njima, pa bi ih nakon rušenja skrivali,  jer kažu 'maknuli smo ih jer zakon traži, ali nikad se ne zna'. Većina je razumjela bit  mog projekta, uzeti porušeni kip i pronaći mu dom u Manchesteru“ kazao je Collins.


Britansko društvo je laboratorij za progon siromašnih

Osvrnuo se i na stanje u Velikoj Britaniji za koju kaže da je "laboratorij za progon siromašnih", tumačeći da je njegov interes za Engelsa generacijske prirode.

"Na ljude mojih godina utjecala je Margaret Thatcher koja je na jugu Britanije slavljena, a na sjeveru i u Škotskoj omražena. Osamdesetih godina provedene su podmukle mjere za onesposobljavanje socijalne države, a usporedbom Engelsove knjige Položaj radničke klase u Engleskoj iz 1844. i danas vidimo mnoge poveznice“, tvrdi Collins.

 
Priznati umjetnik kritizira lažnu sliku koju svijet ima o britanskom društvu.

„Ako pogledate što izvozimo to su zabava, glazba i televizija koje prikazuju aristokraciju i Harry Pottera.  Stvarnost je za većinu ugovor o djelu, tip ugovora u kojemu radnik ne zna radi li sutra. Serije koje se bave radničkom klasom nestale su sa ekrana Britanije, glazbenici ne pjevaju o događanjima na cesti, problemima, glazba nije socijalno osviještena, nego je laka i govori o romantici. Zabava je zamijenila vijesti i zato svojim projektima želim vratiti ideju o tome što je nekad bilo normalno i što je svakodnevna egzistencija o kojoj bi trebale govoriti vijesti“ poručio je Collins.

 Priznatog umjetnika intervjuirao je kolumnist Jurica Pavičić, istaknuvši kako se radi o jednom od najintrigantnijih britanskih umjetnika današnjice. Collinsov prvi umjetnički video nastao je 1999. za Kosovske krize, potom je 2002. putovao u Bagdad gdje je netom prije početka Iračkog rata snimio tzv. Baghdad Screen Tests. Njegov najpoznatiji rad je They Shoot Horses iz 2004. snimljen s devet Palestinaca u Ramali.  Njegov posljednji rad je "povratak" statue Friedricha Engelsa iz Ukrajine u Manchester.

 Posljednjeg dana FALIŠ-a, u subotu, predstavljena je knjiga 'Staljinove ubojice, Tito i Krleža' Borisa Rašete, te održan okrugli stol  'Da li je ljevici dopušteno vladati?' koji su zaokružili četverodnevni program 5. Festivala alternative i ljevice koji je protekao u znaku obilježavanja stogodišnjice Oktobarske revolucije.



Film "Oslobađajuće i ugodno" otvorilo 22. Splitski filmski festival


SPLIT - U splitskom kinu Karaman u subotu navečer premijerno je prikazan prvi film na 22. Splitskom filmskom festivalu/Međunarodnom festivalu novog filma, "Mrtve ribe" poznatog hrvatskog redatelja Kristijana Milića,  a nakon projekcije  svečano je otvoren festival te je prikazan film "Oslobađajuće i ugodno" redatelja Jun Genga iz Hong Konga.

U sklopu Festivala jučer je u Multimedijalnom kulturnom centru gdje je otvorena izložba AR/VR SCULPTURE njujorškog umjetnika G.H. Hovagimyana.

 Filmovi su podijeljeni na Konkurenciju dugometražnog i Konkurenciju kratkometražnog filma, Forum, Next door, Frame extended, Hrvatski film, Hommage i Nove medije, a festivalskom temom u posebnom dijelu programa bave se radionice i predavanja.

 U konkurenciji dugometražnog filma prikazat će se film Kazema Mollaiea "Kupal", Sanala Kumar Sasidharana "Sexy durga", Virgila Widricha "Noć od 1000 sati/Die nacht der 1000 stunden", Moa Hyun-shina "Crkva nacionalne slave/Kukkwanggyohoeh", Juna Genga "Slobodno i lako/Qing song jia yu kuai", Igora Bezinovića "Kratki izlet", Andrésa Goteira "Dhogs" i Michela Lipkesa "Čudno, ali istinito/Extrano pero verdadero".

 U konkurenciji kratkometražnog filma će se prikazati 33 filma redatelja iz Hrvatske, Francuske, Nizozemske, SAD- a, Velike Britanije, Finske, Grčke, Meksika, Italije, Njemačke, Austrije, Japana i drugih zemalja svijeta.

  U Forumu će se prikazati filmovi Rahula Jaina "Strojevi/Machines", Zayne Akyol "Gulistan-zemlja ruža/Gulistan-land of roses", Guida Hendrikxa "Stranger in paradise", Pabla Escota "Uništavaš svoje carstvo/Ruinas tu reino", te Tommasa Cotroneia "Blood and the moon". Segment Next door na programu nudi Toma Lassa i njegov film "Ružan i slijep/Blind & hasslich", Nagayamu Tadashija "Putovanje kornjače/Tohatsu no tabi", Haritza Zubillaga "Stakleni lijes/El atud de cristal" i Dericka Cabridoa "Purgatoryo".

 "Mrtve ribe" Kristijana Milića, snimljen u samo 24 sata, te "Fuck off I love you" Anđela Jurkasa su u konkurenciji hrvatskog dugometražnog filma, dok će u kratkometražnom svoje filmove publici predstaviti Sara Kern "Sretno orlo!", Viktor Zahtila "After party", Mate Ugrin "U međuvremenu", Tonči Bakotin "M. Ocean", Igor Dropuljić "Behemont", te Goran Škofić "Na plaži".

 Filmski segment Hommage je posvećen Werneru Nekesu, pa će se prikazati njegov dugometražni film "Dan slikara."

 U spomen na Toma Gotovca publika će moći vidjeti kratki videozapis "Usputne priče – Božji prst" Željka Radivoja. U znak sjećanja na karizmatičnog filmskog autora, intelektualca i umjetnika Festival ove godine uvodi nagradu "Ivan Martinac", a biti će dodijeljena hrvatskim autorima za kreativno i inovativno korištenje filmskog jezika u čijem izričaju dominira upotreba specifičnih, filmsko-izražajnih sredstava ostvarivih samo u mediju pokretnih slika.

U posebnom dijelu programa članica žirija konkurencije dugometražnog filma Caroline Chomienne održat će predavanje o filmskoj režiji, a britanski redatelj George Barber predavanje "Gruba stvarnost/Poetska stvarnost".

 Splitska fotografkinja Ana Peraica govorit će o selfijima kao izvješćima nesigurne stvarnosti.

 U žiriju konkurencije dugometražnog filma su francuska producentica Caroline Chomienne, redatelj Hrvoje Hribar i britanski umjetnik, te redatelj Matthew Noel-Tod. U žiriju kratkometražnog filma su filmski kritičar Duško Dimitrovski, nizozemska umjetnica i producentica Merel Mirage, kao i dramatičar Ivan Vidić.

Splitski filmski festival traje do 16. rujna.

 

Nagrada Festivala povijesnoga dokumentarnog filma poljskom „Dodir anđela" Mareka T. Pawłowskog


RIJEKA –  Velika nagrada 1. Međunarodnog festivala povijesnoga dokumentarnog filma - History Film Festivala, za najbolji film u cjelini u subotu je u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku dodijeljena poljskom filmu o gluhom slikaru Henryku Schoenkeru, koji se vraća u rodni Auschwitz  "Touch of an Angel" ("Dodir anđela")) Mareka Tomasza Pawłowskog.

 Po ocjeni stručnog žirija, najbolji režiser je Marek T. Pawlovski, a najbolji scenarist Klaus Stanjek, za scenarij filma "Sounds from the Fog" ("Zvukovi iz magle").

 Nagradu za najbolju fotografiju dobio je snimatelj Jacek Januszyk za „Touch of an Angel“, a nagradu za najbolju montažu Rob Ruzic za "League of Exotique Dancers“ ("Ligu egzotičnih plesača").

 Nagrada za najbolju glazbu pripala je Francku Marchalu za glazbu u filmu „D-Day: Normandy 1944.“ ("D-Dan: Normandija 1944."),  a nagradu za najbolju produkciju dobili su Catherine Bainbridge, Christina Fon, Linda Ludwick i Lisa M. Roth za film „Rumble: The Indians Who Rocked the World“ (Tutnjava: Indijanci koji su ljuljali svijet).

 Najbolji televizijski film je „Oklahoma City“, a najbolji nezavisni film  „Rumble: The Indians Who Rocked the World“.

 Nagradu publike dobio je „The forgoten massacre“ ("Zaboravljeni masakr") Mehdi Bekkara.

  Na 1. Međunarodnom festivalu povijesnoga dokumentarnog filma - History Film Festivalu u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku od 6. od 9. rujna prikazano je 28 filmova, od kojih četiri svjetske  i dvije europske premijere.
 U festivalskom žiriju bili su njemački povjesničar Reinhard Heydenreuter, filmologinja iz Pariza Helena Fantl, filmski kritičar iz Niša Dejan Dabić, autor dokumentarnih filmova i televizijski urednik iz Zagreba Domagoj Božidar Burić i filmolog iz Rijeke Boris Ružić.



FSK – Gostovanje Igora Štiksa zaključilo zagrebački dio programa 5. Festivala svjetske književnosti


ZAGREB - Zagrebački program 5. izdanja Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture zaključilo je u subotu gostovanje u Zagrebu nagrađivanog hrvatskog književnika i znanstvenika s britanskom adresom Igora Štiksa, koji je u dvorani Mueller Kina Europe predstavio novi roman "Rezalište", svoje prvo prozno djelo nakon jedanaest godina stanke.

Festival se ove godine održao od 3. do 9. rujna paralelno u Zagrebu i Splitu. Goste posljednjeg zagrebačkog književnog programa pozdravio je programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

Zahvalio je svim književnim gostima kako zagrebačkog tako i splitskog dijela festivala, svim njegovim posjetiteljima "zbog kojih sve to i radimo", "malom ali učinkovitom" programskom timu, njegovom programskom odboru, volonterima, te pokroviteljima "bez kojih festivala ne bi ni bilo".

Najavljujući posljednjeg gosta posljednjeg ovogodišnjeg festivalskog programa, Serdarević je istaknuo kako je riječ o izuzetno cijenjenom autoru. Ove godine, kao prvo prozno djelo nakon jedanaest godina stanke, Fraktura je objavila Štiksov treći po redu, kratki roman "Rezalište", rekao je Serdarević.

Štiks je istaknuo kako nikada nije prestao pisati; u tih 11 godina stanke pisao je poeziju, napisao dvije drame, puno znanstvenih članaka, uredio niz knjiga, doktorirao.

Čitavo to vrijeme pratio ga je roman "Elijahova stolica", kojemu je popularnost dala "vlastiti život" i niz prijevoda na brojne svjetske jezike, što ga je često, kako je napomenulo, dovodilo u dvosmislenu poziciju.

"Moj je akademski rad prepoznat u akademskom svijetu, dok moj književni rad prate ljudi zainteresirani za književnost koje ne zanima akademski rad, što me je često dovodilo u poziciju da ne znam koju ulogu treba igrati", pojasnio je.

"Kako nisam pisao prozu, osjećao sam se pomalo kao uljez u čitavoj toj književnoj priči jer sam morao pratiti roman i jer su me doživljavali kao pisca, dok sam se ja zapravo bavio nekim drugim stvarima. No, danas se nakon 11 godina nalazim ponovno u ulozi pisca i jako sam uzbuđen", napomenuo je.

Igor Štiks (1977.) pisac je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu. Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti. Objavio je još dva nagrađivana romana, "Dvorac u Romagni" (2000.) i "Elijahova stolica" (2006.), prevedena na petnaest jezika.

Na engleskom kao petnaestom prevedenom jeziku, u izdanju Amason crossinga, knjiga "Elijahova stolica" (The Judgment of Richard Richter) u SAD-u se probila na prvo mjesto najprodavanijih knjiga Kindle storea u kategoriji povijesnih romana, te na sedmo mjesto ljestvice najprodavanijih knjiga, i to u samo mjesec dana od kad je 1. kolovoza uvrštena u prodaju najveće knjižare e-knjiga na svijetu.
Amazon crossing priprema i novo englesko izdanje Štiksovog prvijenca "Dvorac u Romagni.

Oba je romana u nas objavio nakladnik Fraktura, u čijem su izdanju izašli i Štiksov prvi dramski tekst "Brašno u venama" (2016.), esej "Pravo na pobunu" (2010.), koji supotpisuje sa Srećkom Horvatom, zbornik "Dobro došli u pustinju postsocijalizma" (2015.), publicistička knjiga "Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj" (2016.), kao i knjiga pjesama "Povijest poplave" (2008.).


Stari sukobi nikad ne stare

Njegov kratki roman "Rezalište" najavljen je kao napeta i zanimljiva obiteljska povijest opterećena politikom 20. i 21. stoljeća, u kojoj se autor spajajući tragediju i humor bavi emocijama i nemogućnošću da se prošlost i osobe iz vlastitih života izrežu škarama.

"Stari sukobi nikada ne stare; oni žive zauvijek s nama – vrijeme tu ništa ne mijenja, ono je za ljude iz romana ponovno počelo teći kada su se nakon 25 godina svi zajedno vratili za isti stol. No, ni oni više nisu isti ljudi, a ono što je ključno je da oni prvo pokušavaju jednim drugima ispričati ono što se dogodilo za što nisu ranije imali priliku", rekao je pisac.

Priča se odvija tijekom jedne obiteljske večere u nekom malom balkanskom gradu, gdje se nakon dugo godina za istim stolom okuplja odavno po svijetu raštrkana obitelj bake Nadije i djeda Klementa. Vodeći čitatelja od aperitiva, predjela, glavnog jela do deserta, kolača i digestiva, Štiks je napravio neku vrstu 'obiteljskog jelovnika' povijesti jedne obitelji.

Knjiga je objavljena nakon 11 godina stanke a nastala je na temelju dramskog teksta i istoimene predstave "Brašno u venama", koju je na scenu Sarajevskog ratnog teatra 2015. postavio Boris Liješević. Na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH tekst je dobio nagradu za najbolji tekst. Liješević je u beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu režirao i predstavu po romanu "Elijahova stolica", koja je osvojila Grand Prix BITEF-a 2011.

Pisac je istaknuo kako mu se u početku činilo da jedna takva priča, koja se događa tijekom jedne večeri za jednim stolom, mora biti uobličena isključivo kao drama: "Pitanje je zapravo gdje nastaje priča, i koju će formu ta priča na kraju imati", rekao je.


Književnost ima iscjeliteljsku moć

Ideju je dobio, kako je kazao, jer su upravo obiteljska okupljanja često takva da se na njima nad jelom i pićem raspravljaju i pretresaju iskustva i stavovi.

Takve ga teme zanimaju jer i sam pripada generaciji koja je još uvijek donekle opterećena vremenom naših djedova i baka, velikim temama starijih generacija, s čime su mlađe generacije relativno neopterećene.

"Ja sam bio sam u različitim statusima, kao čovjek bez državljanstva, izbjeglica bez papira. To mi je pokazalo moć kategorizacije ljudi, pokušao sam to razumjeti na akademski način naći odgovore na to, dokaze", pojasnio je.

No, samo mu književnost omogućuje "da u partikularnom izlazi u univerzalnom": "Samo mi je ona dala moć da prikažem ono što sam sam osjećao u svojem životu".

"Književnost je bila moja prva ljubav. Nisam bio dijete koje je puno čitalo, počeo sam čitati s 13-14 godina kada se sve oko mene rasipalo i rasturalo i kad je svijet odraslih postao u potpunosti nerazumljiv a sve ono što je bilo prije nije moglo objasniti sve ono što se događa", otkrio je pisac.

"Književnost me na neki način spasila od tog ludila koje je bilo oko nas dok smo mi nekako pokušavali živjeti normalno. Sada kada o tome razmišljam, s distancom od 25 godina, uhvati me strah. Književnost mi je otvorila mogućnost kreativnosti kao mjesto gdje je moguće pronaći mjesto za dovođenje u red svijeta oko mene", dodao je.


Roman sagrađen na ožiljcima

Fokus je romana na muškarcima iz obitelji – najstariji sin Vladimir, koji je otišao u SAD i njegov sin David; sin Igor koji je ratni reporter, pa čak i pradjed Oskar, mladi austrougarski vojnik koji je iskusio Oktobarsku revoluciju da bi na koncu skončao u logoru, zbog nečiste krvi, za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Štiks je istaknuo se on i u životu i sa svojim likovima poistovjećuje sa starijom generacijom, a ne onom koja bi trebala biti po godinama bliže njemu.

Dok se predstava zove "Brašno u venama", što se odnosi na ono što se nalazi unutar nas, što je drugima nevidljivo "a stalno čini da nam krv teže kola i da nam srce može stati i da ne možemo disati", roman je naslovljen "Rezalište" jer se odnosi na izvanjsko, na ono što se odražava i ostavlja vidljive rezove i ožiljke na ljudskom tijelu, "a svaki ožiljak nosi priču koja gradi taj roman".

"Rezalište također ima veze i s formom jer su fragmenti izrezani, i kao metafora života, ali također ima veze i s pokušajem da prekrajamo vlastitu povijest", istaknuo je pisac.

Tribina sa Štiksom privukla je u Kino Europu veliku čitateljsku publiku, a kraj festivalskih događanja okrunio je veliki festivalski rođendanski tulum i koncert grupe Memories Can't Wait.

Splitski dio festivalskog programa zaključilo je gostovanje u Gradskoj knjižnici Marka Marulića književnice i urednice Marine Vujčić, s kojom je razgovor vodio Nebojša Lujanović.



Na krapinskom Festivalu predsjednica Grabar Kitarović i ministrica Obuljen Koržinek


KRAPINA – U Krapini je u subotu održana završna večer 52. Festivala kajkavskih popevki, koji se održava u sklopu Tjedna kajkavske kulture, a festival su posjetile predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koje su ocijenile da je ovaj festival puno više od tradicijske kulture.

 Nakon sinoćnje retrospektivne večeri, u subotu su na Festivalu kajkavske popovke izvedene  nove skladbe.

 U izjavi novinarima predsjednica Grabar Kitarović rekla je kako je redoviti gost na toj zagorskoj kulturnoj manifestaciji, premda ne dolazi često u Zagorje koliko bi željela. Dodala je da joj je sam krapinski Festival 'prirastao srcu', istaknuvši da on 'nema samo regionalni karakter nego je oduvijek imao domovinski karakter'.

 Vezano za hrvatsku tradicijsku kulturu napomenula je da svaki dio Hrvatske treba njegovati svoj izvorni dijalekt, odnosno da se moraju njegovati svi izvorni oblici hrvatskog jezika. Zaključila je i da "svi zajedno moramo poraditi na tome da naša djeca nastave tu tradiciju".

  Predsjednica Republike na novinarske upite rekla je i da su joj od kajkavskih popevki među dražima  "Suza za zagorske brege" te "Došel bum doma, sel si bum pod brajde".

  Ministrica kulture Obulje Koržinek ocijenila je da je krapinski Festival puno više od same tradicijske kulture.

  "Tradicijsku kulturu znamo vezati uz amaterski izričaj, a ovdje se zapravo, kroz različite oblike kulture i umjetnosti, njeguje ne samo jezik, ne samo povijest, nego se zapravo donosi veliki doprinos suvremenom hrvatskom stvaralaštvu na kajkavskom narječju", naglasila je ministrica kulture.

 Izrazila je zadovoljstvo što krapinski Festival kajkavskih popovki privlači umjetnike i stvaratelje koji nisu samo iz ovog kraja, a koji pronalaze izazove stvarajući na "tom divnom kajkavskom jeziku", dodala je ministrica Obuljen Koržinek.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Šerif s Floride pozvao vlasnike vatrenog oružja da ne pucaju u Irmu


MIAMI - Šerif s Floride pozvao je  stanovnike da ne pucaju iz vatrenog oružja u uragan Irmu, a upozorenje je bio prisiljen objaviti pošto su desetci tisuća ljudi izrazili spremnost na tako bizaran način obračunati se s vremenskom nepogodom.

Više od 53.000 ljudi prijavilo se na Facebooku kao dragovoljci pod naslovom "Pucajte u uragan Irma", a još 25.000 drugih iskazalo je nakanu da se pridruže akciji.

"Pokažimo Irmi da ćemo mi prvi povući okidač", napisali su organizatori.

"Ništa na svijetu ne može slomiti duh Floride" i "Strijelci, ne dajte se", neke su od poruka strijelaca spremnih pokazati Irmi zube.

Smrtonosna superoluja koja je protutnjala Karibima na svom šestodnevnom pohodu u nedjelju je već stigla na otočje Florida Keys te će se proširiti na Floridu gdje su vlasti pozvale na evakuaciju više od šest milijuna ljudi, gotovo trećinu stanovnika te savezne države.

Ryon Edwards, jedan od kreatora peticije "Pucajmo na uragan Irmu" rekao je za BBC: "Kombinacija stresa i dosade potaknula me je na takvu akciju".

“Tako velik odziv za mene je potpuno iznenađenje. Ni u snu nisam pomislio da bi to mogla postati neka vrsta lude zamisli veće od mene samoga".

Njegov poziv primorao je ured šerifa okruga Pasco da se oglasi na Twitteru i pozove vlasnike vatrenog oružja da ne pucaju u oluju.

"Da budemo jasni, NE PUCAJTE vatrenim oružjem u Irmu", napisao je šerif.
 


Mačke u japanskom vlaku radi podizanja svijesti o napuštenim životinjama


OGAKI - Udruga za zaštitu životinja i japanske željeznice udružili su se u nedjelju i u lokalni vlak unijeli 30 mačaka kako bi podigli svijest građana o napuštenim životinjama.

Životinje su se tako pridružile ljudima u vlaku u Ogakiju u središnjem Japanu od kojih su ih neki mazili, a drugi mirno uživali u ručku.

"Mislim da je ovaj događaj sjajan kako bi što više ljudi postalo svjesno problema mačaka lutalica", rekla je Mikiko Hayashi koja posjeduje dvije mačke koje su nekoć bile beskućnici.

Broj mačaka koje su dovedene u azile diljem Japana pao je 70 posto te iznosi 72.624 u 2016. godini, a 2014. bilo ih je 237.246.

Time je smanjen broj eutanaziranih mačaka s 238.929. iz 2004. na 45.574 u 2016.

U Japanu živi oko 9.8 milijuna mačaka.



Kolumbijci izradili papu od margarina


BOGOTA – Skupina slastičara iz hotela Tequendama u Bogoti pripremila je iznenađenje za papu Franju izradivši njegovu skulpturu od margarina, prenosi dpa.

Sedam kilograma teška skulptura izložena je u foajeu tog hotela koji služi kao medijski centar u vrijeme petodnevnog papinog posjeta toj južnoameričkoj državi.

Njezina izrada trajala je pet dana, a koristila se posebna vrsta margarina koja se ne topi toliko brzo, otkrila je 26-godišnja Natalia Galvis koja je uz pomoć triju kolega izradila tu skulpturu.

Slastičari tog hotela poznati su po izradi skulptura od margarina i čokolade, pogotovo u božićno vrijeme.

Ne zna se kako je papa reagirao na svoj kip, no Galvis ističe kako su svjesni da on sebe vidi kao papu siromašnih, te da bi zbog toga mogao kritizirati upotrebu jestivog proizvoda poput margarina, zbog čega će ga sačuvati u hladnjaku kako bi ga mogli koristiti za nove skulpture.



Egipatski arheolozi otkrili drevnu grobnicu u Luksoru


LUKSOR - Egipatski arheolozi otkrili su u južnom gradu Luksoru grobnicu zlatara iz 18. dinastije, posljednje u seriji nedavnih otkrića u zemlji, objavili su dužnosnici u subotu.

U grobnici su pronađeni sarkofag, mumije, nakit i drvene maske.

Artefakti uključuju i kip zlatara i njegove supruge, za koje se vjeruje da su živjeli prije više od 3500 godina.

Egipatski ministar za starine, Khaled al-Enany objavio je otkriće na arheološkom nalazištu na zapadnoj obali Nila u Luksoru, gradu slavnom po bogatstvu povijesnih spomenika.

U Egiptu je proteklih mjeseci otkrivena serija drevnih nalazišta.

U travnju je osam mumija pronađeno u grobnici u Luksoru, a mjesec dana ranije u Kairu je otkriven golemi kip koji navodo prikazuje kralja Psamtika iz 26. dinastije.

Egipat pokušava oživjeti turizam, ključni izvor nacionalnih prihoda. Ta je industrija u padu od 2011. i ustanka protiv dugogodišnjeg dikatatora Hosnija Mubaraka.



Nova krvna pretraga mogla bi pomoći "personalizaciji" imunoterapije za tumore


MADRID - Nova krvna pretraga farmaceutske tvrtke Roche i zaklade Medicine precizno mjeri broj mutacija u tumoru, čime bi se moglo predvidjeti koji pacijenti najbolje reagiraju na određene vrste imunoterapije.

Prvi podatci Rocheova testa kojim se određuje mutacijsko opterećenje tumora (TMB) objavljeni su u petak na kongresu Europskog društva medicinske onkologije (ESMO) u Madridu.

Postojeće imunoterapije daju određenu nadu pacijentima oboljelima od smrtonosnih tumora, ali djeluju samo kod nekih od njih.

Osim toga, uzimajući u obzir visoku cijenu i moguće štetne nuspojave, liječnici bi željeli imati pouzdaniji način kojim bi odredili pacijente s očekivanim najboljim učinkom takve vrste lječenja.

Istraživanje je pokazalo da tumori s više mutacija bolje reagiraju na imunoterapiju, kažu u Rocheu dodajući kako se nadaju da će njihov test poboljšati mjerenje TMB-a, posebno kada invazivne biopsije nisu izvedive. Takav krvni test u ovome trenutku ne postoji na tržištu.

"Biomarkeri nam neće samo pomoći u boljem razumijevanju imunobiologije, nego će nam pomoći da terapije prilagodimo ljudima koji bi od njih trebali imati najviše koristi", rekla je Sandra Horning, medicinska direktorica švicarske farmaceutske kompanije.

Roche trenutno razvija 20 imunoterapisjkih lijekova za devet vrsta tumora.



Tanzanija otkrila krađu dijamanata upućenih u Belgiju


DAR ES SALAAM – Tanzanijske vlasti prošlog su tjedna u najvećoj državnoj zračnoj luci zaplijenile pošiljku od gotovo 30 kilograma dijamanata, vrijednu oko 33,7 milijuna dolara, koja je trebala stići u Belgiju.

Dijamanti iz rudnika Mwadui trebali su biti poslani na obradu u Belgiju, no rudarska tvrtka Petra Diamonds prijavila je pošiljku na samo 14 kilograma, objavili su u subotu dužnosnici tanzanijske vlade.

"Dugo vremena nas okradaju. Sad smo došli do točke kad trebamo reći da je bilo dosta", rekao je Phillip Mpango, tanzanijski ministar financija.

Mpango je u zračnoj luci u prijestolnici Dar es Salaamu poručio kako će biti uhićeni svi oni koji su sudjelovali u vaganju i pripremi dijamanata za isporuku. Vrijednost dijamanata bila je procijenjena na 65 milijarda tanzanijskih šilinga, ali je deklarirana vrijednost na 33 milijarde.

Rudnik Mwadui u zajedničkom je vlasništvu tanzanijske vlade koja posjeduje četvrtinu, te tvrtke Petra Diamonds koja je 75-postotni vlasnik.

Tanzanijski predsjednik John Magufuli najavio je borbu protiv korupcije u rudarskom sektoru kao glavni prioritet svoje vlade.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus