15:46, 23. Listopad 2017

kultura...

Kultura 10. listopada 2017.

Objavljeno: 10.10.2017 u 07:04
Pregledano 56 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. listopada 2017.

ZAGREB, 10. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Otkrivena spomen-ploča autorima Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika

ZAGREB - Spomen-ploču Matice hrvatske, u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, njezinim poticateljima, piscima i potpisnicima otkrili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović i jezikoslovac Marko Samardžija u predvorju Matice hrvatske u Zagrebu.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je kako se ove godine navršilo 50 godina od objave "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". Nastala je, kako je naveo, u Matici hrvatskoj, potpisalo ju je 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, a objavljena je u tjedniku "Telegram" 17. ožujka 1967.

Po riječima prof. Samardžije, hrvatske su ustanove, pozivajući se na načelo suverenosti i jednakopravnosti zahtijevale ravnopravan položaj hrvatskoga jezika u Jugoslaviji, njegovu punu afirmaciju u svim životnim sferama, njegovo slobodno oblikovanje i funkcioniranje u skladu s hrvatskom jezičnom tradicijom.

Ocijenio je kako je Deklaracija uzbunila političke duhove u Jugoslaviji te napomenuo kako su njezini autori i potpisnici izrugivani na brojnim organiziranim skupovima, sudski gonjeni i kažnjavani.

Prošlo je pola stoljeća od toga vremena, istaknuo je dodavši kako je Hrvatska u međuvremenu postala samostalnom državom, a hrvatski jezik jedan od jezika Europske unije i jezik kojim se u hrvatskom društvu služimo kako je to i s drugim jezičnim standardima u drugim sredinama.

Sve se to dogodilo, naglasio je Samardžija, usprkos političkoj osudi i prešućivanju u narednim dvama desetljećima, a Deklaracija je sve do 1990. postojano i snažno utjecala na stanje svijesti u hrvatskoj jezičnoj zajednici u vezi s vlastitim jezikom.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967. s potpisima osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova. Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana prije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika (Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić, Vlatko Pavletić), a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim i druge ustanove: PEN–klub, Hrvatski centar, Hrvatsko filološko društvo, Odjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zadru, Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Katedra za povijest hrvatskog jezika i dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Katedra za jugoslavenske književnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru, Katedra za stariju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Katedra za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Institut za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Institut za nauku o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Staroslavenski institut u Zagrebu i Društvo književnih prevodilaca Hrvatske.



Nagrada zaklade HAZU Stipan Bilić-Prcić pjesnikinji Anki Žagar


ZAGREB - Pjesnikinja Anka Žagar dobitnica je Književne nagrade Stipana Bilća-Prcića za zbirku pjesama "Pjevaju razlike tihotapke", a nagradu je na svečanoj dodjeli u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti preuzeo Branko Čegec u ime nakladnika zbirke Meandarmedije.

U obrazloženju što ga je pročitao predsjednika Razreda za književnost HAZU akademik Pavao Pavličić ističe se kako je iskustvo jezika totalno i primjereno pobuni pjesnikinje Anke Žagar slovničkog pravogovora, kao i po otklanjanju svake književne regulative.

Ni semantički konkretizam sa svojim programom, ideologijom i sebi svojstvenim vitalizmom ne uspijeva je potpuno uvjeriti, tvrdi se u obrazloženju kako Žagar piše iz tjeskobe i zato što je pisanje tjeskoba.

Pred jezikom Anke Žagar, kako se navodi, nalazi se strah kao pred nekom nepoznatnom silom – kao djevojčica sa šibicama pred neprozirnim elementarnim počelom, zvala ga ona šumom ili morem, ili ga mislila kao tekst i strah pred ispisivim.

Nagradu su uručili predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU akademik Velimir Neidhard i ravnateljica Zaklade HAZU Marina Štancl.

Zbirku pjesama "Pjevaju razlike tihotapke" objavila je nakladna kuća Meandarmedia 2015. godine.

Anka Žagar rođena je u Zamostu u Gorskom Kotaru 1954. Diplomirala je jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je Goranova vijenca za poeziju 1994. godine.

Stipan Bilić-Prcić bio je pojedinačno najveći donator Zaklade HAZU od njezine obnove 1993. kojoj je 2008. donirao deset milijuna kuna i kuću u Zagrebu pod uvjetom da se nakon njegove smrti osnuje fond s njegovim imenom iz kojeg bi se svake godine dodjeljivala književna nagrada. Prvi dobitnik književne nagrade Stipan Bilić-Prcić je pjesnik, prozaik, dramatičar i kritičar Milko Valent za roman "Umjetne suze".



Počeo projekt promocije kulturne baštine Heritart vrijedan 300 tisuća eura


SPLIT - Europski projekt promocije kulturne baštine kroz izvedbene umjetnosti "Heritart", vrijedan 300 tisuća eura i u kojemu osim Hrvatske sudjeluju Italija, Španjolska i Rumunjska, predstavljen je u utorak u splitskom kazalištu.

Projekt Heritart počeo je u svibnju i trajat će do kraja 2019. godine, a podržala ga je Europska unija, rekla je voditeljica projekta Tanja Jadrešić. Projekt uključuje dva Heritart festivala - jedan koji se planira sljedeće ljeto u Hrvatskoj i Italiji te drugi u 2019. godini, koji će uključivati veliku koprodukciju i uključenje svih zemalja sudionica projekta.

"Cilj projekta nije samo kazališna produkcija na arheološkim lokalitetima nego šira zaštita i fokus na revitalizaciju baštinskih lokaliteta u svim zemljama sudionicama. Radi se i velika baza podataka o najboljim praksama korištenja već postojećih, ali i najboljim modelima upravljanja takvim lokalitetima koji će uključivati zaštitu i  stvaranje nove publike, te interesa za lokalitet. "Vrijednost projekta je 300 tisuća eura od čega je 60 posto financirano kroz potprogram Kultura u sklopu programa EU Creative Europe, dok ostalo ulažu sudionici projekta", istaknula je Jadrešić.

Irene Provaroni iz talijanske kulturne i produkcijske kuće iz Rima I Borghi istaknula je da će partneri u Heritart projektu raditi zajedno u radionicama i umjetničkim rezidencijama kako bi proizveli bazu podataka s najboljim praksama umjetničkog upravljanja na arheološkim lokalitetima, potom tri nacionalne i dvije međunarodne koprodukcije koje će se predstaviti na dva festivala.

Usto će se, nastavila je Provaroni, održati četiri trening radionice čiji će rezultati biti dostupni javnosti, te međunarodnu mrežu koja će nastaviti dijeliti prikupljeno znanje, distribuirati rezultate projekta i promovirati Heritart- ovu ideju kulturnog naslijeđa kao dobrobit i vrijednost za zajednicu.

U ime rumunjskog Nacionalnog instituta za istraživanja novinarima se obratila direktorica Carmen Croitoru rekavši da se radi o vrlo važnom projektu koji je u skladu s istraživanjima vezanim uz baštinska pitanja. Uloga tog instituta u projektu je edukacija što u institutu smatraju nužnim da bi se sačuvale sve vrijedne lokacije, ali i da se promovira nacionalna baština po cijeloj Europi.

Pročelnik Konzervatorskog odjela Split Radoslav Bužančić istaknuo je da je projekt zanimljiv jer pokušava problematizirati performanse i izvođenje kazališnih predstava u spomeničkoj baštini i to na mjestu na kojem postoji velika tradicija. "Ne samo HNK već i splitski ljetni festivali, ali i brojne filmske produkcije često su koristile prostor splitske spomeničke baštine i šireg okoliša za svoje projekte", podsjetio je Bužančić.

"Treba naglasiti iskustva Aide kroz golemi period na najteatralnijem dijelu ne samo Splita već i Mediterana, na mjestu koje je projektirano kao svojevrsna pozornica za ceremoniju carskog dvora. Upravo ti prostori, pa i splitska pjaca, te Voćni trg u prošlosti su bili scene na kojima su se izvodile predstave i davale su rezultate koji su značajni i važni za ovo istraživanje", kazao je Bužančić istaknuvši da postoje i problemi osjetljivosti tih arheoloških lokaliteta.



Hrvatski državni arhiv svečano obilježio Dan arhiva

 
ZAGREB - Otvorenjem izložbe i predavanjem o pioniru hrvatskog autorskog filma Oktavijanu Miletiću, Hrvatski državni arhiv (HDA) je u utorak proslavio svoj dan, a do subote, 14. listopada, otvorit će svoja vrata građanima za niz programa kojima im nastoji približiti arhivsku djelatnost i vrijednu baštinu o kojoj skrbi.

"Hrvatski državni arhiv je mjesto čuvanja kolektivne memorije i nacionalnog identiteta, temeljni kamen na koji se uvijek možemo pozvati", istaknuo je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva. 

Po njegovim riječima, Dan Hrvatskog državnog arhiva, koji se obilježava 10. listopada, na datum kada je 1913. arhivski materijal prenesen u zgradu na Marulićevom trgu, nije samo prilika da se javnost upozna s tom građom, nego još jedan način da se pokaže da je zadaća Arhiva da služi javnosti. 

Podsjetio je da HDA, kao središnja i matična arhivska ustanova, istražuje i čuva skoro 30 tisuća dužnih metara gradiva od 10. stoljeća do danas, koji su raspoređeni u skoro dvije tisuće arhivskih fondova i zbirki, a nastali radom hrvatskih državnih, kulturnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca. 

Čutura je najavio i aktivnu budućnost Arhiva, a prioriteti su izgradnja spremišta u Kerestincu, gdje bi se smjestilo deset tisuća dužnih metara gradiva, a ubuduće i više, uspostava digitalnih arhiva i afirmacija arhiva kao mjesta istraživačkog rada. "Jedan od glavnih ciljeva je unaprijediti usluge i sadržaje namijenjene korisnicima i posjetiteljima", naglasio je. 

Međunarodni projekt co:op (Community as opportunity - Zajednica kao prilika) koji je sa željom da uključi zajednicu u istraživanje arhivskog gradiva pokrenulo sedamnaest europskih ustanova, predstavio je njegov voditelj Ladislav Dobrica. 

Utemeljen na ideji da bi znanje dostupno u arhivima trebalo pridonijeti obrazovanju budućih naraštaja stručnjaka koji će raditi na očuvanju naše kulturne baštine, projekt nastoji povezati zajednicu s arhivima. Primjerice, učenici osnovnih i srednjih škola istražuju gradivo uz samostalno osmišljavanje dodatnih scenarija koji upotpunjuju posjet arhivima, a jedan od takvih filmova prikazan je i na današnjoj svečanosti. 

Dobrica je rekao i kako se zajednica i arhiva mogu povezati kroz Topoteke, galerije slika povezane s određenim zemljopisnim područjem, što omogućuje posjetiteljima pronalazak specifičnosti povezanih s određenim krajem i pristup gradivu koje se obično ne može pronaći u arhivima. 

Najavio je da će, uz redovite aktivnosti zajedničke svim partnerima, Hrvatski državni arhiv će organizirati završni festival projekta koji će se održati u studenome iduće godine.


Oktavijan Miletić u središtu ovogodišnjih događanja 

U središtu ovogodišnjih događanja vezanih uz Dan arhiva je doajen hrvatske filmske umjetnosti Oktavijan Miletić, kojemu se ove godine obilježava 115 godina rođenja i 30 godina od smrti. 

Tim povodom filmski arhivist Juraj Kukoč je održao predavanje "Oktavijan Miletić, pionir hrvatskog autorskog filma", a otvorena je i izložba "Oktavijan Miletić do Lisinskog", koja prikazuje njegov život do snimanja prvog hrvatskog zvučnog dugometražnog filma "Lisinski" 1944. godine.

Kukoč je objasnio zašto se Miletića naziva 'pionirom hrvatskog autorskog filma', iako je i prije njega u Hrvatskoj postojao solidan broj autora nijemog amaterskog filma. "Miletić sigurno nije prvi hrvatski redatelj ili snimatelj, no dobio je tu titulu jer je radio filmove u kojima se izrazito osjeća utjecaj njegove vizije i osobnosti", ustvrdio je.

Po Kukočevim riječima, dok su drugi samo bilježili stvarnost ili snimali po želji producenata, on je bio 'sam svoj majstor' i do njegove pojave nije bilo tako zaokruženog i ambicioznog opusa. 

"Već su njegovi raniji radovi imali prepoznatljiv autorski pečat i odražavali njegov pristup životu - humor, zaigranost i ironiju. Osobito je volio ismijavati dramatičnu ozbiljnost kakva je prikazivana u ostalim filmovima", napomenuo je. 
Miletićev život i rad predstavljeni su na izložbi u auli Arhiva, putem desetak panoa o njegovu životu od najranijeg djetinjstva, njegovih osobnih predmeta i filmske dokumentacije te filmske tehnike, s obzirom da je bio i veliki inovator. Izloženi su, među ostalim, kamera, stativ, trokut kolica za vožnju kamere, stolni laboratorij za razvoj filma, jedinstveni predmeti koje je on prilagođavao svojim potrebama, a nerijetko ih i u potpunosti sam izrađivao. 

"Izložbom smo posjetiteljima nastojali podjednako približiti Miletićev privatni i profesionalni život", rekla je Kristina Nosković, koja je s Kukočem autorica izložbe.


Do subote za građane razna događanja u Arhivu

Miletić će biti i u središtu predavanja "Oktavijan Miletić i filmski otpor kinematografiji Josepha Goebbelsa" Daniela Rafaelića, filmskog arhivista, kritičara i filmologa, ravnatelja Hrvatskog audio-vizualnog centra, koje će se održati u srijedu. 

Isti dan na programu je i monodrama "Mala poduzetnica u velikoj blokadi", nastala prema tekstu Romane Rožić, u režiji i izvedbi Ane Katulić.

Program Filmski četvrtak, u suradnji s Jugoslavenskom kinotekom prikazat će rijetko viđene Miletićeve namjenske filmove, uključivši cjelovitu verziju dokumentarca "Od Zagreba do Raba" (1937). Bit će tu i njegovi filmski žurnali "Zora magazin", te dokumentarac "Motorni voz" iz 1938.

U petak će se predstaviti hrvatsko izdanje "Priručnika za katalogizaciju pokretnih slika Međunarodne federacije filmskih arhiva".

Slavljenički program zaključit će u subotu Dan otvorenih vrata - uz prigodnu prodaju izdanja, replika i suvenira HDA, organizirat će se obilasci zgrade te Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Središnjeg fotolaboratorija, kao i stručno vodstvo izložbe o Miletiću te projekcije njegovih filmova. 

U okviru današnje svečanosti dodijeljeno je i petnaestak zahvalnica kojima se HDA odužuje darovateljima arhivskoga gradiva u proteklih godinu dana.



Na 13. Jazz Ex Tempore "Zvuci sjeverne tišine" sudjeluju gosti iz Norveške


OPATIJA - Na glazbenoj manifestaciji Jazz Ex Tempore, koja će se održati od 16. do 20. listopada u Opatiji i Zagrebu, sudjelovat će norveški glazbenici Maren Selvaag i Erlund Apneseth te domaći, lokalni glazbenici Elvis Stanić, Alba Nacinovich, Marko Lazarić i Vedran Ružić, a održat će se pod nazivom "Zvuci sjeverne tišine", najavljeno je na konferenciji za novinare u Opatiji u utorak.

Selvaag će svirati glasovir, Apneseth hardanger violinu, posebnu norvešku vrstu violine s više žica od klasične, Elvis Stanić harmoniku i gitaru, Lazarić bubnjeve, Ružić kontrabas a Alba Nacinovich će pjevati.

Pokretač i organizator manifestacije Elvis Stanić kazao je da se 13. izdanje Jazz Ex Tempore pripremalo dvije godine, tijekom kojih se pronalazilo glazbenike koji će odgovarati konceptu manifestacije. Zamišljeno je da glazbenici zajedno istražuju spoj tradicionalnih glazbenih izraza dvaju dijelova Europe, u jazz maniri. Tijekom tri dana u Opatiji će zajedno stvarati novu glazbu te je izvesti na koncertu u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner 19. listopada.

Prvi put u svom djelovanju Jazz Ex Tempore će se preseliti iz Opatije u Zagreb, i to posljednje večeri, 20. listopada. Tu će, zahvaljujući primanju na festival Jazz.hr, nastupiti u koncertnoj dvorani Blagoje Bersa Muzičke akademije.

Apneseth i Selvaag 17. i 18. listopada održat će večernje glazbene radionice u Villi Antonio te 20. listopada na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.

Stanić je istaknuo da se pri odabiru norveških glazbenika vodio idejom da to ne budu samo izvrsni jazz glazbenici nego i da se u svom djelovanju bave glazbenom tradicijom svog kraja. Hrvatski glazbenici će težište svog glazbenog doprinosa ovogodišnjem Jazz Ex Tempore staviti na glazbu hrvatskog priobalja i otoka, rekao je Stanić.



"(Ne)Prilagođen" nova premijera Istarskog narodnog kazališta


PULA - Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula kao svoju novu premijeru najavljuje, 28. listopada, monodramu "Ne)Prilagođen", autorski projekt glumca i redatelja Luke Mihovilovića nastao u suradnji s glumicom i redateljicom Geom Gojak.

Kako se ističe u najavi, riječ je o predstavi edukativnog karaktera koja, prikazujući život jednoga čovjeka od njegove najranije dobi pa do sazrijevanja, prati priču o različitosti.

"Svjedočeći njegovu odrastanju i građenju identiteta u odnosu na društvene i moralne vrijednosti, predstavla postavlja pitanje: Ima li u svijetu etiketa i predrasuda prilike za pojedinca sa svim njegovim različitostima?", stoji u najavi.

"Kao glavni motiv i pokretač neprilagođenosti istaknuta je seksualna orijentacija koja dovodi u pitanje socijalnu determiniranost lika, čiji životni put pratimo kroz predstavu", dodaje se.

Predstava ima za cilj svojim sadržajem i prikazom situacija iz različitih kutova gledanja - mišljenja, stavova društva, sustava, zakona i pojedinca - predstaviti problem diskriminacije i predrasuda te pružiti publici mogućnost za razumijevanje, prepoznavanje i time poštovanje različitosti.

"Ova predstava nastala je iz potrebe i vjerovanja da ignoriranjem tema koje su osjetljivije, koje nam predstavljaju tabu, širimo prostor neznanja, straha, predrasuda, odbijanja i diskriminacije", poručuje autorski tim.

Premijera predstave "(Ne)Prilagođen" održat će se 28. listopada na Maloj sceni Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula.



Izložba "Suvremena japanska grafika - 50 umjetnika" u Gliptoteci HAZU


ZAGREB - Izložba "Suvremena japanska grafika - 50 umjetnika", na kojoj će se u spoju modernog i drevnog predstaviti različiti naraštaji japanskih grafičara, otvara se u srijedu, 11. listopada u Gliptoteci HAZU.

"Izložba nas vodi na zanimljivo putovanje kroz stoljeća stvaranja s osvrtom na bogatu tradiciju drevne azijske kulture. Privilegij je i zadovoljstvo na jednom mjestu vidjeti tako veliku raznolikost tehnika i motiva japanskih umjetnika" , ustvrdio je u predgovoru izložbe Leon Zakrajšek, predsjednik međunarodnog komiteta Japan Print Association za europske projekte

Predstavit će se svi naraštaji grafičara od starijih i svjetski prepoznatih do najmlađe generacije koja je, iako inspirirana bogatom japanskom tradicijom drevne japanske tehnike drvoreza, u mnogočemu različita od starijih kolega, predstavnika originalnog jezika "japanske mokuhange" i inovativna je u trendovima izrade grafika.

Posjetitelji će imati priliku vidjeti sve danas poznate originalne grafičke tehnike, od kojih mnoge imaju korijene u drevnim, više od 200 godina starim tehnikama. Mnoge su se razvijale u likovnim pokretima kao što su Ukiyoe i Sosaku-hanga, razdobljima likovnog stvaralaštva koja su ostavila veliki trag u Japanu i u svjetskoj baštini grafičkog jezika.

"Spoj modernog i drevnog na jedinstven način daje nove rezultate bez sličnog primjera u povijesti umjetnosti, a koji su utjecali na svjetski razvoj i razumijevanje jezika grafičke umjetnosti, koji se sa stoljećima mijenja u nov likovni jezik", napomenuo je Zakrajšek.

Po njegovim riječima, jezik japanskih motiva se puno razlikuje od europskog i američkog jer uglavnom proizlazi iz izučavanja prirode i realizma.

Mlađi autori inspiraciju crpe više iz japanskog pop arta i jezika stripovskog stila Mange, umjetnici koji su studirali u Europi, najčešće u Francuskoj unose u tradicionalne motive apstrakciju, a mnogi japanski autori su poznati po kombiniranju zapadnih i istočnih principa u kreaciji i poruci autorskog rada s naglaskom na korištenju japanskog papira ručne izrade, koji je već sam po sebi umjetnički rad.

"Iskustvo drevnih majstora, poznavanje tradicionalnih tehnika i materijala te povremena suradnja više umjetnika na jednoj grafici je ono što japansku grafiku čini jedinstvenom", istaknuo je u predgovoru Zakrajšek.

U sklopu izložbe, 12. listopada, u Gliptoteci će se održati radionica japanskog drvoreza, a vodit će ju Teruo Isomi, predsjednik Japan Print Associationa i jedan od najpoznatijih japanskih grafičara današnjce.

Izložba će biti otvorena do 31. listopada.



HNK Šibenik otvara u srijedu 32. Gavelline večeri


ZAGREB - Festival 32. Gavelline večeri, koji u organizaciji i odabiru programskog vijeća Gradskog dramskog kazališta Gavelle tradicionalno u listopadu predstavlja zagrebačkoj publici presjek ponajboljih kazališnih ostvarenja protekle godine iz Hrvatske i regije otvorit će u srijedu 11. listopada Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku s predstavom "Ljepotica iz Leenanea" u režiji Dražena Ferenčine.

Festival do 21. listopada u kazalištu u Frankopanskoj, na sceni Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) te Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Zagreb, donosi deset predstava koje se natječu za festivalske nagrade te jednu izvan konkurencije, a uz splitski HNK, predstavit će se i kazališta iz Zagreba, Splita, Rijeke i Virovitice, te po jedna predstava iz Slovenije i Srbije.

U odabiru programskog vijeća koje su činili ravnatelj Gavelle Boris Svrtan te izvršna producentica Sonja Kovačić i glumac Hrvoje Klobučar, festivalski program ove godine donosi dominaciju suvremenog dramskog pisma, dinamičnog i polemičnog, vitalnog i angažiranog.

Predstava "Ljepotica iz Leenanea" suvremenog britanskog dramatičara Martina McDonagha u produkciji HNK-a Šibenik najavljena je kao vješto ispredena priča puna iznenađenja, u čijem je središtu duet majka-kći.

"Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. McDonagh prede priču vrlo oprezno i vrlo vješto, s mnogim iznenađenjima i mnogim neočekivanim obratima i zaokretima te s mnogim nagradama pažljivom slušatelju", stoji u najavi.

Igraju Biserka Ipša, Franka Klarić, Bojan Brajčić i Jakov Bilić.

Režiju potpisuje Dražen Ferenčina, drama se igra u prijevodu Lare Hölbling Matković, scenografiju potpisuje Branko Lovrić Caparin, a kostimografiju Sara Lovrić Caparin. Autor glazbe je Igor Karlić, oblikovatelj svjetla Josip Bakula a scenskog pokreta Alen Čelić.

Nakon predstave, u atriju kazališta, razgovor s umjetnicima moderirat će teatrologinja Mira Muhoberac i glumica Gavelle Martina Čvek.


Upečatljiv, uzbudljiv i umjetnički relevantan odgovor na stvarnost

U četvrtak 12. listopada u programu Gavellinih večeri gostuje Teatar &TD s predstavom "Magic Evening" Anice Tomić i Jelene Kovačić, a dan kasnije, u petak 13. listopada domaćin GDK Gavella izvest će na Sceni 121 svoju predstavu "Tesla Anonimous", autora teksta i redatelja Filipa Šovagovića.

Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka predstavit će se zagrebačkoj publici u subotu 14. listopada s Moliereovim "Mizantropom" u režiji Igora Vuka Torbice.

U nedjelju 15. listopada u sklopu 32. Gavellinih večeri igrat će "Črna mati zemla" Zagrebačkog kazališta mladih koju je po nagrađivanu romanu Kristiana Novaka u dramatizaciji Tomislava Zajeca režirala Dora Ruždjak Podolski. Predstava igra u matičnom kazalištu.

Beogradski Atelje 212 gostovat će na festivalu u ponedjeljak, 16. listopada s predstavom "Moja ti" Olge Dimitrijević u režiji Aleksandre Milavić Dejvis, koja se bavi problemom starosne, ideološke i seksualne, te rodne diskriminacije.

Slijedi, u utorak 17. listopada predstava "Ustav Republike Hrvatske", kazališna inačica istoimenog vrlo popularnog filma Rajka Grlića u dramaturškoj adaptaciji Željke Udovičić Pleština i režiji Vinka Brešana nastala u produkciji zagrebačkog Satiričkog kazališta Kerempuh.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u programu gostuje s predstavom "Ljudi od voska" po dramskom predlošku Mate Matišića i u režiji Janusza Kice, koja igra na pozornici HNK-a Zagreb u srijedu 18. listopada, a dan kasnije, 19. listopada, HNK Split će u Gavelli izvesti predstavu "Šest lica traži autora" koju je po antologijskoj drami Luigija Pirandella režirala Olja Lozica.

Iduća predstava u konkurenciji festivala je, u petak 20. listopada, Euripidova "Medeja" redatelja Olivera Frljića u produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor, a festival će u subotu 21. listopada, nakon svečanog proglašenja pobjednika  32. Gavellinih večeri i dodjele nagrada, zatvoriti Kazalište Virovitica s predstavom "2:14 H" Davida Paqueta u režiji Roberta Raponje, koja će igrati izvan službene konkurencije.

O festivalskim će laureatima ove godine odlučivati žiri u sastavu Ivana Buljan Legati, Sebastijan Horvat i Damir Karakaš.

"Gavelline večeri su, tradicionalno, festival koji gledateljima nudi okupljena najbolja ostvarenja dramske produkcije hrvatskih kazališnih kuća u protekloj sezoni, obogaćena s nekoliko predstava – vrhunaca repertoara teatara iz susjednih nam država", ističe se u obrazloženju programskog vijeća.

"Tako je i ove godine, pa su i za 32. Gavelline večeri odabrane one predstave naših kazališnih kuća, prisnažene jednom predstavom iz Slovenije, odnosno Srbije, koje na upečatljiv, uzbudljiv i umjetnički relevantan način odgovaraju na stvarnost u koju smo uronjeni, pružajući užitak gledanja i obraćajući se publici kao suautoru kazališnog čina", poručuje se.


IZ SVIJETA - (ZNANOST, ZANIMLJIVOSTI, KUKTURA)


Cijepljenje trudnica - zaštita za majku i za dijete


BERLIN - Trudnice se trebaju cijepiti protiv gripe prije trudnoće ili nakon prvoga tromjesečja trudnoće, jer cjepivo predstavlja zaštitu od virusa za majku i za nerođeno dijete, preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije

"Antitijela se prenose na nerođeno dijete", a štite ga i nakon rođenja, podsjeća dr. Christian Albring, predsjednik njemačke Udruge ginekologa.

Imunosni sustav novorođenčeta nije u stanju obraniti se od virusa, a cjepivo protiv gripe može spriječiti komplikacije, poput primjerice upale pluća i sličnih oboljenja, koja se mogu razviti nakon što se tek rođena beba zarazi virusom.

Znanstvenici su ustanovili da cijepljene trudnice imaju znatno niži rizik od prijevremenog (<37 tjedana) porođaja, kao i od male porođajne težine (<2500 kg) djeteta. Slični su rezultati bili i pošto su u obzir uzeti čimbenici poput majčine dobi, indeksa tjelesne mase prije trudnoće, pušenja i spola djeteta.

"Cijepljenje trudnica protiv gripe predstavlja dobrobit za majku, ali i prenatalne benefite za fetus te pruža i postnatalnu zaštitu putem transplacentarno prenesenih antitijela", tvrde njemački ginekolozi.

Najveća stopa cijepljenja postiže se kada cijepljenje preporuči liječnik koji kontrolira trudnoću i kada se cijepljenje provede na razini antenatalne skrbi.

Cjepivo protiv gripe u nekim situacijama može spriječiti preuranjeni porođaj. "U slučaju postojećih problema, kao što su prijevremene kontrakcije, zaraza virusom gripe može rezultirati prijevremenim porodom", upozorava Abring.

U prvome tromjesečju trudnoće cijepe se obično samo trudnice s bolestima koje se mogu pogoršati, poput astme.



Ortoreksija - opsesivna preokupacija zdravom prehranom šteti zdravlju

 
TOULOUSE - Velika većina nutricionista, liječnika i zdravstvenih radnika reći će vam da potpuno izbacivanje određenih namirnica iz prehrane, uz iznimku netolerancije na njih, može štetiti zdravlju, piše Independent.

I unatoč tomu što je u zadnje vrijeme zamijećen odmak od takozvanog "clean eatinga'' (jesti čisto), brojni ljudi i dalje nastoje konzumirati bezglutenske proizvode, nerafinirani šećer, izbjegavaju meso, mliječne proizvode i svu procesuiranu hranu, bez obzira na to što na njih nisu alergični.

No kada takav način zdrave prehrane preraste u opsesiju, nazivamo ga ortoreksijom (ortorexia nerviosa), poremećajem u prehrani koji podrazumijeva pretjeranu preokupaciju zdravom prehranom i izbjegavanjem one koja se smatra nezdravom.

Pojam je prvi put 1990. upotrijebio liječnik Steven Bratman.

Kao što je anoreksija strah da se osoba ne udeblja, ortoreksija je strah od toga da osoba jede namirnice zbog kojih neće biti zdrava.

Dobro je promovirati zdravu prehranu, ali u tome ne treba pretjerati. Zdrava prehrana podrazumijeva umjerenost u hrani, a ne opsjednutost njome.

Profesor psihologije na Sveučilištu Toulouse, Patrick Denoux kaže da je pojedinac koji boluje od ortoreksije "sputan nizom pravila koja nameće samom sebi".

Pritom se nerijetko socijalno izolira, preskačući društvene događaje na kojima je u opasnosti da dođe u napast i pojede, primjerice, pržene krumpiriće.

Pariška nutricionistica Sophie Ortega upozorava da "clean eating" utječe na manjak vitamina B12 u organizmu, a njega ima u jajima, mliječnim proizvodima, mesu i ribi.

Ortoreksija još nije bolest evidentirana u medicini poput anoreksije ili bulimije, podsjeća psihijatar Alain Perroud, uz objašnjenje da je "više riječ o fobiji", nego o poremećaju u prehrani. Poput ostalih vrsta fobija i ova se može liječiti kognitivno-bihevioralnom terapijom.

 

Alkoholičari su i oni "koji samo vole popiti"


LONDON - Stoljećima se u svijetu gradi pozitivan odnos prema konzumiranju alkoholnih pića i uvijek postoji dobar razlog da se nečemu ili nekome "nazdravi", a alkoholičarima se smatraju osobe koje, čim ustanu iz kreveta "nagnu votku iz boce", no psihijatri podsjećaju kako zaboravljamo na takozvane funcionalne alkoholičare.

Pojašnjavaju da je riječ o socijalno neupadljivim ljudima koji radno i obiteljski funkcioniraju zadovoljavajuće, a nerijetko i više nego zadovoljavajuće. Neposredna ih okolina ne percipira kao pijance već kao ljude "koji vole popiti".

Takve osobe obično piju u određenim prigodama, no nakon njih "ne znaju za sebe od količine popijenog alkohola". Postoje i oni drugi koji šest večeri tjedno redovito piju po čašu ili dvije vina. Jedne i druge možemo ubrojiti u funkcionalne alkoholičare.

Kao društvo pijemo previše, a alkohol je stoljećima udomaćena legalna droga zapadnog čovječanstva, smatra britanski psihijatar dr. Iqbal Mohiuddi i dodaje da su brojke u porastu.

On tvrdi da se u zapadnom svijetu već stoljećima gradi pozitivan odnos prema konzumiranju alkoholnih pića kao i tolerantan odnos prema prekomjernom pijenju i socijalno neupadljivim funkcionalnim alkoholičarima pa je zagovaranje opće apstinencije od ispijanja alkohola u potpunosti nerealno, no zagovaranje umjerenog ispijanja je korisno.

U Velikoj Britaniji najviše piju osobe u dobi između 55 i 74 godine, a najmanje piju tinejdžeri i mladi ljudi.

Dr. Mohiuddin procjenjuje da se čak polovina pacijenata koji su kod njega potražili pomoć u liječenju od ovisnosti o alkoholu ne uklapa u stereotipe.

"Većinom je riječ o osobama koji imaju vrlo visoke prihode, koji rade u Cityju, medijima ili PR-industriji, među njima ima liječnika, stomatologa i odvjetnika, a u njihovim društvenim krugovima gotovo je obveza napiti se", kazao je za portal Healthista.

"Već godinama naporno rade i redovito piju, no u određenom trenutku počinju osjećati fizičke simptome poput mučnine nakon jutarnjeg buđenja. Sve više tvrtki postaje svjesno činjenice da njihovi zaposlenici piju i na radnom mjestu te ih nerijetko šalju na detoksikaciju", kaže Mohiuddin.

Dodaje da funkcionalni alkoholičari obično obavljaju sve svoje dužnosti bez problema unatoč omamljenosti alkoholom, a najčešće poriču da puno piju.

U stvarnosti, gotovo tri četvrtine alkoholičara čine funkcionalni alkoholičari.

Američka književnica Caroline Knapp, bivša alkoholičarka i autorica bestselera "Opijanje - Ljubavna priča" napisala je kako su "pijane propalice i beskućnici samo iznimke" dok većina alkoholičara izvanredno funkcionira u većini oblika svojega života, svoj alkoholizam uspješno skriva i odbija sagledati bezbrojne načine na koje je alkohol pogubno djeluje na njihov život.  

 

Papa Franjo uskoro će komunicirati s astronautima ISS-a


VATIKAN - Papa Franjo uskoro će biti još bliže Bogu kada 26. listopada bude komunicirao sa svemirom, odnosno s astronautima Međunarodne svemirske postaje, prenose mediji.

Vatikan je u izvijestio da će Papa nazvati postaju u četvrtak 26. listopada oko 17.00 sati po mjesnom vremenu, ne objavivši pojedinosti.

Poznato je da Franjo podupire rad Papinske akademije znanosti, u kojoj se redovito sastaju znanstvenici iz cijeloga svijeta kako bi razmijenili mišljenja i stajališta o raznim gorućim pitanjima, poput klimatskih promjena.

Aktualnu šestočlanu posadu ISS-a čine troje Amerikanaca, dvoje ruskih državljana i jedan Talijan.

ISS kruži oko Zemlje na visini od oko 354.000 km.

Prvi Papa u povijesti koji je telefonirao u svemir bio je Benedikt XVI. koji je to učinio 4. svibnja 2011.



Berlusconi Putinu za rođendan poklonio unikatnu navlaku za poplun


MOSKVA - Ruskome predsjedniku Vladimiru Putinu zacijelo nije lako odabrati rođendanski poklon koji će ga obradovati, no bivši talijanski premijer i veliki Putinov prijatelj Silvio Berlusconi jamačno ga je ugodno iznenadio unikatnom navlakom za poplun s izvezenim motivom novinske fotografije dvojice čelnika na kojoj se srdačno rukuju.

Berlusconi je u Soči doputovao još u subotu kako bi Putinu uručio poseban poklon te s njim i njegovom obitelji te bliskim prijateljima proslavio 65. rođendan, piše Tass.

U pozadini unikatne navlake prikazane su najveće turističke atrakcije Italije i Rusije, bazilika svetog Vasilija Blaženog i rimskog Koloseja. Corriere della Sera u nedjelju je napisao da je za izradu unikatne navlake trebalo oko šest sati.

Glasnogovornik Kremlja je na pitanje novinara kako je ruski predsjednik reagirao na poklon, odgovorio da mu nije poznato.

Putin i Berlusconi godinama njeguju blisko prijateljstvo. Prvi su se put susreli na sKUPU G8 2001. u Ženevi te se otad često sastaju na raznim službenim događanjima na kojima redovito iskazuju veliko poštovanje prema zemljama iz kojih dolaze, ali se i osobno dobro slažu.

Navodno je Berlusconijev tematski poklon odgovor na onaj Putinov od prije deset godina. Riječ je o bračnoj postelji na kojoj je bivši talijanski premijer navodno spavao s Patriziom D'Addario, prostitutkom koja je napisala knjigu "Prava istina najpoznatije escort dame na svijetu" u kojoj spominje i Berlusconija.



Melania poručila Ivani Trump da se ne predstavlja kao prva dama

 
WASHINGTON - Supruga Donalda Trumpa, Melania poručila je njegovoj bivšoj supruzi Ivani da svoje bračno iskustvo s aktualnim američkim predsjednikom ne koristi za vlastitu promIDŽBU.

Melania je reagirala na interview Ivane Trump za mrežu ABC koja je, predstavljajući svoju knjigu "Raising Trump" govorila o zajedničkom životu s Donaldom, nazvavši sebe pritom prvom damom.

"Imam izravan telefonski broj Bijele kuće, ali ga ne želim nazivati jer je ondje Melania", rekla je Ivana, Trumpova prva supruga u razdoblju od 1977. do 1999. Dodala je da ne želi poticati ničiju ljubomoru.

"Jer.... zapravo sam ja prva supruga Donalda Trumpa. Ok? Ja sam prva dama, ok?", rekla je Ivana u emisiji "Good Morning America".

Na tu njezinu izjavu reagirala je aktualna prva dama preko svoje glasnogovornice.

"Gospođa Trump od Bijele je kuće napravila dom za sina Barrona i predsjednika. Melania voli živjeti u Washingtonu i počašćena je ulogom prve dame SAD-a. Svoju titulu kani koristiti kako bi pomogla djeci, a ne kako bi povećala tiražu neke knjige. Izjava predsjednikove bivše supruge samo je oblik privlačenja pozornosti na sebe", stoji u propćenju koje je potpisala Stephanie Grisham.

Ivana Trump je među ostalim kazala i da je u odličnim odnosima s Donaldom s kojim se redovito čuje. Tvrdi da je upravo ona  bivšega supruga nagovorila da napravi profil na Twitteru.

Navodno ju je na pisanje knjige potaknulo ponašanje njihove zajedničke djece Donalda Jr,. Erice i Ivanke za vrijeme Donaldove predsjedničke kampanje.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus