23:30, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 10. lipnja 2017.

Objavljeno: 10.06.2017 u 13:02
Pregledano 163 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 10. lipnja 2017.

ZAGREB, 10. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Animafest: Grand Prix "Noćnoj ptici" i "Crvenoj kornjači"

ZAGREB - Grand Prix ovogodišnjeg Animafesta u kratkometražnoj konkurenciji osvojila je slovensko-hrvatska koprodukcija "Noćna ptica" Špele Čadež, a u dugometražnoj "Crvena kornjača" nizozemskog redatelja Mihaela Dudoka de Witta, objavljeno je u subotu navečer na  dodjeli nagrada u kinu Europa, kojom je završilo 27. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma.

Nagrada Zlatni Zagreb za kreativnost i inovativno umjetničko postignuće dodijeljena je Jonathanu Vinelu za film "Martin plače", Nagrada Zlatko Grgić za najbolji prvi film napravljen izvan obrazovne institucije otišla je švedsko-estonskom filmu "Amalimbo" Juana Pabla Libossarta, dok je Nagradu publike osvojio film "Ježeva kuća" Eve Cvijanović.

Najbolji film Hrvatskog natjecanja je "Manivald" Chintis Lundgren, najbolji site-specific animirani rad prikazan na medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti je "Vožnja na posao" Paula Fletchera, a najboljim je na Natjecanju filmova za djecu proglašen britanski film "Ostaviti trag" Christine Susanne Nerland.

Ovogodišnje, 27. izdanje Svjetskog festivala animiranog filma – Animafesta u proteklih je sedam dana u natjecateljskim i popratnim programima predstavilo tristotinjak filmova iz cijelog svijeta, a održalo se na dvadesetak lokacija diljem grada. Posljednju večer festivala u kinu Europa prikazan je izbor nagrađenih filmova s ovogodišnjeg izdanja.



Riječko Ljetno Art-kino počinje premijerom dokumentarnog filma "Pijane ulice"


RIJEKA – Program riječkog Ljetnog Art-kina počinje u srijedu, 14. lipnja kad će biti premijera dokumentarnog filma Marina Lukanovića "Pijana ulica", a do 30. srpnja u "Kinu pod zvijezdama" bit će, po najavama iz Art-kina, održana ukupno 43 filmska programa.

U programu se očekuju i gostovanja Animafesta, Pula Film Festivala, Motovun Film Festivala te Festivala mediteranskog filma Split, a najavljene su i reprize ovogodišnjih filmskih uspješnica te brojni novi filmski naslovi.

Program Ljetnog Art-kina održava u dvorištu Samostana Gospe Lurdske, a u slučaju lošeg vremena u velikoj dvorani Art-kina.

Film o Jedrarskoj ulici, koja je lokalno poznatija kao „Pijana ulica“, je novi film redatelja Marina Lukanovića, nastao u Filmaktivovoj produkciji. U njemu je mala, neugledna i jedva vidljiva uličica u samom središtu Rijeke, koju brojni smatraju prolazom, a ne ulicom, poprište gradskih događanja, mjesto gdje se miješaju odvjetnici i ribari,  kulturnjaci i nogometaši u penziji, stari Fiumani i novopridošli Riječani, alkoholičari i mala djeca.  U toj ulici je živo, sve pršti od smijeha, glazbe, svađe, trgovanja, pjesme, od ranog jutra do kasne večeri, u njoj je srž mediteranskog duha Rijeke, žive energije, jakih emocija, velikih kontrasta sabijenih u uskom prostoru,stoji u najavi filma..

Lukanović je film snimio s Anom Jurčić, montažerka je Marta Batinić, glazbu je skladao Marjan Nećak, sliku je obradio Aleks Katunar, a zvuk Daniel Žuvela.



U ZKM-u premijerno izvedena predstava "Radnice u gladovanju"


ZAGREB - Predstava "Radnice u gladovanju" u režiji Olje Lozica, premijerno izvedena u petak u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), izvedbeni je projekt temeljen na autorskom tekstu Gorana Ferčeca nastao kao hibrid socijalne drame i glazbene pasije u čijem je središtu tragedija radništva kao kolateralne žrtve društvenih pretvorbi.

Socijalna drama dramskog pisca Gorana Ferčeca, nastala po narudžbi kazališnog kolektiva fringe ensemble iz Bonna i praizvedena u Leipzigu 2014., autorov je odgovor na degradaciju radništva i propast sustava rada u kasnom kapitalizmu nadahnut sudbinom radnica tvornice Kamensko u Zagrebu.

Iako konkretno tematizira njihov osmodnevni očajnički štrajk glađu kojim su se 2010. pokušale izboriti za svoja radnička prava, Ferčecov je tekst zapravo posveta svim radnicama koje više ne rade, u prvom redu njegovoj vlastitoj majci-radnici, koja je u pretvorbama prelaska na kapitalizam završila na burzi rada kao otpadni materijal socijalističkog samoupravljanja.

Sve to, i svoje motive i priču svoje majke, autor iznosi u uvodnom dijelu predstave, tekstu ukoričenom u Ferčecovoj zbirci eseja "Priručnik za jučer" pod naslovom "Radnici izlaze iz tvornice", a koji glumac Adrian Pezdirc realizira kao neku vrstu monološkog predavanja o arhetipskoj majci-radnici koju je socijalističko beznađe spriječilo u posjedovanju ikakve životne ambicije osim one za golo preživljavanje, da bi joj beznađe kapitalizma gotovo oduzelo mogućnost da uopće preživi.

Želeći priču o radnicama uzdići na univerzalnu razinu, pisac je tekst strukturirao po uzoru na glazbenu pasiju 'Muka po Mateju' Johanna Sebastiana Bacha, aplicirajući prikaz zadnjih dana Isusova života na zemlji i njegovog razapinjanja na križ na besperspektivnost borbe za radnička prava u kasnom kapitalizmu, gdje radnika na kraju puta ionako čekaju samo metaforkički križ i smrt.

Transponirajući muku pojedinca na muku kolektiva, Ferčec kreira neku vrstu socijalne pasije u kojoj arhetipska borba potlačenih za vlastita prava postaje svevremenska priča o borbi dobra i zla.

Mada od početka jasno daje do znanja da je djelo inspirirano osobnim motivima, kao i duboko usađenim osjećajem moralne odgovornosti da se ne okreće glavu od patnje drugih, Ferčec tu priču u tekstu iznosi gotovo faktografski, prikazujući kronologiju tragedije jednog sustava čije su kolateralne žrtve nevini ljudi.

Predstava se otvara na peti dan štrajka. Radnice – utjelovljuju ih Hrvojka Begović, Dora Polić Vitez, Anđela Ramljak, Urša Raukar, Doris Šarić Kukuljica, Lucija Šerbedžija i Marica Vidušić – nalazimo na nekoj vrsti uzdignute platforme u središtu pozornice uokvirene jedva naznačenim zidom tvornice u pozadini, gdje svoje uloge igraju s patosom grčke tragedije.

Tako se i kreću, poput zbunjenog kora izgubljenih duša, kojemu je suprotstavljen zbor muškaraca (Petar Leventić, Danijel Ljuboja,Maro Martinović, Adrian Pezdirc  i Damir Šaban) – simbola bespoštednosti kapitalističkog sustava u kojemu život pojedinca vrijedi onoliko koliko iznosi njegova financijska moć.

U glazbenom oblikovanju Katarine Ranković, ritmično se izmjenjuje zbor borbenih glasova žena-radnica s pjevnim dionicama muškoga odgovora, koji im, u raznim glazbenim oblicima od kojih je najefektniji onaj koji imitira klapsku pjesmu, u osnovi poručuje: "Nikog nije briga! Gladuju i drugi!".

One su očajne, ponosne, ali i gladne, pa ponekad glad prevlada ponos, ponekad ponos uspije nadvladati slabost, a ponekad očaj preplavi sve druge emocije.

Obučene u bezlične haljine u kojima njihova tijela gube obrise ženskosti, pa i ljudskosti, one polako tonu u konfuziju kojoj je fiziološki uzrok glad, a koja se na metaforičkoj razini odnosi na košmar svijeta u kojemu su se našle, za čije uvjete nisu pripremljene, i u kojemu se ne snalaze.

Ukoliko nešto ne poduzmemo, taj će se košmar preliti na čitav svijet, poručuje predstava, a kako bi to moglo izgledati demonstrira scenografsko rješenje Stefana Katunara, koje radnicama naglo izmiče tlo pod nogama, pa se one odjednom nađu zarobljene na pokretnom dijelu platoa, gdje izgubljeno teturaju, udarane vjetrovima sudbine, kao na nekoj vrsti splavi.

Dok one hvataju ravnotežu, polako se podiže golemi zid od zelenog bršljana koji pokriva čitavu pozadinu pozornice. Zid se trese, radnice se ljuljaju, gledatelje od tog efekta hvata blaga vrtoglavica.

Vrtoglavica je ono što ta predstava, koja je zapravo manifest o radničkim pravima uobličen u oratorij očajnika, i nastoji izazvati dok, kako sam Ferčec poručuje, "danas prelazi u sutra, koje je odavno postalo jučer".



Otvoreno 50. Križevačko veliko spravišče


KRIŽEVCI - Novoizabrani gradonačelnik Križevaca Mario Rajn otvorio je u petak navečer 50. Križevačko veliko spravišče, tradicionalnu spelanciju po Križevačkim štatutima, utemeljenoj na pučkoj predaji o pomirbi križevačkih purgera i križevačkih šljivara.

Rajn je na tri dana gradske ključeve predao varoškom sucu Stjepanu Palijanu i njegovoj sviti iz Križevaca i Kalnika koju predvodi kalnički kaštelan Stjepan Vrhovec. Predstavu u tri čina režirao je Adam Končić, a glume amateri iz Križevaca i Kalnika. Večeras je održana predstava "Snoboki", u subotu navečer bit će "Svati", a nedjeljna je naslovljena "Ponovo svađa".

Varoški sudac je na otvaranju zahvalio svima koji su u proteklih pet desetljeća utkali sebe u organizaciju najstarije turističko kulturne i zabavne priredbe u ovom dijelu Hrvatske.

Jubilarno Spravišče održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.



Počelo 14. virovitičko kazališno ljeto


ZAGREB - Premijernom izvedbom predstave "Nori krtica Martin" autora i redatelja Damira Mađarića u izvedbi Draška Zidara, nastalom u suradnji Kazališta Virovitica i Kazališta Oberon iz Koprivnice, u petak je počelo 14. virovitičko kazališno ljeto.

"Nori krtica Martin" je drama lika okruženog nedaćama, kroz koju se zrcali njegova osobna povijest - snovi, čežnje, ludosti i bjesovi, očaj i gnjev zbog nepravde koju doživljava i kojoj je nemoćan oduprijeti se, a kada to učini, strada.

"U drami pratimo njegov uspon, pad i propast. Predstava je sočna - tužna, zabavna i smiješna – sve ono što život inače nosi. Tekst je nastajao dugo, imao je nekoliko varijanti, a kada sam ga završio dao sam ga Drašku Zidaru, on je pristao i to je bila dobitna kombinacija", izjavio je nakon premijere autor teksta i redatelj Damir Mađarić.

Na kazališnom ljetu tijekom lipnja bit će odigrano osam predstava: "Shakespeare pir" Kazališta Virovitica i Gradskog kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca, "Naš razred" Umjetničke akademije iz Osijeka, "Starost/Alzheimer caffe" Studija za suvremeni ples u suradnji s Plesnom mrežom, "Zoološka priča" HNK Osijek, "U babinom gnijezdu" Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci, "Srečkovići" Teatra susret iz Splita i "Floramonija" Gradska kazališta Požega.

"U suradnji s Turističkom zajednicom Grada Virovitice i ove godine sezonu u Kazalištu Virovitica završavamo revijom odabranih predstava hrvatskih kazališta. Publika je Kazališno ljeto odlično prihvatila pa se gotovo sve predstave igraju pred punom dvoranom", kaže ravnatelj Kazališta  Virovitica Miran Hajoš.



Na vRIsku predstavljen roman Guida Snela "Batler gospodina Lugosija"

 
RIJEKA -  U programu „Književnost između egzila i azila“ u petak je na 10. riječkom sajmu knjiga i festivalu autora „vRIsak“ predstavljen nizozemski pisac mlađe generacije Guido Snel i njegov roman "Batler gospodina Lugosija".

Guido Snel (1972.) prevoditelj je i profesor europske književnosti na Sveučilištu u Amsterdamu. U središtu njegova zanimanja su umjetnost i književnost nastale tijekom rata u Bosni i Hercegovini, višejezičnost i kulturna raznolikost. Na nizozemski je preveo djela Miloša Crnjanskog, Daše Drndić, Miroslava Krleže, Semezdina Mehmedinovića i Igora Štiksa. Roman "Batler gospodina Lugosija" temelji se na njegovu iskustvu iz druge polovice 90-ih kada je radio kao prevoditelj na haaškom sudu, a zadatak mu je bio čitanje svjedočanstva o ratnim zločinima u Mostaru.

"Batler gospodina Lugosija" je, kako je rečeno, roman o ratu, ratnom ludilu, besmislu i posljedicama. Donosi složenu sliku Bosne posljednjih desetljeća, potresnu ljubavnu priču i bol preživjelih junaka. Nizozemac Dorn prevoditelj je na haaškom sudu. Jedne hladne večeri svojim starim autom udario je Bosanca Nermina. Povezavši ga do aerodroma, Dorn shvati da se radi o zaštićenom svjedoku koji je tog jutra dao iskaz na suđenju Nevenu S. zvanom Štuka, optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene 1993. nad muslimanskim stanovništvom gradića Mosta na jugu Bosne. U sudnici je Nermin privukao Dornovu pozornost jer je odbacivši status zaštićenog svjedoka apelirao na sud da pokuša pronaći njegovu djevojku Jasminu, koja je netragom nestala u ratnom vihoru. Slučajni susret na haaškoj ulici postaje početak neobičnog odnosa u kojem Dorn polako ulazi u Nerminov život, i pokušavajući ga rekonstruirati. odlazi u Bosnu u pustolovinu svog života.

Snel je ispričao da je nakon srednje škole znao da će se baviti književnošću, ali kako, nije znao, pa je naposljetku završio na slavistici. Rekao je da je u to vrijeme bilo veliko zanimanje za pisce iz bivše Jugoslavije, da su tada mnogi upisivali slavistiku te da je tako nastao i jedan njegov veliki prevodilački projekt o Krleži.

Govoreći o romanu "Batler gospodina Lugosija", Snel je rekao da ratni zločinac nije glavni lik, nego da su glavni likovi gubitnici. Nemoguće je dobro pisati o nečemu ako ne znaš detalje i stvarnost, radio sam na haškom sudu i dobro upoznao jedan slučaj, rekao je naglasivši da nije siguran je li napisao dobar roman, ali da ga je morao napisati kako bi se oslobodio tog tereta.

Upitan o dvostrukoj ulozi pisca i prevoditelja, kazao je da jako postati prevodilac, kada osoba ima književne ambicije, jer se tako nauči i kako se dobro piše.

„vRisak“ završava sutra, a jučer je u programu "U fokusu" predstavljen novi, treći roman Ivice Prtenjače "Tiho rušenje".



HAZU: Izložba Zbirka narodne medicine produžuje se do 30. kolovoza


ZAGREB - Zbog velikog zanimanja javnosti, izložba "Muzejski vremeplov: Zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvoga hrvatskog muzeja medicine", koja je otvorena 12. travnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), posjetiteljima će biti otvorena do 31. kolovoza, izvijestili su u subotu iz HAZU.

 Izložbu je organizirao Hrvatski muzej medicine i farmacije, a autorice su upraviteljica Muzeja Silvija Brkić Midžić i zamjenica voditelja Muzeja Stella Fatović-Ferenčić. Na izložbi je predstavljena Zbirka narodne medicine koja je od 1944. do 1946. pripadala Muzeju za povijest zdravstva u sklopu Hrvatskog liječničkog zbora.

 Riječ je o 323 predmeta, koji su raspoređeni po tematskim cjelinama, pa tako prikazuje pribor za puštanje krvi, narodne kirurške instrumente, narodne lijekove mineralnog, biljnog i životinjskog podrijetla, ali i nakit za zaštitu od bolesti i uroka, kršćanske zavjetne predmete: medaljice, svete sličice, zavjetne darove, kršćanske i muslimanske zapisi te fotografije na temu narodne medicine.

 Predmeti potječu od 18. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća, pretežno su s područja kontinentalne Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uglavnom iz okolice Bihaća, Banja Luke, Dervente i Tuzle.

 Zbirka narodne medicine Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU vrijedna je kao spomen na nastojanja starijih generacija hrvatskih liječnika i povjesničara medicine za uspostavljanje muzeja medicine, te kao planski prikupljena i sačuvana narodna medicinska baština.

 Tom izložbom Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU pridružio se obilježavanju stote godišnjice osnutka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

Zatvoriti slučaj Romana Polanskog

LOS ANGELES - Samantha Geimer, koju je Roman Polanski silovao kada je imala 13 godina, svjedočila je u petak u korist redatelja na sudu u Los Angelesu i molila sudca da zatvori taj 40 godina star predmet. Molim vas da razmotrite rješenje tog predmeta bez zatvaranja 83-godišnjeg muškaraca, rekla je Samantha Geimer sudcu Vrhovnog suda Los Angelesa, Scottu Gordonu. "Ne govorim u ime Romana, već u ime pravde", rekla je.

"Molim vas da to učinite za mene, iz samilosti prema meni", dodala je. Geimer je već ranije rekla da je oprostila Polanskom i da želi zaključiti tu aferu iz 1977. godine. Polanski, je  optužen da je drogirao Samanthu Geimer kada je imala 13 godina i silovao je u vili Jacka Nicholsona u Los Angelesu 1977. On je  1978. pobjegao u Francusku uvjeren da mu prijeti teška kazna. Nije se vraćao u Sjedinjene Države gdje mu prijeti zatvor.



Umro glumac Adam West, prvi Batman


LOS ANGELES - Američki glumac Adam West, prvi glumac koji je na televiziji glumio superheroja Batmana sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, umro je u petak u dobi od 88 godina od leukemije, objavila je u subotu njegova obitelj na Facebooku.

Unatoč tome što se stotinama puta pojavio na televiziji i što mu je karijera trajala više od 60 godina, Westa, rođenog 19. rujna 1928. u Walla Walli, u državi Washington, publika će najviše pamtiti po dvije godine koje je proveo u koži čovjeka-šišmiša, od 1966. do 1968., snimivši 120 epizoda serije. Batmana je glumio i u dugometražnom filmu snimljenom 1966.

Njegov posljednji projekt također je animirani film "Batman vs Two-Face", u kojem je posudio svoj glas, a koji bi trebao biti objavljen idućih mjeseci.

Pravim imenom William West Anderson, glumac je uvijek blagonaklono gledao na tu ulogu i redovito sudjelovao na konvencijama za Batmanove fanove, gdje je bio omiljen gost.

Osam filmova o Batmanu snimljenih od 1989., sa sve spektakularnijim specijalnim efektima, nije mu nimalo naškodilo.

"Imao sam sreće i bio sam ustrajan", rekao je u razgovoru 2013. govoreći o svojoj glumačkoj karijeri.



WWF: Obdukcija kitova iz Sredozemnog mora pokazuje alarmantnu količinu mikroplastike

 
RIM - Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) izvijestila je kako je njezino novo istraživanje koje uključuje obdukciju kitova iz Sredozemnog mora pokazalo alarmantnu količinu mikroplastike u tim životinjama.

Na Svjetski dan oceana i u povodu prve UN-ove konferencije o oceanima, koja je održana u New Yorku (SAD), u WWF-u kažu kako su otkrili "nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu". Ta svjetska organizacija za zaštitu prirode novim je istraživanjem pokazala utjecaj onečišćenja plastikom na sjeverozapadnom dijelu Sredozemnog mora.

"Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca (tri vrste kitova) koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagosu; najvećemu zaštićenom području na Mediteranu, između Italije, Francuske i otoka Sardinije", navodi WWF i dodaje da stoji iza osnutka tog utočišta 2002. godine te da posljednjih sedamnaest godina proučava i štiti kitove koji se ondje razmnožavaju. Također ističe kako rezultati tog istraživanja pokazuju stupanj onečišćenja plastikom izvan granica spomenutog utočišta u Sredozemnom moru.

"Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenata plastike, a obično se nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kabelima, lakovima, lijekovima, bojama itd. Ti se spojevi nalaze i u kozmetici, npr. lakovima za nokte ili kosu te u parfemima. Prosječna koncentracija DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 μg/kg (mikrograma po kilogramu), a smatra se da je ona visoka kad je iznad 300 μg/kg", ističe u priopćenju WWF te dodaje kako su ftalati toksični za ljude i životinje, s mogućim štetnim posljedicama na plodnost i razvoj fetusa. Vjeruje se da uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas se u svijetu proizvodi tri milijuna tona ftalata na godinu.

"Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje", rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF-u Adria.

Istaknuo je kako je Sredozemno more "ugušeno bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora". U povodu Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala te da učine više u prikupljanju i recikliranju plastičnog otpada, poručio je Prvan.

U WWF-u ističu kako plastični otpad "raste izvan kontrole", svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93 posto potrošački otpad. Gotovo 269.000 tona plastičnog otpada pluta oceanima i morima, a sastoji se od 5000 milijarda čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u čestice manje od pet milimetara, nazvane mikroplastikom, koja se razgrađuje i po nekoliko stoljeća.

Sredozemno more klasificira se kao šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, a procjenjuje se da njime pluta između 1000 i 3000 tona plastike, i prosječno 115.000 čestica mikroplastike po četvornome kilometru, ističe WWF u priopćenju.

Navodi kako WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj tih projekata, kako ističe, jest održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji.

"Od lipnja 2016. radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavoga gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva", ističe u priopćenju WWF.


 

 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus