20:20, 22. Svibanj 2018

kultura...

Kultura 1. veljače 2018.

Objavljeno: 01.02.2018 u 08:28
Pregledano 344 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 1. veljače 2018.

ZAGREB, 1. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Predstavljena monografija "Zborna crkva svetog Vlaha u Dubrovniku"


DUBROVNIK - Monografija "Zborna crkva svetog Vlaha u Dubrovniku" predstavljena je u četvrtak navečer u Dubrovniku, a na više od 450 stranica  predstavljeni su rezultati novih znanstvenih istraživanja i dosad nepoznate činjenice o nastanku, izgradnji i opremanju te crkve, kao i ranijoj kasnosrednjovjekovnoj crkvi na istom mjestu.

  Urednica te jedna od autora monografije Katarina Horvat-Levaj iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu istaknula je kako se ta monografija nadovezuje na niz monografija koji je počeo s Crkvom svete Katarine u Zagrebu, a nastavio  s dubrovačkom katedralom.

„Svi smo sretni i zadovoljni  monografijom koja je rezultat suradnje Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i istraživača iz Dubrovnika. Utemeljena je na novim terenskim i arhivskim istraživanjima. Većina stručnjaka je već ranije bila uključena u istraživanje crkve, a nekoliko je potpuno novih istraživača rekla je Katarina Horvat Levaj.  Dodala je da je trebalo oko godinu i pol dana intenzivnog rada , a da  je "osim znanstvenih radova, koji donose nove spoznaje i o crkvi i o njezinoj bogatoj opremi, velik trud  uložen u izgled monografije“.

 „Interesantne su nove spoznaje, a to je atraktivno prikazano, o ranijoj kasnosrednjovjekovnoj crkvi, koja je temeljem arhivskih i arheoloških istraživanja izrađena u 3D modelu rekonstrukcije. Također, zanimljiva je valorizacije crkve u kontekstu dubrovačke i venecijanske arhitekture. Zaključak je da nastaje u ključnom trenutku u Veneciji, kad kasni barok prelazi u neopaladijanizam, a opet je posebno prilagođena dubrovačkoj sredini“, rekla je Horvat Levaj.

  Akademik Tonko Maroević rekao je kako monografija donosi mnoge nove rezultate koji potvrđuju da je Crkva svetog Vlahe remek djelo ravnopravno umjetninama vrhunske barokne razine kasnog baroka na razini europske umjetnosti

 „Monografija dokazuje da je Crkva svetog Vlaha, remek djelo Marina Gropellija te izvanredan izbor u ono vrijeme, najviša razina svoje epohe kroz komparativnu studiju s venecijanskim barokom ili barokom Furlanije, rekao je Maroević dodajući da su prikazani  vrhunski znanstveni rezultat.

  Uz knjigu o dubrovačkoj katedrali, monografija o Zbornoj crkvi sv. Vlahe je, kako je rekao Maroević,  "svojevrstan diptih, jedna se na drugu nadovezuju."

 Riječ je o umjetninama različitog tipa, jedan je rimski, a drugi mletački barok. Obje građevine su dale znak i biljeg Dubrovniku, koji je bez njih nezamisliv. Pritom je Sveti Vlaho još veći simbol, jer je poseban. Kroz gotovo tisuću godina urastao je u sudbinu grada i Dubrovačke Republike, kao i tradicije koja okuplja regiju“, izjavio je akademik Tonko Maroević.

Akademik Igor Fisković promociju monografije nazvao je 'svečanosti knjige u Dubrovniku, ali svečanosti spomeniku koji je svojom pojavnošću jedna velika svečanosti. „Izdefiniralo se 12 znanstvenika, od istraživača u dubrovačkim arhivima do vrhunskih analitičara spomenika. U svakom slučaju imamo zaokruženu cjelinu vrijednu svake pogodnosti“, rekao je Fisković.

 Izdavači monografije su Institut za povijest umjetnosti Zagreb, ArTresor, Dubrovačka biskupija te Zborna crkva svetog Vlaha, a autor fotografija je Paulo Mofardin.



Zagreb Design Week - puno novosti za peto izdanje


ZAGREB - Nekadašnji Tjedan dizajna Zagreb, najveće događanje u Hrvatskoj posvećeno dizajnu, od ove godine nosi ime Zagreb Design Week i za svoje je peto izdanje, što će se održati od 11. do 20. svibnja, pripremio niz novosti.

"Programi Zagreb Design Weeka bit će veći i raznovrsniji nego ikad", rekla je u četvrtak, na predstavljanju ovogodišnjeg izdanja Tina Marković, s Danielom Tomičićem direktorica festivala kojega je prošle godine posjetilo više od 25 tisuća ljudi. 

Tjedan posvećen dizajnu promijenio je svoje ime u englesku inačicu zbog efikasnije promocije domaćeg dizajna u svijetu.

Uz novo ime i vizualni identitet, koji potpisuje studio Šesnić&Turković, najveća novost festivala je njegova nova središnja lokacija - iz Laube se seli na dvije etaže u hali 5 Tehničkog muzeja Nikola Tesla. 

Daniel Tomičić je najavio da će jubilarno izdanje festivala trajati duže nego ranijih godina. "Posljednja tri dana proći će u znaku sajma umjetnosti Art Zagreb koji se prvi put otvara u okviru Tjedna, a cilj mu je oživljavanje tržišta umjetnosti u Hrvatskoj", napomenuo je. 

Festival će se održati na temu "Suvremeno/Svevremeno" kojom se, napominju organizatori, na zanimljiv i kreativan način propituje trajanje dizajnerskih rješenja - od klasika dizajna koji su uvijek aktualni do dizajna koji je nestao ubrzo po nastanku.

Taj dualni karakter dizajna propitivat će se izložbom hrvatskih dizajnera, a najbolje radove nagradit će međunarodni žiri.

Uobičajeno Tjedan donosi brojne izložbe, predavanja, radionice, panele i filmske projekcije na temu dizajna, a market će i ove godine ugostiti pedesetak dizajnera i tvrtki koji će posjetiteljima ponuditi svoje proizvode, od mode do namještaja.

Dosadašnja četiri izdanja festivala svojim su aktivnostima obuhvatila cijeli grad, a ove se godine očekuje rekordan broj partnerskih lokacija - prošle godine bilo ih je 39, a ove bi ih trebalo biti čak pedeset.

Kao kulminacija festivala najavljena je Noć dizajna 18. svibnja, kada će se na tim lokacijama organizirati razna događanja.  

Zagreb Design Week organizira Scuderia Zagreb u suradnji s Gradom Zagrebom, Turističkom zajednicom grada Zagreba i partnerstvom s Tehničkim muzejom Nikola Tesla.

Tjedan dizajna održava se od 2014. godine s ciljem povezivanja dizajnera i gospodarstvenika, te popularizacije dizajna u široj javnosti.

Detaljne informacije o ovogodišnjem izdanju organizatori će sljedećih mjeseci objavljivati na svojim web stranicama i društvenim mrežama festivala.

 
Premijera mjuzikla "Prošlih pet godina" u varaždinskom HNK

VARAŽDIN - Varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište priprema izvedbu mjuzikla suvremenoga američkog autora Jasona Roberta Browna "Prošlih pet godina", što je prvi mjuzikl u povijesti toga kazališta, a premijera je najavljena za 9. veljače.

"Prošlih pet godina" je intiman, komorni mjuzikl, pun nabijenih emocija, humora i odlične glazbe, a zanimljiva je činjenica da cijelu dramsku radnju nose samo dva lica - Cathy i Jamie. Songovi prate priču o pet godina njihova života, njihove veze od samog početka (prvog izlaska) do kraja braka.

Mlada redateljica Lea Anastazija Fleger, Varaždincima poznata po režiji predstave "Bog masakra" Yasmine Reza, na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak nije skrivala oduševljenje što je imala priliku raditi s mladom i kreativnom ekipom, punom energije.

"Dobiti priliku raditi mjuzikl na velikoj sceni, i to nakon samo nekoliko profesionalnih režija, za mene je stvarno nešto na čemu iskreno zahvaljujem i nadam se da ćemo kao ekipa opravdati očekivanja", rekla je Fleger.

U predstavi najzanimljivijim smatra kronologiju priče - o pet godina zajedničkog života Cathy kroz songove pripovijeda od kraja prema početku, a Jamie od početka prema kraju, prema prekidu.

"Priča je jako životna, ima puno smijeha, veselja, ljubavi, ali i mržnje i prevare – svega čega i treba biti u jednom odnosu", istaknula je.

Dvoje glumaca-pjevača cijelu su predstavu na sceni, što je iznimno zahtjevno i izazovno. U ulozi Cathy nastupit će Hana Hegedušić, a u ulozi Jamiea Ivan Čuić u alternaciji s Igorom Barberićem.

"Nadam se da će publika prepoznati naš trud i veliku ljubav prema ovome što smo radili. Računam na one koji vole mjuzikl, ali htjela bih uputiti poziv i onima koji će tek postati ljubitelji mjuzikla da dođu, podrže nas, omoguće nam da trajemo", istaknula je Hana Hegedušić.

Igor Barberić ističe kako mu je bilo iznimno ugodno raditi u varaždinskom kazalištu, s takvom ekipom punom volje i energije.

"Ljudi češće imaju priliku pogledati nekakav komercijalni mjuzikl, veliki spektakl, ali sad im se pruža prilika pogledati i jedan manji, dramski mjuzikl. Mislim da bi se mogao svidjeti i onima koji su malo skeptični prema mjuziklima", rekao je Barberić.

U mjuziklu "Prošlih pet godina" pojavljuju se razni glazbeni žanrovi. Ovisno o emociji te događajima u songovima izmjenjuju se pop, rock, jazz, latino, klezmer te klasična glazba. Glumce prati bend od šest glazbenika, a dirigent je Stjepan Vuger.



Nagrada Anđelko Novaković uručena pjesniku Željku Božiću


ZAGREB - Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama mladoga autora uručena je u četvrtak pjesniku Željku Božiću za zbirku pjesama "Mir utrobe i neki promišljaji".

Član prosudbenoga povjerenstva Davor Šalat istaknuo je kako Božićeva zbirka zrelo pjesničko djelo. Pisana je stilski raznovrsno, a poetički koherentno, napomenuo je Šalat dodavši kako se zbirka sastoji od tri dijela - duljih, gotovo epskih pjesama, kratkih pjesama i pjesama um prozi.

Ocijenio je kako su sve Božićeve pjesme prožete filozofskom terminologijom i pseudofilozofskim diskursom koji se kombinira s anegdotalnom narativnošću ili mudroslovnim umovanjima.

Tom se pak pseudofilozofskom diskursu, istaknuo je, daju različite funkcije i intonacije, već prema vrstama pjesama u kojima se pojavljuje.

Smatra da osobita poetska dojmljivost ovih pjesama proizlazi iz stalne napetosti između objektivnosti filozofema s jedne strane i uzburkane afektivnosti izražene antitetičkom i metaforičkom slikovitošću s druge strane.

Sve je to pak objedinjeno nastojanjem da se mudroslovnim diskursom iznađu i neke opservacije i zaključci o tome kako lirski subjekt ili pjesmovna svijest vide svijet i ljudsku egzistenciju unutar njega, napomenuo je Šalat dodavši kako dodatnu aromu i vrijednost tim pjesmama daje prisutna poetska maštovitost koja je sposobna na svjež i neobičan način suočiti se s krajnjim egzistencijalnim i ontološkim pitanjima.

Naglasio je kako Božić svoj pjesnički rukopis završava apologijom imaginacije i fikcije, i to više u diskurzivnom nego u poetskom obliku mini-eseja koji se, doduše, može shvatiti i kao svojevrsna pjesma u prozi, već prema tome usmjerimo li pozornost više na esejističku refleksivnost ili poetsku slikovitost i retoričnost.

Na natječaj Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za nagradu Anđelko Novaković pristiglo je 90 zbirka pjesama, a prosudbeno povjerenstvo za dodjelu nagrade, u čijem su sastavu bili Ervin Jahić, Davor Šalat i Dobrila Zvonarek, odlučilo je da se Nagrada Anđelko Novaković dodijeli pjesniku Željku Božiću za zbirku pjesama "Mir utrobe i neki promišljaji".

Nagrada se sastoji od objavljivanja zbirke pjesama, plakete i novčanog iznosa u visini od 10.000,00 kn.

Osim nagrađenoga pjesničkog rukopisa, prosudbeno povjerenstvo pohvalilo je i rukopise "Inače volim more" Branimira Dropuljića, "Apofonije kulture" Jasmine Bosančić, "Razglednica od soli" Borisa Kvaternika i "Istina, ne laž" Kristine Silaj.

Nagrada Anđelko Novaković nosi ime uglednoga pjesnika, esejista i književnoga kritičara, koji je svojim predanim radom zadužio hrvatsku književnost i kulturu u cjelini. Utemeljena je s namjerom poticanja pjesničkoga stvaralaštva i nagrađivanja vrijednih književnih ostvarenja mladih pjesnika.



Izložba slika slovačke umjetnice Lydie Patafte


ZAGREB - Izložba slika "Skilled Sweetheart" Lydie Patafte, slovačke umjetnice s hrvatskom adresom otvara se u četvrtak u Muzeju Mimara, s izborom njezinih ulja na platnu iz ranijeg ciklusa "Death Skin and Sugar" i najnovijeg po kojemu je izložba dobila ime.

Po riječima kustosa izložbe Vanje Babića, slikarstvo Lydije Patafte nadovezuje se na postmodernistička slikarska strujanja začeta tijekom druge polovice sedamdesetih i početkom osamdesetih, talijansku transavangardu, američki new image, njemački Novi divlji ili u kontekstu bivše Jugoslavije hrvatska, odnosno slovenska nova slika. 

Kako je istaknuo u predgovoru izložbe, njezin slikarski rukopis svojom prepoznatljivošću jasno se izdvaja iz, u Hrvatskoj trenutno osobito popularnih ali sada već i pomalo ″uniformiranih″, neorealističkih odnosno ekstremno narativnih tendencija. 

Babić smatra kako je zanimljivo što su gotovo svi ljudski likovi što ih autorica prikazuje na novim slikama žene, a muškarca se pronalazi tek u dva ili tri navrata, i to kao "slabo čitljive, katkada i zlokobne, naznake uronjene u dinamične koloplete mrlji i poteza".

"Lydia nam priča o ženama, o njihovoj snazi, požrtvovnosti, predanosti, ali također i ranjivosti ili zaigranosti. Žene se na ovim slikama iskazuju kao snažni i samosvjesni subjekti, ali i kao objekti manipulacije", ocijenio je. 

Lydia Patafta (1974, Bratislava, Slovačka) Srednju školu za primjenjenu umjetnost završila je u rodnom gradu, a Fakultet za primjenjenu umjetnost u Beču, kod profesora Rona Arada.  

Nakon diplomiranja 1998. godine seli se u Zagreb, gdje sa suprugom osniva Veronica dizajn studio koji postaje concept studio sa showroomom, gdje izlaže svoje radove.  

Osim slikarstva bavi se ilustracijom, stripom, fotografijom, grafičkim dizajnom, dizajnom te pisanjem proze za odrasle i djecu. Njezin je strip o slovačkom predsjedničkom kandidatu uvršten u predizbornu kampanju na društvenim mrežama za slovačkog predsjednika. 

Osnovala je časopis "Valter" za umjetnost i kulturu, čiji je prvi broj izašao 2009. godine, a nedavno je bio izložen na godišnjoj izložbi članova HDLU-a kao jedinstveni umjetničko-literarni autorski projekt.

S Tugom Tarle je osnivačica Udruge OS koja promiče, razvija i unapređuje široki spekatar disciplina u području autentičnog umjetničkog stvaralaštva pojedinaca, grupa, lokalnih sredina, zavičajne kulture kao i hrvatskog kulturnog i nacionalnog nasljeđa te kulturnog identiteta i osobitosti prijateljskih naroda i etničkih manjina.

Pokrenula je međunarodni projekt Dani slovačke kulture koji hrvatskoj publici prikazuje najbolja europska dostignuća pojedinih autora iz slovačkog filma, animiranog filma, fotografije, književnosti. 

Od 2014. radi u Veleposlanstvu Republike Slovačke u Zagrebu, kao tajnica veleposlanika.

Dosad je imala petnaest samostalnih i dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i Slovačkoj, a njezina izložba u "Mimari" ostaje otvorena do do 14. veljače.



U Gavelli premijerno izvedeno "Sjećanje šume" Damira Karakaša


ZAGREB - Predstava "Sjećanje šume" po istoimenu romanu Damira Karakaša u režiji Tamare Damjanović, premijerno postavljena u srijedu u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli, intenzivna je vožnja emotivnim krajobrazom odrastanja jednog dječaka uobličena u izvedbeni performans u kojemu su zvuk i pokret ravnopravni glumi.

Karakašev nagrađivani roman, sastavljen od niza poetskih sličica iz života njegova glavnog junaka Dječaka u jednoj ličkoj enklavi gdje surova priroda i ljudski život na rubu duboke šume vode vječnu bitku za premoć, Damjanović i dramaturginja Nina Bajsić kazališno su zamislile prvenstveno kroz gradnju specifične emotivne atmosfere.

Okosnicu Dječakova identiteta čine njegova srčana mana, zbog čega ga primitivna seoska okolina – uključujući njegovu vlastitu obitelj – smatra 'faličnim', i njegov odnos s autoritarnim ocem, čija distancirana emotivna hladnoća razorno utječe na osjećajnoga dječaka.

Oca i sina igraju Darko Milas i Filip Križan, dok šire okruženje tog osnovnog odnosa čine Majka (Ivana Bolanča), Baka (Ana Kvrgić), Sestra (Tena Nemet Brankov), prijatelji Pejo (Amar Bukvić) i Nenad (Igor Kovač) i prijateljica Marina (Anja Đurinović Rakočević). Barbara Nola, Enes Vejzović i Janko Rakoš igraju po nekoliko uloga – od raznih likova koji predstavljaju lokalni kolorit, do vojnika JNA i ustaša, budući da se radnja odvija u 70-tim godinama prošloga stoljeća i ima snažan povijesni kontekst u ustaškoj prošlosti sela.

Karakašev izrazito škrt prozni izričaj, kojega karakterizira potpuna minimalizacija dijaloške razmjene uz obilje motiva i simbolike utkane u podtekst priče, u predstavi je snažno nadograđen zvukom: glumci sinkroniziraju uživo na sceni kompletnu audio pozadinu dramskih zbivanja. Koristeći razne svakodnevne predmete, kišobran, limove, kutije, štapove, improvizirane i prave instrumente, imitiraju zvukove ljudi i zvukove prirode.

To daje posebnu dimenziju naizgled oskudnoj scenografiji kojom dominiraju obješeni trupci koji simboliziraju šumu – huji vjetar, zavijaju vukovi, čuje se kako curi voda. Snovitost predloška transponirana je i kroz element imaginarnog – dječaci igraju nogomet s nevidljivom loptom, otac kolje nevidljivu svinju, nevidljivo sijeno tovari se na nevidljiva kola u koja su upregnuti nevidljivi volovi. Pokret je, tako, treća gradivna komponenta tkiva predstave.

Kako "Sjećanje šume" nema klasičnu fabulu, atmosferičnost romana prenijeta je i prelazima iz stvarnoga u svijet Dječakove mašte i snova, koji nisu uvijek jasno razgraničeni i sadrže obilje motiva čije je iščitavanje i tumačenje prepušteno publici.

Opisujući okrutan svijet snažnih, emocionalno distanciranih muškaraca, gdje je ženama još uvijek dodijeljena uloga nižih bića, a djeca su tek još jedna usta koja treba prehraniti i koja tu hranu trebaju zaslužiti, Karakaš se drži onoga što vidi, bez uljepšavanja i komentiranja, ali uz dozu tople naklonosti, što pojedinim epizodama daje duhovitosti i šarma.

To je prenijeto i na predstavu, koja tako postaje jedno intenzivno putovanje intimnim svijetom želja, nada i očekivanja ljudskoga bića čija je suštinska nemoć naspram razorne snage prirode kontrapunktirana njegovom unutarnjom snagom volje i osjećaja.

Šuma postaje mitsko mjesto bijega od stvarnosti u kojemu Dječakovo ljudsko srce vodi svoju bitku za preživljavanje. Na kraju, da li će u tome uspjeti nije pitanje samo njegova srca, već i osjećaja koji njegova borba izaziva kod publike, na što je premijerna publika reagirala oduševljenim aplauzom i ovacijama.



Predstavljeno englesko izdanje Krležina "Izleta u Rusiju"


ZAGREB - Putopisna knjiga "Izlet u Rusiju" Miroslava Krleže, smatrana najvatrenijom i najuzbudljivijom knjigom nefikcionalne proze jednog od najvećih hrvatskih pisaca 20. stoljeća, dobila je prvi engleski prijevod u izdanju nakladnika Sandorf, predstavljen u srijedu u Zagrebu kao majstorski oblikovan modernistički tekst podjednako aktualan danas kao i kada je prvi put objavljen 1926.

Knjigu je na engleski preveo Will Firth, jedan od  vodećih prevoditelja s južnoslavenskih jezika i idejni začetnik ideje da se prevede upravo to Krležino djelo.

"Kao slavist i rusist jako sam se identificirao s ljevičarskim sadržajem te knjige, što mi je dalo ideju da se prihvatim tog prijevoda i pokušam pronaći nakladnika koji bi ga objavio, što se pokazalo kao nimalo lak zadatak", rekao je Firth na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Napomenuo je kako to nije najteža ali je "svakako jedna od najtežih" knjiga koju je prevodio, a najveći je izazov bilo prevoditi tipičnu Krležinu jezičnu baroknost na engleski, što je zahtijevalo puno truda.

Prijevod se temelji na posljednjem hrvatskom izdanju Novog Libera iz 2013. "Tek tada mi je postalo jasno koliko ima različitih izdanja toga djela i koliko je tekstova izostavljeno", napomenuo je Firth, istaknuvši kako knjiga sadrži jasne protukapitalističke stavove koji ju i danas čine jednako aktualnom, "a ima i sjajnih, ekspresivnih, vrlo dojmljivih dijelova".

Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen istaknuo je kako je riječ o važnoj knjizi i projektu kojim je Will Firth "otvorio jedna nova vrata za Krležu u stranim prijevodima".

Taj je prijevod posebno važan i zbog toga jer je Krleža nedovoljno prevođen na engleski jezik –  do sad je, iako je smatran jednim od najvažnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća, na taj jezik prevedeno tek pet Krležinih djela, iako je iz stranih recenzija jasno da je Krleža dobro prihvaćen i shvaćen, napomenuo je Sršen.

Ideja je engleski prijevod ponuditi američkim i britanskim izdavačima na predstojećem Sajmu knjiga u Londonu u travnju, rekao je, i očekivanja su optimistična.

"Uvijek je svojevrsna lutrija zaboravljenog klasika ponovno oživjeti i ponuditi publici i teško je reći kakav prijem će knjiga imati kod čitatelja, ali sigurno je da će onome tko tu knjigu uzme u ruku s određenim predzanimanjem, biti zanimljiva i da će vjerojatno poželjeti pročitati još nešto", ocijenio je Sršen.

"Izlet u Rusiju", preveden na engleski kao "Journey to Russia", zbirka je "putnih impresija" – putopisa, feljtona, eseja i studija – objavljivanih 1924., 1925. i 1926. u Hrvatu, Književnoj republici i Obzoru. Predgovor knjizi napisala je Dragana Obradović, s Odsjeka slavenskih jezika i književnosti Sveučilišta u Torontu.

Knjiga je proizašla iz piščeva zanimanja za Rusiju i njegova šestomjesečna putovanja u tu zemlju koje je poduzeo od jeseni 1924. do proljeća 1925., u vrijeme ruske političke i društvene tranzicije, kada je zemlja još bila pod dojmom revolucije 1917. i Lenjinove smrti 1924. godine.

Iako je Krleža u Rusiju putovao kao pisac, a ne s političkim razlogom, njegov ulazak u tadašnji Sovjetski Savez, dobivanje vize, boravak u Moskvi i kretanje zemljom, zbog općih političkih okolnosti putovanja hrvatskoga i jugoslavenskoga komunista u Sovjetsku Republiku – s kojom Kraljevina SHS nije imala diplomatske odnose, a KPJ je djelovala ilegalno – nisu bili jednostavni. Došlo je do brojnih odlaganja, pa mijenjanja itinerara, zaustavljanja u drugim europskim gradovima, a na putu za Beč oduzeta mu je putovnica.

Književni teoretičar Dean Duda istaknuo je kako postoji čitav niz različitih izdanja te knjige a, kad bi se usporedila sva izdanja, od prvoga 1925. do ovoga na engleskome, "imao bi se dojam da uopće ne gledamo istu knjigu".

Ovdje je prevedeno ono što je više-manje bila autorova volja, a ovo izdanje bar za pola koplja nadmašuje sve kasnije redakture, ocijenio je Duda, ocijenivši kako "tu imamo jedan sjajan tekst, korifej modernističkog habitusa među putopisima, izvrsno preveden, na jeziku koji je svjetski jezik".

Razgovor je moderirao Srđan Sandić a ulomke iz engleskog prijevoda čitao glumac Marko Cindrić.



Splitsko Gradsko vijeće: Odbijen prijedlog za imenovanje Ivana Lea Leme za intendanta HNK


SPLIT - Splitsko Gradsko vijeće odbilo je u srijedu prijedlog da se za intendanta HNK u Splitu imenuje Ivan Leo Lemo te je prihvatilo odluku o razrješenju ravnateljice Muzeja Grada Splita Narcise Bolšec-Ferri.

 Za prijedlog da se Lemo imenuje intendantom splitskoga HNK bilo je devet od 30 nazočnih vijećnika, 17 ih je bilo protiv, a četiri su bila suzdržana.
 

Obnašatelj dužnosti pročelnika za financije u Gradskoj upravi Mario Negotić istaknuo je kako Lemo kao kandidat za intendanta splitskoga HNK nije izradio strategiju financijske konsolidacije te kazališne kuće, niti je detaljno kreirao program tog kazališta.

 Vijećnica stranke pametno Marijana Puljak u raspravi je tvrdila suprotno, da Lemo ima strategiju financijske konsolidacije splitskoga HNK i program rada.

 "On ima izbalansiran plan financija koji nije na štetu publike i očito je da ga vladajući ne prihvaćaju zbog njegova svjetonazora", rekla je Puljak.

Reagirala je vijećnica HDZ-a Ljubica Vrdoljak, podsjećajući da je i dosad u procedurama imenovanja intendanata splitskoga HNK kandidat za tu dužnost bio blizak vladajućim strukturama Splita.
 

Vijećnik Mosta Ante Bradarić Šljujo je izrazio čuđenje što se spominje svjetonazor Leme.
 "Njegov je otac bio sudionik Domovinskog rata", rekao Bradarić Šljujo.

 Dosadašnja ravnateljica Muzeja Grada Splita Narcisa Bolšec-Ferri razriješena je te dužnosti na prijedlog Muzejskog vijeća, a za tu odluku glasovala su 24 nazočna vijećnika.

 Tijekom rasprave moglo se čuti i kako su u Muzeju Grada Splita, dok je dužnost ravnatelja obnašala Bolšec-Ferri, poremećeni međuljudski odnosi te da je u njemu "nastala pat-pozicija koja se može prevladati izborom novog ravnatelja".

Gradsko vijeće imenovalo je kustosicu u Muzeju Grada Splita Teu Blagaić-Januško obnašateljicom dužnosti ravnatelja tog muzeja do završetka natječajne procedure za izbor novog ravnatelja.



"Mladost i ljepota Slavonije" 51. put u Starim Mikanovcima


VINKOVCI - U organizaciji KUD-a Šokadije iz Starih Mikanovaca u tom selu u blizini Vinkovaca 3. veljače održat će se 51. put "Mladost i ljepota Slavonije", manifestacija tradicijske kulture na čijoj će se glavnoj priredbi – Reviji djevojaka, snaša i momaka u narodnim nošnjama, predstaviti sudionici iz svih pet slavonskih županija.

 "Na Reviji će sudjelovati osam djevojaka te po sedam snaša i momaka u nošnjama mjesta iz kojih dolaze", najavila je u srijedu na konferenciji za novinare u Vinkovcima predsjednica Organizacijskog odbora te manifestacije Anica Lekić i podsjetila da je priredba u Starim Mikanovcima, uz poznatije Đakovačke vezove, najstarija tradicijska manifestacija s natjecateljskim obilježjem u Slavoniji.

 Reviju će pratiti Ocjenjivački sud koji čine etnolozi Ljubica Gligorević iz vinkovačkog muzeja te Jasna Jurković iz našičkoga i Renata Devetak-Roca iz vukovarskog muzeja.

 Sudionici Revije djevojaka, snaša i momaka, kako je objasnila etnologinja Gligorević, moraju detaljno poznavati nošnju koju nose, bilo da je ona izvorna ili rekonstruirana, kao nakit, obuću, frizuru i pokrivala za glavu, znati običaj koji predstavljaju i tradiciju mjesta iz kojega dolaze, a prezentaciju će izvesti dijalektalnim govorom.

 U sklopu "Mladosti i ljepote Slavonije" u mjesnoj školi bit će održan Sajam obrtništva, a u Etno kutku će se predstaviti "pokladovac" ili "bušarac" – deseterački napjev bez glazbe koji se pjevao u slavonskim selima u doba poklada.

 Član Organizacijskog odbora Tomislav Raić rekao je da "pokladovac" kao tradicijski napjev još nije na nacionalnoj listi nematerijalnih kulturnih dobara, za razliku od "svatovca", koji je na nju uvršten, i "bećarca", koji je i na UNESCO-ovoj listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.

 Osim KUD-a Šokadije, za dobru zabavu pobrinut će se i tamburaški sastavi "Salaš" i "Baje".

 "Mladost i ljepota Slavonije" održava se uz potporu Ministarstva kulture, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Starih Mikanovaca.



Predstavljena knjiga Alojza Jembriha "Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata"

 
ZAGREB - Knjiga Alojza Jembriha "Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata" predstavljena je u srijedu u Društvu hrvatskih književnika (DHK) u Zagrebu.

Predsjednik DHK Đuro Vidmarović podsjetio je kako su moravski Hrvati etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16. i 17. stoljeću naselila na području Južne Moravske, u današnjoj Češkoj.

Većinom potječu s područja današnje Banovine, Korduna i bihaćko-kladuškoga kraja, napomenuo je dodavši  kako je enklava moravskih Hrvata do svoga raseljavanja predstavljala najsjeverniju autohtonu hrvatsku skupinu u Europi.

Naglasio je kako su Hrvati naselili čitav niz naselja oko grada Mikulova južno od Brna te dodao da su se do početka 20. stoljeća uslijed asimilacije održala samo tri većinski hrvatska naselja - Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava.

Podsjetio je kako je tadašnja čehoslovačka vlada provodila politiku asimilacije, uskraćujući Hrvatima pravo na vlastiti jezik u školstvu i crkvi. U takvoj situaciji, Hrvati su se, kako je rekao priklonili, priklonili manjinskim njemačkim strankama, koje su bile brojnije i bolje organizirane.

Kad je 1938. godine to je područje Muenchenskim sporazumom pripalo Njemačkoj politiku češke zamijenila je njemačka asimilacije pa je velik broj Hrvata stradao na svjetskim bojištima nakon što je mobiliziran u njemačku vojsku. Nakon Drugog svjetskog rata, Južna Moravska je vraćena u sastav Čehoslovačke, istaknuo je dodavši kako je nova komunistička vlada moravske Hrvate smatrala nepouzdanim elementom. Stoga je odlučeno, istaknuo je Vidmarović, da budu raseljeni i uništeni kao etnička zajednica. Tijekom 1948. tri hrvatska sela su potpuno ispražnjena, a njihovi stanovnici preseljeni po čitavoj Češkoj, ponajviše po Moravskoj duboko u unutrašnjost gdje su se razbijeni na male skupine brzo asimilirali.

Alojz Jembrih istaknuo je kako se danas uzima da su moravski Hrvati, uz moliške Hrvate najstarije hrvatsko iseljeništvo.

Podsjetio je kako je u prvom dijelu knjige kratak pregled povijesti doseljenja Hrvata te doddao da su u drugom dijelu knjige moravski Hrvati predstavljeni kroz putopise, među kojima je i putopis zagrebačkoga profesora Đure Kutena.

Treći dio knjige, napomenuo je Jembrih, obuhvaća hrvatske "jačke i prodike" iz pera Josipa Hubenyja.

Knjigu "Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata" (308 str.) objavili su Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina i Hrvatsko književno društvo Sveti Jeronim.

Profesor Hrvatskih studija na Odjelu za kroatologiju Alojz Jembrih rođen je u Varaždinu 1947. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi".



Likovni vremeplov za 120 godina Umjetničkog paviljona


ZAGREB - Izložbom "Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona", koja se otvara 2. veljače, počinje niz aktivnosti kojima taj reprezentativni izložbeni prostor ove godine obilježava svoju 120. obljetnicu.

Sto slikarskih i dvadeset kiparskih ostvarenja odabrao je povjesničar umjetnosti, akademik Tonko Maroević, sa željom da predstavi temeljne raspone epohe te ukaže na neke glavne tokove i najvažnije umjetnike koji su u Umjetničkom paviljonu samostalno izlagali ili su predstavljeni na retrospektivama.

Djela su posuđena iz stalnog postava Moderne galerije, mnoga od njih za ovu su prigodu izvađena iz depoa, a svaki je autor  predstavljen s jednim, ali reprezentativnim, radom.

Time je dan presjek svi slojeva, faza, morfoloških oscilacija, tehnika, tendencija i disciplina koje su obilježile hrvatsku umjetnost, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika.

Izložba podsjeća na te važne individualne doprinose hrvatskoj umjetnosti, no Maroević kaže da i nedostaje niz umjetnika koje bi uvrstio da je radio antologiju i imao na raspolaganju veći prostor.

"Ova izložba nije posljednji sud, to je pregled i panorama, nastojao sam uskladiti razdoblja i umjetnike i prikazati Paviljon kao mjesto naše tradicije, ali i avangarde", napomenuo je Maroević.

"S političke strane to je bilo mjesto afirmacije nacionalnog i panslavenskog, dok je s umjetničke strane Hrvatski salon, kojim je Umjetnički paviljon otvoren 1898.  godine, izazvao sablazan, umjetnici su izlagali aktove, a  katolička štampa ih je odmah napala", dodao je.

Objasnio je da je Paviljon bio mjesto posvećivanja, mnogi su ga umjetnici izabrali da bi pokazali djela u punini svog sjaja,  bio je centralno smješten, povijesno verificiran i s prirodnim svjetlom jako pogodan za izlaganje.

Maroević kaže da mu je čast i obaveza bila raditi tu izložbu, zapravo se za nju pripremao cijeli život,  a i dugo je vezan za rad Umjetničkog pavijona, još od 1959. godine kada je došao na studij u Zagreb, a kasnije je ondje radio niz izložbi.

Djelatnost zagrebačkog Umjetničkog paviljona inaugurirana je izložbom Hrvatskog salona 15. prosinca 1898., čime je Zagreb dobio prvi put prostor namijenjen isključivo izlaganju likovnih umjetnosti i ambijent pogodan za mnoge svečane prigode. Danas je Paviljon turistički najfotografiranija zgrada u gradu.

"Tijekom proteklih 120 godina u Umjetničkom paviljonu se održalo oko 800 izložbi, na kojima je izlagalo između sedam i osam tisuća umjetnika s više od 10 tisuća djela", rekla je Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.

"To su impozatni podaci koji opravdavaju naziv hram umjetnosti kojim se često opisuje Umjetnički paviljon", istaknula je.

Osim izložbi, Umjetnički paviljon će za svojih 120 godina organizirati niz drugih događanja.

Poklečki Stošić je zasad najavila veliku monografiju koja bi trebala izaći krajem godine, gala koncert u Muzičkoj akademiji, najvjerojatnije u ožujku te nastupe dječjih zborova.

"Sve više uključujemo mlađe generacije koje treba odgajati da zavole umjetnost i steknu naviku odlaska na izložbe, pa će jednog dana možda postati naša publika", rekla je ravnateljica.

Izložba "Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona" se može razgledati do 4. ožujka.



Predstavljeno jubilarno 30. izdanje časopisa “Welcome to Dubrovnik”


DUBROVNIK - Jubilarno 30. izdanje besplatnog dvojezičnog časopisa dubrovačke Turističke zajednice 'Welcome to Dubrovnik' predstavljeno je u četvrtak u Dubrovniku, a na osamdeset bogato ilustriranih stranica donosi aktualne teme iz dubrovačke sadašnjosti i prošlosti, kulture, gastronomije i sporta.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnik Romana Vlašić podsjetila je tom prilikom kako časopis izlazi već 17. godinu zaredom.
“Prvo, ljetno izdanje svjetlo dana vidjelo je 2001. godine, kad su pokretači bili tadašnja direktorica TZ-a Nives Miloš, kojoj se ovim putem zahvaljujem, a glavni urednik Nikša Bender. Oni su pokrenuli ovo vrijedno izdanje koje mi danas na lijep način čuvamo te činimo boljim i boljim iz godine u godinu”, izjavila je Vlašić, koja je dodala kako uredničko vijeće časopisa čine 'ljudi koji istinski vole svoj grad i promišljaju teme i sadržaje koje časopis donosi na najbolji mogući način'.

 Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, koja je jedno vrijeme bila glavna urednica, a danas je članica uredničkog vijeća časopisa, istaknula je kako joj je raditi časopis uvijek bila velika čast.
“To je velik izazov, ali je s iste strane vrlo jednostavno jer živimo u gradu koji nam pruža neobično velike mogućnosti i neiscrpne teme”, rekla je Tepšić.

 Časopis je rezultat velike ljubavi prema Dubrovniku svih onih koji daju svoj doprinos u njegovom stvaranju, rekla je glavna urednica časopisa 'Welcome to Dubrovnik' Lidija Crnčević.

 “Mislim da smo uspjeli tu našu energiju preliti u časopisu te da se to vidi u svakom broju”, dodala je.

 Besplatni časopis 'Welcome to Dubrovnik', na hrvatskom i engleskom jeziku, u svom 30. izdanju objavljen je u nakladi od 7500 primjeraka, a između ostalog donosi razgovore s akademikom Lukom Paljetkom i američkim novinarom Davidom Farleyem te tekstove o 80 godina turističkih vodiča, 70. obljetnici Umjetničke galerije Dubrovnik i fotoamaterizma u Dubrovniku, 60. godišnjici londonske premijere 'Dunda Maroja' Marina Držića te nizu zanimljivosti iz dubrovačke prošlosti.



Legendarni punkeri U.K. Subs sviraju 4. veljače u Boogaloo klubu


ZAGREB - Londonski U.K. Subs, na čelu sa živućom punk rock legendom Charliem Harperom, koji i u sedamdeset i četvrtoj godini života nastavlja s turnejama, nastupit će u nedjelju, 4. veljače u zagrebačkom Boogaloo klubu, najavio je organizator koncerta agencija Twilight Promotion.

U.K. Subs ovoga puta u Zagreb dolaze slaveći 40. obljetnicu postojanja te predstavljajući svoj devetnaesti studijski album "Ziezo" i dva nova singla "Predator" i "The Beast".

U. K. Subs slove za predvodnike druge punk generacije, prvi singl "C.I.D." objavili su 1978. godne i odmah se pojavili u glazbenoj TV emisiji "Top Of The Pops". Kada je 1979. godine izašao njihov prvi album "Another Kind Of Blues" dospjeli su u prvi plan na punk sceni, djelomočno zahvaljujući i velikoj diskografskoj kući RCA za koju su objavili još tri albuma i postali jednim od najuspješnijih punk rock bendova sa čak sedam ulaza na britansku top ljestvicu između 1978. i 1981.

Prvi su punk band koji je svirao iza tadašnje "željezne zavjese" u Poljskoj, zatim su obišli Sjevernu i Južnu Ameriku, Japan, Australiju i Europu, svirajući godišnje i do dvjestotinjak koncerata.

U Hrvatsku su prvi put stigli 1986. godine i nastupili u kultnom zagrebačkom klubu "Kulušiću", a potom su nas obilazili svakih par godina i bili jedan od rijetkih bendova koji su se usudili doći za vrijeme rata. Koncertni snimak iz zagrebačkog kluba "Jabuka" iz 1993. objavljen je kao bonus CD na njihovom albumu "Normal Service Resumed" iz 1994. godine.

Kao predgrupe svirat će zagrebački Skretničari i Eksodus, koji je dosad više puta nastupio s U.K. Subsima.



IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


Pjesnikinja Helen Dunmore dobitnica nagrade Costa za knjigu godine

 
LONDON - Britanska pjesnikinja Helen Dunmore, koja je umrla u lipnju 2017., proglašena je u utorak navečer u Londonu ovogodišnjom dobitnicom prestižne britanske nagrade Costa za knjigu godine, a nagradu joj je posmrtno donijela njezina  posljednja zbirka poezije "Inside the Wave", koju je sudački panel ocijenio "zadivljujućim posljednjim ostvarenjem".

To je drugi put u povijesti te nagrade da je dodijeljena posmrtno - godine 1998. posmrtno je pripala pjesniku Tedu Hughesu - i tek osma nagrada za knjigu godine dodijeljena pjesničkoj zbirci.

"Inside the Wave" autoričino je suočavanje s dijagnozom terminalnog stadija karcinoma i skorom smrću. Nakon njezine smrti, u zbirku je uključena i posljednja pjesma "Hold Out Your Arms", napisana samo deset dana prije nego je umrla.

Nagradu su na posebnoj svečanosti upriličenoj u utorak u Londonu preuzeli autoričin suprug Frank Charnley i njihova djeca Patrick i Tessa.

"Poezija je bila dio njezine duše", rekao je Patrick Charnley preuzimajući 30 tisuća funta vrijednu nagradu. "Ta zbirka sadrži neke od najljepših pjesama koje je ikada napisala, a objavljena je u vrijeme njezine smrti. Izrazito je osobna i predivna i nadamo se da će se dojmiti mnogih koji se suočavaju s onim što sve nas čeka", poručio je.

Predsjednica sudačkog panela, novinarka i spisateljica Wendy Holden ocijenila je "Inside the Wave" nevjerojatno dirljivim modernim klasikom iz pera vrhunske autorice.

"Iako pisana u trenucima umiranja, ona potvrđuje snagu života. Inspirativne su čak i one pjesme pisane iz bolničkoga kreveta. Većina njih puno govori o nama samima, o tome tko je bila Helen, tko smo mi, one se obraćaju svima nama", rekla je Holden, istaknuvši kako bi dodjela te važne nagrade zbirci poezije mogla vratiti pjesništvo u fokus interesa javnosti.

Književna nagrada Costa pokrenuta je 1971. kao nagrada Whitbread, a 2006. sponzorstvo je preuzeo lanac Costa Coffee. Jedna je od najpopularnijih britanskih književnih nagrada, a dodjeljuje se u pet kategorija: za roman, debitantski roman, biografiju, poeziju i dječju knjigu. Pobjednički naslovi u tim kategorijama potom se natječu za naslov britanske knjige godine.

Dunmore je pobijedila u konkurenciji u kojoj su još bile knjige "In The Days Of Rain" Rebecce Stott, "Reservoir 13" Jona McGregora i "The Explorer" Katherine Rundell. Prošle godine nagradu je dobio irski dramatičar, romanopisac i pjesnik Sebastian Barry za knjigu "Days Without End".

Proglašenju pobjednika u kategoriji nagrade Costa za knjigu godine prethodila je dodjela nagrade Costa za najbolju kratku priču, koju je ove godine osvojila novinarka Luan Goldie za kratku priču "Two Steak Bakes and Two Chelsea Buns".



Cannes: Proširuje se slavna plaža duž Croisettea


CANNES - Svake godine u mondenom se Cannesu u vrijeme održavanja najglamuroznijeg filmskog festivala na svijetu prostire crveni tepih za doček najpoznatijih celebritija, a ove su godine gradski oci za njih odlučili proširiti poznatu plažu duž šetališta Croisette.

Za proširenje slavne plaže gradska će uprava upotrijebiti 80.000 prostornih metara finog pijeska, što je količina koja može ispuniti 32 olimpijska bezana.

Na taj će se način proširiti 1,4 kilometara duga plaža duž šetališta Croisette.

Od Brigitte Bardot 1950. do Nicole Kidman i Leonarda DiCaprija, fini pijesak duž Croisettea, luksuzni hoteli i restorani namijenjeni poznavateljima fine kuhinje daju posebnu draž gradu, privlačeći najveća imena filmske industrije tijekom filmskog festivala koji se tradicionalno održava u proljeće.

"Dosad je plaža bila široka oko 20 metara, a sad ćemo dobiti dodatnih 10 do 12 metara", kaže Bruno Richard, menadžer privatne plaže Long Beach na kojoj dnevna karta za ulazak stoji 25 eura.

Više od polovine pijeska stiže brodicama iz obližnjeg kamenoloma u regiji Var. Pomiješan s morskom vodom pijesak se uz pomoć velike crpke istovaruje na plažu, a buldožerima se teren poravnava.

Šira plaža znači više posjetitelja, a više posjetitelja znači veću dobit, objasnio je Richard.

No stanovnici Cannesa podijeljenih su mišljenja.

Neki pozdravljaju proširenje javnih plaža, a ostali se žale na "bacanje" novca poreznih obveznika, pitajući se u koliko će more do iduće sezone odnijeti pijeska s plaže, odnosno kolika je isplativost projekta za sam grad.

 

Diane Lane i Greg Kinnear umjesto Spaceya u posljednjoj sezoni "Kuće od karata"


LOS ANGELES - Šesta, posljednja sezona političke drame "Kuća od karata" nastavlja s produkcijom pošto je Kevin Spacey, koji je glumio središnji lik, otpušten zbog optužbi za spolno uznemiravanje.

Online časopis "Deadline" piše da se ekipi popularne serije u novoj sezoni pridružuju glumica Diane Lane i glumac Greg Kinnear.

Zasad je poznato samo da će poznati glumački dvojac u seriji biti brat i sestra, odnosno blizanci.

Još se ne zna kako će se scenaristi i producenti snaći sa Spaceyevim odlaskom, no pretpostavlja se da će njegov lik jednostavno smrtno stradati ili umrijeti.

Oskarovac je u svih pet sezona imao središnju ulogu u Netflixovoj seriji, onu beskrupuloznog političara Franka Underwooda, koji je od kongresmena Južne Karoline stigao do Ovalnog ureda.

U posljednjoj sezoni ključnu ulogu preuzima glumica Robin Wright koja je glumila Underwoodovu suprugu Claire.

Snimanje je privremeno prekinuto u studenome nakon brojnih optužbi usmjerenih protiv Spaceya koje su ga teretile za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje.

 

Norveška želi da joj Danska vrati kraljev rog


KOPENHAGEN - Norveška je predložila da joj Danska vrati srednjovjekovni rog koji je norveškom kralju služio da iz njega pije, objavili su mjesni mediji.

Vjeruje se da je kraljev rog jedina preostala norveška regalija iz vremena prije ujedinjenja Danske i Norveške u jednu krunu 1380. godine. Tada je danski kralj Olav II. naslijedio norveško kraljevstvo od oca, norveškog kralja Haakona VI.

"To nije zahtjev nego želja. Želimo da se kraljev rog vrati kući", rekao je Asle Toje iz Norveškog Nobelova instituta.

Dobra prigoda za to bila bi 2020. kada Norvežani otvaraju novi nacionalni muzej.

Norveški političari podržavaju zamisao.

Dansko-norveška unija trajala je do 1814. godine. U Norveškoj to razdoblje zovu "400-godišnjom noći".

Rog se sada nalazi u Danskom nacionalnom muzeju i za povratak Norveškoj potrebna je politička odluka, rekla je zamjenica ravnatelja toga muzeja Camilla Mordhorst.

 

Sea Star najavio prva glazbena imena festivala

 
ZAGREB - Prva potvrđena imena ovogodišnjeg Sea Star festivala, koji se održava od od 24. do 27. svibnja u Umagu, su Hurts, Ofenbach, Robin Schulz, Disciples, Tram 11, Edo Maajka, Sajsi MC, Dječaci i Krešo Bengalka, najavio je organizator u srijedu na konferenciji za medije.

"S prvim valom stižu ne morske, već prave glazbene zvijezde i jedan od najboljih koncertnih bendova Hurts, kojemu je publika nastup ocijenila za najbolji na Glastonburyju, i to ispred bendova kao što su U2 i Coldplay", kazao je osnivač EXIT-a i Sea Star festivala Dušan Kovačević.

Kovačević je izrazio zadovoljstvo odazivom izvođača koji su, kako kaže, priredili neke od najboljih nastupa u povijesti glavne pozornice i Dance arene EXIT festivala.

"Hurts uspješno evocira romantiku 80-ih u suvremenom formatu i obvezno se mora čuti uživo, Shultzovo umjeće da napravi nezapamćen party je neprikosnoveno, a njihovi nastupi tek su dio programa koji ćemo uskoro objaviti. Publika na Sea Staru ponovno će moći osjetiti atmosferu s novosadske tvrđave zbog koje je EXIT okrunjen za najbolji veliki festival Evrope", poručio je.

Grupa Hurts nastupala je na vodećim festivalima kao što su Glastonbury, Rock am Ring, Fuji Rock ili EXIT, a njihov nastup na Petrovaradinu 2014. ili na Sea Danceu 2016. 'raspametili' su desetke tisuća koji su pjevali hitove poput 'Wonderful Life', 'Miracle' ili 'Some Kind Of Heaven'.

Prvim albumom 'Happiness' osvojili su publiku, 'Exile' je ponovio uspjeh ušavši među top 10 albuma u Europi, a "Surrender" im je proširio publiku na ostatak svijeta. Posljednji singl 'Ready To Go' s albuma 'Desire', bilježi milijune pogleda na YouTubeu.

Senzacija iz Francuske - Ofenbach prepoznatljiv je po platinastom singlu 'Be Mine', pjesama 'Around The Fire' i 'You Don’t Know Me', kao i po hitu 'Katchi' koji je za kratko vrijeme dosegao nevjerojatnu radijsku popularnost i pokrenuo novi glazbeni stil. Uspješno kombiniraju utjecaje rock'n'rolla i elektronske glazbe.

Njemački DJ i producent Robin Schulz, proglašen nasljednikom Davida Guette, prepoznatljiv po remiksu singla 'Waves', na debitanskom albumu 'Prayer' niže hitove poput 'Prayer in C' i 'Sun Goes Down'. Singl 'Sugar' bilježi više od 350 milijuna YouTube pogleda, a album 'Undercover' nastavlja zaraznim tempom.

Londonski trio Disciples je uz hit 'How Deep Is Your Love' premašio milijardu YouTube pogleda, istaknuto je na konferenciji.

Hip-hop postavu predstavit će zagrebački Tram 11, upisani u povijest domaće glazbe kroz hitove 'Hrvatski velikani', 'Vrućina gradskog asfalta', 'Pad sistema' i druge. As regionalnog hip hopa' Edo Maajka, donosi izbor sa starih albuma 'Slušaj Mater' i 'No Sikiriki' kojima kritizira političko-socijalno okruženje.

Na konferenciji je Edo Maajka najavio da će predstaviti novi album pojačan pratećim bendom.

Nastupit će i beogradska reperica Sajsi MC, jedna od najzapaženijih reperica na Balkanu, splitski Dječaci i Krešo Bengalka koji u Umag donosi splitske priče s ulice.

Organizator je kazao da se rekordno brzo rasprodalo prvih 5000 ulaznica. Poklon cijene festivalskih ulaznica od 229 kuna prodavat će se 8. veljače.

Podsjetio kako je prošlogodišnji Sea Star festival premašio sva očekivanja privukavši više od 50.000 ljudi u 'magičnu lagunu' Stella Maris u Umagu. Sea Star je osvojio dvije nagrade, uz ulazak među 10 najboljih novih festivala na Europskim festivalskim nagradama. Na adresu festivala stigla su brojna priznanja svjetskih medija, pa su svoje preporuke za Sea Star kao i za odmor u Umagu dali brojni predstavnici britanskih medija.

Posjetitelji su lani uživali u nastupima Prodigyja, Fatboy Slima, Paula Kalkbrennera, Penduluma, DJ Spillera, Dubioze Kolektiv i drugih izvođača.
 


Plaže savezničkog iskrcavanja u Normandiji kandidat za UNESCO-vu svjetsku baštinu


PARIS - Francuska je zatražila od UNESCO-a da svrsta plaže savezničkog iskrcavanja 1944. u Normandiji na listu svjetske baštine u kategoriji kulturnih dobara, saznaje se u utorak od francuskog ministarstva kulture.

Kandidaturu će razmotriti odbor za svjetsku baštinu pri UNESCO-u na svojoj sjednici u srpnju 2019., piše u priopćenju objavljenom na Internet stranici ministarstva.

To povijesno mjesto obuhvaća "obalu La Manchea na kojoj su se odvijale operacije iskrcavanja počevši od 6. lipnja 1944.: neprekinut morski pojas od oko 80 kilometara, od Ravenovillea na zapadu do Ouistrehama na istoku", ističe se.

"Do danas je gotovo 60.000 osoba, među kojima brojni uglednici iz čitavog svijeta, pružilo podršku toj kandidaturi", piše u priopćenju pokrajine Normandije zaslužne za tu kandidaturu pripremanu od 2008.

Gotovo dva milijuna turista posjeti svake godine plaže savezničkog iskrcavanja: Utah, Omaha, Gold, Sword i Juno Beach.

Šestog lipnja 1944. godine 6939 brodova iskrcalo je 132.700 vojnika na normandijske plaže.



Počela potraga za tajnim odajama u Tutankamonovoj grobnici

 
KAIRO - Stručnjaci iz Italije, Britanije i Egipta počeli su "presudnu" potragu za mogućim tajnim odajama u grobnici faraona Tutankamona u Luksoru.

Znanstvenici će pomoću geofizičkih radara (GPR) pokušati utvrditi postoje li prazni prostori ili skriveni prolazi iza pogrebne odaje dječaka-faraona.

Britanski egiptolog Nicholas Reeves kazao je da detaljni pregledi fotografija i skeniranja upućuju na to da se u sjevernom zidu pogrebne odaje krije tajni prolaz u drugu prostoriju.

Reeves smatra da bi tajnoj odaji mogao biti grob kraljice Nefertiti, supruge Tutankamonova oca, faraona Eknatona (Amenhotepa IV.)

Znanstvenici još nisu sigurni je li mu ona bila majka ili je Tutankamon plod Eknatonove veze s nekom drugom ženom.

Nakon više od godine dana čekanja znanstvenici sa sveučilišta u Torinu dobili su zeleno svjetlo egipatskih vlasti za provedbu "odlučujućih georadarskih mjerenja" unutar grobnice.

Mjerenja bi trebala trajati do 6. veljače, kazao je Franco Porcelli, voditelj skupine u kojoj će biti i britanski i egipatski stručnjaci.

Tom metodom, kazao je Porcelli, može se utvrditi postojanje tajnih odaja s 99-postotnom sigurnošću.

Tutankamonovu grobnicu otkrio je 1922. engleski arheolog Howard Carter u Dolini kraljeva u Luksoru. To je najočuvanija faraonska grobnica i, suprotno od ostalih grobnica koje su stoljećima sustavno pljačkane, gotovo je netaknuta.

U njoj je pronađeno više od 2000 predmeta i arheolozima je trebalo devet godina da ih sve katalogiziraju.
 


Mediteranska prehrana povećava izglede za uspješnu oplodnju


ZAGREB - Žene čija je prehrana bogata svježim voćem i povrćem, ribom, maslinovim uljem, imaju veće izglede za uspješnu potpomognutu oplodnju, kažu znanstvenici.

Nakon studije u kojoj su sudjelovale 244 žene na klinici za potpomognutu oplodnju u Ateni, pokazalo se da su izgledi za uspješno začeće bili veći kod onih koje su šest mjeseci prije postupka izvantjelesne oplodnje (IVF) slijedile tzv. "mediteransku prehranu".

Žene iz skupine koja je slijedila smjernice mediteranskog načina prehrane "imale su 65 do 68 posto veće izglede za uspješnu trudnoću od onih koje nisu", objavili su znanstvenici. Imale su i 35 posto veće izglede da će na svijet donijeti zdravu bebu.

Dugo je poznato da je mediteranska prehrana, popularna u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, odlična za zdravlje. U njoj je malo crvena mesa, a mnogo voća i povrća, mahunarki, ribe, neprerađenih žitarica i maslinova ulja.

"Žene koje pokušavaju začeti trebalo bi poticati da jedu zdravo, na primjer mediteranski. To je važna poruka našeg istraživanja", rekao je suautor studije, profesor Nikos Janakuris s atenskog sveučilišta.

Znanstvenici napominju da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na sve žene koje žele zatrudnjeti jer je u studiju bila uključena specifična skupina inače zdravih žena u postupku izvantjelesne oplodnje.

Ali naglašavaju da je ono još jedan dokaz koliko je zdrava prehrana korisna.

"Sve je više dokaza da prehrana i način života utječe i na prirodnu i na potpomognutu oplodnju", rekao je vanjski suradnik istraživanja Adam Balen iz centra za reproduktivnu medicinu u Leedsu.



Mediteranska prehrana smanjuje rizik od nemoći u starijoj životnoj dobi


LONDON - Što više prehrana starijih osoba nalikuje mediteranskoj prehrani to su manji izgledi da će s vremenom onemoćati, pokazuje analiza postojećih znanstvenih istraživanja.

Znanstveni je tim analizirao podatke o gotovo 6000 odraslih osoba koje su bili obuhvaćene s četiri istraživanja - od kojih su tri bila u zemljama mediteranskog pojasa a jedno u Aziji. Bez obzira na to gdje su živjeli, ljudi na prehrani koja je najviše nalikovala mediteranskoj imali su dvostruko manje izglede onemoćati u starijoj životnoj dobi od onih čija je prehrana najmanje nalikovala mediteranskoj prehrani.

“Svjetska populacija stari uz povećanje broja ljudi koji žive do 80-ih godina života i nakon toga i mnogo se pažnje posvećuje tome kako da ljudi u starosti ostanu zdravi i neovisni”, kazala je voditeljica istraživanja za Reuters.

“Neki ljudi nakupljanjem zdravstvenih problema i godinama postanu nemoćniji i imaju simptome poput pomanjkanja energije, slabosti mišića, slabog apetita i gubitka težine te osjećaja opće usporenosti te im je teško izvući se iz toga stanja ili oporaviti od bolesti", kaže Kate Walters, znanstvenica s University College London u Britaniji.

To je pak povezano s rizikom hospitalizacije ili razvojem ovisnosti o tuđoj pomoći, kaže Walters. “Tragamo za načinima da se to spriječi, uključujući prehranu i vježbanje, među ostalim”.

Već je bilo "mnogo istraživanja o tome koja je vrsta vježbanja dobra no mnogo manje o ulozi prehrane - primjerice različitim vrstama prehrane poput mediteranske", dodala je Walters.

Mediteranska prehrana temeljena je na tradicionalnim sastojcima tipičnim za Grčku i južnu Italiju i sadrži mnogo namirnica poput povrća, grahorica i orašastih plodova kao i ribe i morskih plodova. Uobičajeno je glavni izvor masnoća maslinovo ulje a ne životinjske masti, a alkohol, obično vino, uključen je u malim ili umjerenim količinama, napisali su autori istraživanja u časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Znanstvenici su proučili podatke iz ranijih istraživanja provedenih u Kini, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Sva su istraživanja vrednovala prehranu ispitanika prema tome koliko su slična načelima mediteranske prehrane i rezultat od 6 do 9 označavao je najveću sličnost a 0 do 3 najmanju sličnost. Prosječno su sudionici praćeni oko četiri godine.

Ljudi čija je prehrana bila ocijenjena rasponom od 4 do 5 imali su 38 posto manji rizik od toga da onemoćaju tijekom kasnijeg životnog razdoblja u usporedbi s onima koji su imali najnemediteranskiju prehranu, dok su oni čija je prehrana bila vrednovana rasponom od  6 do 9 imali 56 posto niži rizik.

Prosječna dob ispitanika u tim istraživanjima bila je 70 do 80 godina života pa rezultati sugeriraju da mediteranska prehrana kod starijih može biti korisna za održavanje zdravlja i neovisnosti, kaže Walters.

No istraživanje ipak nije dokazalo da pridržavanje mediteranske prehrane sprječava nemoć u kasnijim godinama života, priznaje autorica istraživanja.

“Četiri studije nisu intervencijske - u kojima se ljudima davala određena prehrana uz postojanje kontrolne skupine, nego promatračke u kojima se uspoređivalo ono što su ljudi sami odabirali jesti i njihov rizik od nemoći, kaže dr. Michael Bogaisky iz njujorškog gerijatrijskog zdravstvenog sustava Montefiore koji nije bio uključen u istraživanje.

Razlike u riziku od razvoja nemoći mogle su biti i zbog drugih razloga povezanih primjerice s time da se radi o tipu osobe koja bira mediteransku prehranu a ne prehrana sama po sebi, dodao je.

“Primjerice maslinovo ulje, riba, orašasti plodovi, svježe voće i povrće mogu biti skupi. Ljudi koji ih mogu kupiti možda si mogu priuštiti i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu što može objasniti veću vjerojatnost za bolji ishod”, kaže  Bogaisky.

Može se raditi o obrazovanijim ili zdravstveno osvještenijim osobama koje će stoga vjerojatnije jesti zdravije namirnice i vjerojatnije vježbati, što sve može utjecati na rizik od pojave nemoći.

Unatoč tomu smatra da se radi o zanimljivom otkriću te dodaje da postoje snažni dokazi koji pokazuju da mediteranska prehrana sprječava kardiovaskularne bolesti. “Sprječavanje nemoći može biti još jedan razlog za takvu prehranu”, kaže on.



Istraživanje: Jesti za dvoje na početku trudnoće nije dobra ideja

 
TORONTO - Žene koje dobiju više na težini na samom početku trudnoće imaju veće izglede roditi neuobičajeno velike bebe koje mogu kasnije biti sklone čitavom nizu zdravstvenih problema, pokazalo je novo istraživanje.

No porast težine nakon 18. tjedna trudnoće nije bio u vezi s veličinom bebe pri rođenju, kaže dr. Ravi Retnakaran iz bolnice Mount Sinai u Torontu, Ontario, koji je vodio istraživanje.
“U trudnoći smo vrlo fokusirani na dobivanje na težini i trudnicama se težina mjeri na svakom pregledu kako bi se vidjelo koliko su dobile”, kaže Retnakaran. “Ranije nije bilo jasno je li trenutak u kojemu se dobiva na težini važan”. Teško je to proučavati, dodaje on, zbog toga što se znanstvenici tipično oslanjaju na težinu koju je trudnica navela kao onu koju je imala prije trudnoće a koja možda nije točna.

U novom istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Pediatrics Retnakaran je uključio 1164 nedavno vjenčanih žena u regiji Liuyang u Kini mjereći njihovu težinu prije nego što su zatrudnjele te u intervalima tijekom trudnoće. Prosječno je težina žena mjerena 20 tjedana prije nego što su zatrudnjele.

Dobitak majke na težini do 14. tjedna trudnoće, te od 14. do 18. tjedna bio je povezan s porođajnom težinom bebe.

Prosječno za svaki kilogram koji je žena dobila u ranoj trudnoći porođajna težina njezine bebe rasla je 13,6 grama. Za svaki kilogram koji je dobila od 14. do 18. tjedna trudnoće porođajna težina bebe rasla je 26,1 grama. Dobivanje na težini nakon 18 tjedna nije bilo u korelaciji s porođajnom težinom novorođenčeta.

U ranim fazama trudnoće fetus raste sporo pa se dobivanje na težini uglavnom odnosi na majčino tijelo. Preveliki porast kilograma može izložiti fetus višku majčina goriva poput glukoze i aminokiselina utječući na razvoj i povećavajući rizik metaboličkih promjena.

Pokušaji da se smanji ženin rizik rađanja velike bebe utjecanjem na prehranu i tjelesnu aktivnost nisu bili uspješni, kaže Retnakaran i to zbog toga što se počinje prekasno da bi donijelo rezultate.

“To predstavlja dodatne dokaze da je možda osobito važno imati dobro težinu prije trudnoće”.



Superkrvavi plavi  Mjesec ukazao se u srijedu


ZAGREB - Rijedak astronomski događaj - 'superkrvavi plavi Mjesec' - ukazao se u srijedu nakon 36 godina. Ali je spektakularan prizor bio vidljiv samo u nekim dijelovima svijeta.

Događaj je izazvao veliko uzbuđenje jer su se u jednu spojile tri lunarne pojave, supermjesec, plavi Mjesec i potpuna pomrčina Mjeseca.

Plavi Mjesec je drugi puni mjesec u jednom kalendarskom. Pojava se tipično javlja svake dvije godine i osam mjeseci.

Supermjesec se javlja kada je Mjesec najbliži Zemlji u svojoj orbiti. U toj točki, nazvanoj perigej, Mjesec izgleda 14 posto veći i 30 posto sjajniji.

Te dvije pojave nisu toliko rijetke, ali u kombinaciji s istodobnom pomrčinom Mjeseca nije ih bilo 36 godina.

Usred noći tisuće ljudi okuple su se u Kaliforniji da bi promatrali kako Mjesec nestaje, klizi u Zemljinu sjenu i ponovo se pojavljuje okupan narančastom ili crvenom bojom.

Neki su čekali više od pet sati kako bi ulovili dobro mjesto u zvjezdarnici Griffith u Los Angelesu koja je otvorena u 3.30 sati ujutro. Mjesta je bilo za 2000 promatrača.

U Sjevernoj Americi, na Havajima i Aljasci pomrčina je bila vidljiva prije zore, a na Bliskom istoku, Aziji, Australiji i na Novome Zelandu kasno navečer.

Većem dijelu Europe, Južne Amerike i Afrike pomrčina Mjeseca nije bila vidljiva zbog izlaska Sunca.

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec je crvenkast, a ta pojava se događa radi rasipanja i loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi gdje crveni dio spektra Sunčevog svjetla nastavlja obasjavati Mjesec u vrijeme potpune pomrčine.

"Crvena boja tijekom lunarne pomrčine stvarno je posebna, promatranje 'krvava Mjeseca' rijedak je dar",  rekao je američki fizičar Brian Rachford.

Posljednji superkrvavi plavi Mjesec pojavio se 30. prosinca 1982., ali je tada bio vidljiv baš iz onih dijelova svijeta iz kojih sada nije.

U Sjevernoj Americi ga do jučer nije vidio nitko živ jer je ondje posljednji put bio vidljiv 1866. godine.

Sada će stanka ipak biti kraća, idući bi se trebao pojaviti u siječnju 2037.


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus