20:39, 14. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 1. rujna 2017.

Objavljeno: 01.09.2017 u 04:34
Pregledano 109 puta

Autor: Icom, Hina
Kultura 1. rujna 2017.

ZAGREB, 1. rujna 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:

Kupske noći odgođene zbog najave lošeg vremena


SISAK -
Velika sisačka turistička manifestacija Kupske noći, odgođena je u petak za tjedan dana zbog najave lošeg vrmena.

Budući da se gotovo sve priredbe te trodnevne manifestacije održavaju na otvorenom, na rijeci Kupi, organizatori, Grad Sisak i Turistička zajednica grada Siska, odlučili su da će se program održati od 8. do 10. rujna.

Također je za tjedan dana, odnosno za 9. rujna, odgođen i veliki aeromiting "Memorijal Marijana Celjaka" u Šašnoj Gredi, dok će se panoramski letovi održati 10. rujna.

Program Star Film Festivala, koji je sastavni dio Kupskih noći, održat će se prema planu 1. i 2. rujna.



Zajedničko izdanje poštanske marke „Hrvatska – Izrael“


ZAGREB -
Hrvatska pošta će 4. rujna pustiti u optjecaj zajedničko izdanje poštanske marke „Hrvatska - Izrael“, u povodu 20 godina od uspostave diplomatskih odnosa, a za motiv zajedničkog izdanja izabrani su karakteristični cvjetovi dviju zemalja: izraelska krunična šumarica i hrvatski nacionalni cvijet perunika.

Autorica poštanske marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba. Naklada poštanske marke nominalne vrijednosti 7,60 kuna iznosi 100.000 primjeraka.

Hrvatska pošta (HP) izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), priopćeno je u petak iz HP-a.

Žig prvog dana bit će dostupan 4. i 5. rujna u poštanskom uredu 10101 u Zagrebu, Jurišićeva 13. Ovo izdanje, kao i sva ostala izdanja poštanskih maraka, može se kupiti u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.



Cvjetovi prenose poruku o privrženosti Izraelaca i Hrvata nacionalnim vrijednostima i simbolima svojih država

Za motiv zajedničkog izdanja poštanskih maraka izabrani su karakteristični cvjetovi dviju zemalja: izraelska krunična šumarica i hrvatski nacionalni cvijet perunika.

Cvjetovi prenose jasnu poruku o privrženosti Izraelaca i Hrvata vlastitim nacionalnim vrijednostima i simbolima svojih država. Živopisni cvjetovi krunične šumarice, biblijskih poljskih ljiljana, prostiru se diljem Izraela, dok je otmjena hrvatska perunika, božanski cvijet u staroslavenskoj mitologiji, uvriježeni simbol dostojanstva, hrabrosti i nade.

Republika Hrvatska i Država Izrael uspostavile su diplomatske odnose 4. rujna 1997. godine.

Odnosi dviju država dosegli su tijekom dva desetljeća visoku razinu suradnje, prijateljstva i dijaloga. Redovita razmjena posjeta hrvatskih i izraelskih dužnosnika, niz potpisanih ugovora i međunarodnih akata u svim područjima suradnje čine čvrst temelj za nadogradnju odnosa, ističe se u priopćenju.



Velika važnost židovske baštine na području cijele Hrvatske

Velika je važnost židovske baštine na području cijele Hrvatske, od krajnjeg sjevera do višestoljetnih sefardskih tragova u Dubrovniku, koji se diči drugom najstarijom sinagogom u Europi.  Mnogi hrvatski umjetnici židovskog podrijetla dali su svoj bogat doprinos raznolikosti i afirmaciji hrvatske kulture i javnog života.

Proučavanje i obilježavanje holokausta te suzbijanje antisemitizma iz najdubljih političkih, povijesnih i moralnih razloga bitan su vid suradnje s Izraelom i židovskom zajednicom u cilju poštovanja svih žrtava holokausta, navodi se u priopćenju.

Hrvatska kultura i baština te brojne prirodne ljepote snažan su brend u Izraelu, čiji turisti u sve većem broju posjećuju Hrvatsku. Isto tako, brojni hrvatski hodočasnici, ali i turisti, sve češće posjećuju Izrael.

Hrvatska vidi u Izraelu vrijednog partnera i prijatelja, a Izrael je jasno dao do znanja da Hrvatsku smatra jednom od najbliskijih država partnera u Europi. Obje države nalaze se na razmeđu različitih svjetova civilizacija, u okruženju u kojem se isprepliću različiti geopolitički interesi. Zbog toga su, polazeći od zajedničkih interesa i vrijednosnih sustava, predane učvršćivanju trajnog i sveobuhvatnog partnerstva, navode iz HP-a u povodu zajedničkog izdanja poštanske marke „Hrvatska - Izrael“ uz 20. obljetnicu od uspostave diplomatskih odnosa.

 

FSK – projekcije filmova snimljenih prema književnim predlošcima

 
ZAGREB - Festival svjetske književnosti, koji se ove godine održava s književnošću njemačkog govornog područja u fokusu, popratit će i filmski program - u suradnji s Goethe-Institutom od 4. do 9. rujna u zagrebačkom kinu Europa i splitskoj Kinoteci Zlatna vrata prikazivat će se odabrani njemački filmovi snimljeni prema književnim predlošcima.

 "Bit će to festival otkrića za ljubitelje filma i za ljubitelje književnosti. Njihovu će pažnju privući velika imena iz obaju svjetova, iz svijeta suvremene njemačke književnosti i njemačkog autorskog filma s njemačkim i međunarodnim glumačkim zvijezdama", najavljeno je iz kina Europa.

 Prikazat će se pet recentnih ostvarenja, "Povratak u Montauk" Völkera Schlöndorffa, "Ja i Kaminski" Wolfganga Beckera, , "Tschick" Fatiha Akina, "Pozdravi iz Fukušime" Doris Dörrie i "Opet on" Davida Wnendta. 

 Proslavljeni njemački redatelj Volker Schlöndorff svoj je novi film snimio prema autobiografski obojenom romanu doajena švicarske književnosti Maxa Frischa iz 1975. godine. Premda su i likovi u Frischovim prijašnjim romanima često imali autobiografske crte, priče su bile fiktivne, no u "Montauku" je prikazan autentični doživljaj, jedan vikendu iz Frischova života.

 Radnja prati pisca Maxa (glumi ga Stellan Skarsgård) koji putuje u New York predstaviti svoj najnoviji roman o neuspjeloj velikoj ljubavi. Ondje ga očekuje supruga (Susanne Wolff), ali susreće i ženu koju je nekada volio (Nina Hoss) i s kojom provede vikend u Montauku, obalnom gradiću blizu Long Islanda.  

 Bit će tu i film "Ja i Kaminski", nastao prema romanu Daniela Kehlmanna, gosta zagrebačkog festivala, kojega se od objavljivanja romana "Mjerenje svijeta" smatra jednim od najpoznatijih njemačkih pisaca. 

 U režiji Wolfganga Beckera, najpoznatijeg po tragikomediji o padu DDR-a "Zbogom, Lenjine!", publika će imati priliku vidjeti "komediju o umjetnosti i prijevari visokog književnog ranga". To je priča o pretjerano ambicioznom i beskrupuloznom novinaru koji planira napisati knjigu o nekada slavnom, a sada gotovo zaboravljenom slikaru Manuelu Kaminskom (Jesper Christensen), Matisseovu učeniku i Picassovu prijatelju.

 Popularni roman "Tschick" Wolfganga Herrndorfa o neobičnom prijateljstvu dječaka iz građanske obitelji i mladog doseljenika iz Rusije nadahnuo je istoimeni film u režiji slavnog njemačkog redatelja turskog podrijetla Fatiha Akina, koji je nedavno proglašen najboljim europskim filmom za mlade. 

 Roman je objavljen u više od 25 zemalja i do jeseni 2016. samo je u Njemačkoj prodan u više od dva milijuna primjeraka, a već ga i uspoređuju s kultnim romanima poput J. D. Salingerova "Lovca u žitu".  

 Filmska verzija romana kombinacija je filma ceste i priče o odrastanju trinaestogodišnjaka koji se u svojoj obitelji i školi osjeća nevidljivo, a jedini mu je prijatelj Tschick s kojim nepromišljeno kreće na put u ukradenom autu. 

 Svijet književnosti i filma spojio se i u crno-bijelom filmu "Pozdravi iz Fukušime" Doris Dörrie koja prema vlastitom scenariju i u vlastitoj režiji govori o susretu mlade Njemice s japanskom staricom na mjestu nuklearne katastrofe. 
Bježeći od svojih neostvarenih životnih snova, jedna mlada Njemica pridružuje se organizaciji Clowns4Help koja pokušava unijeti tračak radosti u svakodnevicu žrtava u Fukušimi, a tamo susreće tvrdoglavu Satomi, posljednju gejšu u Fukušimi, koja se po svaku cijenu želi vratiti u svoju uništenu kuću u kontaminiranoj zoni.

 Na programu je i satirična komedija "Opet on" o Adolfu Hitleru koji se probudio Berlinu 69 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, no svi misle da je samo riječ o zabavnom imitatoru kojemu treba dati tv emisiju. 
Roman Timura Vermesa je zabilježio velik uspjeh kod publike i dugo se zadržao na vrhu top-ljestvice bestselera tjednika Der Spiegel, a redatelj David Wnendt   je uspio uvjerljivo inscenirati svoju mješavinu satire i reality-showa.  

 Ovogodišnji Festival svjetske književnosti u Zagreb i Split od 3. do 9. rujna dovodi pedesetak autora iz 17 zemalja i šezdesetak različitih događanja. 

 

Film "Ne gledaj mi u pijat" Hane Jušić hrvatski kandidat za Oscara


ZAGREB - Nagrađivani debitantski film Hane Jušić "Ne gledaj mi u pijat" hrvatski je kandidat za 90. nagradu Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti, u kategoriji najboljeg filma na stranom jeziku, odlučila je u petak Komisija Hrvatskog društva filmskih djelatnika (HDFD).

 Hrvatsko društvo filmskih djelatnika svake godine odabire dugometražni igrani film koji će biti predstavnik Hrvatske u natjecanju za Oscara, a ove godine odluku je donijela petnaesteročlana komisija, u drugom krugu tajnog glasovanja natpolovičnom većinom od osam članova. 

 Biralo se između pet prijavljenih filmova - uz "Ne gledaj mi u pijat" u konkurenciji su bili "Ministarstvo ljubavi" Pave Marinkovića, "Sve najbolje" Snježane Tribuson", "Ustav Republike Hrvatske" Rajka Grlića i "Uzbuna na Zelenom Vrhu" Čejen Černić. 

 "Ne gledaj mi u pijat" film je o odrastanju i obiteljskim odnosima, u čijem je središtu djevojka (Mia Petričević), koja s obitelji koja živi u skučenom stanu, na osjetljivoj granici između ljubavi i netrpeljivosti. 

 Nakon što dominantni otac obitelji doživi moždani udar, ona preuzima brigu o njemu i kući, dok joj neodgovorna majka i intelektualno usporeni brat samo otežavaju ionako tešku situaciju. 

 U glavnoj je ulozi Mia Petričević, arhitektica koja je ulogu prihvatila iz znatiželje, a glume još Nikša Butijer, Arijana Čulina (u svojoj prvoj filmskoj ulozi) i Zlatko Burić. 

 Od svjetske premijere na prošlogodišnjem Venecijanskom filmsko festivalu, gdje je dobio Nagradu FEDEORA-e za najbolji europski film, film je sudjelovao na brojnim međunarodnim filmskim festivalima, s kojih se nerijetko vraćao s nagradama.



Odabrani radovi za prvo izdanje festivala dizajna Plan D


ZAGREB - Selekcija komisija prvog izdanja festivala Plan D, koji će se na temu odnosa dizajnerskih praksi i tehnologije održati od 27. rujna do 1. listopada u Zagrebu, odabrala je šesnaest radova koji će se natjecati za festivalsku nagradu.

U selekciju su ušli radovi dizajnera iz Hrvatske, Kanade, Izraela, Francuske, Austrije, Nizozemske, Italije, SAD-a, Rumunjske, koji će biti i objavljeni u katalogu, na službenoj internetskoj stranici i na društvenim mrežama, a Međunarodni žiri najboljem će dodijeliti posebno priznanje i novčanu nagradu.

Riječ je o radovima odabranima s natječaja održanog na temu "Tehnooptimizam/Tehnopesimizam", koja zaokružuje dvije krajnosti - tehnooptimizam kao vjeru u svemogućnost tehnologije da riješi i najizazovnija društvena pitanja i tehnopesimizam koji tehnologiju smatra izvorom niza novih društvenih problema. 

Na natječaj su se mogli prijaviti studenti i mladi autori, do 30 godina, koji u svom komercijalnom ili konceptualnom dizajnerskom radu promišljaju, koriste i oblikuju tehnologiju, uzimajući u obzir njezine pozitivne i negativne implikacije. 

Tražili su se radovi koji daju kritički osvrt na postojeći smjer tehnološkog razvoja, promišljaju alternativne primjene tehnologija i nadovezuju se na neki od fenomena vezanih uz tehnologiju, kao što su nadzor, privatnost, automatizacija, robotizacija. 

Festival Plan D održat će se u prostoru napuštenog diskonta iza Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, partnera projekta, kao nadogradnja međunarodnog festivala dizajna Dan D, u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva. 

Plan D bi trebao djelovati kao dizajnerska edukativna platforma koja nastoji afirmirati dizajn od nižih razina edukacije do stručnog usavršavanja mladih dizajnera i promocije suvremenih dizajnerskih praksi. 

Kroz izložbeni, edukativni i diskurzivni program festival će predstaviti najširi spektar dizajnerskih praksi koje obrađuju različita promišljanja pri oblikovanju i korištenju tehnologije u dizajnu svakodnevnog okruženja.



FSK – Nagrađivani katalonski književnik Jordi Punti u Zagrebu i Splitu


ZAGREB - Peti Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture ugostit će u rujnu u Zagrebu i Splitu istaknutog katalonskog književnika, kolumnista i prevoditelja Jordija Puntija, koji će prilikom svojeg trećeg susreta s hrvatskom publikom predstaviti prijevod na hrvatski svoje nagrađivane knjige "Izgubljena prtljaga".

Jedan od najznačajnijih suvremenih katalonskih pisaca, Punti je rođen 1967., za vrijeme Francova režima, u doba kada je katalonski jezik bio zabranjen. Danas, nakon 40 godina demokracije, katalonski jezik ima status ravnopravnog europskog jezika srednje veličine sa sedam milijuna govornika i književnošću koja upravo prolazi kroz svoje 'zlatno doba', ističe pisac.

"Katalonska je književnost trenutno na svojem vrhuncu, s velikim brojem vrlo dobrih autora koji su po svemu ravnopravni onome što se događa u književnosti drugdje u Europi", rekao je Punti za Hinu.

Za njega pisati na katalonskom umjesto na službenom španjolskom nije bila stvar odluke – piše na katalonskom koji je, kako je rekao, "odabrao mene, a ne ja njega", a kao pisac nastoji sebe "ne svrstavati u kalupe".

"No, kada bih morao, rekao bih da sam ja jedan od onih uvijek u potrazi za pričama. Oslanjam se na koristi pripovijedanja i imam neograničenu znatiželju za sve što ima veze s ljudskim rodom. Za mene je čast biti pisac koji je čitan i prevođen na mnoge jezike, kao što je i hrvatski", istaknuo je.

Književnik, kolumnist i prevoditelj, Jordi Punti (1967.) objavio je dvije zbirke kratkih priča, "Pasančeva koža" (1998.), za koju je dobio nagradu Premi de la Critica Serra d'Or, i "Tužne životinje" (2002.), koja je 2003. nominirana za nagradu Booker, te se iste godine našla na trećem mjestu bestseler liste svih djela objavljenih na hispanoameričkom kulturnom području.

Zbirka je poslužila kao predložak za film Venture Ponsa naslovljen "Ranjene životinje" (2006.). Na hrvatskom ju je objavila Naklada Mlinarec & Plavić u prijevodu Dubravke Poljak.

Napisao je i roman "Izgubljena prtljaga" (2010.), za koji je dobio nagradu Octavi Pellissa koju dodjeljuje izdavačka kuća Empuries za projekte u književnom stvaralaštvu. Knjiga je na hrvatskom objavljena u izdanju Frakture i prijevodu Nikole Vuletića.



Identitetsko propitivanje u romanu o Kristoforima

Roman "Izgubljena prtljaga" kritika opisuje kao trijumf pripovjedačkog umijeća, velik, odvažan i samosvjestan roman ceste o obitelji, identitetu i slobodi. Riječ je o Puntijevu debitantskom romanu nakon dvije zbirke priča, a pisac ističe kako mu je prelazak na dužu formu došao prirodno – "priče su jednostavno postajale sve duže i duže, dok nisu poprimile obilježja romana".

"Pisanje kratke priče je poput plivanja u bazenu, gdje točno znate dokle možete ići, dok roman pruža iskustvo slično plivanju u otvorenom moru, gdje je sve moguće, ali ne možete otvoriti oči pod vodom – uvijek je nekako prisutan taj element iznenađenja", pojasnio je Punti.

Priču pripovijedaju četiri lika – Christof, Christophe, Christopher i Cristofol, četvorica polubraće, sinovi četiriju majki koji žive u četiri kuta Europe i sve donedavno nisu znali jedan za drugoga. Nit koja ih povezuje je život i sudbina Gabriela Delacruza, strastvenoga kartaša i neuhvatljivoga vozača kamiona, oca koji ih je napustio i o kojemu već dvadeset godina nisu čuli ni slova.

"Pitanje identiteta je vrlo važan aspekt romana, rekao bih da je to njegova srž, jer Kristofori prvo govore u jednom jedinstvenom glasu, a tek potom progovaraju svojim pojedinačnim glasovima, tako da sve do kraja knjige nije jasno što oni zapravo predstavljaju, niti zašto im je otac svima dao isto ime", rekao je pisac.



Čin pripovijedanja kao književna igra

Pričajući u jednom glasu – koristeći "mi" – Kristofori uvlače čitatelja u priču, jer je on na neki način dio toga "svi mi". Tri ključna pitanja koja si oni postavljaju, pita se i čitatelj: Gdje je otac? Zašto je nestao? Zašto im je dao isto ime? "To su pitanja koja ga vode do kraja priče", pojasnio je.

S tim je romanom želio istražiti kako je to biti jedinac: "Jedinci su skloni stvarati čvršće veze s drugom djecom, što ponekad može predstavljati problem u prijateljstvu. Kad se četvorica Kristofora sretnu, oni prestaju biti jedinci i postaju polubraća. Njihova potraga za ocem postaje neki oblik igre kojom nadoknađuju sve one igre koje nisu zajedno igrali dok su bili djeca. Na taj način i sam čin pripovijedanja postaje neka vrsta igre, književne igre", rekao je.

U romanu jezik igra važnu ulogu, "jer jezici nas definiraju, način na koji neka osoba koristi riječi puno otkriva o njezinu karakteru". "Prisutnost mnogih jezika u tom romanu odražava kulturno bogatstvo Europe, ali istodobno označava identitetska ograničenja mojih protagonista. Gabriel, s druge strane, govori mnoge jezike mada niti jedan osobito dobro, pa je tako on odličan primjer gubitka identiteta, osobe koja izmiče određenju svojeg materinjeg jezika".

Djela su mu prevedena na francuski, njemački, talijanski, portugalski i hrvatski. Kao diplomirani romanist, Punti prevodi s francuskog na španjolski. Redoviti je suradnik dnevnih novina El Periódico, časopisa L'Avenc i Radija Barcelona.

Trenutno radi na novom romanu o životu katalonskog glazbenika i voditelja orkestra Xaviera Cugata, koji je ostvario veliku karijeru u SAD-u, a u kojemu ga, kako je rekao, zanima istražiti život nekoga tko napusti svoju domovinu i veći dio života provede u inozemstvu.

Peto izdanje Festivala svjetske književnosti (FSK) održat će se od 3. do 9. rujna u Zagrebu i Splitu s fokusom na književnost njemačkog govornog područja. Jordi Punti na FSK-u će gostovati u Splitu u utorak 5. rujna u Gradskoj knjižnici Marka Marulića gdje će s njime razgovarati Paula Jurišić, te u Zagrebu u četvrtak 7. rujna na tribini u Dvorani Mueller Kina Europe, gdje će razgovor s autorom voditi Roman Simić.



Izložba Zdravka Milića posljednja u dosadašnjem prostoru riječkog MMSU

 
RIJEKA - Izložbom „Radovi 1981. – 2017.“ Zdravka Milića otvorenom u četvrtak u dosadašnjem prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka (MMSU) u Ulici Dolac, zaključuje se djelovanje MMSU na toj lokaciji u središtu Rijeke, a  Muzej će od rujna biti smješten u kompleks nekadašnje tvornice Rikard Benčić.

 U postavu kustosa izložbe Mladena Lučića predstavljeno je 90 Milićevih radova, slika velikog formata i objekata.

 Kako je sam autor rekao tijekom otvaranja, izložbom nije obuhvaćeno njegovo cjelokupno stvralaštvo, jer nedostaju radovi iz prvih desetak godina, koje je bilo previše složeno postaviti. Milić je kazao da se njegovo likovno stvaralaštvo temelji na pejzažima. Kroz godine u njima su se počeli pojavljivati problemi vezani uz ekologiju ili razvoj tehnologije, a u posljednje vrijeme bavi se pitanjima smjera razvoja civilizacije i čovječanstva, potaknut djelima Davida Ickea i Zecharije Sitchina.

  Zdravko Milić rođen je 1956. godine u Labinu. Diplomirao je sliakrstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji, 1977. Stručno je usavršavao mozaik 1988. na École Nationale Supérieure des Beaux - Arts u Parizu.  Od 1978. do 2006. godine je djelovao kao samostalni umjetnik. Stalno je zaposlen kao docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, te sada u zvanju redovitog profesora predaje na kolegijima Slikarstvo i Mozaik.  Dobitnik je više desetaka nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu.

 Ravnatelj MMSU Slaven Tolj kazao je prigodom otvaranje posljednje izložbe u prostoru MMSU-a u Ulici Dolac kako se mnogo više energije utrošilo u preseljenje u novi prostor i prezentaciju važnosti toga, nego u oproštaj od dosadašnjeg, u kojem je MMSU djelovao od 1956. godine, a što taj prostor zaslužuje.

 Izrazio je zadovoljstvo što je baš Zdravko Milić autor s kojim se završava razdoblje djelovanja u starom prostoru.

 MMSU je počeo djelovanje kao Galerija likovnih umjetnosti u Guvernerovoj palači 1949. godine, a 1956. se preseio u Ulicu Dolac prvo kao Moderna galerija, a  potom kao Muzej moderne i suvremene umjetnosti.

 MMSU se useljava u novi prostor u tzv. H-objektu kompleksa Rikard Benčić, a službeni početak rada tamo je 22. rujna kad se otvara velika retrospektivna izložba Tomislava Gotovca „Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte“.

 Novi prostor MMSU je uređen prema projektu arhitekta Dinka Peračića. Za sad će djelovati na prvim dvjema etažama H-objekta, a planira se da se proširi na treći i četvrti kat, u kojem je sad riječka tvrtka PIK. S njom se pregovara o preseljenju. No, već i u ovom prostoru na dvije etaže MMSU raspolaže s 1550 četvornih metara, a do sad je djelovao na oko 500 u zgradi u Ulici Dolac.
 


IZ SVIJETA - (KULTURA - ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)

U Njemačkoj svečano pušten u rad najveći laser na svijetu

    
HAMBURG - Najveći rendgenski laser na svijetu svečano je inauguriran u petak u Njemačkoj i omogućit će znanstvenicima da dublje prodru u tajne materije, da raščlanjuju i proučavaju funkcioniranje atoma, virusa ili kemijskih procesa.

Istraživački centar financiran iz 11 zemalja s ukupno 1,5 milijarda eura predstavio je svečano laser XFEL u Hamburgu u nazočnosti ministara, među kojima je i Andrej Fursenko, savjetnik za znanost predsjednika Vladimira Putina.

Sudjelovanje ruskih znanstvenika napose je važno u vrijeme geopolitičkih napetosti jer je Moskva drugi investitor u tom programu s 27 posto, a prvi je Berlin s 58 posto.  

Postrojenje je smješteno u kompleksu od 3,4 kilometara duljine i 38 metara dubine, a karakteristike lasera su impresivne.

"To je najveći i najmoćniji izvor X zraka što ga je čovjek proizveo na svijetu", kaže Olivier Napoly koji je sudjelovao u gradnji.

Europski laser slobodnih elektrona i X zraka (X-Ray Free Electron Laser, XFEL) postići će frekvenciju od 27.000 bljeskova u sekundi, što je impresivno u usporedbi sa samo 120 koliki je kapacitet američkog lasera takvog tipa  LCLS.

Voditelji projekta ističu da ta ultrabrza frekvencija treba omogućiti znanstvenicima fotografiranje "virusa, dešifriranje molekularnog sastava stanica, trodimenzionalno snimanje nanosvijeta i proučavanje procesa sličnih onima koji se odvijaju unutar planeta".

Laser će "omogućiti da se vide najsitnije pojedinosti i procesi kakvi još nisu promatrani u nanosvijetu", kaže Robert Feidenhans, predsjednik upravnog vijeća  XFEL-a.

Primjene će biti brojne, od medicine, preko biologije i kemije do  znanosti o materijalima i znanstvenici će se zacijelo natjecati da dobiju termin za rad s laserom.

Laser će, primjerice, omogućiti napredak u liječenju bolesti mapirajući virus ili određujući anomalije u otporu građevinskog materijala.

Za zamisao o gradnji najvećeg rentgenskog lasera zaslužan je njemački istraživački centar DESY (Deutsches-Elektronen-Synchrotron) u Hamburgu koji je sam već razvio eksperimentalni mali laser slobodnih elektrona.

Osim Njemačke i Rusije projekt su financirale Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska, Švedska i Švicarska od 1 do 3 posto.


Pileća krilca KFC-a u Kini se plaćaju skeniranjem lica


PEKING -
Kineska franšiza američkog lanca brze hrane KFC u Kini je lansirao futuristički sustav plaćanja, skeniranjem lica te konzumenti mogu uživati u prženim pilećim krilcima ne vadeći novčanik iz džepa.

Restoraterska grupa Yum, vlasnik franšize KFC i Pizza Hut uvela je tu aplikaciju u suradnji s platformom Alipay, mobilnim sustavom plaćanja kineskog internetskog diva Alibabe.

Yum ističe da su prvi na svijetu uveli takav sustav. Konkretno, pri naručivanju obroka program uspoređuje lice kupca s fotografijom koja je postavljena na njegovu računu Alipay.

Kina je mjesecima svojevrstan laboratorij za skeniranje lica. Uređaj koji se koristi takvom tehnologijom postavljen je u ožujku u Nebeski hram, popularno turističko odredište u Pekingu, kako bi se spriječilo klijente da kradu toaletni papir.

Zrakoplovna tvrtka China Southern od ove godine počela je tehnologiju skeniranja lica koristiti umjesto tradicionalnih boarding karata.

U obalnome gradu Qingdao gdje se nalazi druga najveća pivovara u Kini, "Tsingtao", 25 traženih osoba uhićeno je u kolovozu u vrijeme festivala piva, upravo skeniranjem lica putem brojnih kamera postavljenih na ulazima.

 

Amerikanka oporučno ostavlja kölnskom zoološkom vrtu 22 milijuna dolara


KÖLN - Amerikanka koja je izbjegla iz Njemačke sa svojim suprugom židovom nakon Drugog svjetskog rata, oporučno ostavlja 22 milijuna dolara zoološkom vrtu u Koelnu, piše u petak tisak.

Elizabeth Reichert (93), smatra da će svota od preračunato 18,5 milijuna eura biti "dobro uložena", rekla je  za pokrajinski dnevnik  Kölner Stadt-Anzeiger.

"Uspomene igraju veliki ulogu u odluci komu ostaviti u naslijeđe svoj novac", rekla je Reichert koja je iz Koelna iselila u Izrael, a zatim u Sjedinjene Države gdje danas živi blizu Philadelphie, ali ni ona ni suprug nisu "nikada zaboravili Koeln".

Njezin suprug Arnulf Reichert, židov iz Koelna, proveo je cijeli rat u skrovištu pred nacističkim deportacijama te je zajedno sa suprugom iselio isprva u Izrael, a zatim u SAD-u gdje se obogatio kao poduzetnik.

Direktor zoološkog vrta Christopher Landsberg "pao je sa stolca", kad je čuo sretnu vijest.

Već je počeo osnutak zaklade koja će upravljati bogatstvom.



Londonska tvrtka odsad priznaje bolovanje dan nakon pijanke


LONDON - Londonsko poduzeće iz glazbenog sektora nudi svojim zaposlenicima da uzmu bolovanje dan nakon pijanke kako bi se riješili mamurluka i bili opet sposobni za rad.

"Naši  zaposlenici više ne moraju izmišljati da su pokupili nekakav 'gadan virus u 24 sata' niti mijenjati glas fingirajući promuklost putem telefona. Dovoljno je šefu reći što se stvarno dogodilo", navodi Dice, tvrtke specijalizirana za prodaju koncertnih karata putem smartphonea.

Svima se dogodi da se 'razbiju u obilno zalivenoj' noći pa je odsad dovoljno poslati šefu emtikon "pivo", "bolestan" ili "muzika" i njemu će biti jasno što se dogodilo.

Tvrtka želi potaknuti svoje zaposlenike da punim plućima uživaju u londonskoj glazbenoj sceni kako bi bolje radili svoj posao.

"Cjelokupnoj našoj ekipi glazba je u krvi i neki od najvećih glazbenih ugovora potpisani su upravo nakon koncerta", objašnjava Phil Hutcheon, utemeljitelj i vlasnik Dica.

Zaposlenici će imati pravo četiri dana u godini uzeti bolovanje radi triježnjenja.



Slovenci žele zaštitili srcoliku cestu među vinogradima


LJUBLJANA - Cesta u obliku srca kod mjesta Svečina  jedan je od poznatijih slovenskih fotografskih motiva, a tamošnji turistički djelatnici željeli bi ga zaštititi jer primjećuju da se sve češće neovlašteno koristi u turističkim vodičima drugih europskih zemalja.

Znamenita srcolika cesta među vinogradima na brežuljcima blizu Maribora tako se nedavno našla i u francuskoj  brošuri "Strasborg, the Guide", turističkom vodiču kroz pokrajinu Alsace.

"Fotografija na 41. stranici  je doduše obrađena photo-shoppingom, ali je  sasvim jasno da je to naša cesta, pa ćemo ih upozoriti da taj postupak nije bio korektan", kazao je za slovenske medije Boris Keuc, lokalni turistički promotor.

Prmjetio je da je isti foto-motiv korišten za reklamiranje nekih vinskih cesta u Austriji, a uvrštavanje srcolike ceste u slovenskim turističkim materijalima već je uobičajeno, ali se barem uz to obično napiše gdje je fotografija snimljena.

Srcoliku cestu kod Maribora u Sloveniji nastoje reklamirati kao mjesto za romantična vjenčanja te ističu da se ondje vjenčao i Luka Šulić, rođeni Mariborčanin, poznatiji kao član popularnog dueta 2cellos.

Svečina  je  tako doživjela i planetarnu afirmaciju jer  je Šulić fotografiju sebe i svoje izabranice,  s vijaugavom cestom u obliku srca u pozadini, objavio na svom Instagramu koji prate mnogi obožavatelji skupine.

"Htjeli smo zaštititi  svečinsko srce kao jednu vrstu znamenitosti, ali nam pravnici kažu da to nije moguće učiniti jer se radi o geografskom pojmu i da su nam vezane ruke", kaže mariborski turistički djelatnik Kevc.



Kako olakšati mačkama stres pri vožnji automobilom


BERLIN - Dobro je poznato da mačke ne vole putovanja jer ne vole mijenjati životni prostor, a sklone su i mučninama, pa mučno postaje i vlasnicima kada moraju slušati glasne mačje žalopojke, piše njemačka agencija za dobrobit životinja nudeći savjete kako vožnju automobilom ipak učiniti podnošljivom.

Za početak, mačku nije lako nagovoriti da uđe u prijenosnu torbu ili kavez, a kada to vlasniku konačno uspije mačka će se toliko glasno žaliti da će lako moguće vlasnika i rasplakati.

Zato agencija Deutsche Tierschutverbund savjetuje da se mačke, dok su još malene, počnu navikavati na ulazak u prijenosnu torbu. Kada mačić prvi put uđe u torbu ili kavez, ako se osjeća smireno, valja nakratko zatvoriti vrata, a kada mačić izađe svakako je potrebno nagraditi ga grickalicom.

Taj proces treba ponavljati postupno povećavajući duljinu boravka iza zatvorenih vrata kaveza/torbe.  Po svakom izlasku mačića obvezno nagraditi, savjetuje agencija.

Mačke imaju odličan njuh i upravo to može pomoći pri vožnji automobilom. Da bi vlasnik smirio mačku trebao bi njezinu dekicu položenu na dno kaveza/torbe namirisati posebnim sprejem za smirenje. To sredstvo sadrži umjetne feromone koji pomažu mački da se opusti.

Facijalni feromoni koje mačka prirodno proizvodi luče se žlijezdama u njezinoj glavi i služe za obilježavanje poznatog teritorija što čini trljanjem glave o stvari.

 


← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus