23:32, 10. Prosinac 2017

kultura...

Kultura 1. lipnja 2017.

Objavljeno: 31.05.2017 u 23:02
Pregledano 293 puta

Autor: Icom, Hina
  Kultura 1. lipnja 2017.

ZAGREB, 1. lipnja 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz kulture:


Prirodoslovnom muzeju Rijeka odobrena četiri europska projekta vrijedna oko milijun eura

 
RIJEKA - Prirodoslovnom muzeju Rijeka odobrena su za financiranje iz europskih fondova četiri projektna prijedloga, u kojima se tom muzeju kao projektnom partneru omogućuje sufinanciranje s ukupno 7,7 milijuna kuna, izvijestili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare županijski pročelnik za kulturu Valerij Jurešić i ravnateljica muzeja Željka Modrić Surina.

 U okviru projekata "Kulturno-turistička ruta putovima Frankopana", "KRAS'n'KRŠ", "Claustra+" i "LIKE", u sljedeće dvije godine planiraju se ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje troje stručnih djelatnika i razne programske aktivnosti, kazao je Jurešić. Naglasio je da je riječki Prirodoslovni muzej predvodnik u radu na europskim projektima i primjer za druge županijske ustanove, koji ukazuje kako se muzejska ustanova pretvara u pravu kulturnu kreativnu industriju.

 Jurešić je istaknuo da je izvorni proračun Primorsko-goranske županije za kulturu u započetom mandatu oko 40 milijuna kuna, te da je dosad ugovoreno dodatnih 84 milijuna kuna iz europskih fodndova, odnosno da je županijski proračun za kulturu sada, u početku mandata, više nego utrostručen, pa se nada da će se još povećati.  
Ravnateljica Modrić Surina podsjetila je da se projekt "Kulturno-turistička ruta putovima Frankopana" financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Prijavitelj projekta je Primorsko-goranska županija, a sudjeluje još 12 partnera. Ukupna vrijednost projekta je 61 milijun kuna, a novcem EU financirat će se oko 78 posto.

 Kao partner, Prirodoslovni muzej Rijeka ima na raspolaganju 2,5 milijuna kuna namijenjenih za novi stalni postav u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi. Novi postav će na suvremen način prikazati prirodnu baštinu Kupske doline i Gorskog kotara, rijeku Kupu, goranske šume, uvjete i način života te suživot čovjeka i prirode, a očekuje se da će biti ostvaren potkraj 2018. godine. Županija će još oko milijun kuna uložiti u uređenje interpretacijskog centra u Kaštelu Zrinskih, koji će sa sadržajima o povijesnoj i kulturnoj vrijednosti kaštela činiti cjelinu s novim postavom.

 Projekt zaštite i valorizacije baštine te razvoja održivog turizma u prekograničnom krškom krajoliku (KRAS'n'KRŠ) usmjeren je na očuvanje prirodne i kulturne baštine krškog krajolika, očuvanje i valorizaciju baštine, na razvoj turističke ponude temeljene na baštini krša, na povezivanje turističkih atrakcija i usmjeravanje turista na turistički manje razvijena područja. Na projektu sudjeluje sedam partnera, a prijavitelj je Znanstveno- istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

 Ukupni proračun projekta je 1,5 milijuna eura - Prirodoslovnom muzeju Rijeka pripada više od 313 tisuća eura, a 85 posto projekta se sufinancira iz europskog programa prekogranične teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska. Muzej će u sklopu projekta sudjelovati u valorizaciji biološke i geološke prirodne baštine i utvrđivanju posebnosti u bioraznolikosti krškog područja. Uredit će se interpretacijski centar planinskog krša u sklopu novog postava u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi i interaktivni multimedijalni dio postava u Rijeci, također na temu krša. Uz to, na Platku će biti postavljena edukativna staza,  a planiraju se i radionice i razne manifestacije.

 Projekt "Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpinum Iuliarum" (Claustra+) također se financira iz programa prekogranične teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska. Glavni partner je Javni zavod Republike Slovenije, uključeno je osam partnera, a ukupna vrijednost projekta je 1,7 milijuna eura, od kojih se na riječki muzej odnosi više od 140 tisuća eura. Muzej će u sklopu projekta sudjelovati u različitim aktivnostima, koje će predstaviti život starih Rimljana i funkcioniranje obrambenog sustava u kontekstu njihova odnosa s prirodom, kao i u kontekstu današnjih prirodnih vrijednosti koje okružuju arheološka nalazišta. Planira se velika i atraktivna putujuća izložba, predstavljanje tipičnog rimskog vrta, organiziranje Rimske noći i više radionica.

 Cilj projekta "Living on the Karst Edge" (LIKE) je zaštita i obnova biloške raznolikosti i promidžba usluga ekosustava, odnosno zaštita prirodne baštine usmjerena na područje krškog ruba kao niza strmih stijena i vapnenačkih padina, na kojima je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne biološke, kulturne i estetske vrijednosti. Prijavitelj projekta, koji se također sufinancira iz programa teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska, je Istarska županija, sudjeluje osam partnera, a ukupna vrijednost projekta je 1,5 milijuna eura, od čega se na aktivnosti riječkog muzeja odnosi više od 168 tisuća eura. U provedbi ovog projekta muzej će sudjelovati znanstvenim i stručnim istraživanjima, praćenjem stanja i provođenjem mjera aktivne zaštite travnjaka, biljnih vrsta Tommasinijeve merinke i razgranjenog srpca.



Ansambl LADO najavio koncert "Čuvajmo naše blago"


ZAGREB - Cjelovečernji program "Ispod duba stoljetnoga" i koncert "Čuvajmo naše blago" Ansambla LADO održat će se 3. lipnja na "najvećoj pozornici kulture", veličine 250 metara kvadratnih u Areni Zagreb, najavio je organizator u četvrtak.

LADO će uz najnovije svjetske trendove rasvjete i zvuka, na potpuno drugačiji, moderan način predstaviti novi program.

Bit će prikazane neke od koreografija koje su nagrađivane na domaćim i inozemnim festivalima, te koreografije koje na repertoar Ansambla prvi puta donose pjesme i plesove Hrvata u Austriji, Mađarskoj te s područja uz rijeku Sutlu.

LADO programom najavljuje i novu umjetničku praksu, koja za svaku sezonu podrazumijeva postavljanje potpuno novog cjelovečernjeg programa.

Koncert će se održati 3. lipnja u 20 sati.



FEKP – Janice Galloway: Pišem kako bih lakše prebrodila život


ZAGREB - Festival europske kratke priče (FEKP), koji se u svojem 16. izdanju održava u Zagrebu i Rijeci od 28. svibnja do 2. lipnja, u razgovorima oko središnje teme Europe kao luke različitosti ugostio je Janice Galloway, istaknutu škotsku književnicu koja, kako je rekla u razgovoru za Hinu, piše kako bi lakše prebrodila život.

Autorica koja na pitanje zašto piše odgovara citirajući britansku pjesnikinju Stevie Smith – "Pisanje nije utapanje, već mahanje, u nadi da će vam netko uzvratiti", Galloway je ideju o pisanju kao sredstvu bilježenja promatranog razvila još u djetinjstvu – svoj je prvi "roman", kako je rekla, napisala kad je imala jedanaest godina.

"Kad sam bila dijete, bilo me je strah gotovo svega. Moj je otac bio alkoholičar i toliko nepredvidiv da sam se morala skrivati pod stolom i biti strašno tiha kako slučajno ne bih privukla njegovu pozornost", otkrila je Galloway.

Puno je vremena provodila promatrajući svijet u "užasnutoj i okamenjenoj tišini", budući da je sve ostalo bilo naprosto preopasno, i to je promatranje bio jedan od okidača iz kojih se rodila njezina želja da bilježi to što vidi, napomenula je.

Ipak, profesionalno se pisanju posvetila tek u svojim kasnim tridesetima, nakon bolnih osobnih iskustava koja su je natjerala da utočište potraži u kreativnosti.

"Kao tinejdžerica, pisala sam pjesme i poeziju, a poslije srednje škole jedva da sam išta pisala. Ponovno sam se okrenula pisanju tek s 28 godina, kada me dvostruki gubitak toliko ošamutio da je zapisivanje mojih snova postao sredstvo pomoću kojega sam nastojala procesuirati osjećaje gubitka i straha", rekla je autorica.

Piše kratke priče, "koje su brže gotove pa prije daju osjećaj ispunjenja", a obožava "poigravati se s idejama, uspoređivati ih i suprotstavljati u suigri s čitateljem, bez kojega ne bi bilo ni pisca" – jer književnost je, smatra, neka vrsta 'drugarstva' između pisca i čitatelja.

Njezinu prozu kritika opisuje kao tvrdu, surovu i brutalno realističnu, obilježenu nevjerojatnim osjećajem za ritam.



Vrlo raznolika književnica

Dobitnica brojnih priznanja, nagrada i stipendija i danas priznata književnica, Galloway (1955.) je jedna od najraznovrsnijih britanskih autorica – napisala je tri romana, četiri zbirke kratkih priča i jednu pjesničku knjigu, a objavljuje i publicističku prozu te radove u kojima surađuje s likovnim i glazbenim umjetnicima.

Pozornost kritike i publike privukla je svojim debitantskim romanom "The Trick Is To Keep Breathing" (1989.), za koji je dobila nagradu MIND/Allan Lane Award za najbolju knjigu godine, kritika ga je proglasila modernim klasikom, a neke njegove dijelove "filmom ceste za feministkinje". Glavni lik je anoreksična mlada alkoholičarka koja nakon smrti svojeg oženjenog ljubavnika doživi totalni slom.

Napisala je i dvije "anti-memoarske istinite" knjige, "This is Not About Me" (2008.) i "All Made Up" (2012.), o svojem odrastanju u Škotskoj u 50-im i 60-im godinama prošloga stoljeća, potaknute vlastitim promišljanjima, nakon što je rodila dijete, o tome što bi obitelj trebala predstavljati i koje pogreške nesvjesno prenosimo na svoju djecu.

Knjige je kritika pozdravila kao posvetu djetinjstvu, ali i prošlosti Škotske i određenom miljeu radničke klase, "generaciji žena koje su u kinu gledale Lovelacea, a onda došle kući nečemu posve drugačijem".

"Jako se dobro sjećam toga razdoblja kao doba kada je glazba snažno utjecala na razmišljanja mladih ljudi. Beatlesi su nam bili otkriće i inspiracija na puno razina, kao i filmovi i knjige pisaca koji su pripadali britanskoj radničkoj klasi", rekla je Galloway.



Majčinstvo kao tema

Galloway odlikuje tematska raznovrsnost, te precizno pisane, lirski nabijene rečenice. Teme alijenacije i teškoće u ostvarivanju bliskih odnosa rezoniraju i u njezinim zbirkama priča "Blood" (1991.), koja je uvrštena u uži izbor za Guardianovu nagradu za prozu, te "Where You Find It" (1996.), za koju je dobila nagradu E.M. Forster koju dodjeljuje Američka akademija umjetnosti i književnosti.

Među ostalim, kao spisateljica je gostovala u četiri škotska zatvora, radila je kao istraživačica u Britanskoj nacionalnoj biblioteci i predavala na Sveučilištu Sterling u Škotskoj i Sveučilištu Otago na Novom Zelandu.

Za suvremenu škotsku književnost ističe kako je "izuzetno raznolika i šarolika", a svoj rad sa zatvorenicima ocjenjuje poticajnim, "ali na drugačiji način od očekivanoga".

"Poticanje zatvorenika da svoja iskustva kanaliziraju kroz pisanje nije uvijek bilo toliko uspješno, koliko je važan bio razgovor o temama koje ih okupiraju prije samog početka spisateljskog procesa. Kroz razgovor, razotkrivale su se i proširivale poveznice među stvarima, jer to je ono čime se književnost bavi. Poseban su užitak za mene predstavljali pokušaji zatvorenika da na neki način zabilježe svoja sjećanja", rekla je.

Njezina je posljednja knjiga zbirka kratkih priča "Jellyfish" (2015.), posvećena "užicima, bolima i golim istinama ljubavi, seksa i roditeljstva".

"Te su priče inspirirane osjećajem da jako puno pišemo o različitim vrstama ljubavi ili seksualne privlačnosti, a vrlo malo o predivnom iskustvu majčinstva, što je također ljubav, ali jedne posve drugačije vrste. Ponekad daleko izdržljivije vrste. Željela sam o tome pisati iz te perspektive", pojasnila je autorica, koja trenutno radi na novom rukopisu, ali još nije sigurna što će postati.

Janice Galloway jedna je od brojnih istaknutih domaćih i inozemnih gostiju 16. Festivala europske kratke priče (FEKP), ove godine posvećenog portretu Europe danas.



Otvoren 10. riječki festival autora i sajam knjiga vRIsak


ZAGREB - Tradicionalnim okupljanjem na brodu Marina uz Adamićev gat u riječkoj luci u srijedu je svečano otvoren 10. riječki festival autora i sajam knjiga vRIsak, koji će u svojem jubilarnom izdanju do 10. lipnja ugostiti u Rijeci više od stotinu umjetnika i kritičara u 50-ak događanja s fokusom na ovogodišnju temu "Književnost između egzila i azila".

Organizator festivala su udruga kulture vRIsak i nakladnička kuća VBZ, a središnja tema obljetničkog festivalskog programa, kako je rekao glavni urednik VBZ-a i umjetnički direktor festivala Drago Glamuzina, svojevrsni je 'hommage' nedavno preminulom književniku Predragu Matvejeviću, dugogodišnjem prijatelju i podupiratelju vRIska i velikom piscu čija je to bila jedna od ključnih tema.

"Ujedno je riječ o temi ponovno itekako aktualnoj u Europi", napomenuo je Glamuzina, te najavio niz istaknutih gostiju, vrlo zanimljivih pisaca, koji će na festivalu govoriti o "novim, politički uvjetovanim migracijskim valovima, i njihovim ožiljcima".

Redom su to pisci koji su i sami prošli to iskustvo i(ili) puno pisali o toj temi, a kao neke od njih nabrojao je Claudija Magrisa, Vladimira Pištala, Bekima Sejranovića i Slavenku Drakulić, koja je također pozdravila okupljene na otvorenju.

Na deset festivalskih godina osvrnuo se direktor vRIska Zoran Simić, koji je zahvalio svima koji su prije deset godina dali idejni poticaj i podršku njegovu pokretanju, svima koji su tijekom toga razdoblja imali za njega sluha, "sanjarima knjiga koji su vRIsku sve ove godine davali vjetar u leđa".

Istaknuo je da se festival tijekom deset godina postojanja razvio u jednu od važnijih regionalnih književnih smotri, na kojem su gostovali gotovo svi važni književnici iz regije.

"Pred nama je deseto izdanje manifestacije koja uz pulski Sa(n)jam knjiga u Istri i zagrebački Festival svjetske književnosti drži čvrstu poziciju na vrhu najznačajnijih domaćih književnih festivala", rekao je Simić.

U proteklih deset godina vRIsak je ugostio najvažnija imena svjetske književnosti, pisce i urednike iz zemalja regije i Europe, te je već godinama među najvažnijim manifestacijama grada Rijeke, istaknuo je Simić, te poručio: "Da bi te netko uopće čuo u ovom današnjem medijskom šumu koji živimo, moraš vrisnuti! vRIsak je naš stav, progovaranje o stanju u kojemu su se knjiga i autori danas našli".

Okupljene je pozdravila i načelnica Odjela za promidžbu knjiga u Ministarstvu kulture Dubravka Đurić Nemec. Kazala je kako je uvjerena u svjetlu budućnost hrvatskog nakladništva, "jer svi oni koji imaju mogućnost aktivno rade" na rješavanju problema u kojima se ono trenutno našlo, te poručila: "Književnost nije upitna, ona nikada neće 'vrisnuti'".

Dobrodošlicu festivalu u Rijeci poželio je pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, koji je izrazio posebno zadovoljstvo što se taj festival razvio u "jedan fini klupski, boutique festival, koji se lijepo uklopio u nepretenciozan duh grada, stopio se s brodovima, kavanama, ulicom".



Najbolje u Hrvatskoj i u Europi

Glamuzina je istaknuo kako se fokus festivala, od prvih festivalskih godina, kada je naglasak bio na domaćim autorima i sajamskom dijelu priredbe, u međuvremenu u velikoj mjeri prebacio na festivalski, autorski dio, s idejom da se na vRIsku predstavi i odmjeri ono najvrijednije što je objavljeno u Hrvatskoj s onim što trenutačno najbolje kotira u europskim književnostima.

Posljednje tri godine, tako, bitan dio programa festivala čine predstavljanja najznačajnijih suvremenih europskih pisaca u sklopu programskog segmenta "Europom u 30 knjiga", po istoimenoj VBZ-ovoj biblioteci koja će u tri godine objaviti 30 proznih knjiga iz 30 europskih zemalja, a 15 autora i ugostiti u Rijeci.

Ove godine riječkoj će se publici predstaviti Clare Azzopardi, Janis Jonevs, Lidija Dimkovska, Srđan Valjarević i i Bec Cufaj. Organizatori posebno naglašavaju i dolazak na vRIsak čelnih ljudi američke izdavačke kuće Dalkey Archive Press, Johna O'Briena i Jakea Snydera, koji će, među ostalim, predstaviti američko izdanje romana Nikole Petkovića "How to Tie Your Shoes".

Kad je riječ o domaćim autorima, u fokusu vRIska i ove su godine autori koji su svojim novim knjigama dobili veliku pozornost kritike i čitatelja poput Damira Karakaša, Slobodana Šnajdera, Senka Karuze, Miroslava Mićanovića, Maroja Mihovilovića, Ludwiga Bauera, Rade Jarka, Slađane Bukovac, Tee Tulić i Marka Tomaša.

Kao posebna je poslastica najavljeno predstavljanje novog romana Ivice Prtenjače "Tiho rušenje", u četvrtak 8.lipnja.



Dječji, glazbeni i filmski program

I ove godine vRIsak donosi jutarnji dječji program "Vrisak Junior" u Dječjem odjelu Stribor Gradske knjižnice Rijeka, glazbeni večernji program "Vrisak Music" u Klubu Tunel, te filmski "Vrisak Cinema", na kojemu će u Art-kinu Croatia i Galeriji Bačva biti prikazana tri filma snimljena po romanima gostiju iz Europe.

Osim u brodu Marina, književni programi odvijaju se u Book caffeu Dnevni boravak i antikvarijatu Ex libris.

Sajamski - prodajni dio festivala počeo je 22. svibnja predstavljanjem izdanja u knjižari VBZ-a te u dvjema montažnim kupolama na Korzu s popustima od 20 posto za nove naslove do 80 posto za starija izdanja, a festival je, u posebnom pretprogramu u srijedu 24. svibnja, najavilo gostovanje u Rijeci bosansko-američkog pisca Aleksandra Hemona, na Zapadu najcjenjenijeg suvremenog pisca s naših prostora.

 

Počelo snimanje "Gričke vještice": Hrvatska traži Neru i Sinišu


ZAGREB - Snimanjem prvih kadrova "Gričke vještice" u budućem Zagorkinom muzeju Gričke vještice na zagrebačkom Markovu trgu, u srijedu je započela realizacija televizijske serije od koje se očekuje da postane jedan od vodećih hrvatskih kulturnih proizvoda, planirane u šest sezona sa šest epizoda, od kojih bi prva trebala biti prikazana na HRT-u u jesen 2018.

Direktor Jadran filma, redatelj i nositelj projekta Vinko Grubišić je za Hinu i Zagrebački list, kao jedine medije na početku snimanja, naglasio da je "Grička vještica" namijenjena prvenstvenom hrvatskom gledateljstvu, ali se nada da će serija osvojiti i srca gledatelja širom svijeta.



Na projektu se radi devet godina

"Nalazimo se nakon punih osam godina na setu 'Gričke vještice'. Danas – 31. svibnja 2017. pala je prva klapa 'Gričke vještice' – osam godina nakon početka prvih priprema", rekao je Grubišić.

"'Grička vještica' je dio cjelovitog projekta "Zagorka", što dokazuje i mjesto snimanja prvih kadrova, koje će biti budući Zagorkin muzej Gričke vještice. To je također projekt na kojem radimo devet godina, ali i buduće mjesto susreta i dolaska ljudi iz cijelog svijeta koji će na ovom prostoru gledati dio povijesti, uključujući i set za prve kadrove 'Gričke vještice'", kaže Grubišić u prikazu prvih glumačkih proba i izjava Grubišićevih suradnika, što se može vidjeti u video prilogu Hine.

Po njegovim riječima, sam set za prve kadrove serije koji prikazuje "Vještičji toranj" - mjesto gdje su mučili nesretne Zagrepčanke optužene da su vještice, dio je rekonstrukcije povijesti i mjesto koje bi moglo biti zanimljivo i ljudima izvan Hrvatske. Ističe kako je projekt nastao nakon dugih priprema i povijesnih istraživanja u kojima su surađivali mnogi stručnjaci i suradnici, između ostalih i Slobodan Prosperov Novak.

"Adaptacija serije radila se gotovo dvije godine, a studiranje ikonografije i svih povijesnih izvora trajalo je gotovo još toliko. Usuđujem se reći da se radi o širokoj pripremi koja mora postići maksimalni rezultat kada je riječ o kvaliteti proizvoda i utjecaju na kolektivnu svijest hrvatskog naroda. Na neki način to smo dužni velikoj borkinji za nacionalna, socijalna i ženska prava Mariji Jurić Zagorki, kojoj dugujemo puno više nego što se dosad htjelo priznati', poručio je Grubišić.

Ugovoreno je snimanje prve sezone sa šest epizoda, te snimanje ukupno šest sezona, dakle radi se po modelu kako se danas rade serije. Prvo prikazivanje očekuje se u jesen 2018. za hrvatsko gledateljstvo, što je ugovorna obaveza prema Hrvatskoj radioteleviziji.

Kada je riječ o proračunu serije, Grubišić kaže kako su  osigurali novac uz napomenu da nakon prvih tjedana snimanja očekuju još neke partnere.

"Budžet serije je poslovna tajna, ali mi radimo i koristimo, uključujući i prvi set za 'Vještičji toranj', puno prostora koji izgledaju 'kao milijun dolara'  jer znam napraviti, kako se kaže, 'production value' i s nevelikim budžetom", rekao je.



Domaći i strani redatelji i glumci

Djelomično je otkrio glumačku i redateljsku ekipu, te lokacije na kojima će se snimati "Grička vještica". "Jedan od redatelja koji će raditi na projektu je i moj dragi profesor i veliki redatelj Branko Ivanda, a bit ću to još nekih redatelja, među kojima sam i ja. Neke dijelove serije koji se događaju u inozemstvu, prije svega u Beču, radit će neki strani redatelj, bit će i stranih glumaca. Rekao bih da će ta serija u svakom pogledu biti vrlo zanimljiva", kaže Grubišić.

Jadran film kao nositelj projekta nastojat će seriju snimati koliko god bude moguće u "naturalnim" objektima, s namjerom da u budućnosti budu mjesta koja će posjećivati turisti.

"Na lokacijama u Hrvatskoj želimo posvetiti i označiti za sva vremena upravo zagrebačke lokacije – one koje su preostale iz tog razdoblja i one koje možemo, zahvaljujući modernoj tehnologiji, doraditi da izgledaju kao iz polovice 18. stoljeća. Snimat će se na Kamenitim vratima, kod kule Lotrščak, Medvedgrada, ali i na nekim lokacijama u okrugu Zagreba, dvorcima, kurijama, osječkoj Tvrđi...", kaže Grubišić.

Što se tiče glumačke ekipe, izbor glumaca upravo traje, a neke od uloga su već izabrane – primjerice, u ulozi Puncera, mučitelja vještica, nastupit će Kristijan Ugrina, dok će se u drugim ulogama pojaviti ostali domaći poznati glumci - na setu je bio i Filip Križan. "Casting traje, a mogu reći da će se u seriji pojaviti sva velika imena hrvatskog glumišta", ističe Grubišić.



Traže se Nera i Siniša

Direktor Jadran filma ujedno najavljuje veliku konceptualnu akciju "Hrvatska traži Neru i Sinišu", tj. glumce koji će utjeloviti glavne junake Zagorkina romana.

"Pozivam sve koji imaju ideju, neku viziju – divnu mladu djevojku koja je prkosna, karizmatična i stara između 17 godina i 22 do 23 godine za Neru, ili one koji misle da znaju tko bi mogao biti Siniša", poručuje Grubišić.

Imamo neke svoje favorite, ali želimo oko toga postići široki nacionalni konsenzus - izbor tko je Nera, a tko Siniša na neki je način stvar od nacionalnog značaja, možda i više nego kada Hrvati sastavljaju nogometnu momčad, smatra Grubišić dodajući da audicija i izbor glumaca počinju idućeg tjedna u ponedjeljak i trajat će četiri mjeseca.

"Na neki način, radi se o akciji koja bi se na Divljem zapadu zvala ucjena, da im je ucijenjena glava, jer ćemo i raspisati nagradu za osobu čiji prijedlog pobijedi", najavljuje Grubišić.



IZ SVIJETA - (KULTURA -  ZNANOST - ZANIMLJIVOSTI)


WASHINGTON - Američka tv-mreža CNN u srijedu je otpustila komičarku Kathy Griffin zbog fotografije na kojoj drži za kosu nešto što nalikuje odsječenoj, krvavoj glavi američkoga predsjednika Donalda Trumpa.

Griffin (56), koja je bila voditeljica CNN-ova novogodišnjeg programa u proteklih deset godina, jučer se ispričala zbog sporne fotografije te rekla da je zamolila fotografa Tylera Shieldsa da je ukloni s interneta, no to nije bilo dovoljno da zadrži posao na CNN-u.

"Ja sam komičarka... Pomičem granice, prelazim ih... priznajem, otišla sam predaleko. Fotografija je iznimno uznemirujuća. Duboko se ispričavam", izjavila je Griffin.

"CNN je raskinuo ugovor s Griffin o njezinu novogodišnjem angažmanu", tweetala je služba za komunikacije američke tv-mreže, prethodno ocijenivši fotografiju "uvredljivom i odvratnom".

Trump je ranije tijekom dana komičarki poručio da je "treba biti sram" zbog fotografije, uz napomenu da je njegovoj djeci, osobito jedanaestogodišnjem sinu Barronu, iznimno teško zbog takvog "bolesnog" prizora.

I prva dama je kritizirala "uznemirujuću fotografiju kao majka, supruga i ljudsko biće", dovodeći u pitanje mentalno zdravlje komičarke.

Kathy Griffin dvaput je nagrađena "Emmyjem" za reality show "My Life on the D-List".

Fotografija je izazvala burne reakcije, a brojni su korisnici društvenih mreža zatražili uhićenje Griffinove.

 

Gitara vođe Grateful Deada prodana za 3,2 milijuna dolara

 
ZAGREB - Gitara koja je pripadala Jerryju Garciji, legendarnom vođi američke skupine Grateful Dead, prodana je na dražbi u srijedu za 3,2 milijuna dolara, namijenjenih humanitarnoj udruzi.

Električna gitara rađena po mjeri, poznata pod imenom "Wolf", pratila je Garciju na koncertima do njegove smrti 1995.

Na dobrotvornom koncertu u New Yorku Brian Halligan, predsjednik i suosnivač marketinške tvrtke HubSpot, kupio je "Wolfa" za 1,6 milijuna dolara.

Brian Halligan, obožavatelj Grateful Deada, potom je dao gitaru na dražbu kako bi skupio novac za Southern Poverty Law Center. Ta udruga sa sjedištem u Alabami vodi sudske bitke protiv ekstremističkih skupina.

Anonimna udruga tada je ponudila istu cijenu koju je platio Brian Halligan, 1,6 milijuna dolara, što je na kraju povisilo na 3,2 milijuna dolara ukupnu donaciju namijenjenu toj udruzi.



Rodinova "Andromeda" na dražbi prodana za 3,6 milijuna eura


PARIS - Skulptura od bijelog mramora francuskoga kipara Augustea Rodina koja predstavlja etiopsku princezu Andromedu sklupčanu na stijeni, prodana je na dražbi u Parizu za 3,6 milijuna eura, izvijestila je aukcijska kuća Artcurial.

Skulptura je 130 godina bila u vlasništvu jedne čileanske obitelji, a nastajala je od 1886. do 1887.

Vlasnici Artcuriala su procijenili da će na dražbi postići između 800.000 i 1,2 milijuna eura.

Postoje još četiri primjerka skulpture s istim motivom. Tri su dio kolekcije triju svjetskih muzeja - Rodinova muzeja u Parizu, Philadelphijskog muzeja i Muzeja lijepih umjetnosti u Buenos Airesu, a četvrti kip prodan je 2006. na dražbi u New Yorku za tri milijuna dolara.

Primjerak ponuđen na jučerašnjoj aukciji u Parizu "kipar je 1888. poklonio čileanskom diplomatu u Parizu Carlosu Morli Vicuni, svom prijatelju i klijentu, kako bi mu zahvalio što je bistu diplomatove supruge, koju je također izradio Rodin, poklonio pariškome Muzeju Luxembourg", objasnio je voditelj odjela "Impresionisti i modernisti".

Skulptura je prodana u godini u kojoj se navršava stota godišnjica smrti slavnoga francuskog kipara (1840. - 1917.)

Parižani je obilježavaju retrospektivnom izložbom njegovih djela u Grand Palaisu na kojoj se do 30. srpnja može vidjeti 200 Rodinovih skulptura, kao i skulptura modernih umjetnika na koje je njegov rad značajno utjecao.

Rodin je najpoznatiji po klasičnim skulpturama poput "Mislioca" i "Poljupca".

 

Kultna "Birkinica" od krokodilske kože prodana za 380.000 dolara

 
HONG KONG - Da je isplativije investirati u Hermesovu Birkin torbu nego u zlato ili dionice nedavno je pokazalo istraživanje online trgovine Baghunter, po kojoj je vrijednost luskuzne torbe u posljednjih 35 godina porasla 500 posto. U prilog tomu ide i informacija po kojoj je "Birkinica" od krokodilske kože s dijamantskim i zlatnim ukrasima nedavno na dražbi u honkonškom Christie'su prodana za vrtoglavih 380.000 dolara.

Stopa rasta vrijednosti ove luksuzne ženske torbe, prozvane po engleskoj pjevačici i glumici Jane Birkin, brža je od onoga koje je zabilježilo zlato na američkom tržištu.

"Himalaya Niloticus Crocodile diamond Birkin 3", jedan je od najpoželjnijih modela ove skupe torbe, a upravo jedan takav primjerak prodan je anonimnom kupcu u telefonskom nadmetanju na dražbi u Hong Kongu.

Prethodni rekord za drugi model Hermesove Birikin torbe prodan je prije godinu dana za 300.000 američkih dolara, također u Hong Kongu na dražbi koju je organizirala aukcijska kuća Christie's.

Specifičnost torbe "Himalaya Niloticus Crocodile Diamond Birkin 3" je u tomu što Hermes godišnje proizvede samo jednu ili dvije takve Birkinice.

No odnedavno se mogu čuti glasine da Hermes tijekom 2017. kani prestati s proizvodnjom ovog modela, zbog upotrebe krokodilske kože u njezinoj izradi. To bi moglo objasniti veliku zainteresiranost za nju kao i visoke cijene koje torba postiže na aukcijama.

Birkin torbe su zbog cijene postale statusni simbol, a stoje od 7.500 do 100.000 funta. No čak i oni koji je mogu kupiti, moraju se prijaviti na dugu listu čekanja, a od trenutka kada se prijave na red obično dođu za šest godina.  

Kultna torba dizajnirana za 1984. za Jane Birkin nakon njezina slučajnog susreta u zrakoplovu sa Jean-Louisom Dumasom, tadašnjim predsjednikom Hermesa. Nakon što su Jane, tada mladoj majci, iz torbice ispale stvari koje je u njoj nosila, on je komentirao da bi trebala nositi torbu s džepovima, a pjevačica mu je odgovorila da hoće, čim Hermes počne izrađivati takve torbe. Ostalo je povijest.

 

Slovenija - "bunker" iz vremena hladnog rata otvoren za posjetitelje


LJUBLJANA - Slovenska općina Kočevje otvorila je u četvrtak za javnost nekoć najstrožu vojnu tajnu iz vremena komunizma, pretvorenu u muzej u kojemu će se turisti moći upoznati s prošlošću iz vremena bivše Jugoslavije.
 
Za turiste koji će ga moći razgledati tijekom grupnih posjeta otvoren je podzemni vojni objekt "bunker K-35", građen u vrijeme hladnog rata od 1953. do 1957. godine, u koje se je u slučaju napada SSSR-a na Jugoslaviju trebalo iz Ljubljane izmjestiti slovensko političko i vojno rukovodstvo, te voditi operacije protiv okupatora.
"Bunker K-35" čini pola kilometra hodnika i šest soba, smještenih 80 metara ispod zemlje, sa kuhinjama, sobama, sustavom grijanja i zračenja, neprobojnim vratima, električnom mrežom koja se napajala iz generatora dobivenog iz zarobljene njemačke podmornice, te svim onim što je bilo potrebno većem broju ljudi za život u dužem vremenskom razdoblju dok bi potrajale borbe.

Bez pomoći izvana u "bunkeru" se je moglo preživjeti sto dana, čak i u slučaju nuklearnog napada, a sve što je u bunkeru očuvano je u izvornom obliku, a infrastruktura i sistemi, uključujući i "komandno mjesto", još uvijek bi mogli funkcionirati iako su zastarjeli.

Prostore je općina Kočevje malo obnovila i prilagodila za turističke namjene, kao svojevrstan povijesni muzej, nakon što je nedavno objekt preuzela od slovenskog ministarstva obrane i sada je dostupan posjetiteljima.

"Bunker" se nalazi na lokaciji Škrilje, 12 kilometara od  Kočevske reke, na  grebenu iznad doline rijeke Kupe, a slovenska ga je vojska nakon osamostaljenja države preuzela od nekadašnje JNA.

Prije toga, to je bilo strogo zabranjeno područje, gdje pristup civilima nije bio moguć.

Neki slovenski istraživači tvrde kako je u Sloveniji još 5 sličnih podzemnih objekata za sklanjanje rukovodstva u slučaju napada, iz vremena hladnog rata, među ostalim i dva u okolici Ljubljane, koja međutim nisu bila nikad završena.

Objekti su navodno bili obnovljeni nakon okupacije Čehoslovačke od SSSR-a i drugih članica Varšavskog pakta 1968. godine.

Egzotični muzej u općini Kočevje moći će razgledati skupine od najmanje 12 posjetitelja odjednom, najavila je  lokalna turistička zajednica.



Elon Musk neće više savjetovati Trumpa u slučaju napuštanja Pariškog sporazuma

 
WASHINGTON - Milijarder i izvršni direktor tvrtke Tesla Elon Musk zaprijetio je u srijedu da će se povući iz savjetničkog vijeća američkog predsjednika Donalda Trumpa ako ovaj odluči napustiti Pariški sporazum o klimi.  

"Što ćete učiniti ako (Donald Trump) donese odluku o povlačenju?", upitan je na Twitteru utemeljitelj tvrtke za proizvodnju električnih vozila. "Neću imati drugog izbora nego napustiti savjetničko vijeće", odmah je odgovorio Elon Musk.

"Učinit ću sve što mogu" kako bih uvjerio Trumpa da se ne povuče iz Pariškog sporazuma o klimi, rekao je također u drugom tweetu.

Po više američkih medija, Donald Trump mogao bi u četvrtak objaviti da se SAD povlače iz tog sporazuma zaključenog 2015. u Parizu pod pokroviteljstvom UN-a, čiji je cilj ograničiti povećanje temperature na globalnoj razini kako bi se izbjegli pogubni učinci na okoliš.

Trump je u srijedu navečer objavio na Twitteru da će odluku o Pariškom sporazumu o klimi donijeti u četvrtak, dok mediji istodobno izvještavaju da se SAD povlači iz tog sporazuma.

Još u svojoj predizbornoj kampanji Trump je govorio da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma i povećati vađenje nafte, plina i ugljena u SAD-u.

S druge strane, Elon Musk, jedan od 18 poslovnih ljudi koji su dio Trumpova savjetničkog vijeća, uvijek je bio veliki zagovornik obnovljivih izvora energije.

 

Izjavom o slovenskoj "potici" papa Franjo zaslužio naziv ambasadora turizma


LJUBLJANA - Papa Franjo je za promociju turizma Slovenije napravio više od njene nacionalne turističke organizacije, čulo se u četvrtak u raspravi o turističkim trendovima u svijetu, s naglaskom na tzv. "zeleni turizam" koji privlači goste ponudom u koju su uključene prirodne ljepote, čisti okoliš i izvorne posebnosti, uključujući  i one gastronomske.

"Spomenuvši slovensku poticu prilikom audijencije za Donalda i Melaniju Trump, papa je za slovensku turističku promidžbu napravio više nego naša nacionalna turistička organizacija svim svojim akcijama posljednje godine", kazala je u raspravi tijekom savjetovanja o zelenom turizmu Sonja Sibila Lebe, stručnjakinja za turistički marketing Sveučilišta u Mariboru.

"I papa i Melanija zaslužili su nazive ambasadora slovenskog turizma", dodala je, aludirajući na kratku opasku pape tijekom audijencije za američki predsjednički par, kad je prvu damu pitao "što daje jesti" svom mužu, da li "poticu", slovenski blagdanski kolač od oraha.

Etnolog Janez Bogataj kazao je da mu je žao što Slovenija stalno propušta velike prilike koje u turizmu ima tzv. gastronomska diplomacija, te da je svoja nacionalna jela i specijalitete mogla bolje iskoristiti.

Nakon tako dobre reklame za poticu u Vatikanu trebali smo brzo reagirati, na primjer u London organizirati Dan slovenske potice, kazao je Bogataj, inače poznat kao jedan od kreatora priče o kranjskoj kobasici koji je vladu natjerao da taj proizvod zaštiti na razini Europske unije.

U Londonu je, kazao je Bogataj, na sličan način svoje specijalitete prije više godina predstavio Tajland i nakon toga povećao broj turističkih dolazaka za 80 posto, kazao je Bogataj.

Državna tajnica za turizam u ministarstvu gospodarstva Eva Štravs Podlogar složila se da promidžba može biti i bolja nego što jest, ali je naglasila da se sredstva za turističku promociju Slovenije iz godine u godinu povećavaju, a samo za reklamu i stvaranje brendova na području zelenog i održivog turizma izdvojeno je 5,6 milijuna eura proračunskih sredstava.















← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus