15:48, 23. Listopad 2017

hrvatska...

Hrvatska, 8. listopada 2017.

Objavljeno: 08.10.2017 u 01:35
Pregledano 50 puta

Autor: icom, Hina
 Hrvatska, 8. listopada 2017.

ZAGREB, 8. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:


PROGNOZA - Slijedi daljnje smirivanje vremena, a početkom tjedna ponovno ponegdje malo kiše.

U Slavoniji, Baranji i Srijemu djelomice sunčano, ujutro mjestimice s kratkotrajnom maglom ili niskom naoblakom, osobito uz Savu i Dravu. Uz povremeno umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar najviša će temperatura zraka biti od 16 do 18 °C.

I u središnjoj Hrvatskoj djelomice sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Ujutro mjestimice kratkotrajna magla ili sumaglica. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 5 do 7 °C, a najviša dnevna između 17 i 19 °C.

Jutro u gorskim krajevima i unutrašnjosti Istre hladno, mjestimice s maglom. Tijekom dana djelomice sunčano i malo toplije nego u subotu. Na sjevernom Jadranu uz obalu barem djelomice sunčano. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura od 20 do 22 °C.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Uz obalu ujutro mjestimice umjerena i
jaka bura, a zatim slab do umjeren zapadnjak i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura od 11 do 14 °C, u unutrašnjosti između 6 i 8 °C, a najviša dnevna od 18 do 23 °C.

Na jugu Hrvatske pretežno sunčano i danju razmjerno toplo. Uz obalu ujutro umjerena bura i tramontana, zatim slab do umjeren sjeverozapadnjak.

U ponedjeljak i utorak u unutrašnjosti djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom. Mjestimice će biti kiše, u ponedjeljak više prema kraju dana, a u utorak prijepodne, i to uglavnom u zapadnim krajevima. Od srijede uglavnom suho i barem djelomice sunčano, te sve toplije.

Na Jadranu u ponedjeljak i utorak djelomice sunčano, ali uz povremeno više oblaka mjestimice kiša, osobito na sjevernom i srednjem dijelu. U srijedu sunčanije, ali još malo kiše može pasti uglavnom na sjevernom dijelu. U četvrtak i petak pretežno sunčano i razmjerno toplo. Puhat će većinom slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak.


PROGNOZA ZA ZAGREB - Promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima i uglavom suho. Vjetar većinom slab jugozapadni. Najviša dnevna temperatura između 17 i 19 °C., brzina vjetra 2.0 m/s, relativna vlažnost 84 posto, tlak zraka 1015.7 hektopaskala.


BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - Povoljne biometeorološke prilike većini bi ljudi trebale donijeti miran san i dobro raspoloženje. Poteškoće se ne očekuju ni kod kroničnih bolesnika.


STANJE NA CESTAMA - Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u Lici i Slavoniji. Ima je i na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova Slavonski Brod i Velika Kopanica. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski..

Povodom Dana neovisnosti zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona (na pojedinim cestama u Istri i priobalju) danas je (u nedjelju 8.listopada) od 14:00 do 23:00. Zabrane nema na autocestama i državnoj cesti DC1(Lička magistrala).


Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova):

    DC1 Gračac-Knin na dionici Sučević-Otrić (do 31.10.);
    DC29 na dijelu od Novog Golubovca do raskrižja za Stari Golubovec;
    DC502 Smilčić-Pridraga (obilazak: Obrovac-Karin-Pridraga-Benkovac-čvor Tromilja-Zadar).


Radovi na autocestama:

    A1 Zagreb-Split-Ploče na mostu Maslenica u smjeru Dubrovnika vozi se jednim trakom;
    A2 Zagreb-Macelj: između čvorova Zaprešić i Zabok u dužini od oko 3 km (od 15. +500 do 18. +080 km) vozi se dvosmjerno, istočnim kolnikom (do 17. studenog), a između čvorova Jankomir i Zaprešić (0.+500 km do 2.+500 km), u smjeru Zagreba, vozi se suženim kolnikom (u vrijeme pojačanog prometa vozi se u koloni, posebice u jutranjim i poslijepodnevnim satima);
    A6 Rijeka-Zagreb: na vijaduktu Zečeve Drage (od 13. do 11. km) vozi se dvosmjerno, jednom stranom autoceste (do 6. studenog), a kroz tunel Sopač jednom tunelskom cijevi dvosmjerno.


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 na dionici Jošani-Udbina (do 06.10.) i Udbina-Bruvno (u zoni radova);
    DC2 u Vukovaru, u Kudeljarskoj ulici i Ulici Priljevo;
    Jadranska magistrala (DC8) u mjestu Murvica Gornja;
    DC27 na mostu Obrovac;
    DC66 u naselju Marčana;
    DC206 Valentinovo-Krapina;
    DC42 kod mjesta Ljubošina;
    ŽC6007 Zadar-Ražanac (u zoni radova vozi se uz ograničenje brzine od 30 km/h).

Do 2. prosinca 2017.god. u 16,00 sati zatvorena je županijska cesta Pojatno-Zaprešić, zbog izgradnje kružnog raskrižja Bana Josipa Jelačića-Kumrovečka-Matije Gupca (ŽC2186 i ŽC2195).

Zbog održavanja 26. Zagrebačkog maratona, danas u nedjelju 8. listopada 2017. godine od 09:00 do 15:30 sati bit će obustavljen promet na trasi utrke: Ilica (od Selske do Trga bana Jelačića) - Jurišićeva ul. - Draškovićeva ul. - Vlaška ul. - Kvaternikov trg - Maksimirska ul. - Ul. Dubrava (do križanja s Ulicom II. Poljanice) te Vlaška od Draškovićeve ulice do Cesarčeve i Bakačeve ul.

------------------------------------------------------------------------------------------------


ZAGREB - Ministrica vanjskih i EU poslova Marija Pejčinović Burić poručila je u nedjelju, na susretu s građanima u Hrvatskom saboru, kako Hrvatska s Rusijom namjerava graditi stabilne odnose kakve ima i do sada, te potvrdila posjet predsjednice države Rusiji. "Sa Rusijom imamo namjeru graditi stabilne odnose kakve imamo i do sada i u onim dijelovima u kojima možemo, a to su prije svega razvoj gospodarstva, kulture...", kazala je ministrica. Podsjetila je da će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ovog mjeseca posjetiti Rusiju. Sa svim zemljama, posebno onima koje su velike i važne, kao što je Rusija, imamo namjeru njegovati odnose u dijelovima koji su korisni i za jednu i za drugu stranu, kazala je ministrica Pejčinović Burić.
 

ZAGREB -  Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u nedjelju na Danu otvorenih vrata u Saboru da je Hrvatska ostvarila svoje ključne starteške ciljeve i zadaće: slobodu, demokraciju, neovisnost, vlastitu državu, te naglasio da sada, u okviru europskog projekta, do prve polovice 2019. želi ispuniti kriterije za ulazak u schengenski prostor, a nakon toga postati i članica eurozone. Imao je i poruku za susjede koji žele u EU i NATO. "Želimo da svi koji žele ući u EU i NATO to naprave na temelju individualnih postignuća i kriterija, a Hrvatska će im u tome pomoći, kao što i do sada radi", rekao je. Na upit građana što će Vlada učiniti za razvoj Slavonije rekao je da je Vlada prepoznala koliko je Slavonija pogođena raznim nedaćama. Pitanje demografske obnove, revitalizacije po nama je ključno gospodarsko i razvojno pitanje, rekao je premijer, naglasivši da Projektom Slavonija Vlada na "koherentan način" želi angažirati nacionalna, sredstva iz EU, privatnog sektora i lokalnih jednica, kako bi se došlo do uvjeta, odnosno trenutka u kojem će mladi željeti ostati u Slavoniji.
 

ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade Plenković u nedjelju je odbacio tvrdnje koje dolaze iz Sberbanke da je hrvatska država nacionalizirala koncern Agrokor i da  mora vratiti dug koji koncern ima prema toj ruskoj banci. Premijer je podsjetio da je u slučaju Agrokora na snazi zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju. Sberbanka je jedan od stalnih, potpuno informiranih članova privremenog vjerovničkog vijeća od nultog dana, podsjetio je premijer na Danu otvorenih vrata Sabora, "Njihovi su predstavnici sudjelovali u razgovorima i s bivšom upravom (Agrokora) i s Vladom i u okviru koordinacije različitih banaka koje su ključni vjerovnici. I imaju sve informacije i mislim da njihovi pravnici jako dobro čitaju što je bio smisao izvanredne uprave. Dakle, otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju", naglasio je  Plenković.
 

ZAGREB - Uredništvo Braniteljskog portala poslalo je u nedjelju putem medija javni upit ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak, o tome tko će i gdje obaviti recenziju nove kurikularne reforme, a vezano za područje hrvatskog jezika i hrvatske povijesti, te ističu kako to mogu napraviti samo hrvatske znanstvene institucije na čelu s HAZU.  U javnom upitu uredništvo Braniteljskog portala kaže kako se, prema medijskim napisima, na kurikularnoj reformi radi ubrzano, ali ocjenjuju da se to "radi ispod svjetla reflektora, u sjeni drugih svagdanjih problema". Također navodi kako su suvremenu hrvatsku povijest ispisali hrvatski branitelji te, ističu, na današnji Dan neovisnosti Republike Hrvatske žele poručiti kako će "na kraju ipak hrvatski branitelji pisati hrvatsku povijest, uz pomoć istinskih hrvatskih povjesničara i hrvatskih znanstvenih povijesnih institucija". "Budite uvjereni da oni koji nameću nekakve 'teze' o Domovinskom ratu ne će proći. Proći će samo gola, surova, krvava i strašna istina o srbočetničkoj agresiji na Hrvatsku i istina o opravdanom obrambenom Domovinskome ratu", zaključuje se u priopćenju.


ZAGREB - Ivica Todorić u nedjelju navečer - uoči sutrašnjeg predstavljanja najvažnijih nalaza revidiranog financijskog izvješća Agrokora d.d. i revidiranog konsolidiranog financijskog izvještaja grupe, od strane Izvanredne uprave Agrokora - objavio je& blog u kojem tvrdi da je Vlada "nacionalizirala privatnu tvrtku".  Todorić tvrdi da je Vlada RH premijera Andreja Plenkovića "nacionalizirala privatnu tvrtku", i da je on, "kao njezin vlasnik, spriječen u ostvarivanju bilo kakvih vlasničkih prava". Tvrdi i da je to učinjeno "temeljem neustavnog i protupravnog Zakona" koje je Vlada predložila i saborska većina izglasala.  "Kada je Vlada RH počela provoditi ciljani medijski linč nada mnom i Agrokorom, Koncern je doveden u poziciju da mora ići u restrukturiranje", ustvrdio je Ivica Todorić.  Kaže kako su "otpočeli restrukturiranje", no da su donošenjem Lex Agrokor spriječeni u tome i da im  je oduzeto pravo da sami restrukturiraju vlastitu kompaniju.


ZAGREB - Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim braniteljskim udrugama, dodijelila je svjetskoj glazbenoj grupi The Dire Straits  „Veliku zlatnu plaketu“, za pjesmu „Brothers In Arms“ (Braća po oružju), koja je na određeni način postala himna hrvatskih branitelja tijekom obrambenog Domovinskog rata, priopćeno je u nedjelju iz UHBDR91.  Priznanje će im biti uručeno prilikom njihova koncerta ovog mjeseca u Zagrebu. Pjesma  „Brothers In Arms“ od prvih je dana ušla u srca hrvatskih branitelja i stradalnika, ističe se u priopćenju. Ta je dirljiva pjesma utkana i u video spot Gordana Lederera, snimatelja Hrvatske radio televizije, kojega je 10. kolovoza 1991. snajperskim metkom ubio pripadnik srpskih paravojnih postroja, dok je na novinarskom zadatku snimao na prvim crtama obrane na brdu Čukur, kod Hrvatske Kostajnice.  Ledererov spot „Banijska ratna  praskozorja“ te ratne 1991. sastavljen je od njegovih posljednjih snimaka pripadnika 1. gardijske brigade „Tigrovi“, prilikom izviđanja.
 

TOVARNIK - Memorijalnom utrkom od Vukovara do Tovarnika u nedjelju je obilježena 26. obljetnica ubojstva tovarničkog župnika Ivana Burika, ubijenog na današnji dan 1991. godine u župnom uredu u Tovarniku nakon što su to vukovarsko-srijemsko mjesto okupirali pripadnici bivše Jugoslavenske vojske i srpskih paravojsnih postrojba. Katolički svećenik Ivan Burik ubijen je na početku velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice i 1998. godine pokopani na mjesnom groblju u Tovarniku. Sa starta u središtu Vukovara krenulo je nekoliko desetaka sudionika utrke koji su po dolasku u Tovarnik položili svijeće i zapalili svjeće podno Spomen obilježja na grobu Ivana Burika te na mjestu masovne grobnice. Utrka se, osim u spomen na župnika Burika trčala i u spomen  na 663 mučenika Crkve u Hrvata,


ZAGREB - Prigodnim programom na Markovom trgu u Zagrebu kojem su, uz brojne građane i turiste, nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, saborski zastupnici i ministri, obilježena je 26. obljetnica Dana neovisnosti odnosno 8. listopada 1991. kada je prvi saziv Sabora donio povijesnu odluku o neovisnosti Hrvatske. Program je počeo ceremonijom Velike smjene straže Počasno zaštitne bojne. Čestitku za Dan neovisnosti hrvatskim građanima uputili su izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Vladimir Šeks, koji je na povijesnoj saborskoj sjednici održanoj u zgradi Ine i pročitao odluku Sabora o neovisnosti, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar branitelja Tomo Medved. Šeks je rekao kako se danas obilježava jedan od najznačajnijih datuma u hrvatskoj povijesti, dan kada je Sabor donio odluke kojima je Hrvatska neopozivo krenula putem svoje države suverenosti i nezavisnosti. To je dan kojim obilježavamo krunu političke borbe hrvatskog naroda, kazao je. Ministar Krstičević iskazao je duboku zahvalnost žrtvi hrvatskih branitelja, za to što danas građani Hrvatske žive u miru i slobodi. Izrazio je zadovoljstvo što je nakon 17 godina na Markov trg ponovno vraćena smjena straže te nadu da će takav način proslave postati tradicija. Ministar Medved istaknuo je sinergiju politike, naroda, branitelja u vrijeme obrane Hrvatske te izrazio ponos jer je ostvarena neovisnost Hrvatske. "Pred nama su danas novi izazovi i mi smo spremni. Ovo je vlada stabilnosti, koja ima vrlo jasne ciljeve i koja će realizirati sav svoj program koji je predložila", rekao je te se prisjetio kako je, na današnji dan, prije 26 godina, bio ranjen i u bolnici. "Bili smo ponosni na ono što činimo i uvjereni da će naša obrana i borba završiti pobjedom", naglasio je prisjećajući se tih dana.


ZAGREB - Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju je u Zagrebu na Dan neovisnosti predvodio državni vrh u odavanju počasti poginulima za domovinu polaganjem vijenaca na gradskom groblju Mirogoj i tom prigodom istaknuo kako je 8. listopada dan koji nas podsjeća na zadaću da nastavimo raditi na jačanju društvenog uređenja u skladu s poštivanjem univerzalnih vrijednosti, pravne države i ekonomskih sloboda, na dobrobit svih građana slobodne Hrvatske. Premijer je u povodu Dana neovisnosti položio vijence i zapalio svijeće kod Središnjeg križa na groblju Mirogoj, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, te ispred zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju. U izaslanstvu su, među ostalima, bili brojni ministri. Na novinarsko pitanje kako komentira pritužbe oporbe da nije dobila poziv na svečano obilježavanje Dana neovisnosti na Markovu trgu, Plenković je upozorio kako su tamošnje aktivnosti javni događaj otvoren za sve građane. U programu obilježavanja 26. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske izaslanstvo Hrvatskoga sabora predvodio je na Mirogoju predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Izaslanik hrvatske predsjednice bio je Vladimir Šeks.


ZAGREB - Premijer Andrej Plenković opetovao je u nedjelju, na Danu otvorenih vrata Hrvatskog sabora, hrvatsku spremnost da se otvorena granična pitanja rješavaju dijalogom, u duhu dobrosusjedskih odnosa. "Za nas postoji samo dobra volja, da u duhu dobrosusjedskih odnosa, u europskom duhu, otvorena pitanja granica rješavamo dijalogom sa Slovenijom, da prijateljima u BiH pojasnimo da Pelješki most i u najkreativnijoj varijanti ne može biti nigdje drugdje nego na hrvatskom teritoriju", istaknuo je premijer na svojevrsnom 'aktualnom satu' s građanima u Hrvatskom saboru. Dan otvorenih vrata Sabora manifestacija je koja dva puta godišnje, u prigodi Dana Sabora, 30. svibnja i Dana neovisnosti, 8. listopada omogućuje građanima da bez najave dođu u Sabor i susretnu se s njegovim predsjednikom i zastupnicima. Ove godine, po prvi put na Dan otvorenih vrata došao je i premijer Plenković sa dijelom Vlade, pa su građani tako dobili mogućnost u svom 'aktualnom satu' postavljati pitanja koja su mahom bila vanjskopolitičke prirode.


ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u nedjelju je odbacio ocjene koje dolaze iz Sberbanke da je hrvatska država nacionalizirala koncern Agrokor te da stoga mora vratiti i dug koji koncern ima prema toj ruskoj banci ističući da je u slučaju Agrokora na snazi zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenom vremenskom razdoblju. Sberbanka je jedan od stalnih, potpuno informiranih članova privremenog vjerovničkog vijeća od nultog dana, podsjetio je premijer u izjavi novinarima u sklopu Dana otvorenih vrata Sabora u prigodi Dana neovisnosti. Sberbanka je, dodao je, jedan od bitnih vjerovnika koji je imao i prilike i trenutka i mogućnosti "da kaže sve što želi u ovom proces i da u njemu sudjeluju". "Vjerujem da imaju legitiman interes štititi svoj novac. Međutim, isto tako, treba reći da oni, kad su taj novac davali, nisu pitali ništa ni vas ni mene, ni Vladu. Dakle, oni su komercijalna banka koja je, vjerujem, uz odgovarajući due dilligence, donosila odluke o tako velikom kreditiranju, a sada su u procesu restrukturiranja i nagodbe jedan od aktera", rekao je Plenković.


ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je u nedjelju kako je osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor jedan od prioriteta ove Vlade, a ukoliko SDP nastavi opstruirati rad Sabora, moguće je da će HDZ to povjerenstvo osnovati sam. "Mi smo većina, mi imamo odgovornost, njihove igre i igrice nas ne zanimaju", poručio je. Istaknuo je kako nije istinita informacija da je na sjednici Sabora u petak na dnevnome redu prvo trebalo biti povjerenstvo za Agrokor a ne, kako je i bilo, izbor sudaca Ustavnog suda. "Ne znam otkud se pojavila ta informacija, vjerojatno iz redova SDP-a, koji svojom disfunkcinalnošću i međusobnim svađama u stvari drže kao taoca cijeli Hrvatski sabor, cijelu hrvatsku javnost i sve hrvatske građane", ustvrdio je predsjednik Sabora.


OSIJEK - Na izvanrednom izbornom saboru HDSSB-a u nedjelju je u Osijeku za predsjednika stranke izabran utemeljitelj HDSSB-a i saborski zastupnik Branimir Glavaš, a 229 nazočnih na saboru je izabralo i druga stranačka tijela. Glavaš je na konferenciji za novinare izvijestio kako je za predsjednika izabran javnim glasovanjem, jer nije bilo drugih kandidata. Sabor je  izabrao i druga stranačka tijela, predsjednik Glavnog odbora je Josip Salapić, a politički tajnik stranke Ivan Drmić. Izvanredni sabor je održan nakon što su, potkraj lipnja, dotadašnji predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin i njegov zamjenik Karlo Šatvar podnijeli neopozive ostavke na stranačke dužnosti i članstvo u stranci, a Glavaša prozvali za višemjesečne napade na tadašnje stranačko vodstvo.


ZAGREB -  Dugogodišnja novinarka i urednica Drugoga programa Hrvatskoga radija Tanja Devčić preminula je u subotu navečer u Zagrebu u 72. godini, izvijestili su s Hrvatske radiotelevizije (HRT) te naglasili da je, uz ostalo, Tanja Devčić zadnjih 20 godina uređivala i vodila emisiju o astronomiji "Andromeda", a kroz emisiju  "Z kao Zemlja" godinama popularizirala maslinarstvo u Hrvatskoj. Tanja Devčić diplomirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te ubrzo postala suradnicom na Radiju Zagreb. Tijekom Domovinskoga rata izvješćivala je s ratnih područja. Bila je i urednica Dokumentarnoga programa Hrvatskoga radija i dugogodišnja predsjednica Zbora novinara za okoliš Hrvatskoga novinarskog društva.  Za emisije o zaštiti okoliša primila je državnu nagradu Eko Oskar i nagradu Velebitska degenija. Nagradom za životno djelo Ivan Šibl Hrvatske radiotelevizije Tanja Devčić nagrađena je 2007. Obavijest o posljednjemu ispraćaju HRT će objaviti naknadno na svojim mrežnim stranicama.


ZAGREB - Danas je Dan neovisnosti, blagdan kojim se obilježava 8. listopada 1991. godine, dan kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.

Sabor je tada utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Ta je saborska odluka donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.

Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade  u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Odluku kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks potvrdivši tako da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji: "Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ."

Hrvatski sabor je tada u Odluci i zasebnim zaključcima naglasio da Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije - SFRJ.

Sabor u zasebnim zaključcima ističe kako su na Republiku Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima.

JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, što ga je privremeno zaposjela.

Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
Na toj saborskoj sjednici Sabor izglasovao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.

Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu zastupnika Ive Škrabala.

Godine 1990. Hrvati su na prvim demokratskim izborima u travnju i svibnju skinuli komunističku vlast u Hrvatskoj. Te godine, 22. prosinca, nova je vlast predvođena HDZ-om donijela prvi suvremeni demokratski Ustav Republike Hrvatske - Božićni Ustav. Sljedeće godine u mjesecu travnju predsjednik Franjo Tuđman donio je odluku o raspisivanju referenduma o državnopravnom položaju Republike Hrvatske. Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum na kojem se velika većina hrvatskog pučanstva očitovala za slobodnu, samostalnu i nezavisnu Republiku Hrvatsku.

Rezultate referenduma i volju naroda poštovala su sva državna tijela pa je stoga Sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Ubrzo nakon toga, počela je otvorena agresija Srbije na Hrvatsku. Potom je potpisana Brijunska deklaracija kojom se JNA trebala povući u vojarne, a Slovenija i Hrvatska su trebale odgoditi provedbu postupka razdruživanja kako bi se kriza riješila mirnim putem.

Kako do mirnog razilaženja nije došlo, nakon što je istekao moratorij na provedbu postupka razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, dana 7. listopada 1991. godine zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru glavnoga hrvatskog grada Zagreba, zgradu sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica Hrvatskog sabora održana je 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu, odnosnu u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu, gdje je i donesena Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.


ZAGREB - Ivica Todorić objavio je na blogu u subotu navečer svoj osvrt na “Prezentaciju revidiranih financijskih izvješća za 2016. godinu”, koju je u četvrtak objavila privremena uprava Agrokora, te ustvrdio da je nekonzistentna i da parcijalno prikazuje podatke. 'Nakon što je privremena uprava Agrokora objavila 'Prezentaciju revidiranih financijskih izvješća za 2016. godinu', utvrdio sam nekonzistentnost i parcijalno prikazivanje podataka u javnosti. To se odnosi i na revidirane podatke, i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike', tvrdi Todorić. Iz prezentacije je vidljivo, dodaje Todorić, da se "rezervacije u najvećem dijelu odnose na interne odnose". Prezentirane otpise smatra "najvećim dijelom neprihvatljivima, neke i protuzakonitima". Također tvrdi kako se iz prezentacije  "vidi da su brojke namještane s točno određenim ciljem". Zaključuje kako "iz toga proizlazi da se u kompanijama radilo po nalogu".






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus