00:23, 12. Prosinac 2017

hrvatska...

Hrvatska, 25. studenoga 2017.

Objavljeno: 24.11.2017 u 23:31
Pregledano 43 puta

Autor: Icom, Hina
Hrvatska, 25. studenoga 2017.

ZAGREB, 25. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:


PROGNOZA VREMENA - Vikend, osobito nedjelja, bit će u znaku promjene vremena - kiše, vjetra, zahladnjenja, osobito u gorju i snijega - baš prema jednoj od vjerojatno najpoznatijih i najpopularnijih izreka pučkog meteorologa: "Sveta Kata, snijeg na vrata."

U subotu u istočnoj Hrvatskoj djelomice sunčano, uz mjestimičnu maglu u noći i ujutro u Podunavlju. Vjetar uglavnom slab južni i jugoistočni. Najniža temperatura većinom od 0 do 5 °C, najviša dnevna od 13 na istoku do 17 °C na zapadu.

U središnjoj Hrvatskoj djelomice sunčano, uz postupan porast naoblake. Puhat će slab i umjeren južni i jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu na udare i jak. Najviša temperatura od 15 do 17 °C. Kiše će biti tek u noći na nedjelju, za razliku od sjevernog Jadrana i gorja, gdje će povremene kiše biti već od jutra, te osobito prema kraju dana, kada je moguća i grmljavina, osobito na riječkom području i obilnija kiša. Bit će umjereno i pretežno oblačno, a zapuhat će umjeren do jak jugozapadni i južni vjetar, na sjevernom Jadranu i jugo. More umjereno valovito i valovito.

U Dalmaciji promjenljivo, a navečer jače naoblačenje. Mjestimične kiše bit će uglavnom prema kraju dana, kada je moguća i grmljavina. Jugo će pojačati na umjereno do jako, a more na umjereno valovito. Najviša dnevna temperatura od 14 do 17 °C.

Podjednako toplo bit će i na jugu Hrvatske, gdje će veći dio dana biti promjenljivo oblačno i uglavnom suho, a navečer sve češće kiša. Zapuhat će umjereno jugo, krajem dana bit će ponegdje i jako.

U nedjelju u unutrašnjosti jača promjena vremena s prolaznim, ali jakim oborinama, te zahladnjenjem. Kiša će u gorju prijeći u susnježicu i snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača, a susnježice može biti i u nižim predjelima. Zapuhat će umjeren do jak sjeverac i sjeveroistočnjak. U ponedjeljak će vjetar postupno slabjeti, oborine do jutra prestati, a na zapadu se razvedravati. Još izraženiji jutarnji minusi očekuju se u utorak, kada će prevladavati sunčano. U srijedu već novo naoblačenje, ponegdje i oborine.

Na Jadranu u nedjelju kiša, u Dalmaciji mjestimice i obilnija, uz grmljavinu. Nakon umjerenog i jakog juga i jugozapadnjaka, zapuhat će jaka i olujna bura, već ujutro na sjevernom Jadranu uz zahladnjenje. U ponedjeljak i utorak većinom sunčano i hladno, a bura i sjeverni vjetar će postupno slabjeti. U srijedu ponovno jačanje juga, te naoblačenje i kiša, mjestimice vjerojatno i obilnija."


PROGNOZA ZA ZAGREB - Izlazak sunca u 7:11 sati, zalazak u 16:15 sati. Najviša temperatura oko 15 C. Djelomice sunčano te i dalje iznadprosječno toplo, a prema večeri sa zapada naoblačenje s kišom u noći na nedjelju. Puhat će umjeren jugozapadnjak, brzine 1.6 m/s, u okolnom gorju povremeno s jakim udarima, razmjerna vlažnost 80 posto, tlak zraka 1016.1 hektopaskala.


BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - Biometeorološke prilike će u cijeloj zemlji biti nepovoljne. To će kod meteoropata uzrokovati glavobolju, bolove na mjestima ranijih ozljeda te nesanicu. Pojačane tegobe moguće su i kod kroničnih bolesnika pa im se savjetuje izbjegavanje većih napora.


STANJE NA CESTAMA - Mjestimice mokrih kolnika od kiše ima u Hrvaskom primorju, dok magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u Gorskom kotaru i Slavoniji, a ima je i na dionicama autocesta: A5 Osijek-Đakovo, A6 Rijeka-Zagreb između čvora Oštrovica i tunela Tuhobić. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.


Obavijest za vozače kamiona

Na autocesti A1, u smjeru Ploča, na odmorištu Kozjak (369.km) broj parkirališnih mjesta za kamione je prepolovljen zbog radova redovnog održavanja koji će trajati do 21.12.2017. Otvorena su odmorišta Vrpolje 333.km i Mosor 402.km.


Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova):

    DC75 u Karigadoru, Taru i na dionici Vodnjan – Pula;
    DC46 Đakovo-Budrovci;
    DC206 Hum na Sutli-Kostel;
    DC300 Umag-Finida (radovi na kružnom raskrižju Marketi u Umagu);
    DC502 Smilčić-Pridraga.


Zbog razminiranja svakodnevno od 8 do 16 sati prekida se promet na:

    županijskoj cesti ŽC5113 Križpolje-Glibodol-Lička Jasenica;
    LC59103 u naselju Oraovac. Vozila se propuštaju svaki puni sat po 15 minuta.

Na državnoj cesti D32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra) i DC42 kod mjesta Ljubošina (kod Vrbovskog) zbog klizišta se vozi jednim trakom, uz regulaciju prometa semaforima. Kod Ljubošine (DC42) zabrana je prometa za vozila ukupne mase iznad 3,5 tone.


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 na dionicama Točak-Hrvatski Blagaj; Prevjes-Kravlja Draga i kod križanja s DC59 u Oćestovu;
    na državnoj cesti DC404 na čvoru Vežica vozi se jednim trakom, usporeno,
    DC2 u Vukovaru, u Ulici Priljevo;
    Jadranskoj magistrali (DC8) u mjestima Slano, Murvica Gornja, Marina, u mjestu Klek, na mostu Bistrina te između Dubrovnika i Cavtata kod skretanja za Dubac;
    DC27 na mostu Obrovac i u naseljima Budak i Stankovci;
    DC66 Pula-Most Raša u naselju Marčana;
    DC206 Valentinovo-Krapina.

--------------------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednica Kolinda Grabar–Kitarović pozvala je hrvatsku vladu da bez odlaganja primjeni ključne obveze iz Istanbulske konvencije o kojima ne postoje prijepori, priopćeno je iz njezina ureda. "Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama nikoga ne smije ostaviti ravnodušnim. Tko može biti protiv sprječavanja sustavne zaštite žena i djece od nasilja? Tko može biti protiv zaštite žrtava i njihove sveobuhvatne društvene integracije? Unatoč tomu, nijedna saborska većina od 22. siječnja 2013., kada je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu kao Istanbulska konvencija, nije našla načina ratificirati je", istaknula je. "Moja je dužnost kao Predsjednice Republike uputiti apel da se sadržaj Konvencije koji ne izaziva javne prijepore što prije implementira u našem državnom sustavu. U konačnici, nikakva nam međunarodna konvencija neće pomoći ako mi sami ne uredimo stanje u svojoj kući", poručila je Grabar-Kitarović.

ZAGREB - Forum mladih SDP-a obilježio je u subotu Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama performansom na Trgu ban Jelačića, upozorivši na porast obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, te je ponovio poziv Vladi da ratificira Istanbulsku konvenciju  o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. "Poruka performansa je da ne smijemo šutjeti nad  nasiljem nad ženama, pogotovo u obitelji. To ne smije biti interna stvar", poručio je Nikola Peruničić, predsjednik Foruma mladih zagrebačkoga SDP-a. Michael Legesse, član predsjedništva Foruma mladih Hrvatske, pozvao je Vladu da uputi u proceduru ratifikaciju Istanbulske konvencije istaknuvši da je "svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana, i da se svakih 15 minuta događa obiteljsko nasilje". Podršku Forumu mladih došao je dati i predsjednik stranke Davor Bernardić koji je ponovno pozvao premijera Andreja Plenkovića da ispuni predizborno obećanje i pošalje u proceduru ratifikaciju konvencije koja uvodi čitav niz mehanizama i mjera za borbu protiv nasilja nad ženama i borbu protiv nasilja u obitelji.  


VARAŽDIN -
Varaždinski župan Radimir Čačić u subotu je u Varaždinu rekao kako je zadovoljan rezultatima sastanka s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Predragom Štromarom i ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak jer je pokrenut razgovor o budućim projektima u toj županiji, među kojima je i otvaranje Centra kompetencija za hortikulturu u Vinici. "Nije ništa spektakularno ni novo rečeno, ali sam zadovoljan, jer svaki je pomak dobrodošao", rekao je Čačić na konferenciji za novinare koju je sazvao nakon sastanka s ministrima Štromarom i Divjak u petak. Razgovarali smo o nekoliko grupa problema, odnosno obveza vezanih uz javno-privatno partnerstvo (JPP), ali i o iznimno važnoj temi za županiju, a to je dug države. Potpredsjednik Vlade već je ranije bio potvrdio da će Varaždinska županija u sljedećoj godini dobiti 53 milijuna kuna, a sad je cijela ta priča još jednom razmotrena i definirani su koraci koje ćemo uskoro napraviti, rekao je Čačić.


SPLIT- 
Simpozij s međunarodnim djelovanjem - 81. Dani dijabetologa - održava se u Splitu gdje će do nedjelje liječnici iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja raspravljati o organizaciji skrbi o osobama oboljelim od dijabetesa u Hrvatskoj. Organizator međunarodnoga simpozija je Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora. Predsjednik toga društva doc. dr. Dario Rahelić upozorava da u Hrvatskoj ima više od 284 tisuće oboljelih od dijabetesa što je daleko više od njihova prošlogodišnjega predviđanja. Istaknuo je da je šećerna bolest, nažalost, i dalje u Hrvatskoj neotkrivena kod 40 posto oboljelih, dok su neke zemlje uspjele doći na deset posto osoba koje imaju šećernu bolest, a da to ne znaju. Od 284 tisuće oboljelih, njih 30 posto ne prima nikakvu skrb u smislu redovitih kontrola, a samo 40 posto oboljelih dolazi kod dijabetologa. Šećerna bolest je dugotrajna, kronična i neizlječiva bolest, zahtijeva vrlo često intezivni pristup liječenju, ali i veliku promjenu načina života oboljelog, te što bolju skrb, podsjetio je Rahelić, rekavši kako je ponosan što osobe oboljele od dijabetesa u Hrvatskoj imaju dostupne sve ljekove koji postoje na tržištu za liječenje. Ali, ocijenio je, usprkos tomu rezultati liječenja nisu onakvi kakve bismo očekivali.


SLAVONSKI BROD -
U sudaru osobnog automobila i motocikla kod mjesta Jaruge u općine Sikirevci u subotu je poginuo motociklist, izvijestila je Policijska uprava brodsko-posavska. Na državnoj cesti D-7 kod mjesta Jaruge došlo je do prometne nesreće u kojoj je, u sudaru motocikla i osobnog automobila, poginuo motociklist. Policijski očevid je u tijeku.

 

ZAGREB - Dok politički analitičar Žarko Puhovski smatra da je izjava premijera Andreja Plenkovića kako je Hrvatska izložena hibridnom ratu "dosta općenita" i da nije posebno vidljivo da je tome izložena, jer nije toliko značajna država u međunarodnim okvirima, politolog Anđelko Milardović i medijski stručnjak Krešimir Macan drže da je hibridno medijsko djelovanje u odnosu na Hrvatsku prisutno kako bi se destabilizirala i oslabila te preusmjerilo njezino javno mnijenje. Macan je rekao i kako je hibridni rat danas pojam koji pokriva sve oblike onoga što se nekad ranije nazivalo specijalnim ratom.


ZAGREB - Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u subotu je ocijenila nedopustivom javnu manipulaciju informacijama u slučajevima kad se Istanbulska konvencija i njezin sadržaj miješaju s pedofilijom, homoseksualnošću i transvestizmom. "Istanbulska konvencija je pisana jednostavnim jezikom i isključivo je fokusirana na rodno uvjetovano nasilje prema ženama samo zbog toga što su žene", istaknula je Ljubičić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskoga radija. Iznijela je podatak da je od 47 europskih država Konvenciju potpisalo njih 45, ratificirale su je 23 države - prva Turska, a tu je i Malta, koja je, uz Poljsku i Irsku, jedna od tri države koje izrijekom zabranjuju pobačaj. "U fokusu Konvencije primarno je cjelokupna zaštita žena od svih oblika nasilja, ne samo seksualnog i fizičkog, nego i genitalnog sakaćenja, prisilnih brakova, trgovanja djevojčicama i ženama, te zakonodavni dio za rješavanje sigurnosnih mehanizama, poput besplatne pravne pomoći, skloništa, edukacije stručnih osoba", ustvrdila je.


ZAGREB - Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga. U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto. Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.


ZAGREB - Program Erasmus jedan je od najuspješnijih programa Europske unije (EU) i najveći je program akademske mobilnosti u svijetu, a ove godine slavi 30. rođendan koji će se proslaviti i u Hrvatskoj na konferenciji "Kako je Erasmus postao Erasmus+, priča koja traje 30 godina" u ponedjeljak u hotelu Westin Zagreb. Na to kako je program 'rastao' tijekom tri desetljeća i 'odrastao' u respektabilni program akademske mobilnosti podsjetit će visoki gosti, dionici, predstavnici i korisnici programa Erasmus+, a poseban naglasak bit će na hrvatskome dijelu priče o Erasmusu. U Republici Hrvatskoj za provedbu programa Erasmus+ zadužena je Agencija za mobilnost i programe Europske unije, uz nadležna ministarstva - Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.


ZAGREB - Zaklada Ana Rukavina upriličila je 6. dan otvorenih srca u sjećanje na Anu i jedanaest godina od njenog preranog odlaska te je Hrvatski registar od petka veći za 59 novih potencijalnih darivatelja matičnih stanica. "Sretni  smo jer se mladi ljudi upisuju u Hrvatski registar i žele pomoći. Zahvaljujući njima, Hrvatski registar danas broji više od 55 tisuća potencijalnih darivatelja, a njih 78 dali su oboljelim osobama u Hrvatskoj i inozemstvu priliku za život. Naša Ana bila bi ponosna na sve te dobre ljude i beskrajno sretna zbog svih spašenih života", izjavila je Marija Rukavina, upraviteljica Zaklade. Zaklada Ana Rukavina i ove godine, 19. prosinca, organizira tradicionalni božićni koncert "Želim život" na glavnom zagrebačkom Trgu, zajedno s medijskim partnerom Novom TV, uz izravan prijenos na toj televiziji.


ZAGREB - Zagrebački Muzej iluzija postat će na tri dana mjesto gdje će se uz pomoć iluzija otkriti stvarnost današnjeg svijeta - Muzej realnosti koji će posjetitelje od 11. do 13. prosinca provesti tužnom svagdašnjicom najugroženije djece diljem svijeta. Treće izdanje UNICEF-ova Muzeja realnosti održat će se pod naslovom "Darovi za cijeli život", donoseći interaktivnu priču o tome kako su zdravlje, hrana, obrazovanje, obitelj i sigurnost najvredniji darovi koje moramo osigurati svakom djetetu, bez obzira na mjesto i okolnosti u kojima se ono igrom sudbine našlo. Iskustvo realnosti prenijet će eksponati izloženi u obliku instalacija, iskustvenih soba, holograma, optičkih iluzija i virtualne stvarnosti, vodeći posjetitelje na osobno interaktivno putovanje kroz najranije djetinjstvo, otkrivajući im kako izgleda potresna stvarnost milijuna djece.

 
ZAGREB - Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih  skupinama stanovnika. Broj liječnika i medicinskih sestara mali je u usporedbi s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.


Životni vijek u Hrvatskoj kraći od EU prosjeka

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.

Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba  (EU prosjek je 10 litara), a u porastu su i stope pretilosti, posebno među djecom gdje se postotak pretilih od 2001. povećao za 50 posto, navodi se u izvješću EK.


ZAGREB - Sindikat kriminalističke policije zatražio je odgodu primjene izmijenjenog Zakona o kaznenom postupku, koji treba stupiti na snagu 1. prosinca, jer će, kako su priopćili, znatno otežati rad policije i dovesti do značajnog pada broja razriješenih kaznenih djela.

U priopćenju koje je Sindikat kriminalističke policije dostavio medijima u petak kasnio navečer, kaže se da izmjene zakona "drastično" zadiru u dosadašnji rad policije i da će znatno otežavati provođenje izvida kaznenih djela.

Između ostalog, izmjene onemogućavaju obavljanje obavijesnog razgovora s osumnjičenikom, pa je pitanje kako će nakon njih policija uopće okvalificirati kazneno djelo, utvrditi tko je žrtva kaznenog djela, tko je presumptivni svjedok a tko počinitelj, kaže se.

Također, izmjene otvaraju pitanje utvrđivanja alibija, ispitivanja djece počinitelja kaznih djela i drugo, kažu u priopćenju i napominju da su tijekom edukacije za nove odredbe brojna pitanja ostala bez konkretnih odgovora.

Ovakve izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku mogu negativno utjecati na sigurnost građana, kaže sindikat i ističe zahtjev da se odgodi primjena zakona, tim više što je najavljeno da će uskoro početi izrada popuno novog Zakona o kaznenom postupku, kaže se u priopćenju Sindikata kriminalističke policije.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus