20:41, 14. Prosinac 2017

hrvatska...

Hrvatska, 22. studenoga 2017.

Objavljeno: 21.11.2017 u 23:21
Pregledano 49 puta

Autor: Icom, Hina
Hrvatska, 22. studenoga 2017.

ZAGREB, 22. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:


PROGNOZA VREMENA - I dok će u srijedu neki uživati u obilju sunca, drugima će pak nebo biti u potpunosti prekriveno oblacima. Izraženijeg vjetra bit će samo u gorju, a poslijepodnevna temperatura u mnogim će mjestima, posebice središnje i istočne Hrvatske, biti zamjetno viša od uobičajene za drugu polovinu studenog. Iznadprosječna toplina potrajat će do vikenda, kada slijedi nova promjena.

U Slavoniji, Baranji i Srijemu u srijedu će prevladavati sunčano vrijeme uz povremeno umjerenu naoblaku, a sa slabim i umjerenim jugozapadnim i zapadnim vjetrom temperatura zraka još će malo porasti. Najniža jutarnja bit će između 3 i 7 °C, a najviša poslijepodnevna oko 15 °C.

I u središnjoj će Hrvatskoj, uz pretežno sunčano vrijeme, te većinom slab do umjeren jugozapadnjak, temperatura biti zamjetno viša od prosječne ovog dijela godine, ujutro od 3 do 7, a poslijepodne između 14 i 17 °C.

U gorju i na sjevernom Jadranu oblaka će biti više, a ponegdje će, osobito na širem riječkom području, i prevladavati oblačno vrijeme, uz povremeno uglavnom slabu kišu. Puhat će jugoistočni i jugozapadni vjetar, u gorju često i jak. Najniža temperatura zraka od 1 do 5 °C, uz more 6 do 11 °C, a najviša 13 do 16 °C, u gorju i unutrašnjosti Istre između 10 i 13 °C.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije povremeno umjerena naoblaka. Puhat će slabo do umjereno jugo, uz koje će more biti malo valovito. Jutarnja temperatura u unutrašnjosti Dalmacije od 2 do 6 °C, a uz more između 7 i 10 °C. Najviša dnevna od 12 do 17 °C.

Na jugu Hrvatske u srijedu će prevladavati sunčano. Ujutro će uz obalu puhati slaba bura i istočnjak, a danju većinom slab jugoistočni vjetar. Najviša temperatura, i zraka i malo valovitog mora - od 15 do 17 °C.

U četvrtak i petak na Jadranu se vrijeme neće znatnije mijenjati. Uz više oblaka na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana može pasti malo kiše. U subotu će jačati jugo s kojim će kiša prema večeri biti sve češća, posebice na sjevernom dijelu gdje lokalno do kraja dana može biti i obilnija. Kiše će još osobito biti u nedjelju, kada će na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhati umjerena i jaka bura, ponegdje s olujnim udarima. U ponedjeljak stabilnije, ali hladnije, uz buru uzduž cijeloga Jadrana.

U unutrašnjosti idući dani razmjerno topli te do subote i većinom suhi. Malo kiše može pasti ponegdje u gorju. Četvrtak će biti relativno vjetrovit, a u petak će vjetar, osobito ujutro i izostati pa će magla biti češća. U subotu ponovno jačanje jugozapadnjaka, porast naoblake te mjestimična kiša, posebice prema večeri u gorju i središnjoj Hrvatskoj. U nedjelju većinom oblačno i hladnije, uz sjeverni i sjeveroistočni vjetar, te ponegdje i obilniju kišu, u gorju i snijeg, kojeg potkraj dana, te osobitu u još hladniji ponedjeljak, može biti i u nekim nizinama.

Manje o snijegu, a više o sezonskoj prognozi, te - povodom Svjetskog dana televizije - o redovitim emisijama i prilozima s meteorološkim sadržajem na HTV-u  i ostalim medijskim platformama HRT-a - može se pročitati u internetskom Meteo kutku HRT-a.


PROGNOZA ZA ZAGREB - Izlazak sunca u 7:07 sati, zalazak u16:17 sati. Dnevna temperatura oko 16 stupnjeva. Pretežno sunčano, povremeno s umjerenom naoblakom. Vjetar slab do umjeren, brzine 2.7 m/s, u gorju povremeno i jak jugozapadni i zapadni, razmjerna vlažnost 79 posto, tlak zraka 1017.3 hektopaskala.


BIOMEEOROLOŠKA PROGNOZA - Biometeorološke prilike će biti povoljne pa se ne očekuju tegobe uzrokovane vremenom ni kod meteoropata ni kod kroničnih bolesnika. Zbog razmjerno visokih temperatura zraka kod nekih bi se ljudi mogao pojaviti umor i razdražljivost.


STANJE NA CESTAMA - Vremenski uvjeti povoljni su za vožnju. Pojačan je promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, a zastoji su povremeno na dionicama cesta gdje traju radovi. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Na autocesti A1 kroz tunel Malu Kapelu, zbog radova se vozi jednom tunelskom cijevi, dvosmjerno (do 23.11. do 17:00 sati).


Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova):

    DC75 u Karigadoru, Taru i na dionici Vodnjan – Pula;
    DC46 Đakovo-Budrovci,
    DC206 Hum na Sutli-Kostel,
    DC300 Umag-Finida (radovi na kružnom raskrižju Marketi u Umagu),
    DC502 Smilčić-Pridraga.

Danas (22. studenog) od 7,30h do 15h zbog radova je zatvorena ŽC4163 u naselju Staro Topolje. Obilazak je lokalnim cestama LC42040 (Garčin-Surevica), LC42041 (Surevica-Novo Topolje) i ŽC4163 (Novo Topolje-Staro Topolje) te obrnuto.


Zbog razminiranja svakodnevno od 8 do 16 sati prekida se promet na:

    županijskoj cesti ŽC5113 Križpolje-Glibodol-Lička Jasenica
    LC59103 u naselju Oraovac. Vozila se propuštaju svaki puni sat po 15 minuta.

Na državnoj cesti D32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra) i DC42 kod mjesta Ljubošina (kod Vrbovskog) zbog klizišta se vozi jednim trakom, uz regulaciju prometa semaforima. Kod Ljubošine (DC42) zabrana je prometa za vozila ukupne mase iznad 3,5 tone.


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 na dionicama Točak-Hrvatski Blagaj; Prevjes-Kravlja Draga i kod križanja s DC59 u Oćestovu;
    DC2 u Vukovaru, u Ulici Priljevo;
    Jadranskoj magistrali (DC8) u mjestima Slano, Murvica Gornja i Marina,
    DC27 na mostu Obrovac i u naseljima Budak i Stankovci;
    DC66 Pula-Most Raša u naselju Marčana;
    DC206 Valentinovo-Krapina;
    DC42 kod mjesta Ljubošina.

-------------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - Hrvatska vlada smatra primjernom kaznu doživotnog zatvora koju je Haški tribunal ranije u srijedu izrekao zapovjedniku snaga bosanskih Srba Ratku Mladiću, ali istodobno žali što nije osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, priopćeno je. Raspravno vijeće ICTY-ja Ratku Mladiću izreklo je najstrožu moguću kaznu doživotnog zatvora i hrvatska je vlada "smatra primjerenom", piše u priopćenju. "Podsjećamo kako je Ratko Mladić optužen i sada nepravomoćno osuđen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata", piše u priopćenju hrvatske vlade. "Počinjena su najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao što su zločin genocida, zločini protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjeni u Srebrenici, Sarajevu, logorima Manjača, Omarska i nizu drugih", stoji u tekstu.  Hrvatska vlada ocjenjuje da je presudom izrečenom u srijedu Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije "još jednom potvrđeno kako je u Srebrenici, u kojoj je ubijeno više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, počinjen zločin genocida". Istodobno, Vlada RH izražava žaljenje što Ratko Mladić nije optužen i osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku.


ZAGREB -
HDZ-ov veteran i pročelnik stranačkoga Savjetodavnog vijeća Vladimir Šeks odbacio je u srijedu optužbe Nikole Grmoje (Most) da je prikrivao kriminal u Agrokoru, ustvrdivši da Grmoja "debelo laže ili se radi o neznalici koja ne zna niti najosnovnije stvari", jer nije bio državni odvjetnik u vrijeme za koje ga Grmoja optužuje. Grmoja je u srijedu na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor. Novinarima je Grmoja pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podigla Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru . Pritom je za političku odgovornost prozvao Šeksa ustvrdivši da kao tadašnji državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju. Šeks je Hini izjavio da u prijavi koju je Grmoja pokazao medijima stoji da je 6. veljače 1992. godine podignuta kaznena prijava protiv Zagrebačke banke i glavnog direktora Franje Lukovića jer je iz trezora nestalo šest milijuna njemačkih maraka.


ZAGREB -
Ivica Todorić u srijedu je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor "najzorniji dokaz kako premijer Andrej Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru". No, piše dalje Todorić, "kriminal koji se nagomilao oko Ramljakove družine nakon što je Vlada progurala neustavni Lex Agrokor nikada ne će moći sakriti, jer nezakonitosti i pljačka su poprimili epske razmjere. Todorić navodi kako "silna želja da se kriminal sakrije samo prokazuje sve koji su u njemu ogrezli". "Samo Saborsko istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, jer to s njima nema niti veze, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda I europskih vrijednosti", objavio je u srijedu Todorić na blogu


SVETI MARTIN NA MURI -
Gotovo 80 posto ispitanih roditelja podupire uvođenje informatike kao obveznog predmeta u pete i šeste razrede osnovne škole, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je u srijedu na 10. danima elektroničkih medija da će mjerodavno ministarstvo i dalje raditi kako bi se svim učenicima omogućilo učenje informatike u "školi za život". Ministrica Divjak sudjelovala je na panelu "Djeca i mladi - izazovi života u medijskom svijetu", priređenom u sklopu 10. dana elektroničkih medija što se održavaju u LifeClass Termama Svetom Martinu. U istraživanju je sudjelovalo 1017 djece u dobi od devet do 17 godina i isto toliko roditelja. Prema rezultatima istraživanja koje je iznijela Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja, 75 posto djece može do interneta kada poželi, njih 72 posto primilo je neprimjerene poruke, a 73 posto neželjeni seksualni sadržaj. Internetom se za domaću zadaću na dan koristi tek desetina učenika, a o njemu s roditeljima češće razgovaraju mlađa djeca. Istraživanje je pokazalo i da informatiku kao obvezni predmet podupire gotovo 80 posto roditelja, a obrazovnu reformu njih 71 posto.


KARLOVAC -
U sklopu obilježavanja Europskog tjedna strukovnih vještina stečenih u strukovnom obrazovanju, Šumarska i drvodjeljska škola u Karlovcu u srijedu je bila domaćin nastavnicima iz prerade i obrade drva na seminaru i radionici na temu Izrade 3D programa i upravljanja CNC strojem za obradu drva. Seminar je upriličen u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Karlovačka škola jedna je od sedam škola u Hrvatskoj koja od 2003. ima suvremenu CNC tehnologiju i strojeve u školskom obradnom centru. Ravnateljica Đurđica Janjanin rekla je da strukovna škola, za razliku od gimnazija, daje znanje i vještine za zanimanje te da je cilj stručnih skupova, kao i drugih promotivnih akcija tijekom ovog tjedna, osvijestiti kod mladih važnost strukovnog obrazovanja kako bi ga shvatili kao prvi izbor u karijeri i kao priliku koja "daje kruh". Zanimanje stolar deficitarno je na području Hrvatske, pa su u tijeku i natječaji za stipendiranje učenika za upis tog smjera. Traženo je i zanimanje drvodjeljski tehničar-dizajner.


VARAŽDIN -
Župan Varaždinske županije Radimir Čačić sljedeće će dvije godine biti predsjednik Saveza Alpe-Jadran, najveće i najstarije regionalne organizacije u Europi koja okuplja regije iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske u kojima živi šest milijuna ljudi. Na redovnoj sjednici Vijeća Alpe-Jadran u Klagenfurtu u Austriji u srijedu, župan Čačić je jednoglasno izabran za predsjedatelja Vijeća za 2018. i 2019. Na toj dužnosti zamijenio je Petera Kaisera, predsjednika Vlade austrijske pokrajine Koruške. Varaždinska županija time je postala prva regija iz Hrvatske koja predsjedava Savezom Alpe-Jadran. Varaždinska županija je Savezu pristupila 2013., a članice iz Hrvatske su još Istarska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, a uskoro i Primorsko-goranska županija.


RIJEKA -
Policija je trojicu odgovornih u trima tvrtkama registriranima za uvoz automobila prijavila mjerodavnome državnom odvjetništvu zbog sumnje da su počinili po sedam kaznenih djela krivotvorenja isprava i ovjeravanja neistinitoga sadržaja, čime je, kako se procjenjuje, počinjena šteta od gotovo 1,4 milijuna kuna, izvijestili su iz primorsko-goranske Policijske uprave. Iz policije navode da je provedeno kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana - dvojicom 38-godišnjaka i jednim 48-godišnjakom zbog sumnje da su počinili kaznena djela vezana uz organizirani kriminal. U dosadašnjoj istrazi utvrđeno je da su od studenoga 2015. do kolovoza 2016. kao odgovorne osobe triju tvrtaka registriranih za uvoz automobila, sa sjedištima na području Zadarske i Primorsko-goranske županije, pribavili lažne isprave za osobne automobile i upotrijebili ih kao prave. Tako su u zabludu doveli mjerodavna tijela da ovjere sadržaje koji nisu istiniti.


ZAGREB
– Ulazak država zapadnog Balkana u NATO savez garancija je stabilnosti te regije, a napredak u četiri zemlje koje teže članstvu je vidljiv, zaključili su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore na konferenciji "Širenje NATO-a na zapadni Balkan" koju je Atlantsko vijeće Hrvatske organiziralo u srijedu u Zagrebu. Cilj konferencije bila je razmjena mišljenja i iskustava među državama članicama NATO-a s ovih prostora, kao i očekivanja onih koje se pripremaju za ulazak u taj savez. "Širenje NATO saveza iznimno je poticajan transformacijsko-reformski mehanizam koji pridonosi stabilnosti hrvatskog susjedstva, ali i NATO saveza kao zajednice slobodnih i miroljubivih zajednica", istaknula je u uvodu konferencije ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić.


RIJEKA - Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je izrazila nadu da će kazna doživotnog zatvora, na koju je nepravomoćno osuđen bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, biti barem djelomična satisfakcija obiteljima poginulih, ubijenih, mučenih i nestalih, te izrazila žaljenje što Mladić nije odgovarao i za zločine počinjene u Hrvatskoj. "Znam da ništa ne može vratiti izgubljene živote, tisuće ljudi koji su na tako brutalan način ubijeni u Srebrenici i drugdje u BiH, ali i u Republici Hrvatskoj. Žao mi je da nije odgovarao za zločine počinjene u Hrvatskoj, posebno Škabrnju i druge", rekla je hrvatska predsjednica u izjavi novinarima nakon svečane akademije u povodu 390 godina osnutka Prve riječke hrvatske gimnazije.


ZAGREB - Premijer Andrej Plenković ocijenio je u srijedu da je kazna doživotnog zatvora Ratku Mladiću za zločine počinjene u BiH primjerena, te izrazio žaljenje zbog toga što dio optužnice Haaškoga nisu bili i zločini koje je taj bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba počinio u Hrvatskoj. "S obzirom na najteža kaznena djela zločina protiv čovječnosti, koja su bila predmetom optužnice, smatramo da je, s obzirom na sve u čemu je sudjelovao Mladić i u čemu je taj udruženi zločinački pothvat poduzet u BiH i potvrđen genocid u Srebrenici, ova presuda primjerena, s obzirom na odredbe statuta Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju", rekao je Plenković novinarima u Saboru gdje je predstavio prijedlog proračuna za iduću godinu. Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu nepravomoćno je Mladića proglasilo krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora poručivši da je bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba kriv za zločine koji su "među najgnusnijima poznatima čovječanstvu".


ZAGREB - Saborski zastupnici i članovi Vlade komentirali su u srijedu prvostupanjsku presudu haškog suda o doživotnom zatvoru za ratnog zločinca Ratka Mladića, a i oporba i vladajući ocijenili su je očekivanom, izrazivši žaljenje što se Mladiću nije sudilo i za zločine u Hrvatskoj, pogotovo u Škabrnji."Presuda je očekivana i iskreno se nadam da će biti potvrđena u drugostupanjskom postupku", izjavio je HDZ-ov ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u Saboru upitan za komentar haške presude generalu Ratku Mladiću kojega je  Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo  krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu. Medved je izrazio žaljenje što Mladić nije odgovarao za zločine počinjene u Hrvatskoj "zbog kratkoće vremena rada tog suda", no smatra da je hrvatsko pravosuđe moglo pokrenuti taj postupak. "I ne samo za Mladića, nego i za veći broj počinitelja, nalogodavaca, zapovjednika, izravnih počinitelja... Ali nikad nije kasno", rekao je Medved te pozvao državno odvjetništvo da nastavi s pokretanjem postupaka za teška kaznena djela ratnog zločina počinjena u Hrvatskoj.


ZAGREB - Predsjednik Mosta Božo Petrov,  komentirajući u srijedu prvostupanjsku presudu haškog suda o doživotnom zatvoru za ratnog zločinca Ratka Mladića, kazao je da je ta presuda pravedna, ali i naglasio kako Hrvatska ne smije odustati od osude za zločine počinjene u Hrvatskoj. "Konačno satisfakcija svim žrtvama zbog kojih je danas osuđen, dobio je pravedno ono što zaslužuje", kazao je Petrov u Saboru."Ali ono što mi još uvijek čekamo i ono od čega Hrvatska ne smije odustati. Ratko Mladić nije dobio niti je osuđen niti ispitivan radi zločina u Škabrnji. Na jednak način kako je terorizirao muslimansko i hrvatsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, isto je to radio na zadarskom, kninskom i šibenskom području. Hrvatska od toga ne smije odustati, a bez utvrđivanja istine neće biti niti normalizacije odnosa između stanovništva", rekao je.


ŠKABRNJA - Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić izjavio je u srijedu da presuda haškog suda o doživotnom zatvoru za ratnog zločinca Ratka Mladića kod Škabrnjana samo izaziva žalost što Mladić nije osuđen za zločine u Hrvatskoj, a pogotovo u Škabrnji. "Doživotni zatvor Mladiću ne znači mi ništa. Za nas u Škabrnji ona je žalost, žalost još veća nego prije jer mu se nije sudilo za zločine u Hrvatskoj, za zločine u Škabrnji", prokomentirao je Miljanić za Hinu presudu Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju kojom je Mladić proglašen krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, te osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Kazao je kako suosjeća sa žrtvama Srebrenice i drago mu je da su barem oni na taj način dobili zadovoljštinu, ali nikada neće moći shvatiti zašto nijedna hrvatska Vlada nije ništa učinila da se Mladića procesuira za zločine počinjene na hrvatskom tlu.


ZAGREB - Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta u srijedu je pozdravila presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji je generala Ratka Mladića proglasio krivim za genocid u Srebrenici, za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH te ga osudilo na doživotnu kaznu zatvora, ocijenivši da ta odluka predstavlja simboličnu satisfakciju obiteljima žrtava i da je važan korak u osudi svih zločina u ratovima devedesetih.


ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i čelnici oporbenih klubova zastupnika nakon jednosatnih konzultacija u srijedu su ipak postigli kompromis - predsjednik HSS-a Krešo Beljak dobio je priliku da se obrati po stanci koju je još prijepodne zatražio, što je bio "okidač" za višesatni kaos u sabornici, a nakon Beljaka rasprava je nastavljena replikama na prijedlog državnog proračuna za 2018. Beljak, koji je stanku zatražio zbog stanja u prometu, ustvrdio je kako se, dok Hrvatsku muče demografski problemi, gube životi po hrvatskim prometnicama. "Tamo gdje bi se moglo čuvati živote građana ne radimo ništa", ustvrdio je Beljak dodavši kako će njegova stranka predložiti izmjene zakona u skladu s najboljom europskom praksom. Potom je svoju stanku opetovano usmjerio na Agrokor i saborsko istražno povjerenstvo optužujući vladajuće kako žele "zataškati i krivotvoriti povijest". "HDZ je, igrajući slalom između zakona, ukinuo saborsko povjerenstvo, što je sramota, a mi ćemo iz opozicije raditi na tome da sto puta ponovljena laž ne postane istina", poručio je Beljak. Konačno, nešto prije 15 sati, nastavljena je još jutros započeta rasprava o državnom proračunu za iduću godinu.


ZAGREB - Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u srijedu kako je prijedlog proračuna za iduću godinu realan i odraz svih političkih prioriteta programa Vlade, istaknuvši kako ne želi komentirati isprazne i neutemeljene komentare šefa tzv. oporbe Davora Bernardića. "Proračun je realan i on je po mom sudu odraz svih političkih prioriteta programa Vlade. Isprazne, neutemeljene, neodgovorne, krajnje niske banalne komentare šefa tzv. oporbe, koju ste vidjeli na što liči danas, ne kanim uopće niti komentirati niti na to trošiti vrijeme", rekao je Plenković novinarima nakon izlaska iz sabornice upitan kako komentira tvrdnju Bernardića da je prijedlog proračuna prazan i napuhan. Napominjući kako je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem predstavio prijedlog proračuna za iduću godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu "onako kako priliči ozbiljnoj vlasti i ozbiljnoj parlamentarnoj većini", Plenković je rekao kako su, nažalost, svjedočili flagrantnoj opstrukciji rada Sabora.


ZAGREB - Saborska pozicija u srijedu je, replicirajući premijeru, hvalila predloženi državni proračun za iduću godinu, dok mu je opozicija našla niz zamjerki. HNS pozdravlja planirano anuliranje deficita u sljedeće tri godine, rast plaća i mirovina, kao i svaku najavu rasterećenja gospodarstva i građana. Dobro je da se za Ministarstvo gospodarstva planira povećanje za 500 milijuna kuna za poticanje gospodarstva kroz različite programe, kaže Stjepan Čuraj. Iz proračuna Ministarstva znanosti Vesna Pusić (Glas) iščitava da sljedeće godine neće biti ništa od Kurikularne reforme. Na prvi se pogled činilo da se iznos za reformu povećava za 24 milijuna kuna, no boljim uvidom jasno je da od osiguranih 33 milijuna kuna, 29 ide što na opremu, što na honorare, kaže Pusić, pa pozivajući se na procjenu Borisa Jokića da za reformu treba 500 milijuna kuna, zaključuje da će uz osigurana sredstva za nju trebati stotinu godina. U projekciji proračuna do 2020. izdvajanja za znanost smanjuju se u postotku, tvrdi Branimir Bunjac (ŽZ) i HNS-u poručuje da Vlada izdvaja za sebe, svoju stranku, a da je HNS samo "prirepak". Živi zid neće glasovati za proračun, jer Vlada, kažu, ne želi prekinuti kriminal hrvatskih banaka i tako omogućiti rast BDP-a za jedan postotni bod iduće godine.


ZAGREB - SDP-ov zastupnik i predsjednik istražnog povjerenstva za Agrokor Orast Miljenić rekao je u srijedu nakon još jedne saborske stranke kako je "nepoznat netko" naložio saborskim stručnim službama da ne dolaze na sjednicu povjerenstva i obavijeste svjedoke da ne moraju doći, te poručio da je to nezapamćen događaj. Postoje dvojbe oko tumačenje zakona, prestaje li povjerenstvo ex lege raditi ili ne, dvojbe dopuštam, no danas smo došli u situaciju da nepoznat netko nalaže stručnim službama da bez ikakve odluke, ne samo da ne dolaze na sjednicu povjerenstva, nego nazovu svjedoke i obavijeste ih da ne moraju doći, kazao je. "Bez ikakve ovlasti netko je prekršio zaključak i odluku Sabora", ustvrdio je Miljenić tumačeći kako se, ako je većina mislila da povjerenstvo ex lege prestaje s radom, to moralo konstatirati. Dogodila se potpuna uzurpacija ovlasti Sabora, to je nezapamćeno, nedopustivo, to je nasilje ne samo nad opozicijom, nego i nad građanima, kaže Miljenić.


ZAGREB - Umjesto rasprave o proračunu, u sabornici je u srijedu oko podneva nastao kaos, oporba je tražila stanke, predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovarao je kako će je odobriti nakon replika na proračun, no oporba je odgovorila neprekidnim lupanjem po saborskim klupama. Jandroković je naime, nakon niza prijepodnevnih stanki na temu Agrokora, u nastavku saborske sjednice napomenuo, pozivajući se na Poslovnik, kako neće više davati stanke na temu rada radnih tijela Sabora. Potom je HSS-ovac Krešo Beljak zatražio stanku na temu sigurnosti u prometu, a predsjedavajući mu je rekao kako će stanke moći dobiti tek nakon replika. Uslijedila je salva nezadovljstva iz oporbenog dijela sabornice, a zastupnici su pločicama lupali po saborskim klupama onemogućavajući tako govornike. Neću popustiti pod nasiljem, ustrajavao je Jandroković, no uporba je nezadovoljna uzvraćala kako Poslovnik krši upravo on.


ZAGREB - Pozivom predsjednicima saborskih klubova da se dogovore kako će se dalje raditi, u srijedu iza 13 sati okončan je verbalni obračun oporbe s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i kaos nastao nakon što Jandroković nije popustio njihovim zahtjevima da odmah dobiju stanku, a ne po završetku replika na proračun. Dio oporbenih zastupnika na nogama, Krešo Beljak (HSS) za govornicom, ali s isključenim tonom, Ivan Pernar (ŽZ) koji mobitelom snima govornike, Stevo Culej koji pušta snimku govora prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana o crvenim i žutim vragovima, slika su koju je javnost, umjesto rasprave o državnom proračunu, gledala u sabornici. Predsjednik Sabora uzaludno je i bezuspješno pozivao na 'spuštanje lopte', ali i neumoljivo prozivao prijavljene za replike na izlaganje premijera Andreja Plenkovića o proračunu. Uzurpirali ste pravo zastupnicima da postavljaju pitanja ministrima i premijeru, vi ste krivac za situaciju u kojoj se Sabor nalazi, ovo nije faraonsko upravljanje, poručivao mu je Miro Bulj (Most). HDZ želi sakriti istinu ne samo o Agrokoru, nego i o privatizacijskoj pljački, optuživao je ispred isključenog mikrofona Beljak nakon što je nepozvan izašao za govornicu.


RIJEKA - Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je nazočila svečanom obilježavanju 390. godišnjice osnutka dviju riječkih gimazija, Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije. Obje gimnazije sljednice su Isusovačkog kolegija, prve institucionalne obrazovne ustanove u Rijeci, osnovanog 1627. godine. Svečanost Prve riječke hrvatske gimnazije održana je u HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je ravnateljica Jane Sclaunich ustvrdila da je gimnazija spremna na transformaciju obrazovnog sustava kao predvodnica primjene suvremenih obrazovnih metoda u Primorsko-goranskoj županiji. Bivši učenik gimnazije, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naveo je da su obje gimnazije zaslužne za stvaranje obrazovanog ljudskog kapitala iz kojeg se gradi Sveučilište u Rijeci i akademska zajednica. U panel raspravi o stanju i budućnosti obrazovnog sustava u zemlji, predsjednica Grabar-Kitarović, nekadašnja učenica te škole, upozorila je kako je u našem društva preniska razina kontinuiteta u provedbi većih projekata, poput reforme obrazovanja.


GRAD KRK - Radovi na projektu izgradnje Sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka, vrijednom ukupno 648,3 milijuna kuna, počeli su u srijedu u Gradu Krku, a projekt su predstavili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i direktor "Ponikve voda" Frane Mrakovčić. Ministar Ćorić rekao je da će se izgraditi 85 kilometara kanalizacijske mreže i rekonstruirati gotovo 40 kilometara vodovodne mreže. "Riječ je o ogromnom projektu, vjerojatno obujmom najvećem projektu na otoku Krku nakon izgradnje Krčkog mosta", rekao je te dodao kako je to i jedan od većih projekata koji se financiraju iz EU fondova, uz sufinanciranje Hrvatskih voda, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Realizacijom tog projekta, u roku od 27 mjeseci, poboljšat će se kvaliteta života na otoku Krku i kvaliteta turističkih usluga, kao i cijelog otočnog gospodarstva, zaključio je.


SPLIT - Radovi na sanaciji splitskog odlagališta Kerovac službeno su počeli u srijedu, a tim je povodom gradonačelnik Andro Krstulović Opra istaknuo kako je to veliki iskorak za Split jer se time rješava višedesetljetni problem "ekološke bombe" u Splitu. "To je važan projekt za Split i 19 gradova i općina s područja Splitsko-dalmatinske županije koji pedesetak godina odlažu otpad na Karepovac," rekao je. Izvođači sanacijskih radova su građevinske tvrtke "Trade" iz Splita i "Eurco" iz Vinkovaca. Krstulović Opara je pozvao građane Splita i Solina na strpljenje tijekom sanacije jer će "možda trebati istrpjeti neugodne trenutke". Izvijestio je da su predviđeni troškovi prve faze sanacije Karepovca oko 84 milijuna kuna s PDV-om te najavio kako će se tijekom prve sanacijske faze odlagališta Karepovca istodobno pripremati i natječajna dokumentacija za drugu i treću fazu u kojoj će se najprije u drugoj fazi završiti poslovi na ulazu u odlagalište, a zatim u trećoj fazi pristupiti otplinjavanju odlagališta da bi se već 2021. moglo osmišljavati ozelenjivanje saniranog prostora Karepovca.


GRAD KRK - Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je izjavio kako očekuje da se otpad iz bivše tvornice Dine Petrokemije u Omišlju zbrine do kraja ožujka slijedeće godine. Ministar je to rekao odgovarajući na pitanja novinara o sanaciji Dine, nakon otvaranja radova na izgradnji Sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka. Rekao je da je ministarstvo u kolovozu ove godine napravilo akcijski plan za Dinu te da su prve faze tog plana već ostvarene. Na upit o ugradnji razdjelnika, Ćorić je odgovorio da kako se na razini ministarstva i Instituta Hrvoje Požar analizira koncept ugradnje razdjelnika, a izrađene studije i analize dodatno se proučavaju. U sljedećim mjesecima izaći ćemo s rješenjima vezanima uz ugradnju razdjelnika, dodao je.


SVETI MARTINA NA MURI - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za siječanj je najavila početak izrade Zakona o elektroničkim medijima, sudjelujući u srijedu na panel raspravi o medijskoj strategiji Republike Hrvatske održanoj u sklopu 10. dana elektroničkih medija u LifeClass Termama Sveti Martin. Sudionicima Dana elektroničkih medija, koji obuhvaćaju 23. Dane radija, 10. Dane televizije i 10. Dane interneta, uoči skupa video porukom se obratila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović te istaknula da su elektronički mediji danas "izvori breaking newsa, koji utječu na društvo i pojedince". Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je da se aktualni Zakon o medijima, koji nije mijenjan više od 15 godina, slabo provodio te da postoji "generalno nezadovoljstvo i medijskim i općenitim stanjem i u medijima i u medijskoj profesiji". Osim toga, najavila je da će u prosincu biti osnovana radna grupa za izradu Zakona o elektroničkim medijima te da će u siječnju početi njegova izrada.


OSIJEK - Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u srijedu u Osijeku kako je ulaganje u obrazovanje, uz suradnju lokalne samouprave, Sveučilišta i gospodarstva te potporu s nacionalne razine, "formula koja je dobitna". Nakon obilaska udruge Osijek Software City (OSC), koja okuplja osječke informatičke tvrtke, Divjak je izrazila zadovoljstvo rastom IT industrije u Osijeku, jer je to "propulzivna industrija, u kojoj se brzo otvaraju radna mjesta", i u kojoj puno toga ovisi o stvaranju novih stručnjaka. Najavila je da će Vlada i Ministarstvo davati podršku takvim projektima, a što je, kako drži, vidljivo u reformskim procesima, odnosno obrazovnoj reformi, poboljšanju strukovnog obrazovanja, prepoznavanju izvrsnosti u znanosti i obrazovanju te relevantnosti visokog obrazovanja, koje treba odgovarati potrebama gospodarstva i društva.


SISAK - Čelnici HSS-a Sisačko-moslavačke županije ustvrdili su u srijedu da nije ispoštovana odluka Županijske skupštine iz 2016. godine o izdvajanju iz županijskog proračuna 3,5 milijuna kuna za potporu seljacima. "Budući da natječaj još nije ni raspisan, sada je evidentno da do kraja godine te potpore ne mogu biti isplaćene. Taj je novac ostao u proračunu i vjerojatno je iskorišten za pokrivanje proračunskog minusa", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Županijske organizacije HSS-a i saborski zastupnik Željko Lenart. U četvrtak na sjednici Županijske skupštine trebala bi se usvojiti odluka o poticajima za iduću godinu. Nekad se za te potrebe izdvajalo 10 milijuna kuna, no HDZ-ova vlast taj je iznos osjetno smanjila. "Istovremeno nam sela ostaju prazna, jer mladi odlaze, a govori se kako mladi nisu domoljubi i nemaju kućnog odgoja jer napuštaju zemlju", kazao je Lenart.


SPLIT - Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban u srijedu je najavio da će se u okviru proračuna za 2018. naći i demografske mjere za što je predviđeno oko 6,2 milijuna kuna, a prihvate li županijski vijećnici prijedlog proračuna te će se mjere početi primjenjivati s početkom slijedeće godine. Potpore će se odnositi na svu novorođenu djecu u toj županiji, a uvjet za dobivanje takve potpore bit će neprekidno prebivalište roditelja od najmanje tri godine na području grada ili općine gdje se potpore ostvaruju. Župan Boban kaže da se time žele zaustaviti depopulacijski trendovi, demografski obnoviti ruralna područja i otoke, smanjiti migracije prema priobalnim gradovima, potaknuti mlade na zasnivanje obitelji, ali i na rađanje djece, uz osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do treće godine života.


SPLIT - S prvim danom sljedeće godine ukida se tunelarina kroz Tunel sv. Ilije, što će posebno razveseliti brojne stanovnike šireg područja Makarske, Imotskog i Vrgorca, ali i svih ostalih putnika koji su koristili taj pravac i za njega u prosjeku plaćali 20 kuna, izvijestio je u srijedu splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. "Obradovala me poruka ministra Olega Butkovića da se od 1. siječnja iduće godine ukida tunelarina u Tunelu sv. Ilije. To je jedna od mjera za Imotski i cijelu krajinu, Zagvozd i područje Vrgorca, ali isto tako i za Makarsku i njeno primorje, čiji stanovnici vrlo često koriste autocestu", rekao je Boban.


ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje reakciju vodstva HRT-a koje se ogradilo od svojeg novinara i urednika emisije "Nedjeljom u dva" Aleksandra Stankovića, priopćio je u srijedu HND. Vodstvo HRT-a je u povodu nedavne emisije "Nedjeljom u dva" izdalo priopćenje u kojem se ističe kako se HRT, "poštujući Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju o Domovinskome ratu Hrvatskoga sabora, ograđuje od stajališta iznesena u emisiji 'Nedjeljom u dva', u kojoj je Stanković u više navrata Domovinski rat doveo u vezu s 'građanskim ratom'". "Takvu reakciju HND smatra licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara, kojim vrh HRT-a još jednom potvrđuje kako se, kada je program u pitanju, ne rukovodi poštivanjem profesionalnih standarda na kojima se treba temeljiti javni medijski servis, već se služi opasnom politikantskom retorikom priklanjajući se populističkim nasrtajima i prilagođavajući se na način da ne uznemirava političke moćnike", ističe se u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje potpisuje predsjednik udruge Saša Leković.


ZAGREB - Nismo odustali od inicijative da preživjeli hrvatski logoraši posjete mjesto koncentracijskog logora Stajićevo u Srbiji kako bi položili vijence, zapalili svijeće i odali počast zarobljenicima koji su tamo izgubili život, no za sada se još ne može reći kada će to biti, izjavio je u srijedu zamjenik predsjednika Udruge pravnika Vukovar 1991. Pero Kovačević. Kovačević je rekao kako su u stalnom kontaktu sa srbijanskom stranom i osobama koje je odredio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i njegovim kabinetom te dodao kako vjeruje da će se to realizirati, "samo je pitanje vremena". Također je naveo da su još 2008. predali kaznenu prijavu srbijanskom tužiteljstvu za ratne zločine.


ZAGREB - Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak da je prijedlog proračuna za iduću godinu dobio punu potporu parlamentarne većine te istaknuo da o tom prijedlogu proračuna u Hrvatskom saboru očekuje kvalitetnu i sadržajnu raspravu. "Na tragu projekcija koje smo dali u srpnju, nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu. Dobili smo punu potporu parlamentarne većine za usvajanje predloženoga proračuna", rekao je premijer Plenković novinarima nakon sastanka Kluba zastupnika HDZ-a. Plenković nije želio konkretno odgovoriti hoće li predstavnici vladajuće koalicije u srijedu doći na sjednicu saborskog Istražnog povjerenstva o Agrokoru i napustiti je. "To ćete vidjeti sutra", kazao je.


ZAGREB - Uoči nastavka rada saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, iz Kluba zastupnika SDP-a poručili su da povjerenstvo i dalje treba provoditi istragu, nasuprot vladajućima koji se tomu protive pozivajući se na pravomoćnost istrage protiv Ivice Todorića. Predsjednik povjerenstva Orsat Miljenić ponovio je stajalište da povjerenstvo ne smije nastaviti s radom o pitanjima o kojima je pokrenuta istraga, a kako je rješenje o pokretanju istrage javno, poznato je o čemu se istraga vodi i time se povjerenstvo, kaže, neće i ne smije baviti. Sva druga pitanja rada povjerenstva definirana su odlukom Sabora i o njima povjerenstvo ne samo da treba nego i mora raditi, poručuje Miljenić. S obzirom na to da Poslovnik rada povjerenstva propisuje da ono ne može raditi ako nije nazočna većina od devet članova, na pitanje što će se dogoditi ako se petero zastupnika iz redova vladajućih dignu i odu sa sjednice, Miljenić je odgovorio da je njemu to nezamislivo. "Očekujem da sutra svi dođu, svjedoci će doći i povjerenstvo će normalno raditi", optimističan je Miljenić.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus