17:20, 21. Veljača 2018

hrvatska...

Hrvatska, 13. veljače 2018.

Objavljeno: 13.02.2018 u 02:20
Pregledano 61 puta

Autor: Icom, Hina
 Hrvatska, 13. veljače 2018.

ZAGREB, 13. veljače 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:

ZAGREB - Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u utorak kazala da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić s kojim je razgovarala u protekla dva dana "europski Vučić", a ne onaj iz 90-ih, dodavši također da njegovu ispriku nije očekivala.

"Vučić s kojim sam ja razgovarala je europski Vučić. Apsolutno i definitivno. Razgovarali smo kako pomoći našim narodima i našim državama (...) Bitno mi je ono što će Vučić učiniti za Hrvate u Srbiji, prava koja oni traže već desetljećima", kazala je predsjednica u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

Na pitanje novinarke  je li očekivala Vučićevu ispriku zbog njegovih pročetničkih govora iz devedesetih, odgovorila je da nije očekivala nikakve isprike,

"Ja nisam očekivala nikakve isprike. Isprike su osobne stvari, ja ih neću komentirati. Ispriku može svatko izreći u bilo kojem trenutku, na bilo koji način. Međutim, nisu važne riječi, važna su djela", kazala je predsjednica.

"Ono što je meni bitnije jest da smo postigli iskorak u našim namjerama da rješavamo pitanja koja su preostala iz prošlosti iz Domovinskog rata, ali i da se usredotočimo i na našu sadašnjost i budućnost naših odnosa", dodala je šefica države.

Također je podsjetila da smo imali isprike u prošlosti, ali koje nisu ničim rezultirale.

Osvrnula se i na kritike svoje izjave o prosvjednicima u središtu Zagreba kao "pojedincima s ruba političkog spektra" te pojasnila da je apsolutno netočno da je bilo koga nazivala marginalcima.

"To su bile zlonamjerne insinuacije izvučene iz konteksta. Nikoga u Hrvatskoj ne bih nazvala marginalcima jer svako je mišljenje bitno", kazala je Grabar-Kitarović.

Demonstracije su normalna stvar u svakoj demokratskoj državi, nastavila je predsjednica i dodala "da bi voljela da one budu uljudne i da u njima ne bude govora mržnje i vrijeđanja".

"Pojedinci s ruba političkog spektra su oni pojedinci koji se nažalost na uštrb hrvatskog i srpskog naroda trude zaustaviti pomak između naših država. Kad mislim na rubove političkog spektra mislim na one ekstreme koji idu na jednu ili drugu stranu, pritom ne izjednačavajući ni ljevicu ni desnicu s nekim pojedinačnim mišljenjima. I o braniteljima i o udovicama imam najbolje moguće mišljenje.To sam naglasila jer se u tom kontekstu spominjala desnica", rekla je Grabar-Kitarović, izrazivši žaljenje ako su se branitelji i udovice osjetili prozvanima.

"Žao mi je ako su se osjećali prozvanima. Rekla sam da međudržavnu politiku treba stvarati među političarima. Svako mišljenje treba poštivati, ali pojedinci koji žele osujetiti napredak u međudržavnim odnosima ne mogu biti oni koji definiraju državnu politiku", istaknula je Grabar-Kitarović.

Kao konkretne rezultate posjete Vučića Zagrebu navela je "hrpu dokumentacije" iz Dvora na Uni, u kojem je prije rata živjelo 10 posto Hrvata, te izrazila nadu u rješavanje sudbine triju obitelji iz Hrvatske.

Podsjetila je da Hrvatska traži odgovore na pitanja o sudbini 1945 nestalih te da je ohrabruje činjenica da je Vučić pristao da se u hrvatska službena državna izaslanstva ovoga puta uključe i predstavnici udruga nestalih i predstavnici manjina s jedne i druge strane.

"Pristao je također, i upravo dogovaramo vrijeme, da se osobno susretne u Beogradu s predstavnicima udruga nestalih iz Republike Hrvatske", dodala je predsjednica.

Na pitanje o dokumentaciji iz vukovarske bolnice kazala je da prije posjeta nije tražila nikakva obećanja, ali da je ohrabruje "naša ljudska namjera da pomognemo tim obiteljima da zatvore taj dio svoje povijesti".

"Držim da sada prvi puta imamo, na visokoj političkoj razini, da se predsjednik Srbije obvezuje da će se to pitanje rješavati. Ne vjerujem da bi on dovodio u pitanje osobnu vjerodostojnost, ni pred svojim biračima niti pred obiteljima nestalih ovdje u Hrvatskoj", kazala je predsjednica.

Među konkretne rezultate je navela i obećanje predsjednika Vučića da će se u Srbiji unaprijediti prava Hrvata, da dobiju ne samo onu političku zastupljenost koju traže, od lokalnih preko pokrajinske do državne razine, već i da će se riješiti mnoga druga konkretna pitanja koja muče Hrvate u Srbiji.

Prema njezinom mišljenju, jedan od velikih koraka unaprijed bit će i činjenica da smo odlučili da ona prijeporna pitanja o prošlosti, za koja znamo da se nikada nećemo usuglasiti, "ostavimo sa strane i da se usredotočimo na egzistencijalna pitanja koja brinu i Hrvate u Srbiji i Srbe u Hrvatskoj."

Kao pitanja koja će se također morati rješavati navela je spornu univerzalnu ili regionalnu jurisdikciju i pitanje ratnih zločina.

Na pitanje zašto je odlučila pozvati Vučića u Zagreb u sadašnjem trenutku, kazala je da je "morala zaustaviti spiralu verbalnog nasilja".

Srbiju će, kako je kazala, posjetiti za nekoliko mjeseci, nakon što se realiziraju data obećanja.

"Ići ću vjerojatno kroz nekoliko mjeseci kad uspijemo realizirati i dogovoriti sve ovo što je predsjednik Vučić rekao i obećao da će odraditi za Hrvate u Srbiji", naglasila je predsjednica.

Ponovila je da će se nastaviti raditi na pitanju nestalih te se nada da će državne komisije nastaviti raditi na pitanju granice.

"Dogovor je da se u okviru dvije godine pokuša naći neko bilateralno rješenje. Ako to ne uspijemo, onda dogovor o nekom međunarodnom pravosudnom tijelu", dodala je.

Smatra da je u međuvremenu potrebno rješavati i druga pitanja bitna za oba naroda, istaknuvši gospodarsku suradnju.

"Onaj pozitivan dio suradnje na dobrobit obje države daleko nadmašuje probleme s kojima se u ovom trenutku susrećemo", zaključila je predsjednica.

 

 ZAGREB - Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak svim Srbima koji žive u Hrvatskoj da je Hrvatska njihova domovina i istaknula je da odgovorni državnici imaju zadaću otvoriti perspektivu bolje budućnosti svim građanima RH i Srbije što je bio i razlog zbog kojeg je pozvala srbijanskog predsjednika u posjet Hrvatskoj. Obraćajući se okupljenima na Velikoj skupštini Srpskog narodnog Vijeća u Zagrebu, predsjednica je rekla da je Vučićev posjet "izraz našeg zajedničkog uvjerenja da, bez obzira na mnoge razlike koje nas mogu opterećivati, imamo dužnost postaviti osnove trajnog dijaloga i suradnje, koje neće moći poremetiti povremeni ekscesi i incidenti".


ZAGREB - Regija jugoistočne Europe počiva na miru između hrvatskog i srpskog naroda i ništa nije važnije od toga, poručio je u utorak u Zagrebu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dodajući da vjeruje u zajedničku budućnost dva naroda, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je da je trajni otvoreni međudržavni dijalog Hrvatske i Srbije od najveće važnosti te da on predstavlja put u budućnost. "Ova regija počiva na miru između srpskog i hrvatskog naroda i ne postoji važniji odnos. Zato će Republika Srbija uložiti sve svoje napore da čuva mir s Hrvatskom, s hrvatskim narodom, da uložimo u stabilnost, ali i da čuvamo svoj identitet", rekao je Vućić u svom obraćanju na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u Lisinskom. Najavio je da će uskoro uputiti poziv predsjednici da posjeti Srbiju.

BRUSELJ - Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković započeo je u utorak navečer svoj boravak u Bruselju, tijekom kojeg će se sastati s čelnicima europskih institucija, susretom s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom.

U srijedu ujutro premijer Plenković će se sastati s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, koji ovih dana razgovara s čelnicima svih zemalja članica u sklopu priprema za predstojeći summit EU-a 23. veljače, na kojem će glavne teme biti institucionalna pitanja i višegodišnji proračunski okvir za razdoblje nakon 2020. Nakon toga premijer Plenković sudjeluje na radnom ručku s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika.

ZAGREB -
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip posjetili su u utorak zagrebačku Osnovnu školu "Izidora Kršnjavoga“ u kojoj se i uz pomoć fondova Europske unije provodi projekt informatizacije nastavnih procesa pod nazivom e-Škola. Predsjednica Republike i povjerenik Komisije nadležan za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a prisustvovali su satu matematike u učionici u kojoj je nabava informatičke opreme sufinancirana sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a u nastavnom satu putem interneta sudjeluju i djeca iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu.

ZAGREB -
Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište, rekao je u utorak u Saboru kako je jedinstveno digitalno tržište iznimno važnu za europsku budućnost, priopćeno je iz Sabora. Ansip se sastao sa članovima Odbora za europske poslove, Odbora za gospodarstvo te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije kako bi ih izvijestio o trenutnom statusu i budućim planovima razvoja JDT-a. "Smatram da je jedinstveno digitalno tržište vrlo važno za europsku budućnost. Trenutačno imamo 28 malih fragmentiranih tržišta i ako ne ostvarimo jedinstveno tržište, prijete nam gospodarske štete u konkurenciji s velikim državama kao što su SAD, Kina ili Japan, kao i odlazak mladih ljudi i startupova u naprednije države izvan Europe", naglasio je Ansip.

ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede u utorak je obavijestilo potrošače o opozivu proizvoda "Gorke koštice marelice jezgra" težine 300 grama, proizvođača HNF Foods Ltd, GRG House, Cobden St. iz Velike Britanije."Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda "gorke koštice marelice jezgra", 300 g, Organske, 300g, Nutrigold, proizvođača HNF Foods Ltd, GRG House, Cobden St., iz Velike Britanije", stoji u priopćenju Hrvatske agencije za hranu (HAH). Opoziv se odnosi na lot broj BL 104-7, najbolje upotrijebiti do 10. svibnja 2019., HAH ističe kako je putem EU RASFF sustava primljena obavijest da je u tom proizvodu utvrđena povećana količina cijanovodika. Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane. Proizvod na hrvatsko tržište  stavlja tvrtka Galleria Internazionale d.o.o., Predavčeva 6, Zagreb.


ZAGREB -
Predsjednik Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju Ivica Vilibić, potvrdio je Hini vjerodostojnost u medijima objavljenog mišljenja toga odbora u kojem se kaže da su navodi u doktorskom radu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića "u najmanju ruku nekorektni" čime je prekršio Etički kodeks. "Radi s o nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova", kaže se u mišljenju Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju od 23. studenoga 2017. donesenom po prijavi umirovljenog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Vjekoslava Miličića. Miličić u prijavi primljenoj 1. veljače i dopunjenoj 17. veljače 2017., smatra da je Šeparović prepisao, odnosno plagirao doktorski rad pod naslovom "Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske". Odbor je ocijenio prijavu Vjekoslava Miličića djelomično osnovanom i utvrdio da je prijavljeni prekršio članak 8. Etičkog kodeksa u smislu nepreglednog i nepotpunog navođenja izvora, odnosno njegov stavak 3. u smislu "plagiranja - prepisivanja ili preuzimanja ideja, misli i riječi drugih autora" bez navođenja izvora.


ZAGREB -
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović izjavio je u utorak da je mišljenje Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju, prema kojemu je Šeparovićev doktorski rad zbog nepravilnog navođenja izvora "u najmanju ruku nekorektan", pravno nepostojeće. "Ustavni sud je još 25. travnja 2017. uz moje izuzeće donio odluku kojom je ukinuo ovlasti koje je taj Odbor sam sebi dao da odlučuje o pojedinačnim slučajevima kršenjima Etičkog kodeksa i rekao je da su samo sveučilišta i fakulteti nadležni za donošenje takvih mišljenja, a da Odbor nema tu ovlast. Oni su to znali, jer ja sam ih o tome obavijestio, no oni su usprkos tome donijeli mišljenje u kojem su rekli da sam nekorektno naveo izvore. Kada sam to saznao odmah sam podnio kaznenu prijavu protiv svih članova tog Odbora jer su zlouporabili svoj položaji i ovlast odlučujući o nečemu o čemu nisu nadležni", kazao je Šeparović Hini. Pritom je podsjetio da su odluke Ustavnog suda, s druge strane, obvezatne i moraju ih poštivati sve fizičke i pravne osobe. Šeparović ističe da je riječ o staroj priči koju je protiv njega pokrenuo "osebujni profesor Miličić, za kojega njegove kolege kažu da je samoporoglašeni stručnjak za plagijate". Dodao je da je svakog autora kojega je citirao označio fusnotom u kojoj je naveo autora, ime, prezime, njegova djela i stranice koje je citirao.


ZAGREB -
Saborski zastupnici u utorak su u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka naglasili važnost prikupljanja prostornih podataka, ali i važnost povezivanja i omogućavanja mrežne dostupnosti tih podataka. Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir istaknuo je da se predloženim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom,  a cilj je učiniti podatke javne vlasti dostupnima na jednostavan i razumljiv način. Važnost podataka je izuzetno bitna, oni se u velikom obujmu prikupljaju u pojedinim institucijama ali ključni problem je znati gdje se oni nalaze, naglasila je Anka Mrak Taritaš (GLAS). Irena Petrijevčanin Vuksanović(HDZ) upozorila je pak na poražavajuće nisku mrežnu vidljivost prostornih podataka državnih institucija i malu mogućnost njihova mrežnog preuzimanja. Hrvatski geološki institut ima 13 izvora prostornih podataka, ali ne nudi mrežnu uslugu njihova pregleda, Državna geodetska uprava ima 26 izvora prostornih podataka a sama za 5 nudi mrežnu uslugu pregleda a za dva uslugu preuzimanja, Državni hidrometeorološki zavod ima sedam izvora prostornih podataka a nula usluga mrežnog preuzimanja i pregleda, navela je Petrijevčanin Vuksanović. Ocijenila je da će upravo taj dio biti najveći izazov za Hrvatsku usklađivanja s europskom praksom.


ZAGREB -
Pregovori o granskim kolektivnim ugovorima (GKU) u djelatnostima osnovnog i srednjeg obrazovanja, prekinuti prošlog tjedna, mogli bi ipak biti nastavljeni slijedećeg tjedna, doznaje se od Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) u kojem kažu da će organizirati štrajk ako resorno ministarstvo nastavi dovoditi u pitanje materijalna prava zaposlenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvijestilo je prošle srijede da su pregovori o GKU-ima u djelatnostima osnovnog i srednjeg obrazovanja s reprezentativnim sindikatima prekinuti jer su sindikati između sebe započeli sporove radi utvrđene reprezentativnosti. No, glavni tajnik NSZSSH-a Nijaz Karić rekao je u utorak Hini da je jučer održan sastanak na kojem su predstavnici Ministarstva rada uputili predstavnike Ministarstva znanosti da ne postoje prijepori za nastavak kolektivnog pregovaranje, odnosno da ne postoje razlozi da ga se prekine.   Karić je objasnio da ne postoji razlozi za prekidanje jer bi se presuda Upravnog suda odnosila na ugovoreni kolektivni ugovor koji bi se u uvjetima negativne presude stavio izvan snage. Stoga je NSZSSH pozvao ministricu znanosti Blaženku Divjak da s timom dođe u utorak ujutro na nastavak pregovora, no iz njezina  kabineta su im odgovorili da su danas spriječeni i ponudili im termine za naredni ponedjeljak ili utorak, rekao je Karić, dodavši da će kao termin prihvatiti utorak i nastaviti pregovore u dobroj vjeri.


ZAGREB -
U punoj dvorani zagrebačke Gradske skupštine u utorak navečer održano je javno izlaganje o Planu gospodarenja otpadom i Strateškoj studiji o utjecaju Plana gospodarenja otpadom grada Zagreba na okoliš, a udruge Zelena akcija i UZOR iz Resnika gdje se planira graditi zajednički centar za gospodarenje otpadom Zagreba i Zagrebačke županije usprotivile su se tom Planu i poručile kako se opet planira graditi i spalionica, iako ju je Gradska skupština izbacila iz Prostornog plana. Prisutne je na javnom izlaganju pozdravila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić, a nakon toga su održane prezentacije Plana i Strateške studije. Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Plana i Strateškoj studiji počela je 30. siječnja i traje do 28. veljače. "Ovaj prijedlog plana gospodarenja otpadom pokazuje koliko je gradskim vlastima malo stalo do unaprjeđenja sustava i zaštite okoliša te zapravo javnog interesa. Ovaj prijedlog donosi niz loših stvari koje su nastavak već dosadašnjih loših ideja. Primjerice, i dalje se gura zajednički centar za gospodarenje otpadom sa Zagrebačkom županijom, što izričito znači uvoz novog, dodatnog smeća iz županije u grad Zagreb koji ionako ima sam sa sobom već puno previše problema s otpadom", izjavio je novinarima Marko Košak iz Zelene akcije.  Predsjednica udruge UZOR iz Resnika Branka Genzić-Horvat objasnila je da se u Planu "vrlo zakukuljeno" predviđa spalionica, ali da oni u UZOR-u odgovorno tvrde i mogu pretpostaviti da će Studija izvodljivosti definirati upravo ono što je gradonačelnik Milan Bandić davnih dana zamislio, a razlozi svega toga će svima uskoro biti jasni. Koji su to razlozi, Genzić-Horvat zasad nije željela novinarima otkriti te je samo poručila kako je očigledno da ovakav Plan nije u javnom interesu. A na pitanje planira li Grad Zagreb graditi spalionicu otpada, Majić je rekla da u Planu nema spalionice.


ZAGREB -
Europski projekt Kulture promjene Studentskog centra u Zagrebu i deset europskih kulturnih organizacija, "apap-Performing Europe 2020", dobitnik je priznanja austrijskog deska Kreativna Europa, koji ga je uključio u svoju publikaciju Start it Up! kao jedan od četiri primjera najbolje prakse višegodišnjih suradničkih projekata, izvijestila je u utorak Kultura promjene SC-a. U okviru projekta u veljači u Zagreb ponovno dolazi španjolska umjetnica Maria Jerez koja nastavlja rad na projektu "Maria ide u školu". Tijekom dva tjedna djeca OŠ Mihaela Šiloboda iz Sv. Martina pod Okićem podučavala su umjetnicu hrvatski jezik, u čemu je bilo važno da se uspostavi osjetljiva situacija za sve sudionike, mjesto nesigurnosti gdje nitko ne može odmah i učinkovito doći do rješenja, napominje se u najavi. Prezentacija rada održat će se 15. veljače u Polukružnoj dvorani Teatra& TD, a ulaz je besplatan.


SPLIT -
U organizaciji Udruge veterana Domovinskog rata 158. brigade i 6. domobranske pukovnije u utorak navečer je u Nadbiskupskome sjemeništu u Splitu predstavljena zbirka pjesama "Vridilo je" devet autora, sudionika Domovinskog rata. Autori zbirke su negdašnji ratnici 6. domobranske pukovnije,  114., 126., 141., i 158. brigade i 16. domobranske pukovnije Ivan Pavić Mrgud, Goran Protega, Stipan Medvidović, Zoran Jurišić, Mario Blagaić, Ivo Rakuljić Arafat, Nikša Krpetić, Nadomir Tadić Šutra i Ivica Marin. Tijekom promocije svaki je autor posebno predstavljen. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović rekao je da je zbirka zanimljiva zato što su autori dragovoljci Domovinskog rata i zato što ima elemente povijesnog svjedočenja o zbivanjima u kojima su sudjelovali te zato što ima svoju estetsku vrijednost. Zbirka pjesama "Vridilo je" tiskana je u 500 primjeraka, ima 172 stranice i 111 pjesama.


ZAGREB  -
Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu posebnim će programom u četvrtak 22. veljače obilježiti Dan Knjižnice, a tim povodom i ove će godine u sklopu tradicionalnih "Dana otvorenih vrata" 20. i 21. veljače svi zainteresirani moći obići Knjižnicu, njezine zbirke i upoznati se s njezinim radom. Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se 22. veljače, na dan kada je 1483., godine tiskana prva hrvatska tiskana knjiga, "Misal po zakonu rimskog dvora". Riječ je o jednom od najvrjednijih djela hrvatske kulture koje Knjižnica čuva, prvom misalu u Europi koji nije otisnut latinicom, a svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća. Slovo uglate glagoljice Iže (transliterirano latiničko "i"), odabrano kao logotip NSK u Zagrebu, preuzeto je upravo iz Misala, najstarije inkunabule na hrvatskom jeziku. Danu Knjižnice prethode već tradicionalni Dani otvorenih vrata 20. i 21. veljače, kada svi zainteresirani mogu obići Knjižnicu, njezine zbirke i upoznati se s njezinim radom.

 
ZAGREB
- Predsjednik vlade Andrej Plenković nije u utorak želio komentirati ocjenu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema kojoj su jučer u Zagrebu protiv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prosvjedovali politički marginalci i rekao da se radilo o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje.   "To pitajte predsjednicu", rekao je Plenković novinarima na zamolbu da komentira ocjenu o političkim marginalcima. "Ne želim komentirati komentare drugih ljudi". "Hrvatska je demokratska zemlja i oni ljudi koji su iz niza razloga željeli manifestirati svoje zadovoljstvo, to su i učinili. To nije prvi put, toga je bilo i pri drugim posjetama", kazao je Plenković na marginama konferencije o digitalnom tržištu. Dodao je da se radilo o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje zbog elemenata koji su vezani za prošlost.
 

ZAGREB - Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izjavio je u utorak da njega prosvjedi protiv dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Hrvatsku ne smetaju. "Mi živimo u demokraciji, svatko može izraziti svoje mišljenje, to se jučer dogodilo, nisu ovo prvi prosvjedi. Mene prosvjedi ne smetaju", rekao je Jandroković komentirajući ocjenu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je jučerašnje prosvjednike nazvala političkim marginalcima, iako su među njima bili i vodećih ljudi braniteljskih udruga i saborski zastupnici HDZ-a.


ZAGREB - Predsjednik Mosta Božo Petrov u utorak je u Saboru ocijenio kako je povodom posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića hrvatski stav trebao biti da je ono što je Vučić izgovarao 1995. sramotno te da se zbog toga trebao ispričati kao predsjednik Srbije, "a ne da se na bilo kakav način zabrani to pitanje".  "Trebalo se postaviti da je Hrvatska žrtva u agresorskom ratu koji je vodila Srbija, a to je trebao i Vučić naglasiti i ispričati se. To su odluke velikih vođa, isprika nije sramota, isprika je jedino priznanje da naše dvije države mogu surađivati u budućnosti", ustvrdio je Petrov. Ocijenio je kako su ovaj posjet i retorika pokazali da se Vučić nije promijenio.


ZAGREB - Ministar uprave Lovro Kuščević u utorak je u upotrebu pustio novu e-uslugu u sustavu e-Građani - Prijavu za polaganje stručnog ispita za obavljanje stručnih geodetskih poslova i izdavanje potvrde o položenom stručnom ispitu koju je razvila Državna geodetska uprava u suradnji s Ministarstvom uprave i Financijskom agencijom, te tom prilikom poručio kako Hrvatska ide snažno prema digitalizaciji društva, a naročito javne uprave. Najavio je uskoro projekte poput e-pečat, e-pristojba, te "kao projekt svih projekata" - Centar dijeljenih usluga.


ZAGREB - Povlačenje sredstva iz EU fondova, što se tiče znanosti je jako, jako dobro, pohvalio se u utorak u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu znanosti Matko Glunčić, odgovarajući na opasku Gordana Marasa (SDP) da se fondovi EU-a povlače vrlo sporo. Što se tiče Operativnog programa konkurentnost i kohezija, jedinice koja se tiče Ministarstva znanosti, povučenost je jako velika, rekao je Glunčić u raspravi o izmjenama pet zakona iz područja intelektualnog vlasništva: o patentu, o žigu, o industrijskom dizajnu, o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga te o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda.


ZAGREB - Gradonačelnici i načelnici općina iz redova SDP-a od Vlade su u utorak zatražili da iz saborske procedure povuče prijedlog izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu, za kojega kažu kako privatni interes stavlja iznad javnog.  Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj upozorio je da su te zakonske izmjene opasne jer će privatizirati javne usluge, a to će građanima poskupjeti komunalije.  "Zakon je loš, nedorađen, suprotan Ustavu i najbolje ga je odbaciti u prvom čitanju jer ga se ne može popraviti", rekao je Vešligaj na konferenciji za novinare u Saboru.


ZAGREB - Povećanje instaliranog protoka, odnosno instalirane snage, hidroelektrane Zakučac imat će pozitivan ekonomski i okolišni aspekt, a pozitivno će djelovati i na biološki minimum Cetine, posebno u ljetnim mjesecima, rekao je u utorak državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, braneći u Hrvatskom saboru prijedlog da se instalirani protok HE Zakučac sa postojećih 220 poveća na 240 metara kubnih u sekundi, a instalirana snaga sa postojećih 486 na 576 megavata.


PULA - Sindikati koji djeluju u Uljaniku ne namjeravaju dopustiti da pulsko brodogradilište nestane s ovog područja te masovno otpuštanje radnika u sklopu programa restrukturiranja, poručio je u utorak predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) Vedran Dragičević na konferenciji za novinare održanoj u Puli zajedno s čelnicima Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije te Jadranskim sindikatom.


RIJEKA - Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u utorak je posjetila Sveučilište u Rijeci gdje se tijekom niza sastanaka i skupova upoznala s prioritetima toga Sveučilišta i predstavila gledišta Ministarstva o pitanjima znanosti i visokog obrazovanja te je utvrđena visoka razina suglasnosti stavova Sveučilišta i Ministarstva.  Prioriteti Sveučilišta u Rijeci i Ministarstva znanosti i obrazovanja, utvrđeno je na sjednici Senata Sveučilišta, poklapaju se u bitnoj mjeri na području razvoja znanosti i nužnosti njezine relevantnosti i izvrsnosti, potom potrebe suradnje znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom u transferu tehnologije i znanja te integracije svih kapaciteta na ovom polju, istaknula je na konferenciji za novinare održanoj u Rektoratu rektorica riječkoga Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija.


ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u utorak je na prvom Hrvatskom radijskom forumu kazala kako u četvrtom kvartalu ove godine očekuje upućivanje izmjena i dopuna Zakona o elektroničkim medijima u Vladinu proceduru, a radna skupina bi s izradom novog zakona trebala početi za dva do tri tjedna.


ZAGREB - Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatsku u utorak je, već na početku saborskog zasjedanja, izazvao niz komentara i političkih ocjena. SDP-ovac Bojan Glavašević je ocijenio da je Hrvatska jučer ponižena jer Aleksandar Vučić nema dobre namjere. Njegove se "jedine iskrene namjere ogledaju u njegovom huškačkom govoru u okupiranoj Glini 1995. pa onda u Skupštini Srbije kada je 2000. govorio kako želi mijenjati međunarodno priznate granice Hrvatske po velikosrpskim maštarijama", rekao je. Mostovac Miro Bulj je pitao kada će se Vučić otići ispričati u hrvatsku Glinu, a  HDZ-ov Miro Kovač je podsjetio da je Vučić legalno izabran predsjednik no i poručio da sve dok ne budu riješena sva otvorena pitanja "naši susjedi neće moći pristupiti europskoj obitelji".
 
ZAGREB - SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras u utorak je premijera Andreja Plenkovića prozvao kao glavnog krivca za aferu oko visokih naknada konzultantima u Agrokoru, na što mu je HDZ-ovac Josip Borić odgovorio kako truje rasprave te da to "nije najbolji način da bude bolji zastupnik", zbog čega je zaradio opomenu predsjedavajućeg Milijana Brkića. "Osam dana je prošlo otkada je Pleniković dobio dokumentaciju i više ne može govoriti da ne zna, no ništa nije napravio. U tih osam dana Texo Management i još dvije konzultantske firme su isfakturirale 600 tisuća kuna i to je produkt rada Andreja Plenkovića", rekao je Maras nakon stanke koju je zatražio.

 
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da druge zemlje izražavaju preferencije o tome žele li i na koji način biti akteri na hrvatskom energetskom tržištu, ali o tome odlučuje Hrvatska. Na upit novinara kako komentira izjave američkog veleposlanika da Washington ne želi da Inu kupi ruska kompanija, Plenković je odgovorio da su, kako je shvatio, došli zbog LNG-a. "Za nas je LNG strateški projekt, izrazito važan za osiguranje i diverzifikaciju opskrbe plinom ne samo za Hrvatsku nego i za jedan veliki dio srednje i istočne Europe", istaknuo je Plenković nakon konferencije o jedinstvenom digitalnom tržištu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.


ZAGREB - Ministarstvo zdravstva u utorak je objavilo ispriku ministra Milana Kujundžića medicinskim sestrama nakon što je njegov komentar izgleda glavne sestre KB Dubrava u dijelu medija interpretiran kao podcjenjivački i seksistički ispad, na koji je reagirao i sindikat medicinskih sestara. U reakciji na negativne komentare medija i sindikata, Kujundžić ističe da se radilo o "u šali izrečenom komplimentu glavnoj sestri", s kojom je radio više od 25 godina, i da nipošto ne želi da se njegove riječi interpretiraju kao podcjenjivački stav prema kolegicama koje uvažava i duboko cijeni.   

 
ZAGREB - Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za sufinanciranje nabave medicinske i laboratorijske opreme bolnica i poliklinika na području Grada Zagreba u 2018. godini te je za tu  namjenu osigurano 300.000 kuna. Zagrebačka županija na svom području nema opće bolnice te tako želi neposredno sudjelovati u nabavi opreme bolnica i poliklinika u Zagrebu, u kojima se najčešće liječe njezini stanovnici, priopćeno je iz Županije. Natječaj je otvoren do iskorištenja sredstava, tj. najkasnije do 31. listopada ove godine.


ZAGREB - Na Svjetski dan radija, koji se obilježava 13. veljače u spomen na početak rada UN-ova radija 1946. godine, UN poziva radijske postaje na promicanje različitosti, mira i ravnopravnosti spolova u prijenosima sportskih natjecanja, a prigodnim sadržajima obilježava ga i Hrvatski radio u svom programu te na mrežnim stranicama i multimedijskoj usluzi Hrvatske radiotelevizije.

 
ZAGREB - Sveučilište u Zagrebu u postupku je izbora novog rektora između dvojice kandidata - dosadašnjeg rektora Damira Borasa i profesora na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Damira Bakića, koji će svoje programe rada članovima Senata predstaviti u petak, 16. veljače, a obojica se slažu da je važan prostorni razvoj Sveučilišta, poboljšanje kvalitete istraživačkog rada te uvjeta rada studenata i akademske zajednice u cjelini. Tjedan dana nakon predstavljanja programa, 23. veljače, Senat će na sjednici birati rektora koji će biti na čelu toga najvećega i u kontinuitetu nastave najstarijega hrvatskog sveučilišta u četverogodišnjemu mandatnom razdoblju - od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.
 

ZAGREB - Na Svjetski dan radija, koji se obilježava 13. veljače u spomen na početak rada UN-ova radija 1946. godine, UN poziva radijske postaje na promicanje različitosti, mira i ravnopravnosti spolova u prijenosima sportskih natjecanja, a prigodnim sadržajima obilježava ga i Hrvatski radio u svom programu te na mrežnim stranicama i multimedijskoj usluzi Hrvatske radiotelevizije.

Svjetski dan radija obilježava se od 2012. iako je United Nations Radio na današnji dan još 1946. godine odaslao poruku ''Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta''.

Ujedinjeni narodi (UN) i Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO) ove godine pozivaju radijske postaje na promicanje različitosti, mira i razvoja u prijenosima sportskih natjecanja.

Kako ističu, sport povezuje narode, približava ih vlastitom kulturnom nasljeđu i pomaže u razbijanju predrasuda o spolovima te potiče inicijative protiv nasilja upućene na solidarnost i snošljivost.

U godini velikih sportskih natjecanja poput Zimskih Olimpijskih igara (ZOI) i Svjetskoga nogometnog prvenstva (SNP) u Rusiji Svjetski dan radija prigoda je da se pokaže kako ravnopravnost spolova u sportu i ravnopravno izvješćivanje o muškim i ženskim sportskim natjecanjima može potaknuti i veću slobodu izražavanja.

Kako se navodi, porazni su i podaci iz statistike UNESCO-a i tvrtke Global Media Monitoring iz 2015. u kojoj stoji da je sportska natjecanja komentiralo samo 12 posto žena, a uspjesi sportašica bili su zastupljeni u samo 7 posto medija. Štoviše, samo je 4 posto medija izvješćivalo o pretežito većinski ženskim sportovima. Žene se često doživljavaju isključivo kao majčinski ili obiteljski tipovi, a muškarce se doživljava kao agresivne i napadački raspoložene igrače. Taj je segment nasilja u sportu postao njegovom sastavnicom, u nekim navijačkim skupinama katkad i važnijim od samoga uspjeha momčadi. Stoga nedostatak komentatorica sportskih prijenosa onemogućuje stvaranje šire publike s različitim afinitetima i zanimanjima za određene sportove koji su u medijima manje zastupljeni.

Hrvatski radio (HRT – HR) ovogodišnji Svjetski dan radija obilježava nizom prigodnih sadržaja u informativnim i mozaičnim emisijama na svojim trima nacionalnim programima, na osam regionalnih radijskih postaja te na međunarodnome multimedijskom programu HRT – Glas Hrvatske, priopćio je HRT.

Prvi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 1) u emisiji ''Izvan okvira'' predstavlja žensku rukometnu ekipu Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u emisiji ''Slobodni stil'' provjerit će koliko se u medijima uopće prati sveučilišni sport. U emisiji ''Ništa nevažno'', koja je dostupna u Slušaonici Hrvatskoga radija (HRT – HR), tema su žene komentatorice u sportu. Drugi program Hrvatskoga radija (HRT – HR 2) današnje izdanje emisije ''Dobro jutro'' emitira izravno iz dječjega vrtića, gdje će djeca kreirati radijski sadržaj, a u emisiji ''Drugi dio dana'' predviđena je tema posvećena ženama u sportu.

HRT – Radio Sljeme Svjetski dan radija obilježava razgovorom s umirovljenom sportskom komentatoricom Hrvatske radiotelevizije i legendom sportskoga novinarstva Milkom Babović te s radijskom sportskom novinarkom Teom Rožman Svedrović, a prigodne emisije s istaknutim sportašicama danas su i u programima osam regionalnih radijskih postaja Hrvatskog radija.

Svi će sadržaji posvećeni obilježavanju Svjetskoga dana radija biti dostupni u Slušaonici Hrvatskoga radija (HRT – HR) te putem mobilnih uređaja, tableta i računala s pomoću multimedijske usluge HRTi.

ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u ponedjeljak u Nadbiskupskom dvoru predsjednike Srbije Aleksandra Vučića i Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović s kojima je razgovarao o odnosu Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve. Razgovor s kardinalom Bozanićem upriličen je u sklopu dvodnevnog službenog posjeta Aleksandra Vučića Hrvatskoj. U razgovoru su razmotrena pitanja koja se tiču odnosa vjernika Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji, navodi se u priopćenju Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. Dana je podrška da se dogovorom rješavaju otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije kako bi se što više učvršćivali dobrosusjedski odnosi i stabilan mir među dvjema državama.

 

ZAGREB - Strane i regionalne novinske agencije popratile su u ponedjeljak posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj kao korak prema poboljšanju desetljećima napetih odnosa.  Agencije su izvijestile i o prosvjedima kojima je dočekan Vučić te da su predsjednici dviju zemalja zadali sebi dvogodišnji rok za dogovor o granici na Dunavu, a ako u tome ne uspiju ići će na međunarodni sud ili arbitražu. Upravo taj dogovor izdvaja Slovenska tiskovna agencija (STA)  koja detaljno izvještava o svim aspektima posjeta pa spominje i Vučićev sastanak sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem te sudjelovanje na Hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu. Srbijanska agencija Tanjug prenosi Vučićeve riječi da je optimist kad je u pitanju gospodarstvo i da je uvjeren da će odnosi dviju zemalja u budućnosti biti sve bolji, što i je interes obaju naroda i država. Tanjug prenosi i kako je Vučić potvrdio da je s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem razgovarao o ratnoj odšteti i da je tada poručio da se time otvara Pandorina kutija, što Zagrebu i Beogradu "sada sigurno ne treba". Agencija Beta piše kako je dvoje čelnika zaključilo da se međusobni odnosi ne mogu nazvati prijateljskim, no da dvije zemlje moraju razgovarati o budućnosti i otvorenim pitanjima.
 

GVOZD - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u utorak u Vrginmostu da Srbi i Hrvati imaju gotovo iste probleme koje je zato lakše rješavati zajedno, naglasio kako je kod hrvatskog čelništva prepoznao iskrenu volju za suradnjom i poručio će vrlo brzo uzvratiti poziv predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović u Srbiju. Vučić je posjetio obitelj Lapčević koja je izabrana jer je riječ o povratnicima s troje djece, potom je obišao osnovnu školu u Gvozdu kojoj je donirao deset računala za opremanje informatičke učionice, a zatim pogledao učionicu srpskog jezika i kulture. "Lijepa škola, ali važno je da bude više djece. To je očito velik problem i u Hrvatskoj i u Srbiji", rekao je Vučić. Ta osnovna škola ima 94 učenika, od kojih je 42 posto pravoslavne vjere. Učenici imaju zajedničku nastavu, no postoje izborni predmeti pravoslavnog vjeronauka, kao i srpskog jezika i kulture, rekla je ravnateljica škole Barbara Ljubišić.
 

GVOZD -
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno se u utorak u Vrginmostu izbjegao ograditi od svog govora "o srpskoj Glini" iz 1995. godine, ali je kazao da nema "nikakvih teritorijalnih problema s Hrvatskom" i usput optužio novinare da ga žele osobno poniziti. Srbijanski predsjednik se nakon pitanja hrvatskih novinara na završetku posjeta Vrginmostu ponovno nije htio izravno ograditi od svog govora u tada okupiranoj Glini 1995. kada je hrvatsku vlast proglašavao "ustaškom" i kazao da Glina više nikada neće biti Hrvatska. Vučić je rekao da je više puta adresirao to pitanje i kako postoje "potpuno različiti pogledi na ono što se događalo".  Naglasio je kako je zadnjih dana o sebi slušao velik broj neistina i kleveta, te da "nema nikakvih teritorijalnih problema s Hrvatskom".

 
ZAGREB -
Premijer Andrej Plenković primio je u utorak u Banskim dvorima potpredsjednika Europske komisije zadužena za jedinstveno digitalno tržište Andrusa Ansipa, koji je pohvalio nastojanja Hrvatske za jačim uključivanjem u europsko jedinstveno digitalno tržište te napomenuo da je iznimno važno, pored javne uprave, omogućiti digitalnu transformaciju i poduzetnicima, priopćeno je iz vlade. Plenković je, kako se navodi u priopćenju, naglasio da je vlada svjesna izazova koji stoje pred nama te da, kako bismo našu djecu i mlade pripremili za poslove budućnosti od kojih mnogi danas ne postoje, moramo intenzivnije raditi na jačanju digitalnih vještina društva u cjelini, osobito kroz informatizaciju škola i obrazovanja. Napomenuo je i da je jedan od ključnih prioriteta vlade digitalizacija javne uprave, a u tu svrhu pripremljeni su brojni projekti koji će uskoro biti realizirani.  Istaknuo je da je u Hrvatskoj građanima dostupno 47 servisa unutar usluge e-Građani.


ZAGREB -
Premijer Andrej Plenković u srijedu će u Bruselju govoriti na sastanku s predsjednikom Europske komisije Jeanom Claudeom Junckerom i kolegijem povjerenika na kojem će izvijestiti o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. godine te predstaviti hrvatski pogled na budućnosti Europe, strategiju prema zapadnom Balkanu i na gospodarska i financijska pitanja EU. Uz predsjednika Vlade u Bruxelles idu i potpredsjednice Vlade Marija Pejčinović Burić i Martina Dalić, a sam boravak počinje u utorak u poslijepodnevnim satima i sastankom s predsjednikom Europske pučke stranke Josephom Daulom. U srijedu ujutro premijer Plenković sastat će se s predsjednikom Europskog vijeća (EV) Donaldom Tuskom, a iz Banskih dvora kažu da će razgovarati o nadolazećem neformalnom sastanku Europskog vijeća, koji će biti 23. veljače, na kojem će se raspravljati o institucionalnim pitanjima - sastavu Europskog parlamenta, načelu proporcionalnosti odnosno odnosu broja stanovnika država članica i broja zastupnika u Parlamentu, transnacionalnim listama, proračunskim izazovima nakon Brexita.
 

------------------------------------------------------------------------------

PROGNOZA VREMENA - U utorak, ponegdje još i srijedu, nastavit će se zimski uvjeti na kopnu, uz novi snježni pokrivač, a i mjestimice na Jadranu je moguć snijeg nošen jakom, pa i olujnom burom. Bit će i kiše, a na jugu i juga. U nastavku tjedna mirnije, stabilnije i sunčanije, ali uz osjetno hladnija jutra.

U utorak snijeg, kiša, bura...

U utorak će u istočnoj Hrvatskoj biti oblačno, povremeno sa snijegom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, a temperatura zraka uglavnom između -2 i 2 °C.

Podjednaka će temperatura biti i u središnjoj Hrvatskoj, uz također oblačno vrijeme i povremeni snijeg, koji će prestati u drugom dijelu dana. Očekuje se stvaranje novog snježnog pokrivača debljine između 5 i 10 cm.

Još deblji će biti u Gorskome kotaru i Lici, ponegdje vjerojatno i oko 30 cm, uz temperaturu zraka između -4 i 0 °C, te povremeno umjeren sjeveroistočnjak, koji će pojačavati osjet hladnoće. Na sjevernom Jadranu uz promjenljivu naoblaku bit će kiše, a uz obalu je moguća i susnježica i snijeg. Poslijepodne će oborine prestati, a prema večeri će i bura oslabjeti. No, do tada će puhati jaka, podno Velebita i olujna. Temperatura zraka uglavnom između 2 i 7 °C.

Na srednjem Jadranu promjenljivo oblačno, povremeno s kišom, moguće i grmljavinom, a u unutrašnjosti Dalmacije kiša i susnježica. Puhat će jaka bura, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak. Poslijepodnevna temperatura između 6 i 10 °C.

Na jugu Hrvatske također povremeno kiša i grmljavina, a u unutrašnjosti je i moguća susnježica, ponegdje i snijeg. Puhat će umjerena bura, prema jugu jako jugo, a na otvorenom moru sjeverozapadnjak, uz umjereno valovito i valovito more. Temperatura zraka uglavnom između 5 i 10 °C.

Od srijede do nedjelje - stabilnije, ali...

U srijedu još ponegdje u kopnenom području može biti slabog snijega, osobito u istočnim i gorskim krajevima. Od četvrtka barem djelomice sunčano, uz osjetno hladnija jutra, često i maglovita, a najviša dnevna temperatura bit će u porastu.

I na Jadranu se od srijede očekuje smirivanje vremena pa će biti uglavnom suho, pa i pretežno sunčano, tijekom vikenda uz vjerojatno više oblaka nego u četvrtak i petak. U početku će još puhati umjerena i jaka bura, zatim povremeno umjeren sjeverozapadnjak. Sredinom tjedna relativno hladno, osobito ujutro, a za vikend toplije.


PROGNOZA ZA ZAGREB - Izlazak sunca u 7:03 sata, zalazak u 17:28 sati. Temperatura od 0 do 2 *C, oblačno sa susnježicom. Na širem gradskom području i u okolnom gorju i snijegom, uglavnom u prvom dijelu dana. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, brzine 4.6 m/s, razmjerna vlažnost 78 posto, tlak zraka 1015.2 hektopaskala.


BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - U većem dijelu Hrvatske će biometeorološke prilike biti nepovoljne osobito za reumatičare, astmatičare i bolesnike od krvožilnih bolesti. Na sjevernom Jadranu će početi poboljšanje, no valja upozoriti na zaštitu od hladnoće zbog jakog vjetra koji će znatno pojačavati osjet hladnoće.


STANJE NA CESTAMA - Od 09:40 sati za sve skupine vozila otvorena je autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Maslenica. Na dionici između između čvorova Brinje i Bosiljevo 2 još uvijek su zimski uvjeti te obavezna zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom.


Zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvorene su:

    autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice (obilazak za ostale skupine, osim kamiona s prikolicama i tegljača s poluprikolicama, je državnom cestom DC3 kroz Gorski kotar),
    Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene,
    Paški most.

Na Krčkom mostu zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I.skupina), a na autocesti A7 Draga-Šmrika i Jadranskoj magistrali između Bakra i Karlobaga zabrana je dodatno za dostava vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Snijeg otežava promet u Istri, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Lici, Gorskom kotaru i dijelom u Slavoniji. Na pojednim cestama vozi se otežano zbog snijega na kolniku. Oprezno treba voziti i po mokrim i skliskim kolnicima od kiše u Dalmaciji.

Zbog niskih temperatura moguća je poledica u unutrašnjosti. Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila i ne kreću na put bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na cestama u Gorskom kotaru, Lici i dijelu središnje i sjeverozapadne Hrvatske i Istre, uključujući državnu cestu DC1 na dionici Karlovac-Grabovac-Vaganac-Korenica-Udbina-Gračac-Knin, DC3 Gorski kotar između Zdihova i Kikovice, autoceste A1 između čvorova Boslijevo 2 i Brinje i A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Bosiljevo i Kikovica (isključivanje tegljača i prikoličara na čvoru Kikovica u smjeru Zagreba i odmorištu Vukova Gorica u smjeru Rijeke.)

Trenutno nema prohodne ceste za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz unutrašnjosti prema Rijeci i Dalmaciji i obratno.

Zbog zimskih uvjeta obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicom i tegljače s poluprikolicom na:

SJEVEROZAPADNA i SREDIŠNJA HRVATSKA:

    DC3 Karlovac (D1) - Duga Resa (D23) - Bosanci (D204) - Zdihovo (g.ž.PG)
    DC6 GP Jurovski Brod - Karlovac (D3); Brezova Glava (D1) - Vojnić (D216) -Vojišnica (g.ž.SM)
    DC23 Duga Resa (D3) - Josipdol (D42) - Kapela (g.ž.LS)
    DC31 Pokupsko (g.ž.SM)-Glina
    DC37 Sisak (D36) – Petrinja (D30); Petrinja (D30) – Glina (D6)
    DC42 Ljubošina (g.ž.PG) - čvor Ogulin (A1) - Josipdol (D23); Josipdol (D23) - Poljanak (g.ž.LS) - Selište Drežničko (D1)
    DC47 Trokut (g.ž.PS) - čvor Novska (A3) - Hrvatska Dubica - Hrvatska Kostajnica (D30) - Dvor (D6)
    DC204 GP Pribanjci - Bosanci (D3); Bosanci (D3) - čvor Bosiljevo 1
    DC216 Vojnić-Kolarić-GP Maljevac
    DC224 Mošćenica (D37) - Blinjski Kut - Sunja - Panjani (D30)
    DC228 Jurovski Brod (D6) - Ozalj - Karlovac (D1)
    DC312 D47 - Novska
    DC429 Selište Drežničko (D42) - Selište Drežničko (g.ž.LS)


Sljemenska cesta je otvorena za sav promet uz uporabu zimske opreme.


LIKA i ZADARSKA ŽUPANIJA

    A1 između čvorova Boslijevo 2 i Brinje
    DC1 Čeglje-Karlovac-Slunj-Grabovac-Vaganac (g.ž.KA) - Korenica (D52) - čvor Udbina (D522) - Ondić (g.ž.ZD)- Gračac-Palanka-Knin
    DC23 Josipdol-Kapela-Žuta Lokva-Senj
    DC25 Korenica (D1) - Bunić - Lički Osik (D25)-Gospić-Karlobag
    DC27 Gračac-Zaton Obrovački
    DC42 Josipdol-Poljanak;
    DC50 Žuta Lokva (D23) - Špilnik (D52) - Lički Osik (D25); Gospić (D25) - Štikada-Gračac
    DC52 Špilnik (D50) - Korenica (D1)
    DC217 Ličko Petrovo Selo (D1) - GP Ličko Petrovo Selo
    DC429 Selište Drežničko (g.ž.KA) - Prijeboj (D1)
    DC522 Čvor Udbina (D1) - čvor Gornja Ploča (A1)
    DC534 Budak (D25) - čvor Gospić (A1)
    ŽC5203 Dobroselo-Brotnja
    sve lokalne i županijske ceste na području Korenice
    LC59122 Šušanj-Ledenik
    LC59123 Šušanj-Konjsko


Državna cesta DC218 Dobroselo-Mazin-Bruvno zatvorena je za sav promet zbog snježne vijavice.


GORSKI KOTAR i SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE

    A6 Rijeka-Zagreb, na dionici Kikovica-Bosiljevo;
    DC3 Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Kikovica;
    DC32 Prezid-Delnice;
    DC42 Stubica-Ogulinski Hreljin;
    DC203 Brod na Kupi-Delnice;
    DC305 Parg-Čabar;
    DC501 Gornje Jelenje-Oštrovica-Meja;
    ŽC5191 Sopač-Mrkop-Tuk;
    ŽC5062 Lič-Lukovo;
    ŽC5068 Hreljin-Zlobin-Fužine;
    ŽC5030 Platak-Kamenjak;
    ŽC5110 Krmpote-Alan;
    ŽC5062 Bribir-Lukovo;
    ŽC5094 Breze-Stalak;
    ostale županijske i lokalne ceste na području Gorskog Kotara i
    na svim cestama na području Kraljevice i Bakra, općina Čavle, Jelenje, Viškovo, Klana, Kastav i Matulji te zaleđu općina Opatija, Lovran I Moščeničke Drage te na svim županijskim i lokalnim cestama u zaleđu Novog Vinodolskog obavezna je zimska oprema.

Zbog sniježnih zapuha za sav promet zatvorene su: ŽC5032 Gornje Jelenje-Mrzla Vodica-Crni Lug, ŽC5062 Ličko polje-Lukovo, ŽC5094 Jasenak-Stalak, LC58033 Vrbovsko-Mlinari i LC 58031 Zalesina(DC 3) – Stari Laz.


ISTRA (na snazi je obveza uporabe lanaca za snijeg zbog zimskih uvjeta)

    DC44 Čvor Nova Vas (A9) - Ponte Porton (Ž5209) - Buzet (D201) - čvor Lupoglav (A8)
    DC48 Čvor Baderna (A9) - čvor Baderna (Ž5209) - Pazin - čvor Rogovići (A8)
    DC64 Pazin (D48) - Podpićan - Vozilići (D66)
    DC201 GP Požane-Buzet (D44)
    ceste na području Grada Pazina
    na svim cestama u središnjoj Istri i Ćićariji


Prema službenim informacijama MUP-a:

Vezano uz službeni posjet predsjednika Srbije Republici Hrvatskoj obavještavamo građane da postoji mogućnost otežanog prometovanja i kretanja tijekom 12. i 13. veljače 2018. godine posebno u zonama gdje će se održavati službeni sastanci, a u kojima će se provoditi posebne mjere osiguranja.

Zbog provođenja mjera sigurnosti, u vrijeme posjeta, uspostavit će se posebna regulacija prometa na području Zagreba i Velike Gorice zbog čega postoji mogućnost da će se promet u pojedinim dijelovima gradova otežano odvijati.

Apeliramo na građane vozače, kao i pješake, na poštivanje postavljene prometne signalizacije te poštivanje zapovijedi i uputa policijskih službenika na terenu. Policija će nastojati provesti mjere osiguranja uz minimalno ometanje građana u obavljanju njihovih dnevnih obveza. Unaprijed zahvaljujemo građanima na razumijevanju.


Za sav promet, zbog radova, zatvorene su ceste:

    DC75 u Karigadoru, Taru i na dionicama Vodnjan – Pula te Zambratija-Umag kod ulaza u kamp Stella Maris;
    DC206 Hum na Sutli-Kostel;
    ŽC 6014 Visočane-Poličnik;
    ŽC 6034 Knin-Plavno u mjestu Radljevac (zbog odrona).


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 Karakašica-Suhač
    DC2 u Vukovaru u Ulici Priljevo;
    Jadranskoj magistrali (DC8) kod Omiša, u mjestima Murvica Gornja, Podstrana, Slano, od mosta Bistrina (DC8) do raskrižja sa DC414 za Pelješac, kod raskrižja za groblje Dubac;
    DC31 u mjestu Kravarsko (vozi se jednim trakom, zbog klizišta od 15. siječnja 2018.god.);
    DC32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra);
    DC46 Đakovo-Budrovci.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus