09:18, 20. Studeni 2017

hrvatska...

Hrvatska, 10. studenoga 2017.

Objavljeno: 09.11.2017 u 23:35
Pregledano 90 puta

Autor: Icom, Hina
 Hrvatska, 10. studenoga 2017.

ZAGREB, 10. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:

PROGNOZA VREMENA - Premda će u petak i subotu kiše biti manje nego prošlih dana, prave stabilizacije vremena nema na vidiku. Štoviše, krajem tjedna i osobito početkom novoga valja računati na novu izraženiju promjenu vremena, uz često i obilniju kišu, mjestimičan snijeg, u gorju i znatniji, te na jak i olujan vjetar.

U istočnoj Hrvatskoj vrijeme u petak kao i u četvrtak - uglavnom suho i djelomice sunčano, ali uz dosta niskih oblaka, osobito prijepodne, kada će biti i mjestimične magle. Najniža jutarnja temperatura od 5 do 8 °C, a najviša poslijepodnevna od 11 do 13 °C.

Podjednaka će biti i u središnjoj Hrvatskoj, uz umjereno do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje i maglovito, uglavnom ujutro uz moguću rosulju.

I u gorju će biti niskih oblaka i magle, mjestimice i slabe rosulje. Na sjevernom Jadranu većinom suho, pa i djelomice sunčano, uz slabu do umjerenu bura i istočnjak. Najviša temperatura od oko 10 °C u gorju do 16 °C na obali.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, a mjestimice može pasti i malo kiše, osobito prema otvorenom moru i na otocima. Puhat će slabo i umjereno jugo i istočnjak, a na otvorenom jugo ponegdje i jako, uz umjereno valovito more. Temperatura zraka ujutro oko 11 °C uz more, te 5 do 8 °C u unutrašnjosti, a poslijepodne između 15 i 17 °C.

Na jugu Hrvatske podjednako toplo, mjestimice i malo toplije, prijepodne uz sunčana razdoblja, a poslijepodne će biti oblačnije, ponegdje uz kišu, osobito prema kraju dana. Vjetar slab do umjeren istočni i jugo, a temperatura zraka ujutro najniža uz more od 10 do 13 °C, najviša između 16 i 18 °C.

U subotu u unutrašnjosti uglavnom bez oborine i djelomice sunčano, u prvom dijelu dana ponegdje s maglom. U nedjelju promjenljivo i toplije, uz jugozapadnjak, a osobito prema kraju dana i mjestimičnu kišu. Početkom novoga tjedna slijedi brza i jaka promjena vremena, uz umjeren i jak sjeverni vjetar, te pad temperature pa će kiša prijeći u susnježicu i snijeg ne samo u gorju, nego i u nekim nizinama.

I na Jadranu u ponedjeljak znatnija promjena vremena s obilnijom kišom, grmljavinom i olujnom burom, te naglim zahladnjenjem, najprije na sjevernom dijelu. Mjestimične kiše bit će i tijekom vikenda, osobito prema kraju nedjelje, kada će pojačati i jugo, a najviše suha i sunčana vremena bit će u subotu na sjevernom dijelu.

A još neke podrobnosti o skoroj izraženijoj promjeni vremena i snijegu mogu se pročitati i na internetskim stranicama DHMZ-a.

 
PROGNOZA ZA ZAGREB - Umjereno do pretežno oblačno, u prvom dijelu dana niski oblaci i mjestimična magla. Vjetar sjeverozapadni, uglavnom slab, brzine 1.3 m/s. Najviša dnevna temperatura od 11 do 13 °C., izlazak sunca 06.50, zalazak 16.30, razmjerna vlažnost 87 posto, tlak zraka 1023.1 hektopaskala.


BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - I dalje će najnepovoljnije biometeorološke prilike biti na krajnjem jugu Hrvatske. No, otežavajući utjecaj vremena mogli bi osjećati osobito kronični bolesnici i meteoropati u Lici i Gorskom kotaru. U ostalim će predjelima prevladavati razmjerno nepovoljne prilike, a tek malo povoljnije nego drugdje bit će na sjevernom Jadranu.


STANJE NA CESTAMA - Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u Gorskom kotaru i Lici, a ima je i na autocesti A1 između Bosiljeva i tunela Mala Kapela te na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između mosta Bajer i čvora Bosiljevo 2.
Vrlo je gust promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, a povremeni zastoji mogući su na dionicama cesta gdje traju radovi. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Danas (10.studenog) od 8:00 do 16:00 sati bit će zatvoren vozni trak na državnoj cesti DC404 od čvora Vežica do izlaza na autocestu A7 u smjeru Svetog Kuzma, a između čvorova Sveti Kuzam i Draga (A79) bit će zatvoren pretjecajni trak u smjeru Zagreba.

Danas (10. studenog) od 07:00 do 15:00 sati prekida se promet na županijskoj cesti Bjelopolje-Donji Lapac (ŽC5169), zbog uklanjanja drvne mase. Obilazak: Bjelopolje-Udbina-Bruvno-Mazin-Donji Lapac i obrnuto.

Na državnoj cesti D32 kod mjesta Smrečje (kod Čabra) i DC42 kod mjesta Ljubošina (kod Ogulina) zbog klizišta se vozi jednim trakom, uz regulaciju semaforima.


Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova):

    DC75 u Karigadoru, na dionici Vodnjan – Pula i rotor Tar-Lanterna,
    DC46 Đakovo-Budrovci,
    DC206 Hum na Sutli-Kostel,
    DC300 Umag-Finida (radovi na kružnom raskrižju Marketi u Umagu),
    DC537 Slakovci-Otok-čv. Spačva, u gradu Otoku.


Zbog razminiranja prekida se promet na cestama (vozila se propuštaju svaki puni sat po 15 minuta):

    ŽC5113 Križpolje-Glibodol-Lička Jasenica (od 8 do 16 sati);
    lokalna cesta LC59061 Perušić-Bukovac Perušićki (od 7 do 16 sati).


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 na dionicama Točak-Hrvatski Blagaj; Prevjes-Kravlja Draga i kod križanja s DC59 u Oćestovu;
    DC2 u Vukovaru, u Ulici Priljevo;
    Jadranskoj magistrali (DC8) u mjestima Murvica Gornja i Marina,
    DC27 na mostu Obrovac i u naseljima Budak i Stankovci;
    DC66 Pula-Most Raša u naselju Marčana;
    DC206 Valentinovo-Krapina;
    DC42 kod mjesta Ljubošina.

-------------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - Premijer Andrej Plenković poručio je u petak SDP-ovcima kako odbija sve prijedloge oporbe za pokretanje pitanja povjerenja njegovoj vladi te kako je vlada u slučaju Agrokora učinila "ono što odgovorna i ozbiljna vlast treba raditi" neovisno o SDP-ovim aluzijama na ankete te želji da si digne popularnost. Vlada, kazao je, odbija sve prijedloge oporbe za pokretanje pitanja povjerenja. "Napisani su na čudonovatom hrvatskom jeziku kao da ste prevodili tekst ne nužno s engleskog", ustvrdio je Plenković u Saboru tijekom rasprave o povjerenju njegovoj vladi. Istaknuo je i kako je vlada, odlukama koje su jučer primili od londonskog suda, dobila potvrdu da je put kojim je vlada krenula u rješavanju krize u Agrokoru u cilju općeg hrvatskog interesa bio primjeren i pravi put. "Na njemu ćemo ustrajati jer osigurava dva temeljna cilja: spriječili smo ono što nitko više ne spominje da bi se moglo dogoditi, a drugo, osigurava i radna mjesta i funkcioniranje kompanije u budućnosti", rekao je Plenković.
 

ZAGREB - HDZ-ovi zastupnici u petak su redom odbijali tvrdnje koje je, predstavljajući SDP-ovu inicijativu da se iskaže nepovjerenje Vladi zbog Agrokora, iznio šef te stranke Davor Bernadrić, nazvavši njegov govor neshvatljivim i promašenim. Vaš je govor bio neshvatljiv, vaš pokušaj da rušite Vladu u prvom je redu u sukobu sa zaposlenicima, poručili su Bernardiću HDZ-ovi Tomislav Klarić i Branko Bačić. Miroslav Tuđman (HDZ) referirao se na Bernardićevo spominjanje projekta 200 obitelji, pa ga pozvao da citira tko je to i kada službeno rekao.  Andrija Mikulić (HDZ) zamjera mu da često spominje amneziju, pa ga podsjeća na zaboravljene "izraze divljenja" koje je iskazivao tadašnji SDP-ov ministar Gordan Maras kad je Agrokor kupio slovenski Mercator. U Marasovom ponašanju Bernardić ne vidi ništa sporno. To je kao kad naš nogometni klub igra u inozemstvu - svi navijamo, objasnio je.


ŽUPANJA - Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović poručila je u petak, u govoru na svečanoj sjednici u povodu Dana Vukovarsko-srijemske županije i blagdana njezina zaštitinika sv. Martina, da je demografsko pitanje u Hrvatskoj i Slavoniji "pitanje svih pitanja" koje zahtjeva poduzimanje izvanrednih mjera. Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, navela je kako su prošle godine najveći negativan saldo emigracije u inozemstvo imale Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija, koje imaju i negativan saldo unutarnje migracije, a najveći je upravo u Vukovarsko-srijemskoj županiji. "Stoga još jednom naglašavam: demografsko pitanje je pitanje svih pitanja. Mi smo u izvanrednom stanju i traže se izvanredne mjere. Treba još jednom dobro razmisliti o prijedlogu proračuna za sljedeću godinu i sigurno će se naći dodatna sredstva za provedbu mjera demografske revitalizacije koje već godinama predlažu naši ugledni demografi. Parcijalne mjere nisu dovoljne", poručila je  Grabar Kitarović. Projekt Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kojim Vlada želi povećati ulaganja u te dijelove Hrvatske, pruža dobru platformu za demografski oporavak, ali ga treba što prije operacionalizirati konkretnim projektima, dodala je.


OPATIJA - Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je u petak kako će od 1,1 milijarde kuna, koliko je zdravstvo dobilo kroz rebalans proračuna, 870 milijuna kuna u iduća dva tjedna biti plaćeno za dugove veledrogerijama. Od toga 670 milijuna kuna ide kliničkim bolnički centrima i kliničkim bolnicama, a 200 milijuna kuna županijskim bolnicama, ravnopravno i prema izvršenosti posla, rekao je Kujundžić u Opatiji, gdje je sudjelovao na kongresu "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030. Futur Z". Zdravstveni sustav trenutno je opterećen ukupnim dugom od 8,2 milijarde kuna, od čega dospjeli dugovi iznose oko četiri milijarde kuna. Po zadnjim podacima, dugovi veledrogerijama iznosili su krajem kolovoza tri milijarde kuna, među kojima su 2,4 milijarde dospjelih obveza.


OPATIJA - Kongres "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030. Futur Z", koji je počeo u petak, okupio je više od 500 sudionika - liječnika, predstavnika strukovnih komora i udruga, te farmaceutskog i IT sektora, kako bi u raspravi sa zdravstvenom administracijom raspravili neke od aktualnih problema u hrvatskom zdravstvu. Kongres je otvorio ministar zdravstva Milan Kujundžić, koji je poručio kako će se kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućiti nagrađivanje liječnika koji najviše rade, kako bi ih se i na taj način zadržalo u Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža ustvrdio je kako dosad nije donesena ni jedna mjera koja bi pridonijela zadržavanju liječnika, nakon što je njih više od 500 napustilo Hrvatsku a više od 800 to planira. Treba stimulirati ljude, dizati im vrijednost i onda će oni ostati u Hrvatskoj, rekao je Goluža. Kongres će završiti u nedjelju donošenjem Deklaracije o stanju liječništva u Hrvatskoj.
 

OSIJEK - U Europskoj uniji nema granica kada je u pitanju slobodno kretanje roba i ljudi, ali te granice očito vrlo jasno postoje kada je u pitanju plasman proizvoda i usluga, pri čemu je potrebno podići razinu svijesti hrvatskih potrošača o svojim pravima, istaknuto je u petak na informativnom skupu "Potrošač ima pravo...." na osječkome Pravnom fakultetu. Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) istaknula je da je jedna od zadaća institucija EU mijenjanje zakona u cilju izjednačavanja građana kada je riječ o potrošačkim pravima, ali da to, na žalost, ne ide preko noći. Borzan smatra kako države članice EU ne moraju čekati da europske institucije riješe sve probleme, nego i same mogu poduzeti određene korake, budući da europski propisi formalno tretiraju sve građane jednako, ali se u praksi vidi da to ne funkcionira kako bi trebalo, pa se onda javljaju razlike, primjerice u pravima pri kupnji preko interneta.


ZAGREB - Na plenarnoj sjednici Savjetodavnog vijeća europskih sudaca koja je održana 9. studenoga u Strasbourgu, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuro Sessa izabran je za predsjednika tog tijela. Savjetodavno vijeće europskih sudaca je tijelo vijeća Europe za pitanja neovisnosti, nepristranosti i kompetencije sudaca. Savjetodavno vijeće europskih sudaca je tijelo vijeća Europe za pitanja neovisnosti, nepristranosti i kompetencije sudaca. Tijelo je osnovano 2000. godine, a sastavljeno je isključivo od sudaca iz država članica Vijeća Europe i kao takvo je jedinstveno u Europi ali i u svijetu, priopćio je Vrhovni sud.


ZAGREB - Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta u petak je Državnom odvjetništvu (DORH) podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja zbog ratnog zločina u Bogdanovcima gdje je od kolovoza do konca studenoga 1991. većinsko hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništvo bilo izloženo minobacačkim i zračnim udarima, tenkovsko - pješačkim napadima JNA i srpskih paravojnih postrojbi  kao i posebno okrutnim postupanjima prema civilima koji su se skrivali u podrumima vlastitih domova. Uz imena žrtava evidentirana za potrebe hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije, kaznena prijava sadrži i imena 22 ubijene i nestale osobe koje su u Bogdanovcima prikupili Documentini istraživači koji rade na dokumentiranju ljudskih gubitaka u Hrvatskoj od 1991. do 1995.


ZAGREB  - U nastavku ponovljenog suđenja Branimiru Glavašu i ostalim optuženima za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. ispitani su prvi svjedoci čijim iskazima obrana želi dokazati da je prvi iskaz suoptužene Gordane Getoš Magdić u kojem je teretila Glavaša bio nezakonit jer je njezin tadašnji branitelj bio u sukobu interesa. Glavašava obrana na početku ponovljenog suđenja zatražila je da se iz spisa izdvoje dokazi koje smatraju nezakonitima, među ostalim zapisnik s ispitivanja Getoš Magdić u policiji, koja je prvo teretila Glavaša, a zatim je promijenila iskaz tvrdeći da je bio nezakonit jer ga je dala pod prisilom.  Fred Marguš koji je na svjedočenje doveden iz zatvora gdje služi 14-godišnju kaznu zbog ratnog zločina u Čepinu 1991. nije se prisjetio imena odvjetnika Arambašića, ali je rekao da je odvjetniku otkazao punomoć zbog sukoba interesa. Darija Orlovac ispričala je, pak, da je Arambašić obećao da će Fred Marguš biti pušten za nekoliko mjeseci i da će se sve 'svaliti' na Glavaša i Getoš Magdić. Dodala je da je ubrzo shvatila da im je odvjetnik lagao, a bilo joj je čudno kad joj je rekao da je preuzeo obranu Getoš Magdić.


ZAGREB - Raspravom o SDP-ovoj inicijativi za pokretanje pitanja povjerenja Vladi zbog slučaja Agrokor u petak se nastavlja sjednica Sabora, nakon čega će uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama. SDP je pokrenuo prijedlog za opoziv Vlade,  skupivši 31 potpis oporbenih zastupnika (19 iz SDP-a i 12 iz ostalih oporbenih klubova stranaka, uz izuzetak Nezavisni za Hrvatsku). Vlada je u četvrtak na sjednici odbacila sve navode iz oporbenog prijedloga za pokretanjem pitanja njezinog povjerenja zbog djelovanja vezanih uz krizu koncerna Agrokor, a premijer Andrej Plenković poručio je da su djelovali preventivno, na vrijeme te izrazio nadu da će proces restrukturiranja kompanije nastaviti u najboljem interesu hrvatskog gospodarstva i radnih mjesta.


SISAK - Biskup sisački mons. Vlado Košić u četvrtak je povodom 27. godišnjice mučeničke smrti vlč. Antuna Grahovara, župnika sisačke župe Pohoda Blažene Djevice Marije, predvodio misu zadušnicu u istoimenoj crkvi na sisačkom Viktorovcu i rekao da su sisačke gradske vlasti zabranile postavljanje spomenika bl. Alojzija Stepinca ispred sjedišta Biskupije.

"Prošli sam tjedan bio u upravi našega Grada s molbom da dobijem suglasnost da podignemo spomenik našem svetom blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu na Trgu bana Jelačića. Na tom trgu pred Velikim Kaptolom su nekada stajala, redajući se jedan za drugim, kako su se izmjenjivali režimi, tri spomenika. Odgovor je bio kako danas više nema tu mjesta za spomenik!", rekao je biskup. Upitao je kome bi usred Grada Siska smetao spomenik bl. Alojziju Stepincu te imaju li oni koji upravljaju Siskom pravo provoditi "svoju samovolju i nametati svoju ateističku ideologiju većini ili su pozvani svima služiti i za sve se jednako brinuti".


ZAGREB - Odgovornost sveučilišta u promicanju ciljeva EU-ove strategije za dunavsku regiju (EUSDR) tema je trodnevne godišnje konferencije Dunavske rektorske konferencije (DRC) na kojoj sudjeluju rektori i predstavnici gotovo 70 sveučilišta iz 14 zemalja dunavske regije, a domaćin joj je Sveučilište u Zagrebu.  Konferencija se održava od 8. do 10. studenoga, a u njezinu sklopu u četvrtak navečer u sveučilišnoj Auli priređena je i svečana dodjela nagrada najboljim mladim znanstvenicima u dunavskoj regiji za 2017. - Danubius Young Scientist Award, a jedan od 13 nagrađenih znanstvenika je i doc. dr. Tomislav Capuder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Kako je istaknuto, cilj konferencije je unaprjeđenje visokog obrazovanja i suradnje između gotovo 70 sveučilišta u dunavskoj regiji. O tome pak razgovaraju rektori i predstavnici sveučilišta iz 14 zemalja dunavske regije - Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Mađarske, Moldavije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine.







← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus