15:48, 23. Listopad 2017

hrvatska...

Hrvatska, 10. listopada 2017.

Objavljeno: 10.10.2017 u 02:34
Pregledano 52 puta

Autor: Icom, Hina
Hrvatska, 10. listopada 2017.

ZAGREB, 10. listopada 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske:


PROGNOZA -  Premda će dani biti sve kraći, sunčanog će vremena u većini Hrvatske biti sve više, pri čemu će i temperatura zraka biti u porastu, pa i na oko 25 °C, što će nekima jamačno produljiti sezonu kupanja, a i odgoditi spremanje majica s kratkim rukavima. Pritom ne pretjerujte, posebice ako živite u unutrašnjosti. Premda jutra neće biti svježa kao prošlih dana, jakne i višeslojnu odjeću poželjno je imati.

Utorak će u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti promjenljiv, uz sunčana razdoblja i povremeno dosta oblaka, iz kojih će ponegdje pasti malo kiše. Ujutro će mjestimice biti magle. Najniža temperatura zraka od 6 do 8 °C, a najviša uglavnom 16 ili 17 °C.

Podjednako će relativno svježe za ovo doba godine biti i u središnjoj Hrvatskoj, također mjestimice uz jutarnju maglu, te uz još češće oblake između kojih će provirivati sunce, a u mnogim će mjestima pasti i malo kiše, osobito ujutro.

U gorskoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu još oblačnije, uz češću, pa i obilniju kišu, premda ne i odviše obilnu. Ponegdje može pasti više od 10 litara kiše po četvornome metru, a samo uz poneki pljusak, koji može pratiti grmljavina - i malo više. Vjetar u unutrašnjosti slab, a na moru samo mjestimice do umjereno jugo, uz koje će more biti većinom malo valovito. Temperatura zraka ujutro od 3 do 8 °C, uz more 11 do 15 °C, a poslijepodne u unutrašnjosti Istre i na sjevernom Jadranu od 17 do 21 °C, u gorju 13 do 16 °C.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije malo toplije i sunčanije, iako posvuda ne i suho, posebice ne u sjevernoj Dalmaciji. Uz slabo do najviše umjereno jugo i južni vjetar, u noći i ujutro buru i levant, more će biti uglavnom malo valovito, temperature od 19 do 22 °C.

Ni na jugu Hrvatske se posvuda ne može jamčiti sasvim suho, no kiša, gdje uopće padne, neće biti ni dugotrajna ni obilna. Uz barem djelomice sunčano vrijeme i većinom slabu buru i istočnjak ujutro, te jugo tijekom dana, najniža temperatura zraka bit će od 11 do 14 °C, a najviša od 21 do 23 °C.

U nastavku tjedna sve stabilnije, ujutro u kopnenom području uz mjestimičnu jutarnju maglu, poslije uz sve više sunčanog vremena, uz koje će temperatura zraka biti u porastu pa će jutarnje vrijednosti sve češće biti i oko 10 °C, a poslijepodnevne uglavnom 20 °C, gdjekad i više.

Na Jadranu u nastavku tjedna često i oko 25 °C, osobito na sunčanijem srednjem i južnom dijelu, dok će na sjevernom biti malo svježije, još i u srijedu i četvrtak uz dosta oblaka, ponegdje i malo kiše, posebice na širem riječkome području.


PROGNOZA ZA ZAGREB - Promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima. U prvom dijelu dana oblačnije, a još može pasti i malo kiše. Vjetar većinom slab. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 15 i 17 °C., smjer vjetra jugoistočni, brzina vjetra 1.5 m/s, relativna vlažnost 91 posto, tlak zraka 1021.3 hektopaskala.


BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA - Biometeorološke prilike će zbog približavanja ciklone biti nepovoljne. Zbog toga bi meteoropati mogli biti razdražljivi i patiti od glavobolje i bolova na mjestima ranijih ozljeda. Pojačani bolovi mogući su i kod ljudi s poteškoćama lokomotornog sustava te kod vaskulatnih bolesnika. Nepovoljan vremenski utjecaj će biti slabije izražen na Jadranu.


STANJE NA CESTAMA - Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici, Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj.

Magla smanjuje vidljivost mjestimice u Gorskom kotaru i Lici, a ima je također i na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Boslijevo i Kikovica.

Mogući su odroni zemlje i kamenja, osobito duž Jadranske magistrale (DC8) i na cestama u gorju. Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Pojačan je promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, a povremeni su zastoji na dionicama gdje traju radovi te gdje se vozi uz privremenu regulaciju prometa.

Do četvrtka, 12. listopada u 18 sati zbog radova na državnoj cesti DC425 u zoni čvora Čeveljuša, zatvorene su: autocesta A1 između čvora Ploče i naplate Karamatići, te državna cesta DC425 od naplate Karamatići do čvora Čeveljuša na ulasku u Ploče. Obilazak: smjer Zagreb-Dubrovnik i obratno je: A1 (čvor Vrgorac) - DC62 Mali Prolog -ŽC6276 Kobiljača - DC8 Ploče, a za smjer granica BIH - Ploče i obratno: A10 (čvor Kula Norinska) -DC62 Mali Prolog - ŽC6276 Kobiljača - DC8 Ploče.

Do 15:00 sati zatvorena je županijska cesta ŽC4134 na željezničko cestovnom prijelazu (ŽCP) „Gaboš“ u naselju Gaboš. Obilazak: od Osijeka preko Markušice do Jarmine i Vinkovaca i Vinkovaca do Osijeka je državnom cestom DC518 Gaboš – Markušica, županijskim cestama ŽC4148 Markušica – Antin – Tordinci, ŽC 4135 Tordinci – Ostrovo i ŽC4134 Ostrovo – Gaboš.

Do 13.listopada od 08:00 do 18:00 sati zbog razminiranja prekida se promet uz lokalnu cestu 59103 u naselju Oraovac (Donji Lapac). Vozila će se propuštati svaki puni sat po 15 minuta.

Na državnoj cesti DC10 Gradec - Sv. Helena promet se odvija pretjecajnim trakom zbog radova na popravka ograde.

Na državnoj cesti DC225 u centru Zaprešića, zbog radova, vozi se uz privremenu regulaciju semaforima.

Večeras od 21 sat do 05 sati ujutro, autocesta A2 Zagreb-Macelj bit će zatvorena između čvorova Krapina i Trakošćan u oba smjera, zbog radova u tunelima. Obilazak je državnom cestom DC1.


Za sav promet zatvorene su ceste (zbog radova):

    DC1 Gračac-Knin na dionici Sučević-Otrić (do 31.10.);
    DC502 Smilčić-Pridraga (obilazak: Obrovac-Karin-Pridraga-Benkovac-čvor Tromilja-Zadar);
    županijska cesta Pojatno-Zaprešić.


Radovi na autocestama:

    A1 Zagreb-Split-Ploče na mostu Maslenica u smjeru Dubrovnika vozi se jednim trakom; a u tunelu Brezik dvosmjerno jednom tunelskom cijevi;
    A2 Zagreb-Macelj: između čvorova Zaprešić i Zabok u dužini od oko 3 km (od 15. +500 do 18. +080 km) vozi se dvosmjerno, istočnim kolnikom (do 17. studenog), a između čvorova Jankomir i Zaprešić (0.+500 km do 2.+500 km), u smjeru Zagreba, vozi se suženim kolnikom (u vrijeme pojačanog prometa vozi se u koloni, posebice u jutranjim i poslijepodnevnim satima);
    A3 Bregana-Lipovac između čcorova Ivanić Grad i Križ vozi se dvosmjerno jednom stranom autoceste (od 71.+000 km do 74.+785 km);
    A4 Goričan-Zagreb između čvorova Ivanja Reka i Kraljevečki Novaki zatvoren je pretjecajni trak od 95. +000 km do 94. +300 km u smjeru Goričana;
    A6 Rijeka-Zagreb: na vijaduktu Zečeve Drage (od 13. do 11. km) vozi se dvosmjerno, jednom stranom autoceste (do 6. studenog), a kroz tunel Sopač jednom tunelskom cijevi dvosmjerno.


Prema privremenoj prometnoj regulaciji vozi se na cestama:

    DC1 Točak-Hrvatski Blagaj;
    DC2 u Vukovaru, u Kudeljarskoj ulici i Ulici Priljevo;
    Jadranska magistrala (DC8) u mjestu Murvica Gornja;
    DC27 na mostu Obrovac;
    DC29 u mjestu Novi Golubovec;
    DC66 u naselju Marčana;
    DC206 Valentinovo-Krapina;
    DC42 kod mjesta Ljubošina;
    ŽC6007 Zadar-Ražanac (u zoni radova vozi se uz ograničenje brzine od 30 km/h).

Uz povoljne vremenske uvjete u prometu je svakodnevno i dalje veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.


---------------------------------------------------------------------------------------------

ZAGREB - Prosvjed u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) pod sloganom "Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti" održan je u utorak u podne u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu sa zahtjevom za povećanjem mirovina i njihovim pravednijim izračunom. Na glavnom zagrebačkom trgu izneseni su zahtjevi za povećanjem mirovina 19 posto umirovljenima nakon 1. siječnja 1999. s reobračunom do danas, povećanjem aktualne mirovine za 14 posto od 1. siječna 2018., uvođenjem minimalne mirovine u visni od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće, te uvođenjem nacionalne mirovine.
 

ZAGREB -
Uoči saborske rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, GONG je u utorak pozvao saborske zastupnike da zatraže otvaranje Registra stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj za cijelu javnost. Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj ne bi smio biti tajan, nego dostupan cijeloj javnosti koja ima pravo znati tko su stvarni vlasnici trgovačkih društava, zaklada, fundacija i trustova koji djeluju u Hrvatskoj, poručuje GONG u priopćenju pod nazivom "Tko su prave gazde u Hrvatskoj?"


ZAGREB -
Udruga za potporu posvajanju - Adopta uputila je u utorak otvoreno pismo ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić u kojem upozorava da niz odredbi nacrta novog Obiteljskog zakona otežava položaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i zatražili su temeljitu doradu dijela novog zakona vezanog uz posvojenje. Posebno problematičnom ocjenjuju definiciju i postupak posvojenja te zaštitu djetetovih podataka.


ZAGREB -
Predsjednica republike Kolinda Grabar Kitarović izrazila je u utorak zabrinutost rezultatima revidiranog financijskog izvješća Agrokora koje je pokazalo da je stanje tvrtke daleko lošije nego se pretpostavljalo te je poručila kako će o kaznenoj odgovornosti odlučivati nadležne institucije koje je pozvala "da ulože maksimalan napor kako bi se osnažilo povjerenje u hrvatsko pravosuđe", dok od Vlade očekuje da zaštiti hrvatske gospodarske interese pri čemu ni kuna Agrokorovih dugova ne smije pasti na leđa poreznih obveznika.


ZAGREB -
Ivica Todorić je u novoj objavi na svome blogu optužio Antu Ramljaka da je namještao bilance i to s "jasnim ciljem", postavio mu pitanje u kojoj funkciji je bio na sastanku s ljudima iz Knaightheada prije no što je imenovan Vladinim povjerenikom za Agrokor, te ponovio da je "operacija" s Lex Agrokor bila paravan za obezvrjeđivanje Agrokora kako bi se prodao u bescjenje.


ZAGREB -
U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u utorak je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih EU sredstava za "Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH" – METMONIC, ukupno vrijedan 343,9 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" osigurano 85 posto sufinanciranja troškova.


KARLOVAC -
U očekivanju sezone kiša i snijega te mogućih poplava u Karlovcu, nadležne gradske službe su u utorak, na prostoru između autoceste i državne ceste tzv. stare karlovačke, predstavile interventne zahvate, koji bi privremeno štitili kritična mjesta, ali i projekte sustava obrane od poplave na kojima će se uz 670 milijuna kuna europskog novca raditi postupno do 2023. godine.


ĐAKOVO -
Projekt prekogranične suradnje Interreg – IPA CBC, ReGerNe – za pomoć starijim i nemoćnim osobama predstavljen je u utorak u Đakovu, a ukupan iznos projekta za sva četiri  partnera je oko 526 tisuće eura. Sporazum o suradnji na tom projektu potpisali su u srpnju ove godine đakovački Dom za starije i nemoćne osobe, Gerontološki centar - socijalno-zdravstvena ustanova za zbrinjavanje odraslih iz Subotice, Dom za starije i nemoćne osobe Osijek i Dom za stare i umirovljenike Apatin.


ZAGREB -
Bista Ive Lole Ribara, koja je 90-ih godina bila otuđena, vraćena je u utorak u park na uglu Prilaza baruna Filipovića i Selske ulice u Zagrebu, a zagrebački gradonačelnik Milan Bandić tom je prigodom istaknuo kako to ne smatra nikakvim povijesnim događajem, već samo ispravljanjem gluposti koja je učinjena, dok je gradski zastupnik Zlatko Hasanbegović to nazvao uzurpatorskim potezom Bandića.  Bistu, rad akademskog kipara Koste Angelija Radovanija, izradila je Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o.


ZAGREB -
Spomen-ploču Matice hrvatske, u povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, njezinim poticateljima, piscima i potpisnicima otkrili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović i jezikoslovac Marko Samardžija u predvorju Matice hrvatske u Zagrebu.


ZAGREB -
Nakon političkog dogovora HDZ-a i SDP-a oko redoslijeda i načina glasovanja o istražnom povjerenstvu za Agrokor i ustavnim sucima, Hrvatski bi sabor u srijedu konačno trebao glasovati o te dvije točke. Zastupnici bi potom trebali raspraviti i prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema dogovoru koji su u utorak objavili čelnici zastupničkih klubova SDP-a i HDZ-a Arsen Bauk i Branko Bačić, prvo bi se trebalo glasovati o povjerenstvu koje bi s radom počelo 30. listopada i izboru članova povjerenstva, potom bi trebalo pomaknuti datum stupanja na snagu izbora sudaca Ustavnog suda s obzirom da se u postojećoj odluci navodi datum 21. srpnja. Novim amandmanom definiralo bi se da suci Ustavnog suda stupaju na dužnost dan nakon donošenja odluke u Saboru. Potom bi se poimenično trebalo glasovati o svakom od tri kandidata za ustavne suce posebno - Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu.
 

ZAGREB -
Dok se kaznene prijave u slučaju Agrokor gomilaju, u Državnom odvjetništvu ne žele ništa otkrivati, potvrđujući tek da su izvidi u tijeku i da će po donošenju odluke javnost biti obaviještena. "Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo još provodi izvide u slučaju Agrokor i nakon što donese svoju meritornu odluku javnost će biti pravovremeno obaviještena", rekla je Hini glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin. Prvu kaznenu prijavu za slučaju Agrokor podnio je predsjednik Mosta Božo Petrov još dok je bio predsjednik Sabora. Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak kazao je u ponedjeljak da je protiv odgovornih osoba koje su bile u Upravi koncerna Agrokor  podnio kaznenu prijavu, zbog, prema izvještajima revizije,  nezakonito priskrbljenoj materijalnoj dobiti. Potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u utorak kako je protiv vlasnika "Agrokora" Ivice Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, a smatra kako su za stanje u tome koncernu odgovorni njegov vlasnik i Uprava. Todorić je u ponedjeljak na svom blogu najavio da će DORH-u kazneno prijaviti izvanrednog povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka.


OSIJEK -
Potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u utorak kako je protiv vlasnika "Agrokora" Ivice Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, a smatra kako su za stanje u tome koncernu odgovorni njegov vlasnik i Uprava. Tijekom posjeta osječkom Ekonomskom fakultetu potvrdila je da je protiv Ivice Todorića, kao što je i najavljivala, podnijela privatnu tužbu za klevetu "s obzirom na sve ogromne laži" koje je Todorić iznosio prema njoj osobno na svome blogu. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, dodala je. Dalić je kazala kako odgovornost za situaciju u "Agrokoru" imaju njegov vlasnik i Uprava društva, kojoj je na čelu bio Ivica Todorić, te da su jučerašnja revidirana financijska izvješća za 2016. pokazala kako je i na koji način Todorić "vodio kompaniju i doveo je do ruba stečaja".


ZAGREB -
Ivica Todorić u utorak je u novoj objavi na svome blogu izrazio zadovoljstvo zbog toga što je potpredsjednica Vlade Martina Dalić protiv njega podnijela privatnu tužbu za klevetu jer će, kaže, tako DORH moći utvrditi sve okolnosti i elemente kaznenog djela i to, naglašava, ne njegovog nego potpredsjednice Vlade koju opetovano optužuje da mu je prijetila. "Iznimno sam zadovoljan tužbom koju je danas, kako pišu mediji, protiv mene podnijela potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Zadovoljan sam jer samo DORH može utvrditi činjenicu postojanja neprimjerene mail poruke koju je gospođa Dalić uputila 28. ožujka u 2 sata i 30 minuta jednom članu uprave Agrokora", naveo je Todorić.
 

ZAGREB - 
Živi zid zatražio je u utorak da se u saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor imenuje barem jedna osoba koja nikada nije sudjelovala u vlasti u Hrvatskoj kao garancija da neće biti zataškavanja informacija ili u protivnom neće podržati povjerenstvo u sastavu koji su predložili HDZ i SDP. "Ne možemo očekivati od svih onih koji su sudjelovali u negativnim brojkama i gospodarskim prevarama vezanim za Agrokor da sude sami sebi", poručio je predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić na konferenciji za novinare. Predložio je da se u povjerenstvo imenuje netko iz Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e odnosno netko tko dosad nije sudjelovao u vlasti.


SPLIT -
Europski projekt promocije kulturne baštine kroz izvedbene umjetnosti "Heritart", vrijedan 300 tisuća eura i u kojemu osim Hrvatske sudjeluju Italija, Španjolska i Rumunjska, predstavljen je u utorak u splitskom kazalištu. Projekt Heritart počeo je u svibnju i trajat će do kraja 2019. godine, a podržala ga je Europska unija, rekla je voditeljica projekta Tanja Jadrešić. Projekt uključuje dva Heritart festivala - jedan koji se planira sljedeće ljeto u Hrvatskoj i Italiji te drugi u 2019. godini, koji će uključivati veliku koprodukciju i uključenje svih zemalja sudionica projekta. Cilj projekta nije samo kazališna produkcija na arheološkim lokalitetima nego šira zaštita i fokus na revitalizaciju baštinskih lokaliteta u svim zemljama sudionicama, rekla je Jadrešić.


ZAGREB -
Odbor za imenovanja naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine većinom je glasova u proceduru uputio prijedlog da ulica u zagrebačkom naselju Podbrežje dobije ime po stožernom generalu Janku Bobetku. Protiv tog prijedloga bila je Rada Borić (Nova ljevica) koja je i prije same točke zatražila da se odgodi rasprava o prijedlogu Hrvatskog generalskog zbora da jedna ulica se imenuje "Ulicom stožernog generala Janka Bobetka" jer nemaju pribavljeno mišljenje gradskih četvrti, iako ona nisu obvezujuća. Tome se usprotivio Tomislav Jonjić (Neovisni za Hrvatsku) kazavši kako je argumentacija Borić protiv stožernog generala Bobetka pravno promašena. Nakon što je ta točka uvrštena u dnevni red, Odbor je bez rasprave većinom glasova, uz protivljenje Borić, taj prijedlog uputio u daljnju skupštinsku proceduru.


ZAGREB -
Otvorenjem izložbe i predavanjem o pioniru hrvatskog autorskog filma Oktavijanu Miletiću, Hrvatski državni arhiv (HDA) je u utorak proslavio svoj dan, a do subote, 14. listopada, otvorit će svoja vrata građanima za niz programa kojima im nastoji približiti arhivsku djelatnost i vrijednu baštinu o kojoj skrbi. "Hrvatski državni arhiv je mjesto čuvanja kolektivne memorije i nacionalnog identiteta, temeljni kamen na koji se uvijek možemo pozvati", istaknuo je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva. Dan Hrvatskog državnog arhiva, koji se obilježava 10. listopada, na datum kada je 1913. arhivski materijal prenesen u zgradu na Marulićevom trgu, nije samo prilika da se javnost upozna s tom građom, nego još jedan način da se pokaže da je zadaća Arhiva da služi javnosti, rekao je. HDA, kao središnja i matična arhivska ustanova, istražuje i čuva skoro 30 tisuća dužnih metara gradiva od 10. stoljeća do danas, raspoređenih u oko 2 tisuće arhivskih fondova i zbirki, a nastali su radom hrvatskih državnih, kulturnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca. 


ZAGREB -
Zagreb je na dnu ljestvice istraživanih europskih glavnih gradova po kompetitivnim javnim nabavama, od njega je gora samo Varšava, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava, gdje su Centar za mirovne studije (CMS) i Centar za istraživanje korupcije iz Budimpešte (CRCB) predstavili rezultate dubinske analize javnih nabava Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga u razdoblju od 2011. do 2016. godine. Rezultate su predstavili voditelj istraživanja Istvan Janos Toth iz CRCB-a i suvoditeljica istraživanja Sandra Benčić iz CMS-a, a oni pokazuju da se udio javnih natječaja sa samo jednim ponuditeljem u Zagrebu povećao s 25 posto u 2011. na 34 posto u 2016.


ZAGREB  -
Multidisciplinarni pristup u dijagnostici i terapiji raka dojke temelj je cjelokupnog zbrinjavanja žena oboljelih od te maligne bolesti jer se pokazalo da se postižu 20 posto bolji rezultati u liječenju tamo gdje postoji organizirana skrb svih specijalnosti, istaknuto je u utorak u KBC-u Zagreb, gdje je u povodu Mjeseca borbe protiv raka dojke predstavljen način rada multidisciplinarnog tima za liječenje žena oboljelih od raka dojke."Multidisciplinarni tim znači da će pacijentica biti sveobuhvatno obrađena i da ćemo moći zadovoljiti sve njezine potrebe tijekom liječenja, te omogućiti da se bolesnica ne 'izgubi u sustavu', što se zna dogoditi. Umjesto da sama pokušava zakazati termin kod kirurga, onkologa i radiologa, tim je taj koji to nastoji objediniti i voditi je kroz cijeli put od dijagnoze i liječenja do praćenja nakon završenog liječenja", kazala je voditeljica Odjela za tumore dojke pri Klinici za onkologiju Paula Podolski.

 
ZAGREB  -
U Hrvatskoj ima oko 500.000 osoba s invaliditetom, od čega je oko 60 posto invalida rada i njihov je broj znatno porastao u zadnje dvije godine, a iako još nema analize o kakvoj je vrsti invaliditeta riječ, pretpostavlja se da je pomiješana s modernim tehnologijama, istaknuto je u utorak na obilježavanju 50 godina rada Hrvatskog saveza udruga invalida rada (HSUIR). Hrvatski savez udruga invalida rada – HSUIR djeluje od 1967. godine, a nastao je kao reakcija na tada proizašle probleme i sve teži položaj invalida rada. Osnovni ciljevi Saveza su promicanje ljudskih prava i djelovanje na izjednačavanju mogućnosti invalida rada, uključivanje što većeg broja invalida rada u rad udruga, ekonomska, socijalna, zdravstvena i pravna sigurnost invalida rada, te jednake mogućnosti invalidima rada.

 

RIJEKA - Hrvatska mreža za beskućnike organizirala je u povodu Svjetskog dana beskućnika u utorak akciju na riječkom Korzu želeći upozoriti na rastući problem beskućništva u Hrvatskoj te potrebe snažnije društvene inicijative kako bi se pomoglo osobama koje se nađu u takvoj situaciji.   Drago Lelas, predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike istaknuo je kako je beskućništvo sve veći socijalni problem i da je s godinama sve više beskućnika.  U 13 prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj je oko 500 mjesta, koja su u većini stalno popunjena, ali se procjenjuje da je beskućnika znatno više, samo u zagrebu sgurno 500-tinjak, a u cijeloj zemlji više tisuća, kazao je Lelas.

 
ZAGREB -
Hrvatski pčelarski savez (HPS) obavijestio je pčelare da je u utorak počelo ažuriranje Evidencije pčelara i pčelinjaka, to jest godišnja dojava broja pčelinjih zajednica u  jesenskom razdoblju i trajat će do zaključno 20. studenoga. Ažuriranjem Evidencije temeljem predanih godišnjih dojava  u 2018. godini pčelar ostvaruje pravo na subvencije, potvrde za registraciju pčelarskih vozila, te sva ostala prava koja proizlaze temeljem broja pčelinjih zajednica iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u tekućoj godini, navodi Savez na svojim mrežnim stranicama. Pčelare poziva da u obrasce upisuju trenutno stanje broja pčelinjih zajednica na svojim pčelinjacima (uzimljene pčelinje zajednice).
 

ZAGREB -
Turističko-gospodarsku i gastronomsku manifestaciju 13. Bučijadu u Ivanić Gradu, na kojoj će domaće i proizvode od buče predstaviti 200-tinjak izlagača, ove godine nadopunjuje Škrlet corner 'ŠkrCo', gdje će posjetitelji probati autohtone sorte vina, ali i novi zanimljiv proizvod - pivo od buče Pivovare Crafter`s.Pod motom - Dođi! Okusi! Osjeti! Vidi! prodajni sajam buča, bučinog ulja i ostalih domaćih proizvoda trajat će od 13. do 15. listopada, rekla je u utorak na konferenciji za medije direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada Ankica Bešter. "Okosnica događaja je sajam na kojem će oko 200 izlagača, od kojih je 90 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 30 proizvođača bučinog ulja, prezentirati svoje proizvode", ističe Bešter. U sklopu Bučijade održava se 7. Izložba bučinog ulja Sjeverozapane Hrvatske.

 


 

 

 

 

 

 

 

ZAGREB - Hrvatsko novinarsko društvo upozorava zastupnike Hrvatskog sabora da bi izglasavanje zakona kojim bi se onemogućio pristup novinarima i zainteresiranoj javnosti Registru stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj, bio "pogrešan i dugoročno opasan potez". U priopćenju HND-a, objavljenom sinoć, kaže se da je Vlada poslala Hrvatskom saboru "Prijedlog Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma" prema čijem bi 34. članku Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj trebao biti skriven od javnosti.
 

ZAGREB - Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je jučer nakon sjednice Predsjedništva stranke da ozbiljno razmišljaju o inicijativi za opoziv ministara Zdravka Marića i Martine Dalić zbog afere Agrokor. Kako od prethodnog prijedloga opoziva ministra nije prošlo šest mjeseci, inicijativu za to možemo podnijeti za mjesec dana, procijenit ćemo kako će se stvar razvijati, ali ono što je definitivno točno jest da su Plenković i njegova Vlada na temelju iznesenih optužbi potpuno upleteni u ovaj slučaj, rekao je Bernardić.
 

SPLIT - Premijer Andrej Plenković je jučer na pitanje novinara može li Zdravko Marić, koji je ranije radio u Agrokoru, ostati ministar financija s obzirom da se pokazalo da je bilo nepravilnosti i ranijih godina, kazao da može.  "Ako ćete vi pitati mene pitanja koja postavlja SDP, kojem je domet bio u vremenu najveće gospodarske i financijske krize od hrvatske neovisnosti selfie sa zeljem. Ovo je stvar koja je zahtijevala znanje, odvažnost, stručnost. Mi smo to pokazali. Od oporbe ni dan danas nismo čuli ništa, ni konstruktivno ni korisno", rekao je Plenković.


ZAGREB - Prosvjed umirovljenika „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti“ u organizaciji Sindikata umirovljenika Hrvatske, održat će se u podne u šest gradova: Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu, te u 16 sati u Zadru. Ljudi koji su izgradili ovu zemlju, a mnogi i sudjelovali u obrani, sada su siromašni i poniženi, a političke elite ih marginaliziraju i tretiraju kao društveni teret, ističe Sindikat i podsjeća da ih gotovo polovica prima mirovine ispod hrvatske linije siromaštva od 2085 kuna.


SPLIT - Osvrćući se na najavu prosvjeda umirovljenika „Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti“ , premijer Andrej Plenković rekao je jučer kako su "mirovine već ove godine u procesu usklađivanja rasle više nego ikada od 2008. godine". "Razgovarat ću s kolegom Pavićem, koji je nadležan za mirovinski sustav. Vi znate koliki iznos godišnje ode za mirovine, otprilike 37-8 milijardi kuna. Mi radimo sve ono što je realno moguće u proračunskim okvirima," kazao je Plenković i dodao da navedeni umirovljenički zahtjevi nisu utemeljeni.








← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus