08:39, 24. Ožujak 2019

gospodarstvo...

Gopodarstvo 9. prosinca 2018.

Objavljeno: 09.12.2018 u 02:56
Pregledano 126 puta

Autor: Icom, Hina
 Gopodarstvo 9. prosinca 2018.

ZAGREB 9. prosinca 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZSE: Crobexi skliznuli na nove najniže razine od polovice 2016.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi u proteklom tjednu, obilježenom nedostatkom važnijih poslovnih vijesti, Crobex indeksi pali gotovo jedan posto, na nove najniže razine u posljednje dvije i pol godine.

Crobex indeks prošloga je tjedna oslabio 0,84 posto, na 1.714 bodova, a Crobex10 za 0,9 posto, na 1.004 boda. Oba su indeksa na novim najnižim razinama u dvije i pol godine.

Među sektorskim indeksima, najviše je prošloga tjedna pao Crobexnutris, za 2,7 posto, a porastao Crobextransport, za 5,3 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 45,6 milijuna kuna, što je otprilike tri milijuna više nego tjedan dana ranije.

Uz to, u blok transakciji dionicom Podravke ostvareno je još 2,19 milijuna kuna, po cijeni dionice od 365 kuna za dionicu, a dionicom Valamar Rivijere nešto više od 2 milijuna kuna po cijeni od 33,6 kuna.

„Iza nas je još jedan tjedan na Zagrebačkoj burzi koji je obilježio nedostatak važnijih poslovnih vijesti, a Crobex je nakon prošlotjedne stagnacije zaključio tjedan s gubitkom od 0,84 posto, na najnižoj razini od srpnja 2016.”, kaže Luka Grgić, financijski analitičar u Zagrebačkoj banci.

Najlikvidnija je bila dionica Valamar Riviere, kojom je ostvareno 11,5 milijuna kuna redovnog prometa, a cijena joj je pritom potonula 3,9 posto, na 32,2 kune, najnižu razinu od studenog 2016.

Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, s prometom od 6,2 milijuna kuna i padom cijene za 0,3 posto, na 153,5 kuna.

Znatniji promet ostvaren je i dionicom Podravke, 4,76 milijuna kuna, pri čemu je pojeftinila 0,55 posto, na 361 kunu.

Protekloga tjedna trgovalo se sa 68 dionica, od kojih je 37 zabilježilo pad cijene u odnosu na tjedan ranije, 17 rast, a 14 stagnaciju cijene.

Među likvidnijim izdanjima najveći rast cijene ostvarila je dionica Atlantske plovidbe, za 15,7 posto, a slijedi dionica Atlantic grupe, s rastom cijene za 2,8 posto.

S druge strane, najveći cjenovni pad zabilježile su dionice Petrokemije, za 37,25 posto, Vira, za 9,65 posto, i Jadrana, za 4,9 posto.


Svjetske burze oštro pale, niz razloga za zabrinutost

NEW YORK – Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, ponajviše na Wall Streetu, jer se ulagači plaše usporavanja rasta američkog gospodarstva i jačanja napetosti između SAD-a i Kine.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo za 4,5 posto, na 24.388 bodova, dok je S&P 500 potonuo za 4,6 posto, na 2.633 boda, a Nasdaq indeks za 4,9 posto, na 6.969 bodova, što je njihov najveći tjedni gubitak od ožujka.

Početak tjedna nije nagovještavao takav rasplet, jer su u ponedjeljak cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi snažno porasle, nakon dogovora predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da u idućih 90 dana neće uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o trgovinskim pitanjima.

Međutim, već je idućega dana entuzijazam ulagača splasnuo jer ulagači ne vjeruju da je u tih 90 dana moguć dogovor, s obzirom da su dvije strane na vrlo različitim stajalištima.

Tim više što je polovicom tjedna tržišta uzdrmala vijest o uhićenju financijske upraviteljice Huaweija u Kanadi, koja je suočena s izručenjem SAD-u zbog optužbi da je kršila američke sankcije Iranu.

Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je kineski tehnološki div Huawei od 2016. proizvode proizvedene u SAD-u prodavao Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Zbog toga su ponovno ojačala strahovanja od rasta napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva.

Uz to, niz posljednjih makroekonomskih izvješća i naznake s tržišta obveznica već neko vrijeme ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva, a to su pokazali i podatci s tržišta rada.

U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, manje od očekivanja i znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća.

„Ulagači su očekivali snažnije rezultate s tržišta rada. Nešto su slabiji, no dat će Fedu razloga za raspravu kako oblikovati politiku za iduće godine”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Još donedavno američka središnja banka nagovještavala je da će nastaviti s povećanjem kamata u idućoj godini jer su gospodarstvo i inflacija rasli.

No, posljednjih tjedana sve su češće poruke iz Feda da se rast svjetskog gospodarstva usporava, što bi moglo negativno utjecati i na američko gospodarstvo, dok inflacijski pritisci slabe zbog oštrog pada cijena nafte.

Doduše, i dalje se očekuje da će Fed polovicom prosinca još jednom, već četvrti put ove godine, podići kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, sada su procjene o povećanju kamata u idućoj godini smanjene. Prije se očekivalo povećanje cijene novca u tri navrata, a sada samo jednom.

Osim toga, ulagači su zabrinuti jer kretanje prinosa na kratkoročne i dugoročne američke državne obveznice ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva, možda čak i približavanje recesije.

„Pad tržišta dionica posljedica je krize povjerenja u stanje u trgovini, ulagači se pitaju što će se dogoditi za koji dan. A radi se možda i o krizi povjerenja u Fed, s obzirom kako je brzo promijenio svoj ton”, kaže Walter Todd, upravitelj u tvrtki Greenwood Capital Associates.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je za 2,9 posto, na 6.778 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo za 4,2 posto, na 10.788 bodova, a pariški CAC za 3,8 posto, na 4.813 bodova.

Na Tokyjskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo za 3 posto, na 21.678 bodova.


Dolar pod pritiskom, usporava se rast američkog gospodarstva

ZAGREB – Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna oslabio u odnosu na košaricu valuta jer se očekuje usporavanje rasta američkog gospodarstva, a stoga i usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,7 posto, na 96,58 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao 0,7 posto, na 112,70 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,5 posto, na 1,1370 dolara.

Dolar se našao pod pritiskom zbog niza podataka koji najavljuju usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, a ulagače je najviše zabrinulo izvješće o slabijem nego što se očekivalo rastu zapošljavanja.

U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća.

„Podaci o zapošljavanju predstavljaju blago razočaranje, no podaci o rastu plaća u skladu se s očekivanjima, pa će Fed vjerojatno u prosincu povećati kamatne stope. Međutim, u 2019. godini očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata, pa je tečaj dolara pao”, objašnjava Karl Schamotta, strateg u tvrtki Cambridge Global Payments.

Većina analitičara očekuje da će Fed polovicom prosinca još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, uključujući i američko, te slabljenja inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Još nedavno procjenjivalo se da će u 2019. podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.

Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, pa je dolar pod pritiskom.


Loši nagovještaji s tržišta obveznica

A na usporavanje rasta američkog gospodarstva ukazuju i naznake s američkog tržišta obveznica.

Prinosi na 10-godišnje državne obveznice skliznuli su na najniže razine od rujna, pa se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Analitičari kažu da gospodarstvo klizne u recesiju 12 do 24 mjeseca nakon što se pojavi inverzija krivulje prinosa.

Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krivulje prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.

No, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer nakon inverzije, primjerice, u 1966. i 1998. godini nije uslijedila recesija.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prethodnoga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

„Čini se da dolaru prijeti nestabilno trgovanje jer tržišta traže odgovor na pitanje je li američko gospodarstvo snažnije ili slabije nego što Fed smatra”, kaže Joe Manimbo, analitičar u tvrtki Western Union Business Solutions.



← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus