09:09, 20. Studeni 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 8. studenoga 2017.

Objavljeno: 08.11.2017 u 09:25
Pregledano 52 puta

Autor: Icom, Hina
Gospodarstvo 8. studenoga 2017.

ZAGREB, 8. studenoga 2017. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - Premijer Andrej Plenković u srijedu nije htio detaljnije komentirati kritike predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na račun Vlade budući da s njihovim sadržajem još nije upoznat, ali je i poručio da, iako problema ima, Hrvatska nije ista kao prije godinu dana, a svi u Hrvatskoj ne razumiju dalekosežnost promjena koje Vlada unosi u politički sustav, razinu dijaloga i otvorenost prema reformama. Podsjetio je kako su u vrijeme njegove Vlade smanjeni deficit, javni dug i nezaposlenost, raste BDP, povećana je minimalna plaća, a Hrvatska se kreće prema schengenskom prostoru i usvajanju eura. Ostvaruju se sporazumi sa sindikatima, dogovoren je kolektivni ugovor s državnim službenicima, a nastavljaju se razgovori sa zaposlenicima javnih službi, rasterećuje se gospodarstvo, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog proračunska manjka, "jedna simpatična turistička sezona – 11 milijardi eura prihoda", navodi Plenković. Vlada se trudi i učiniti će sve što može, a svaka institucija, dodaje, tome može doprinijeti. "Vlada je tu nesumnjivo najodgovornija i naša politika i na ekonomskom planu i svim sektorima bit će odlučna, odvažna, na crti provedbe programa i nacionalnog programa reformi", kaže premijer.


OPATIJA - Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić izjavio je u srijedu na marginama savjetovanja o ekonomskoj politici Hrvatske u Opatiji da ga današnji kritički intoniran govor predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović nije iznenadio te da je predsjednica realnija u ocjeni gospodarskog stanja od premijera Andreja Plenkovića. "Naravno da premijer uvijek mora naglašavati pozitivne elemente u postojećim kretanjima i pripisati ih vlastitoj politici, to je zapravo vlastito promoviranje. Predsjednica je toga oslobođena, a budući da nije zadužena za ekonomsku politiku može sa strane gledati puno objektivnije", rekao je Jurčić. I guverner HNB-a Boris Vujčić novinarima je na upite o govoru predsjednice kazao kako ga on nije iznenadilo, kako je ono što je ona rekla vrlo slično onome što je rekao i on.


OPATIJA - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić u srijedu je na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista ustvrdila da je restrukturiranje Agrokora najveća gospodarska reforma od osamostaljenja Hrvatske te da je Vlada tome pristupila pravovremeno, odlučno i djelotvorno. Dalić je ocijenila da su problemi vezani uz Agrokor ugrožavali cjelokupno gospodarstvo. Istaknula je da se proteklih osam mjeseci moglo uvidjeti kako je način funkcioniranja toga sustava predstavljao značajnu prepreku u funkcioniranju tržišnog mehanizma cijeloga gospodarstva. Računajući na sigurnost poslovanja s Agrokorom, neka poduzeća su zanemarila svoje aktivnosti u cilju povećanja tržišne efikasnosti, otvaranja novih tržište i izvoza, kazala je.


OPATIJA - Ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu na savjetovanju ekonomista u Opatiji da se ove godine nastavlja s gospodarskim rastom od oko 3,2 posto te da se očekuje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Gospodarski do 2020. godine će se po njegovim riječima temeljiti na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan. U istom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti. Ovu godinu nastavljamo s gospodarskim rastom, naša su očekivanja oko 3,2 za cijelu godinu, rekao je Marić. Za 2018., kako je dodao, Vlada predviđa realni rast BDP-a od 2,9 posto, potom 2,6 posto u 2019. i 2,5 posto u 2020. godini.


ZAGREB - Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je u srijedu u Saboru, odgovarajući na zastupničko pitanje, da je brodogradilište Uljanik upozoreno da smanji dugove prema dobavljačima, dok je za brodogradilište 3. maj zatraženo provođenje proračunskog nadzora. Saborska zastupnica Ines Strenja-Linić (Most) postavila je Dalić pitanje tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru o poslovnim teškoćama u kojima su se našla ta dva brodogradilišta. Strenja-Linić konstatirala je da je poslovanje Uljanik Grupe, kojoj je Vlada dala jamstva za kredite u vrijednosti 900  milijuna dolara, trenutno u problemima. Ta su jamstva dana kako bi Uljanik Grupa, koja je preuzela 3. maj, odradila knjigu narudžbi, u kojoj se nalazi više od 20 brodova. vrijednih iznad milijardu dolara i predviđenih za isporuku do kraja iduće godine.   


ZAGREB - U trećem tromjesečju ove godine nastavila su se povoljna gospodarska kretanja, a dostupni podaci upućuju na intenziviranje realnog rasta, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), u kojem se ističe da središnja banka nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku. "HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, koja je od rujna podržana i uvođenjem mogućnosti upravljanja kolateralom putem skupa prihvatljive imovine za sve kreditne operacije HNB-a. Tijekom rujna nastavilo se jačanje kreditiranja stanovništva, posebice u domaćoj valuti, dok je rast plasmana poduzećima blago usporio na godišnjoj razini. Neto inozemni dug domaćih sektora se tijekom srpnja i kolovoza zamjetno smanjio, čemu je najviše pridonijelo daljnje poboljšanje inozemne pozicije kreditnih institucija. U drugom je tromjesečju ostvaren višak proračuna opće države, iako nešto niži u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a gotovinski podaci Ministarstva financija upućuju na povoljna kretanja i na početku trećeg tromjesečja", ističu iz središnje banke.


ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u srijedu da će potpore za preradu drva iz Programa ruralnog razvoja, vrijedne 52,4 milijuna kuna, dobiti 24 korisnika. Kako se navodi u priopćenju, izdane su odluke o prihvatljivosti za 24 korisnika u ukupnom iznosu od 52,4 milijuna kuna za provedbu podmjere 8.6. "Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda", operaciju 8.6.2. "Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva" iz Programa ruralnog razvoja. Korisnici mjere su obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnosti prerade drva, a cilj te mjere je potaknuti razvoj šumarskog sektora te i na taj način doprinijeti razvoju ruralnih područja i stvaranju novih radnih mjesta.


PARIS - Francuski proizvođač luksuzne robe Hermes u srijedu je izvijestio o daljnjem rastu prihoda u trećem kvartalu zahvaljujući većoj potražnji u svim segmentima poslovanja i regijama, ponajprije u Aziji. Prihodi Hermesa u trećem su kvartalu 2017. porasli za 6,4 posto, na 1,337 milijardi eura. Prilagođeni za fluktuacije valutnih tečajeva, uvećani su za 11,3 posto, izvijestili su iz grupe. "Svi su segmenti zabilježili rast, pri čemu su sjajne rezultate ostvarili dijelovi poslovanja s odjećom i modnim dodTcima, oni sa svilom i tekstilom te s parfemima", kaže se dalje u priopćenju.


LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu na međunarodnim tržištima ispod razine od 64 dolara, balansirajući između pada uvoza nafte u Kini na najnižu razinu u godinu dana i opreza investitora zbog pojačanih napetosti na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,49 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 57,07 dolara. Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u utorak iznosila 62,07 dolara, što znači da je porasla 1,02 dolara u odnosu na kraj prošlog tjedna.


ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi u srijedu su Crobexi porasli ostvarujući blage dobitke drugi dan za redom, pri čemu je najlikvidnija bila dionica Imperiala, a prate ju Ledo, Jamnica, HT i Ina. Crobex indeks porastao je u odnosu na utorak za 1,26 posto, na 1.839,39 bodova, a Crobex10 za 1,01 posto, na 1.082,33 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 26,6 milijuna kuna, što je otprilike na jučerašnjoj razini. Najveći promet, 10,5 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Imperiala, a cijena joj je ostala na 815 kuna. Dionicom Leda trgovalo se za 5,4 milijuna kuna, a cijena joj je potonula 20,12 posto, na 957 kuna, pa je bila i najveća gubitnica. To je u skladu s očekivanjima analitičara koji su predviđali da će danas biti zaustavljen visok rast cijena dionica Agrokorovih kompanija. Dionica Jamnice pojeftinila je za 3,7 posto, na 13.001 kunu, uz promet od 2,6 milijuna kuna. No cijene drugih Agrokorovih izdanja su porasle, doduše uz manji promet i to Belja za 65,02 posto, Vupika 40 posto, Žitnjaka 31,43 posto i Zvijezde 74,59 posto.


OPATIJA - Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u srijedu na savjetovanju ekonomista da je najveći problem Hrvatske manjak kapaciteta državne i javne uprave za provedbu i postizanje reformi i ciljeva, tj. problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito i rutinski provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. Predsjednica je podsjetila da je, prema izvješću Doing Business, nakon nekoliko godina rasta, Hrvatska pala za osam mjesta na listi uvjeta poslovanja, a ispred nas su mnogi koje do jučer nismo smatrali konkurencijom. Hrvatska nije nazadovala u pogledu ukupnog broja bodova u izvješću, učinila je minimalni pomak, ali su druge države učinile znatno snažnije reformske zahvate i veće pomake na toj listi, istaknula je. Predsjednica smatra da su strukturne reforme postale toliko apstraktne da ih se u javnom prostoru više ne doživljava ozbiljno pa se i ne zna što se pod njima misli. Postavila je pitanje tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke te kazala da može zaključiti kako je možda najveći problem manjka kapaciteta države i javne uprave za provedbu i postizanje svih reformi i ciljeva, problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito i rutinski provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. "Ljudi koji preuzmu visoke državne dužnosti, nisu odgovorni za prošlost i zatečeno stanje, ali smo odgovorni za razinu promjena u društvu na kraju naših mandata u odnosu na njihov početak", zaključila je Grabar-Kitarović.


OPATIJA - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u srijedu je na 25. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji ustvrdio da uvođenje eura uvođenje sigurno nosi više koristi od troškova, ali da neće riješiti strukturne probleme u zemlji. Vujčić je istaknuo da su politike potrebne za uvođenje eura nužne da bi se dobila potpora za ulazak u europski tečajni mehanizam, kao prvi korak ka uvođenju, te za kvalitetnu pripremu za članstvo u eurozoni. Ocijenio je da poboljšanje hrvatskih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja upućuje na spremnost za pokretanje postupka uvođenja eura. Uvođenjem eura smanjuje se valutni rizik, padaju kamatne stope, otklanja se rizik valutne krize i rizik bankovne i platnobilančne krize, niži su transakcijski troškovi, potiče se međunarodna razmjena i ulaganja te se sudjeluje u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava, prednosti su koje je naveo Vujčić. Negativna strana uvođenja zajedničke valute je gubitak samostalne monetarne politike, ali je i sad stupanj slobode vrlo nizak, rekao je. Očekivani rast cijena po uvođenju eura je mit u velikoj mjeri, kazao je, ističući da istraživanja pokazuju da cijene nisu pretjerano rasle u zemljama u kojima je uvođen euro, a posebno ne u onima u kojima je to učinjeno kasnije.


ZAGREB - Vlada će u idućih nekoliko tjedana pokrenuti proces odabira konzultanta koji će državi pomoći oko procjene vrijednosti Ine, ali i pri odabiru strateškog partnera za tu kompaniju, kazao je u srijedu ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić. U emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Ćorić je podsjetio da je Vlada u rujnu donijela odluku da će se ići u proces odabira konzultanta koji bi, s jedne strane, trebao pomoći u procjeni vrijednosti Ine, a s druge strane detektirati  potencijalnog strateškog partnera za tu naftnu kompaniju. "U  tom će kontekstu poziv potencijalnim konzultantskim kućama ići u sljedećih nekoliko tjedana. Nakon toga slijedi odabir partnera, odnosno konzultanta koji bi u narednom razdoblju asistirao Vladi u tom složenom zadatku", kazao je Ćorić. Na pitanje kakav je plan, s obzirom da su se pojavili neki investitori koji bi otkupili dionice Ine u vlasništvu MOL-a, kazao je kako ga taj interes veseli, jer se na taj način pokazuje da je Ina iz perspektive budućeg razvoja i djelovanja zanimljiva kompanija.


ZAGREB - Hrvatski sektor voća i povrća ima perspektivu i potencijal za rast i uspješnu proizvodnju, no treba povećati konkurentnost, ojačati suradnju između proizvođača, prerađivača i maloprodaje, a važno je i udruživanje proizvođača, istaknuto je u srijedu na forumu "Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Republici Hrvatskoj". Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković kazala je kako ne možemo biti zadovoljni trenutnim stanjem - proizvodimo 157 tisuća tona povrća i 130 tisuća tona voća, a uvozimo voća i povrća za 300 milijuna eura. Kao neke od problema s kojima se sektor suočava navela je nedostatnu proizvodnju, nedovoljnu konkurentnost, uvoz, kao i nezadovoljavajući stupanj udruživanja. Ministarstvo, kazala je, nizom aktivnosti nastoji pomoći razvoju sektora, npr. pojednostavljenjem procedura za korištenje Programa ruralnog razvoja, zakonom o poljoprivrednom zemljištu koji prepoznaje potrebe regionalizacije, zakonom o zabrani nepoštene trgovačke prakse itd. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić naglasila je potrebu za udruživanjem, a predstavnik Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a FAO Andriy Yarmak ukazao na važnost povezivanja turizma i proizvodnje hrane.


ZAGREB - Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih osam mjeseci ove godine za 14,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,3 posto, pokazuju drugi podaci koje je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku. DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja kolovoza porastao za 13,9, a uvoz za 10,3 posto. Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,9 posto, što je za 0,2 postotna boda više nego u prvih sedam mjeseci ove godine. Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci rastao za 16,1 posto, na više od 8,9 milijardi eura, a uvoz za 12,8 posto, na 14,4 milijarde eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 5,5 milijardi eura.


ZAGREB - Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u listopadu ove godine zabilježio je rast od 36,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine što upućuje na nastavak snažnog rasta potražnje za radom, objavio je u srijedu Ekonomski institut, Zagreb. Najveća potražnja za radnom snagom u listopadu je ostvarena u zanimanjima prodavač, učitelj, konobar, kuhar i vozač. U gotovo trećini oglasa u listopadu tražila se srednja stručna sprema, a 90 posto oglasa bilo je podjednako raspodijeljeno između ugovora za stalno i ugovora na određeno vrijeme, navode iz EIZ-a. Ističu i kako je zahvaljujući povoljnim kretanjima indeksa u većini mjeseci proteklih godinu dana, tijekom kojih je ostvaren rast u osam od 12 mjeseci, potražnja za radom ubrzala rast u prvih deset mjeseci 2017. za 17,3 posto u odnosu na kraj 2016. godine.


ZAGREB -  Zagrebački ugostitelji u srijedu su s foruma zatražili snižavanje stope PDV-a na ugostiteljske i turističke usluge na 10 posto, ukidanje poreza na potrošnju, povećanje osnovnog odbitka na 5.000 kuna, ali i zabranu hlađenja i usluživanja pića i napitaka te usluživanje prigotovljene hrane u trgovinama i kioscima. Predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja Franz Letica iznio je 11 zahtjeva prema državi i Gradu Zagrebu. Državni tajnik Ministarstva turizma Tonči Glavina istaknuo kako to ministarstvo aktivno radi na vraćanju PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge na 10 posto. Ministarstvo turizma, naveo je Glavina, pretpostavlja da bi iduće turističke sezone hrvatskom turizmu moglo nedostajati 15.000 radnika pa se radi na nekoliko bilateralnih ugovora sa susjednim zemljama na temelju kojih bi se mogli pokriti ti nedostaci.


ZAGREB - Istraživanje tržište tiska u Hrvatskoj u 2016. pokazalo je da su svi pokazatelji u padu - prodaja, oglašavanje i trgovina, kao i da je na tržištu dnevnih listova po prodaji najjača Styria grupa, a Hanza Media na tržištu oglašavanja u dnevnim novinama, podaci su koje je u srijedu objavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Agencija je ispitivanje tržišta tiska u Hrvatskoj u 2015. i 2016. provela na uzorku od ukupno 53 novinska nakladnika i distributera tiska. Po podacima iz istraživanja, lani je prodana naklada svih općeinformativnih dnevnika u Hrvatskoj iznosila 73,7 milijuna primjeraka, što je u odnosu na 2015. pad za 8 posto. Po podacima AZTN-a, lani je u Hrvatskoj prodano ukupno 4,3 milijuna primjeraka općeinformativnih tjednika (nacionalnih ili regionalnih), što je u odnosu na 2015. pad za 13 posto. Analiza Agencije pokazala je i da prihodi od oglašavanja u dnevnim novinama bilježe trend pada u posljednje četiri godine, a lani je taj prihod iznosio 167 milijuna kuna, što je 12 posto manji u odnosu na 2015. Tjedni općeinformativni tisak lani je zabilježio blagi pad prihoda od oglašavanja, za jedan posto, na 27,77 milijuna kuna, a obilježje je toga tržišta i da najveće i relativno stabilne prihode od oglašavanja imaju regionalni i lokalni tjednici, napominju iz AZTN-a.


LUXEMBOURG -  Promet u trgovini na malo porastao je u Europskoj uniji u rujnu za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, sporije nego u kolovozu, dok je na godišnjoj razini rast maloprodaje ubrzan, pokazuju podaci Eurostata. Na razini 28-članog EU-a promet je u rujnu usporio na 0,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec kada je porastao za revidiranih 0,5 posto. U  Hrvatskoj je, prema sezonski prilagođenim podacima, obujam prometa u maloprodaji u rujnu smanjen za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porastao za 0,4 posto. I dok je rast prometa u maloprodaji u EU u rujnu na mjesečnoj razini usporio, na godišnjoj je razini ubrzao. Tako je dosegnuo 3,5 posto, dok je mjesec dana prije rast iznosio 3,0 posto. U 19-članoj eurozoni rast je na godišnjoj razini također ubrzan, pa je iznosio 3,7 posto, dok je mjesec dana prije bio 2,3 posto. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini rast maloprodaje usporio na 3,7 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu dosegnuo 6,1 posto.


LJUBLJANA - Europska banka za obnovu i razvoj znatno je povećala svoju prognozu o rastu slovenskog BDP-a u ovoj i idućoj godini, pri čemu predviđanja temelji na rastu domaće potražnje. Procjena rasta ekonomske aktivnosti u Sloveniji u ovoj godini, prema najnovijoj procjeni EBRD-a, iznosi 4 posto, dok je u svibnju njihova prognoza govorila o rastu za 2,5 posto. Procjena rasta za 2018. povećana je s 2,2 na 2,9 posto. Slovenski BDP lani je porastao za 3,1 posto.


MEXICO CITY - Predsjednik Meksika Enrique Pena Nieto objavio je da će obnova nakon dva smrtonosna potresa koja su u rujnu pogodila tu zemlju zahtijevati ulaganja u iznosu 2,5 milijardi dolara. Govoreći na javnom događaju, meksički predsjednik naveo je da su potresi u središnjem i južnom dijelu zemlje, koji su odnijeli 465 ljudskih života, djelomično ili u potpunosti uništili 184 tisuće obiteljskih domova a pogođeno je i 14 tisuća poslovnih objekata i 16 tisuća škola. Obnova će po vladinim procjenama "zahtijevati ulaganja od 48 milijardi pesosa (oko 2,5 milijarde dolara). Desetinu tog iznosa pribavit će privatni sektor", kazao je Pena Nieto. Većinu sredstava za obnovu namaknut će država, napominje predsjednik, ističući da vlada neće upravljati privatnim donacijama već će obavljati tek ulogu koordinatora kako bi se izbjeglo dupliranje projekata obnove.


FRANKFURT - Njemački proizvođač cementa i građevinskog materijala HeidelbergCement izvijestio je u srijedu da je povećao dobit u trećem tromjesečju zahvaljujući prijevremenom smanjenju troškova povezanom s preuzimanjem Italcementija. Operativna dobit prije deprecijacije i amortizacije porasla je pet posto, na 1,06 milijardi eura. Neto dobit skočila je 42 posto, na 481 milijun eura. Prihodi su u trećem tromjesečju na usporedivoj bazi porasli četiri posto, na 4,6 milijardi eura.


BEČ - Austrijski proizvođač opeka Wienerberger izvijestio je u srijedu o blagom rastu prihoda i stagnaciji dobiti u trećem tromjesečju, snizivši procjenu godišnje dobiti u kontekstu razočaravajuće potražnje u Francuskoj i slabog priljeva narudžbi za međunarodne projekte. U razdoblju od srpnja do rujna Wienerberger je poslovao s dobiti prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) od 125 milijuna eura, što je na razini istog lanjskog razdoblja. Prihodi su, pak, uvećani tri posto, na 832 milijuna eura.

 
ZAGREB - Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka kuna je ojačala u odnosu na sve važnije inozemne valute, osim eura, prema kojem je oslabila za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a od srijede, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,536907 kuna. Najviše, za 0,45 posto, kuna je ojačala u odnosu na britansku funtu, dok je prema američkom dolaru ojačala za 0,24 posto, a švicarskom franku za 0,13 posto. Srednji tečaj funte utvrđen je na 8,525913 kuna, dolara na 6,496214 kuna, a franka na 6,505185 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 216
Utvrđena na dan 8.11.2017.
Primjenjuje se od 9.11.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,972075

4,987036

5,001997

Kanada

124

CAD

1

5,084442

5,099741

5,115040

Češka

203

CZK

1

0,293963

0,294848

0,295733

Danska

208

DKK

1

1,009606

1,012644

1,015682

Mađarska

348

HUF

100

2,408737

2,415985

2,423233

Japan

392

JPY

100

5,699990

5,717141

5,734292

Norveška

578

NOK

1

0,793728

0,796116

0,798504

Švedska

752

SEK

1

0,772750

0,775075

0,777400

Švicarska

756

CHF

1

6,485669

6,505185

6,524701

Velika Britanija

826

GBP

1

8,500335

8,525913

8,551491

SAD

840

USD

1

6,476725

6,496214

6,515703

EMU

978

EUR

1

7,514296

7,536907

7,559518

Poljska

985

PLN

1

1,771780

1,777111

1,782442

Napomena:
Za 7.11.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,077132 kn. 

← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus