00:55, 23. Listopad 2017

gospodarstvo...

Gospodarstvo 8. kolovoza 2017.

Objavljeno: 08.08.2017 u 09:40
Pregledano 69 puta

Autor: Icom, Hina
  Gospodarstvo 8. kolovoza 2017.

ZAGREB, 8. kolovoza 2017. (Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:


ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora u utorak je priopćila da je na traženje poljoprivrednika ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić donio Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima te podržava jače, sustavne kontrole svih prehrambenih proizvoda iz uvoza.

Kako se navodi u priopćenju, ministar Tolušić prije odluke o donošenju Pravilnika, u prosincu i siječnju održao je sastanke sa svim granama u poljoprivredi, a poljoprivrednici su od njega tražili uvođenje većih kontrola na tržištu pa time i na granicama. Upravo na temelju zahtjeva proizvođača, ministar je dao izraditi pravilnik čiji je glavni cilj jamčiti potrošačima da su svi proizvodi ponuđeni na tržištu kvalitetni i zdravi, odnosno da zadovoljavaju tržišne standarde propisane EU zakonodavstvom.

Domaći proizvođači moraju zadovoljiti te visoke standarde prolazeći stroge kontrole, koje EU uvjetuje članicama, i koje u startu poskupljuju proizvodnju te proizvode čine nekonkurentnima u odnosu na uvoznu robu iz tzv. trećih zemalja, navode iz HPK. Podsjećaju da EU članicama brani i uporabu niza pesticida koji su u ostalim zemljama dopušteni. Stoga podržavamo potez ministra Tolušića o jačim, sustavnim kontrolama ne samo voća i povrća već i svih ostalih prehrambenih proizvoda iz uvoza radi zaštite domaćih potrošača, zaključuje se u priopćenju HPK-a.


BEOGRAD - Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović uvjeren je da, poslije dosadašnjih razgovora, postoji napredak u pregovorima s Hrvatskom o rješavanju trgovinskog spora zbog povećanja pristojbi i pojačanog nadzora pri uvozu voća i povrća, izvijestila je TV N1. Šarović je za N1 izjavio kako je u utorak nekoliko puta bio u kontaktu s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i da je "ostvaren određen napredak u pregovorima, ali konačan dogovor još nije postignut".

"Pošto smo se tijekom jutra nadmudrivali hoćemo li se naći u Zagrebu, Dubrovniku ili Podgorici, preuzeo sam odgovornost da s Tolušićem tijekom dana komuniciram i da napravimo zajednički dogovor oko njihovih novih taksi i za samo mjesto gdje ćemo se naći", rekao je Šarović. "Čuli smo se najmanje 4-5 puta i vjerojatno ćemo još tijekom dana. Mogu reći, ali to je samo moj dojam, da smo napredovali i da je hrvatska strana za to da se pravilnik ispravi i da je to u obostranom interesu'', rekao je. Šarović kaže kako je ostalo neriješeno ključno pitanje - do koje razine bi pristojbe po jednom kamionu mogle biti smanjene. ''Načelno, rekli smo da bi to mogao biti neki europski (prosjek), nadam se nekom kompromisu", rekao je, naglasivši kako ima dojam da bi tijekom dana pregovori možda mogli "uroditi plodom''.


PODGORICA - Odluka Hrvatske da poveća inspekcijske pristojbe za uvozno voće i povrće ima prvenstveno regionalni karakter i ne će bitno narušiti bilateralne gospodarske odnose Crne Gore i Hrvatske, ocijenili su u utorak ekonomski analitičari u Podgorici. Prema podatcima državne statistike Monstata, izvoz voća iz Crne Gore u Hrvatsku 2016. je bio svega 11,4 tisuća eura, dok u prvoj polovici ove godine nije ni registriran. No, budući je u tijeku sezona lubenica, breskvi i grožđa, u Gospodarskoj komori Crne Gore su se nadali da bi moglo doći do izvoza tih proizvoda u Hrvatsku. Primjena uzvratnih mjera sa strane Crne Gore bi više štetila Hrvatskoj, pokazuju i podaci Monstata, napominju analitičari. Ukupan izvoz Crne Gore u Hrvatsku za šest ovogodišnjih mjeseci iznosio je oko 1,12 milijuna eura, a uvoz 52 milijuna eura, dok su na godišnjoj razini te brojke dvostruko veće. Crna Gora u Hrvatsku najviše izvozi pića, alkohol, strojeve i mehaničke uređaje, aluminij, kožu, namještaj, željezo i čelik.


LJUBLJANA - Nuklearna elektrana Krško potpisala je ovih dana ugovor s talijanskim poduzećem Ansaldo Nucleare o projektu koji će dodatno ojačati stabilnost njena rada i sigurnost u slučaju većeg incidenta, priopćila je u utorak uprava nuklearke. Vijest je ranije potvrdla i talijanska kompanija, ali vrijednost ugovora nije obznanjena. Projekt investicija radi jačanja sgurnosti u Krškom trebao bi biti završen do kraja 2021., a financirat će se vlastitim prihodima NEK-a, naveli su u upravi nuklearke. Prema neslužbenim informacijama iz slovenske uprave za nuklearnu sigurnost, na modernizaciju i poboljšanje sigurnosti jedine nuklearke u Sloveniji, koja je 'stara' 35 godina, do sada je potrošeno od 200 do 300 milijuna eura, pa je ona sada sigurnosno na razini novosagrađenih nuklearki istoga tipa.


BUDIMPEŠTA - Tri velike banke u Mađarskoj bile su proteklih mjeseci mete niza ciljanih hakerskih napada, objavila je u utorak središnja banka, ne navodeći imena napadnutih zajmodavaca. Napadi su počeli u lipnju slanjem tekstualnih i poruka putem elektronske pošte klijentima u kojima ih se pozivalo da potvrde sigurnosne podatke, navode u središnjoj banci. Hakeri su kreirali klonirane internetske stranice putem kojih su pokušavali od klijenata doznati sigurnosne podatke. Napadi nisu prouzročili gubitak novca, ističu u središnjoj banci, dodajući da napadnute banke poduzimaju obrambene mjere. Iz središnje banke ujedno upozoravaju da bi se idućih dana na udaru mogli naći i drugi zajmodavci.


BERLIN - Njemački automobilski div Volkswagen najavio je u utorak do 10 tisuća eura premije za kupce koji odluče zamijeniti starog 'dizelaša' novim, ekološki prihvatljivim modelom iz palete VW-ovih brendova. Najveći svjetski proizvođač vozila također će ponuditi između 1.000 i 2.380 eura poticaja za kupnju vozila na alternativni pogon, uključujući električne, hibridne i automobile na prirodni plin. Poticaji stupaju na snagu odmah i traju do kraja godine a nadovezuju se na prošlotjedni sporazum proizvođača i vlade u Berlinu o ograničenju zagađenja povezanog s dizelom.


PEKING - Američki lanac restorana brze hrane McDonald's u utorak je najavio da će u idućih pet godina gotovo udvostručiti broj restorana u Kini u sklopu preusmjeravanja fokusa na međunarodna tržišta s obzirom na posustajanje prodaje na matičnom tržištu. Kompanija trenutno u Kini ima 2.500 restorana a planira ih otvoriti još dvije tisuće, ciljajući na dvoznamenkasti rast prodaje u sljedećih pet godina, navodi se u priopćenju. Iz McDonald'sa ujedno poručuju da su zaokružili sporazum o strateškom partnerstvu s kineskim konglomeratom CITIC Ltd i američkom investicijskom tvrtkom Carlyle Group. CITIC je kineski konglomerat u državnom vlasništvu s interesima na velikom broju područja, od energetike i industrije do nekretnina.


ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze u utorak su blago porasli, Crobex za 0,15 posto, na 1.890,40 bodova, a Crobex10 za 0,13 posto, na 1.112,42 boda, dok se nešto više trgovalo dionicama HT-a i Arena Hospitality Groupa. Redovni promet dionicama iznosio je danas gotovo 6,9 milijuna kuna, što je oko 1,8 milijuna kuna više nego jučer. Najlikvidnija je s prometom od 2,6 milijuna kuna bila dionica HT-a, kojoj je cijena porasla za 0,87 posto, na 181,50 kuna. Milijunski promet, 1,4 milijuna kuna, imala je još samo dionica Arena Hospitality Groupa, a zadnja joj je cijena u plusu od 0,79 posto, na 483,99 kuna. Po prometu slijede dionice Valamar Riviere, kojih je protrgovano za 644,6 tisuća kuna. Cijena dionicama Valamara stagnira na 43,90 kuna. Među deset dionica s najvećim prometom cijena je pala samo dionicama Atlantske plovidbe, za 1,23 posto, na 405 kuna, te Podravke, za 0,42 posto, na 315 kuna. Dionicama Atlantske plovidbe ostvaren je promet od 485,3 tisuće kuna, a Podravke 276,9 tisuća kuna. Najveći pad cijene zabilježila je danas dionica Uljanika, za 24,14 posto, na 22 kune, ali uz promet od tek pet tisuća kuna. Nasuprot tomu, uz promet od 93,5 tisuća kuna, snažnije je porasla cijena dionicama Hrvatske poštanske banke, za 12,38 posto, na 590 kuna.


ZAGREB - U prvih pet ovogodišnjih mjeseci hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 15,7 posto, dok je istodobno uvoz povećan za 12,1 posto, pokazuju drugi podaci koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku. DZS je tako korigirao naviše svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza u prvih pet mjeseca 2017. na godišnjoj razini za 14,8 posto, a uvoza za 8,5 posto. Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 41,3 milijarde kuna, a uvezla za 66,9 milijardi kuna. Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prvih pet mjeseci iznosio je 25,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem svibnja ove godine iznosila 61,7 posto, odnosno 0,7 postotnih bodova manje nego krajem travnja.


ZAGREB - Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) na temelju kretanja vrijednosti CEIZ indeksa za lipanj očekuju rast realnog BDP-a u drugom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani za 2,6 posto, a desezonirani podaci upućuju i na rast BDP-a u drugom u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje za 0,8 posto. "U lipnju ove godine CEIZ indeks pao je za 0,4 indeksna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je najmanje godišnje smanjenje vrijednosti indeksa zabilježeno ove godine. Nakon vrlo niske vrijednosti CEIZ-a u travnju, koju najviše možemo zahvaliti snažnijem padu industrijske proizvodnje i smanjenju prihoda od PDV-a, indeks je u svibnju i lipnju kumulativno porastao za 0,6 bodova. To znači da je u odnosu na prvo tromjesečje CEIZ indeks u drugom tromjesečju porastao, što sugerira poboljšanje stanja poslovnog ciklusa", navodi se u priopćenju EIZ-a, koji izračunava taj ekonomski indikator.


ZAGREB - U prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 5,43 milijuna dolazaka i 20,4 milijuna noćenja, što su porasti od 23 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Strani turisti ostvarili su 4,62 milijuna dolazaka i 18,34 milijuna noćenja, što je porast dolazaka i noćenja za 25 posto. Prema izvješću DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (26 posto), Austrije (11 posto), Slovenije (9 posto) i Velike Britanije (7 posto). Domaći turisti su u razdoblju od siječnja do lipnja ostvarili 11 posto više dolazaka te 8 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.


ZAGREB - Peticija Udruge poreznih obveznika Lipa, kojom građani mogu izraziti protivljenje uvođenju poreza na nekretnine, do utorka prijepodne prikupila je više od 124 tisuće potpisa, a predsjednik te udruge Davor Huić izjavio je da će s tim potpisima otići na razgovor u Vladu, a ako ti razgovori propadnu, da će se razmotriti i druge opcije, uključujući i referendum. "Cilj nam je bio prikupiti sto tisuća potpisa, no sada već idemo prema njih 150.000. Odaziv građana za potpisivanjem peticije iznimno je velik. S prikupljenim potpisima namjeravamo izaći pred Vladu i od nje tražiti odustajanje od tog poreza, a u zavisnosti o rezultatima razgovora ovisit će i naše buduće djelovanje", kazao je Huić za Hinu.


PULA - Kroz Zračnu luku Pula u ovogodišnjem srpnju prošlo je rekordnih 154.122 putnika, što je za 32,5 posto više nego lani, a nastave li se takvi trendovi, ova sezona nadmašit će lanjsku. U prvih sedam mjeseci ove godine kroz tu zračnu luku ukupno je prošlo 315.704 putnika, odnosno 34,6 posto više nego lani u istom razdoblju. Lani je pulska zračna luka ukupno zabilježila 436.121 putnika, a tu brojku nadaju se premašiti ove godine već u drugoj polovini kolovoza. U Zračnoj luci Pula u prvoj polovini rujna očekuju da će premašiti brojku od pola milijuna putnika.


LJUBLJANA - Sporno granično pitanje moglo bi se negativno odraziti na poslovno ozračje pa politička zaoštravanja s Hrvatskom treba izbjegavati, prenosi u utorak mariborska Večer poruke slovenskih gospodarstvenika. "Naša i hrvatska poduzeća uzorno surađuju i vrlo su isprepletena. Zato smo posebno zainteresirani da se strasti smire i vodi smiren diplomatski i stručni dijalog o spornim pitanjima", kazao je za Večer direktor regionalne gospodarske komore slovenskog Prekmurja Robert Grah. "Poduzeća s obje strane granice razvijaju suradnju i preko zajedničkih nastupa u inozemstvu, a naš je zajednički interes da se uskoro regulira i slobodan protok ljudi", kazao je Grah, s obzirom da i Slovenci i Hrvati do iduće godine za rad u susjednoj državi još uvijek trebaju radne dozvole.


FRANKFURT - Njemačka logistička grupa Deutsche Post izvijestila je u utorak o solidnim poslovnim rezultatima u drugom tromjesečju zahvaljujući odjelu dostave paketa koji je crpio podršku iz kontinuiranog trenda kupnje putem Interneta. U razdoblju od travnja do lipnja Deutsche Post poslovao je s neto dobiti od 602 milijuna eura, što je 11,3 posto više nego što su zabilježili u istom razdoblju prošle godine. Operativna dobit uvećana je gotovo 12 posto, na 841 milijun eura, što je najbolji rezultat u povijesti grupe kada je u pitanju drugo tromjesečje. Prihodi su u promatranom razdoblju porasli 4,4 posto, na 14,8 milijardi eura.


MOSKVA - Ruski prokremaljski portal Pogled (Vzglyad) u utorak ocjenjuje da su nadanja Poljske i Europe kako će im u SAD-u odobriti "politički popust" na cijenu ukapljenog naftnog plina naivna, jer američke privatne kompanije koje nisu pod vladinom kontrolom neće ulaziti u nepotrebni svjesni gubitak. "Po svemu sudeći, poljska maštanja o izbavljenju od ruskog plina na račun američkog rasplinula su se u sudaru sa stvarnošću", navodi Pogled napominjući da je Varšava nezadovoljna time što se američki ukapljeni naftni plin (LNG) pokazao skupljim od onoga koji joj dostavlja Gazprom. "Budu li Poljaci čak spremni preplatiti američki plin, njega neće biti u dovoljno, zbog razloga čisto tehničke prirode", piše Pogled. No, ispune li se i sve tehničke pretpostavke za dostavu američkog LNG-a, tu su ekonomski razlozi, koji ozbiljno potkopavaju takav pothvat, smatraju Rusi.


PARIS - Pojedini europski izvoznici počinju brinuti zbog jačanja eura koji je nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika bio blizu pariteta prema dolaru da bi se u međuvremenu približio razini od 1,18 dolara. Prošle srijede euro je poskočio na najvišu razinu od prve polovine siječnja 2015. godine, od 1,1910 dolara, da bi se u petak poslijepodne spustio na 1,1770 dolara. Jaka zajednička europska valuta mogla bi nagristi dobit europskih kompanija snažno orijentiranih na izvoz, posebno onih u Italiji i Francuskoj. "Općenito se strahuje da jaki euro počinje utjecati na poslovne rezultate europskih kompanija - to se počinje primjećivati u rezultatima za ovo tromjesečje", kazao je za agenciju AFP William Hamlyn iz Manulife Asset Managementa.


DETROIT - Američki proizvođač luksuznih električnih vozila Tesla najavio je da prvim izdanjem tzv. junk korporativnih obveznica namjerava prikupiti 1,5 milijardi dolara svježeg kapitala, koje će uložiti u proizvodnju svog novog vozila Model 3 sedan. Ta kompanija odlučila se na izdanje tzv. junk obveznice, koja daje veliki prinos, ali nosi i visoku rizičnost, jer izvršni direktor Tesle Elon Musk vjeruje da će ulagači pohrliti ulagati u te obveznice u očekivanju da će Model 3 biti hit na tržištu. Prošloga tjedna Tesla je objavio da ima 455.000 prednarudžbi za Model 3, čija je osnovna cijena 35.000 dolara te da za taj sedan bilježi u prosjeku dnevno 1.800 rezervacija.


LONDON - Dolar je u utorak blago oslabio na međunarodnim tržištima valuta, prigušen sumnjama da će američka središnja banka do kraja godine još jednom podići ključne kamatne stope s obzirom na slabašnu inflaciju. Dolarov indeks prema košarici ostalih ključnih svjetskih valuta oslabio je 0,1 posto, na 93,353 boda. U istom je postotku zelena novčanica kliznula i prema euru, kojim se trgovalo po 1,1806 dolara. Pozornost tržišta usmjerena je na monetarnu politiku u eurozoni i Sjedinjenim Državama. Trgovci procjenjuju da su šanse da Fed do kraja godine još jednom podigne ključne kamatne stope manje od 50 posto a najnovije izjave dužnosnika američke središnje banke dodatno su ih učvrstile u takvoj procjeni.


LONDON - Na europskim burzama u utorak ujutro najvažniji indeksi bilježili su minuse, budući da su investitore razočarali najnoviji makroekonomski pokazatelji iz Kine o smanjenju trgovinske razmjene sa svijetom. Paneuropski Stoxx 600 indeks oko 9,30 sati bio je u minusu 0,2 posto, pri čemu je u većini sektora cijena dionica oslabila. Istodobno, londonski Ftse indeks bio je u minusu 0,15 posto, na 7.520 bodova, frankfurtski DAX za 0,13 posto, na 12.240 bodova, a pariški CAC za 0,23 posto, na 5.196 bodova. Najviše su pritom pale cijene dionica proizvođača sirovina, u prosjeku za 0,3 posto, jer su slabiji od očekivanja podaci o trgovinskoj razmjeni Kine sa svijetom, inače najvećeg svjetskog potrošača metala, potaknuli zabrinutosti oko smanjivanja globalne potražnje, pritisnuvši naniže cijene bakra.


LONDON - Cijene nafte učvrstile su se u utorak na međunarodnim tržištima iznad razine od 52 dolara, poduprte informacijom da će Saudijska Arabija smanjiti isporuke u rujnu, što je potisnulo u drugi plan zabrinutost zbog veće proizvodnje drugih velikih izvoznika, uključujući SAD. Na londonskom je tržištu cijena barela ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 52,57 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 49,49 dolara. OPEC je objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 50,04 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.


ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u utorak, u odnosu na prethodnu tečajnu listu ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od srijede je 7,394567 kuna. Kuna je ojačala i prema drugim važnijim valutama: američkom dolaru za 0,13 posto, švicarskom franku 0,14 posto i britanskoj funti 0,30 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a je 6,262337 kuna, franka 6,434534 kune, a funte 8,159072 kune.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 152
Utvrđena na dan 8.8.2017.
Primjenjuje se od 9.8.2017.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,949237

4,964129

4,979021

Kanada

124

CAD

1

4,931690

4,946530

4,961370

Češka

203

CZK

1

0,281949

0,282797

0,283645

Danska

208

DKK

1

0,991179

0,994161

0,997143

Mađarska

348

HUF

100

2,423851

2,431144

2,438437

Japan

392

JPY

100

5,648038

5,665033

5,682028

Norveška

578

NOK

1

0,790647

0,793026

0,795405

Švedska

752

SEK

1

0,767070

0,769378

0,771686

Švicarska

756

CHF

1

6,415230

6,434534

6,453838

Velika Britanija

826

GBP

1

8,134595

8,159072

8,183549

SAD

840

USD

1

6,243550

6,262337

6,281124

EMU

978

EUR

1

7,372383

7,394567

7,416751

Poljska

985

PLN

1

1,732885

1,738099

1,743313

Napomena:
Za 7.8.2017. tečaj 1,00 XDR iznosi 8,782631 kn. 

 




← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus