05:52, 15. Prosinac 2018

gospodarstvo...

Gopodarstvo 7. studenoga 2018.

Objavljeno: 07.11.2018 u 13:22
Pregledano 94 puta

Autor: Icom, Hina
Gopodarstvo 7. studenoga 2018.

ZAGREB, 7. studenoga 2018. (Icom, Hina) - Pregled vijesti iz gospodarstva:

OPATIJA - Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu nastavak provedbe odgovorne fiskalne politike te rekao da u sljedećim godinama očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Ocijenio je da je trenutna stopa rasta realna za Hrvatsku i na puno održivijim temeljima nego prije recesije. Hrvatska bilježi suficite, no ne bismo trebali biti zadovoljni sadašnjim stopama rasta, rekao je i ocijenio da je stopa od 3 posto ona koja počinje generirati zaposlenost, ali da nam treba viša stopa. Za iduću godinu proračun se bazira na stopi rasta od 2,9 posto, kazao je. Za 2020. godinu Vlada projicira stopu rasta od 2,7 posto, a za 2021. 2,5 posto. Projekcije govore da će inflacija u iduće tri godine biti na razinama do 2 posto. Marić je upozorio na protestirana jamstva za Uljanik grupu, koja, po njegovim riječima do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna. Da nema toga troška, moglo bi se sa sigurnošću reći da će ponovno biti ostvaren višak opće države, rekao je Marić.

FRANKFURT - Savjetnici njemačke vlade za ekonomsku politiku znatno su u srijedu snizili procjene rasta najvećeg europskog gospodarstva zbog nepovoljnog utjecaja trgovinskih sukoba, brexita i starenja radne snage. Stručnjaci sada očekuju da će njemačko gospodarstvo ove godine porasti 1,6 posto, te 1,5 posto u 2019. godini. Dosada su za ovu godinu prognozirali rast aktivnosti za 2,3 posto, te za 1,8 posto u 2019. „Neizvjesna budućnost globalnog gospodarskog poretka i neizbježne demografske promjene glavni su izazovi za njemačko gospodarstvo”, konstatirao je u godišnjem izvješću ekonomskih 'mudraca' Christoph Schmidt. Petero stručnjaka pozvalo je vladu kancelarke Angele Merkel da poduzme mjere kako bi Njemačka bila spremna za prijetnje s kojima bi se mogla suočiti u budućnosti.

MÜNCHEN - Njemački proizvođač športske odjeće i obuće Adidas u srijedu je objavio da mu je neto dobit u trećem kvartalu 2018. godine uvećana za petinu u usporedbi s godinom ranije zahvaljujući snažnoj globalnoj potražnji. Grupa Adidas u trećem je tromjesečju tako ostvarila neto dobit od 656 milijuna eura, što je za 19 posto više u usporedbi s istim razdobljem godine ranije. Ako se isključe fluktuacije tečajeva valuta, prihodi grupe porasli su za osam posto, na 5,9 milijardi eura, objavio je Adidas u priopćenju. Rast prihoda pripisuju dvoznamenkastim stopama u ključnim regijama poslovanja u sjevernoj Americi, Kini i "sjajnim" prihodima od prodaje putem interneta. Prihodi Adidasa u Rusiji su porasli sedam posto, a razlog je taj što grupa nastavlja lučiti koristi od procvata prodaje povezanog sa Svjetskim nogometnim prvenstvom i nakon završetka natjecanja.

ZHUHAI - Američki General Electric i britanski Rolls Royce ušli su u uži izbor mogućih dobavljača motora novog rusko-kineskog zrakoplova koji bi se u zaključnoj fazi trebao osloniti na domaće dobavljače, objavio je u srijedu glavni inženjer projekta. Ruski United Aircraft Corporation (UAC) i Commercial Aircraft Corp of China (AECC) pokrenuli su prošle godine program razvoja širokotrupnog mlaznog zrakoplova CR929 koji bi jednog dana na unosnom tržištu trebao konkurirati Boeingovom zrakoplovu 787 i Airbusovom A350. U svibnju su dvije kompanije objavile da su dobile ponude sedam inozemnih i lokalnih dobavljača motora. „Birat ćemo između ta dva dobavljača, GEnX General Electrica i Trent 7000 Rolls Roycea”, izjavio je u srijedu Maxim Litvinov, jedan od dvojice glavnih inženjera projekta razvoja zrakoplova. Odluka bi po njegovim riječima trebala biti donesena do sredine iduće godine.

LONDON - Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 73 dolara pod utjecajem medijskih napisa da Rusija i Saudijska Arabija razmišljaju o smanjenju opskrbe u 2019. godini. Barel nafte na londonskom je tržištu poskupio 91 cent u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosio je 73,04 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 58 centi višoj cijeni, od 62,79 dolara. Pozivajući se na neimenovane izvore, ruska novinska agencija TASS objavila je da su Rusija i Saudijska Arabija započele bilateralne pregovore o mogućem ograničenju opskrbe. Dvije zemlje najveći su proizvođači koji sudjeluju u ograničenju ponude od 2017. godine pod dirigentskom palicom Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). U lipnju su OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom ublažili ograničenja nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa da se zaustavi rast cijena i nadoknadi smanjena opskrba iz Irana. TASS-ovo izvješće upućuje na zaključak da proizvođači razmatraju odustajanje od lipanjske odluke. OPEC je odvojeno objavio da je barel njegove referentne košarice nafte u utorak stajao 70,88 dolara, što je za gotovo 60 centi niže u odnosu na dan ranije.

ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze u srijedu su porasli, a najveći promet ostvaren je dionicom Podravke. Crobex je u odnosu na utorak porastao za 0,43 posto, na 1783,95 bodova, a Crobex10 povećan je za 0,41 posto, na 1042,05 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 4,6 milijuna kuna, što je 3,16 milijuna kuna manje nego jučer. Najveći promet, 1,12 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Podravke kojoj je cijena ostala na jučerašnjih 357 kuna.

OPATIJA - Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista iskazala zadovoljstvo pozitivnim ekonomskim kretanjima, pohvalila Vladine reformske mjere, ali i upozorila na ključne probleme s kojima je i gospodarstvo i dalje suočeno te predložila nekoliko mogućih rješenja. Grabar-Kitarović je u svom obraćanju na temu "Ključni izazovi i preduvjeti ekonomskog razvoja Republike Hrvatske" među pozitivnim iskoracima u proteklih godinu dana istaknula realni rast BDP-a od 2,9 posto, nastavak gospodarskog rasta u prvoj polovici ove godine, realni rast prometa u maloprodaji u prvih osam mjeseci od 3,5 posto, kao i povoljna kretanja zaposlenosti. Dodaje tome i višak proračuna opće države prošle godine u iznosu 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a, a u prvom polugodištu ove godine u iznosu 1,6 milijardi kuna ili na razini 0,4 posto planiranog BDP-a. Navodi i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u s 80,2 posto krajem 2016. godine na 74,3 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem lipnja ove godine, odnosno 284,1 milijardu kuna. "Ti rezultati nam mogu pružiti određeno zadovoljstvo, ali nam ne smiju dopustiti da spavamo na lovorikama. Oni moraju biti tek prvi korak i poticaj za dostizanje našeg pravog cilja, a to je rast od 5 posto na godišnjoj razini", poručila je, dodavši da jedino takva stopa rasta može omogućiti stvarni ekonomski razvoj.

OPATIJA - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u srijedu na 26. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista da se Hrvatska ulaskom u eurozonu neće odreći svog ekonomskog suvereniteta, kao i da monetarna unija nije zaštita od krize, a hoćemo li uspjeti ovisi o vođenju vlastite ekonomske politike. Prioriteti ekonomske politike radi povećavanja otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva su nastavak provedbe fiskalne konsolidacije i strukturne reforme za povećanje potencijalnog rasta, rekao je Vujčić. Dodao je da je javni dug je i dalje visok, pa stoga i izvor ranjivosti, a neophodne su i strukturne reforme -  reforma pravosuđa, porezno rasterećenje, povećanje učinkovitosti javnog sektora, i dr. Ocijenio je da je Hrvatska dosta čvrsto na putu u eurozonu, pri čemu je srednjoročni plan ulaska u monetarnu uniju čvrsto zacrtan. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je na savjetovanju ekonomista u Opatiji bio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade, ustvrdio je da Hrvatska po mnogim pokazateljima raste te da to nitko danas ne može poreći. "Vlada je u protekle dvije godine učinila velike iskorake, a potezi poput rješavanja problema Agrokora ili Petrokemije pokazuju da se pronalaze izlazi iz dubokih kriza", rekao je.

ZAGREB - Predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Mladen Cerovac u srijedu je upozorio na sudovi nemaju jasan smjer u pogledu odluka Agencije u slučajevima kartela, što dovodi u pitanje i razumijevanje samog koncepta kartela. Cerovac je istaknuo da je AZTN u posljednjih nekoliko godina donio nekoliko značajnih odluka koje se tiču kartela, no nažalost te su odluke pale na Visokom upravnom sudu, dok su pak neke pravomoćne odluke Visokog upravnog suda pale na Ustavnom sudu. "Tu sad dolazi u pitanje razumijevanje samog koncepta kartela. Imamo s time problem, zato smo i organizirali ovu konferenciju",  rekao je Cerovac u izjavi novinarima uoči međunarodne konferencije "Razmjena informacija među konkurentima, dogovori o cijenama ili elementima cijene - uloga strukovnih udruženja i komora". Na upit o konkretnim slučajevima u kojima su odluke AZTN-a 'pale' na sudovima, naveo je slučajeve kartela zaštitara ili kartela marina. "Sud je sud, mi se ne miješamo u to. Mi samo želimo znati u kojem pravcu da idemo. Trebamo li uopće preispitivati kartele ili ne", poručio je. Kartel je definirao kao u pravilu tajni sporazum između izravnih konkurenata koji se dogovaraju najčešće o fiksiranju cijene ili podjeli tržišta.

ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u industriji u rujnu je bio manji za 0,2 posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan prošle godine smanjen za 2,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Podaci o kretanju zaposlenosti u industriji u rujnu u odnosu na kolovoz, razvrstani po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju najveći rast zaposlenosti u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 7,4 posto. Istodobno je indeks zaposlenosti najviše pao u proizvodnji pića i proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 4,9 posto. Godišnja usporedba pokazuje najveći rast zaposlenosti u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 22,5 posto, a najveći pad u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, za 13,3 posto Ukupna proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do rujna veća je za 0,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazuju podaci DZS-a.

ZAGREB - Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) zaprimio je jednu obvezujuću ponudu za kupnju tri poslovna udjela odnosno 100-postotni udjel u društvu Club Adriatic, i to ponudu crikveničkog Jadrana, koje je ponudio cijenu od 50,5 milijuna kuna, što je dva milijuna kuna više od tražene početne cijene. CERP je postupak javnog prikupljanja obvezujućih ponuda za kupnju tri poslovana udjela (što čini sto posto temeljnog kapitala) u Clubu Adriatic pokrenuo 23. kolovoza, po početnoj cijeni od 48,5 milijuna kuna, a nakon što je u dva navrata produljen, rok za dostavu ponuda je istekao 5. studenoga. Tijekom postupka javnog prikupljanja ponuda za kupnju tri poslovna udjela Cluba Adriatic otkupljene su dvije ponudbene dokumentacija te je dostavljena jedna obvezujuća ponuda, i to tvrtke Jadran, Crikvenica, koja je ponudila cijenu u iznosu od 50,5 milijuna kuna, istaknuli su u srijedu za Hinu iz CERP-a.

ZAGREB - U Zagrebu je otvoren Centar za razvoj softverskih rješenja, podružnica švicarske informatičke tvrtke Adcubum, specijalizirane za poslovna informatička rješenja namijenjena osiguravajućim društvima, izvijestili su iz Adcubuma. Direktor hrvatske podružnice Adcubuma Bojan Poljičak naglasio je da otvaranje centra predstavlja novu greenfield investiciju u Hrvatsku, odnosno da je riječ  o ulaganju u uslužne djelatnosti visoke dodane vrijednosti usmjerenom na razvoj i izvoz. U idućih pet godina planiraju zaposliti dvjesto IT stručnjaka, koji će zajedno s kolegama iz ostalih podružnica Adcubuma raditi na razvoju ključnog softvera tvrtke Adcubum Syrius namijenjenog industriji osiguranja te na razvoju novih rješenja u područjima aplikacija te obrade i analitike podataka.

LUXEMBOURG - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Europskoj uniji i eurozoni blago su ubrzale u rujnu a u Hrvatskoj je taj trend bio još izrazitiji, pokazuje izvješće Eurostata. Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u rujnu 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Rast cijena blago je ubrzao i u eurozoni, na 0,5 posto. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene u industriji u rujnu porasle 0,4 posto u odnosu na kolovoz. Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na razini EU-a u rujnu porasle 4,9 posto, a u eurozoni za 4,5 posto. U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u rujnu na godišnjoj razini porasle 3,5 posto, kao i u prethodnom mjesecu, pokazuje izvješće Eurostata.

LJUBLJANA - Europski sud za ljudska prava pozvao je Sloveniju da preispita pravna sredstva i postupke prema vlasnicima podređenih obveznica i dionica tijekom sanacije banaka 2013. godine, kada su ostali bez svojih udjela procijenjenih na 600 milijuna eura. Razvlašteni  privatni i institucionalni vlasnici podređenih dionica i obveznica Nove Ljubljanske banke, Nove kreditne banke Maribor i Banke Celje obratili su se sudu u Strasbourgu jer smatraju da im je u Sloveniji uskraćeno pravo na postupke i pravna sredstva kojima bi doveli u pitanje ustavnost zakona kojim je tadašnja vlada Alenke Bratušek brisala njihove vlasničke udjele.

MILANO - Talijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je o solidnim poslovnim rezultatima u trećem tromjesečju, uz snažan rast neto dobiti i stagnaciju prihoda u kontekstu previranja u talijanskom bankovnom sektoru zbog problema s državnim dugom. Razdoblje od srpnja do rujna banka, vlasnica Privredne banke Zagreb, zaključila je s konsolidiranom neto dobiti od 833 milijuna eura, što je 28 posto više nego što su zabilježili u istom razdoblju lani kada je na rezultat utjecala kupnja Veneto Bance i Banco Popolare di Vicenza. U trećem ovogodišnjem tromjesečju operativni prihodi Intese bili su gotovo na razini prošlogodišnjih i iznosili su 4,27 milijardi eura. Reuters podsjeća da talijanske banke imaju velike portfelje državnih obveznica te ih je pogodio pad prinosa na državne dužničke papire zbog trzavica Rima i Bruxellesa oko talijanskog proračuna, povećavajući ujedno njihove troškove zaduživanja. Izvršni direktor Intese Carlo Messina otklonio je bojazni za Italiju argumentom da su temeljni ekonomski pokazatelji "stvarno jaki" i predviđajući 1-postotni rast talijanskog gospodarstva u idućoj godini.

MOSKVA - Najveći ruski proizvođač nafte Rosneft izvijestio je o trostruko većoj neto dobiti u trećem kvartalu zahvaljujući većoj proizvodnji i višim cijenama nafte, koji su zasjenili značajan otpis imovine u segmentu prerade i prodaje. Rosneftova je neto dobit u razdoblju od srpnja do rujna poskočila na 142 milijarde rubalja (1,88 milijardi eura). U odnosu na prethodno tromjesečje neto dobit smanjena je 37,7 posto, pri čemu u kompaniji ukazuju na otpis u odjelu prerade i prodaje u iznosu 133 milijarde rubalja, napominjući da cijene energenata u Rusiji rasle sporije od cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Dodatni im je uteg bio slabiji rubalj. Rosneftovi su prihodi u trećem tromjesečju uvećani 53 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosili su 2.286 milijardi rubalja. Tvrtka je u trećem kvartalu povećala dnevnu proizvodnju nafte za 3,4 posto na godišnjoj razini.

SALT LAKE CITY - Američki proizvođač električnih kamiona Nikola Motor predstavio je treću verziju svog tegljača na hidrogenski pogon koji će biti namijenjen europskim kupcima, pišu u srijedu američki mediji. Nikola Tre (tre na norveškom znači tri) bit će "prvi europski kamion za komercijalnu upotrebu s nultom emisijom", izjavio je osnivač i izvršni direktor tvrtke Trevor Milton. Cijena novog kamiona još nije poznata. Kompanija Nikola Motor, koja je osnovana 2014. godine, također je izvijestila kako će s novim tegljačem ciljati i druga međunarodna tržišta, uključujući Aziju i Australiju. Početak europskog testiranja tegljača predviđen je u Norveškoj oko 2020. godine. Kompanija je trenutno u "fazama preliminarnog planiranja" odluke o lokaciji europskog proizvodnog pogona.

ZAGREB - Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke utvrđenoj u srijedu, u odnosu na tečajnicu od utorka oslabila prema većini inozemnih valuta, pri čemu najmanje prema euru, za 0,01 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke utvrđenoj u srijedu, koja se primjenjuje od četvrtka, iznosi 7,432349 kuna. Kuna je oslabila i prema britanskoj funti, za 0,30 posto, te prema švicarskom franku, za 0,12 posto. Istodobno, prema američkom dolaru ojačala je 0,74 posto. Od sutra će se tako primjenjivati srednji tečaj funte od 8,519428 kuna, franka 6,498513 kune te dolara 6,469100 kuna.

ZAGREB - HRVATSKA NARODNA BANKA
Tečajna lista broj 214
Utvrđena na dan 7.11.2018.
Primjenjuje se od 8.11.2018.
Tečajevi u kunama — kn

Država

Šifra valute

Valuta

Jedinica

Kupovni za devize

Srednji za devize

Prodajni za devize

Australija

036

AUD

1

4,700319

4,714462

4,728605

Kanada

124

CAD

1

4,932471

4,947313

4,962155

Češka

203

CZK

1

0,286678

0,287541

0,288404

Danska

208

DKK

1

0,993425

0,996414

0,999403

Mađarska

348

HUF

100

2,304909

2,311845

2,318781

Japan

392

JPY

100

5,703989

5,721152

5,738315

Norveška

578

NOK

1

0,776971

0,779309

0,781647

Švedska

752

SEK

1

0,717611

0,719770

0,721929

Švicarska

756

CHF

1

6,479017

6,498513

6,518009

Velika Britanija

826

GBP

1

8,493870

8,519428

8,544986

SAD

840

USD

1

6,449693

6,469100

6,488507

Bosna i Hercegovina

977

BAM

1

3,788700

3,800100

3,811500

EMU

978

EUR

1

7,410052

7,432349

7,454646

Poljska

985

PLN

1

1,726883

1,732079

1,737275

Napomena:
Za 6.11.2018. tečaj 1,00 XDR iznosi 9,064861 kn. 






← Povratak

Komentari

comments powered by Disqus